Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan za europsku demokraciju

(2021/C 440/06)

Izvjestiteljica:

Aleksandra DULKIEWICZ (PL/EPP), gradonačelnica Gdanjska

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o akcijskom planu za europsku demokraciju

COM(2020) 790, 3. prosinca 2020.

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

smatra da bi Akcijski plan za europsku demokraciju, iako je usmjeren na kratkoročne obrambene mehanizme za zaštitu demokratskih procesa, trebao biti popraćen dugoročnijim i u većoj mjeri strateškim pristupom za promicanje europske demokracije na svim razinama i s aspekta kako predstavničke tako i participativne demokracije. Takav bi se pristup mogao temeljiti na postojećem zakonodavstvu i najboljim praksama koje se već primjenjuju u državama članicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te bi mogao dovesti do izrade nacrta Europske povelje o demokraciji;

ponavlja da u skladu s člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kojim se utvrđuje načelo supsidijarnosti, „u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predviđenog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti”;

pozdravlja inicijativu za uspostavu Akcijskog plana za europsku demokraciju (u daljnjem tekstu: EDAP). U europskoj javnoj i političkoj sferi raste prijetnja od populizma, nacionalizma, manipuliranja društvom, dezinformiranja, govora mržnje i teorija zavjere. To dovodi do polarizacije, agresivnosti, netolerancije i ozbiljnog pomanjkanja solidarnosti među stanovništvom. Opći cilj – osnaživanje građana i izgradnja otpornijih demokracija diljem EU-a – od presudne je važnosti za osmišljavanje politika usmjerenih na jačanje naše zajednice;

naglašava da Europska unija nalikuje strukturi koja se sastoji od međusobno povezanih entiteta. Nazadovanje u pogledu građanskih prava i sloboda u jednoj državi članici stvarno i negativno utječe na demokraciju u cijeloj Europskoj uniji i prijeti našim zajedničkim vrijednostima;

naglašava da je potrebno izraditi popis prijetnji demokraciji i inovativnih najboljih praksi za građansko sudjelovanje, za što su regionalne i lokalne vlasti u najboljem položaju; poziva Komisiju, Parlament i Vijeće da se upoznaju s preporukama iz Godišnjeg regionalnog i lokalnog barometra EU-a za 2021., koji će biti objavljen u listopadu 2021.;

ponavlja stajalište izraženo u mišljenju o akcijskom planu za borbu protiv dezinformiranja da je podizanje razine osviještenosti građana dugotrajan i višedimenzionalan proces koji uključuje razvoj medijske pismenosti, među ostalim i u vezi s novim načinima dobivanja i širenja informacija. Te sposobnosti moraju biti popraćene kritičkom analizom informacija i njihovih izvora;

naglašava da su lokalne i regionalne vlasti u dobrom položaju za sudjelovanje u proglašenoj borbi protiv dezinformiranja i povezanih prijetnji;

ukazuje na to da članstvo u EU-u ne podrazumijeva samo slobode i financijska sredstva nego i poštovanje temeljnih vrijednosti. Potrebni su konkretni pravni instrumenti kako bi se omogućilo brzo i učinkovito djelovanje na promicanju i, u ekstremnim slučajevima, prisilnoj provedbi načela demokratske države i vladavine prava u državama članicama. Takvi pravni instrumenti trenutačno ne postoje. Zbog toga mjere Europske komisije protiv problematičnih odluka donesenih u nekim državama članicama nisu djelotvorne, kako je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. lipnja 2021. o stanju vladavine prava u Europskoj uniji i primjeni Uredbe 2020/2092 o uvjetovanosti, koju OR u potpunosti podržava; izražava sumnju u to da je članak 7. Ugovora o Europskoj uniji zadovoljavajući odgovor na te izazove;

poziva na što hitnije poduzimanje strateških mjera i donošenje pravnih propisa za učinkovito rješavanje problema u nekim zemljama EU-a, na primjer u području sigurnosti izborâ na svim razinama;

10.

naglašava da Europsku demokraciju ugrožavaju ne samo vanjski agresori koji nastoje destabilizirati EU nego i unutarnji faktori koji napadaju ono što je najvažnije u EU-u: zajedništvo;

11.

stoga smatra da bi EDAP trebao utrti put oblikovanju odnosa i kontakata s partnerima izvan EU-a koji ne prihvaćaju demokratske standarde, čime krše temeljna ljudska i građanska prava. Kao primjer može poslužiti politika EU-a usmjerena na zemlje poput Rusije, Bjelarusa i Kine te rad radne skupine East Stratcom; napominje da se mora pružati podrška demokratskim pokretima u susjednim zemljama EU-a, među ostalim i u okviru Istočnog partnerstva;

12.

naglašava da je potrebno ulagati napore u postizanje ravnoteže između borbe protiv pandemijskih prijetnji i zaštite građanskih sloboda (npr. u pogledu zaštite podataka ili sprečavanja ograničavanja prava na okupljanje i prosvjedovanje);

13.

ističe da napadi na medije ugrožavaju europske vrijednosti i vode nas k autoritarizmu. Stvarna društvena kontrola nije moguća bez slobodnih medija. Nedostatak novinarskih standarda stvara ozračje koje pogoduje širenju teorija zavjere, dezinformacija, populizma i govora mržnje; upozorava na mjere poduzete za ponovnu nacionalizaciju medija u nekim državama članicama EU-a;

14.

napominje da se u EDAP-u ne posvećuje dovoljno pozornosti pristupu javnim informacijama. Slobodan protok informacija i ideja u samoj je srži demokracije i poštovanja ljudskih prava. Informacije koje prikupljaju javna tijela pripadaju građanima, a tijela vlasti na svim razinama samo čuvaju podatke u njihovo ime (1); naglašava da su lokalne i regionalne vlasti koje se koriste alatima za pristup građana informacijama i za njihovo izravno sudjelovanje u izvršavanju ovlasti dobri primjeri otvorenosti i odgovornosti javnih tijela (2);

15.

podsjeća na to da se demokratski EU i dalje mora zalagati za zaštitu vrijednosti EU-a, integraciju i jednakost u svim aspektima, neovisno o spolu, rasi, etničkom podrijetlu, vjeri, uvjerenju, invaliditetu, dobi ili spolnoj orijentaciji te da države članice također moraju uložiti napore u tom smjeru;

16.

naglašava da EDAP ne sadržava nikakvo izravno upućivanje na mjere koje poduzimaju lokalne i regionalne vlasti;

Prioriteti

17.

snažno podupire jačanje autoriteta EU-a i država članica, vjerodostojnosti javnih institucija pravne države, obrazovanja te uloge lokalnih i regionalnih vlasti kao demokratskih institucija;

18.

naglašava da je povjerenje građana EU-a u djelovanje glavnih institucija EU-a nužan preduvjet za razvoj demokratske europske zajednice. Pouzdanost i vjerodostojnost središnjih institucija u državama članicama pretpostavlja poštovanje vladavine prava. Učinkovito funkcioniranje neovisnih institucija i poštovanje demokratskih vrijednosti u nacionalnom zakonodavstvu temelji su europske zajednice;

19.

ističe ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u jačanju građanske svijesti. Lokalne i regionalne vlasti razina su najbliža građanima i ona koja uživa najveće povjerenje (3). Jačanje uloge regija i gradova, primjerice uvođenjem financijskih instrumenata koji se temelje isključivo na pravilnim kriterijima, strateški je sve važnije;

20.

poziva na to da se težište stavi na edukaciju osnaženih, tolerantnih Europljana koji su spremni na kompromise i traže mirno rješavanje sukoba. Supostojanje različitih stajališta i gledišta učinkovito je „cjepivo” protiv fanatizma, rasizma i etničkih sukoba;

Politička edukacija – kritičko razmišljanje i medijska pismenost

21.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti mogu igrati važnu ulogu u području obrazovanja stvaranjem uvjeta u kojima lokalne zajednice mogu razvijati pozitivne demokratske obrasce;

22.

upozorava na radikalizaciju društva i preuzimanje vlasti od strane populista koji se koriste dezinformiranjem kao sredstvom. Kako bi se suzbile dezinformacije, potrebno je utvrditi ciljne skupine koje su najosjetljivije na njihove negativne posljedice. Posebnu bi zaštitu trebalo pružati mladima, starijim osobama, pripadnicima nacionalnih i etničkih manjina, migrantima i osobama koje nemaju pristup digitalnom svijetu. Europska komisija trebala bi posvetiti posebnu pozornost regijama i skupinama koje su najizloženije dezinformacijama iznutra i izvana;

23.

prima na znanje smjernice koje je Europska komisija predstavila 26. svibnja kako bi otklonila nedostatke svojeg Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Pozdravlja činjenicu da Komisija poziva na „strože i konkretnije obveze u svim područjima Kodeksa”, a posebno na poboljšane metode praćenja, te da poziva druge platforme koje posluju u EU-u, usluge slanja privatnih poruka i druge sudionike u ekosustavu internetskog oglašavanja da se pridruže Kodeksu. Međutim, poteškoće s kojima se suočava Komisija u provjeri istinitosti izvješća o praćenju koja su dostavile platforme i nepostojanje bilo kakvog mehanizma sankcioniranja znatno umanjuju djelotvornost tog Kodeksa i iziskuju daljnje regulatorne mjere na razini EU-a;

24.

s tim u vezi predlaže izradu paneuropskog kurikuluma za građansko obrazovanje, kritičko razmišljanje i medijsku pismenost, koji bi za države članice bio neobvezujući i neobavezan te koji bi trebao biti predmet javnog savjetovanja i potom prilagođen regionalnim i lokalnim potrebama. On bi trebao biti usmjeren na školsko obrazovanje, osposobljavanje državnih službenika, cjeloživotno učenje i javne kampanje. OR bi želio imati aktivnu ulogu u izradi tog kurikuluma i poziva Europsku komisiju da blisko surađuje s državama članicama i organizacijama civilnog društva, uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti i podjelu nadležnosti;

Suzbijanje dezinformacija i govora mržnje

25.

smatra da je u bliskoj suradnji s odborom INGE Europskog parlamenta potrebno osnovati europsku agenciju (4) zaduženu za preventivne mjere u području dezinformiranja, govora mržnje, netolerancije, nasilja nad određenim društvenim skupinama i širenja teorija zavjere;

26.

izražava žaljenje zbog toga što lokalne vlasti igraju podređenu ulogu u provedbi mjera protiv širenja lažnih vijesti, što se često može pripisati nedostatku stručnog znanja, sposobnosti i resursa; poziva na uspostavu suvislog mehanizma financiranja za borbu protiv dezinformiranja;

27.

pozdravlja strategiju sigurnosne unije, koja je usmjerena na hibridne napade državnih i nedržavnih aktera, kibernapade, oštećivanje kritične infrastrukture, kampanje dezinformiranja i radikalizaciju političkog diskursa;

28.

smatra da je potrebna rasprava o slobodi izražavanja i o tome što ona znači u kontekstu interneta; upućuje na Nagradu „Gradonačelnik Paweł Adamowicz” (5) za promicanje socijalne uključenosti, jednakih mogućnosti, poštovanja ljudskih prava i građanskih sloboda te za borbu protiv predrasuda i ksenofobije, koju je pokrenuo OR u partnerstvu s Međunarodnom mrežom gradova utočišta (ICORN) i gradom Gdanjskom kao konkretan korak u tom smjeru;

29.

osim lokalnih vlasti i civilnog društva potrebno je uključiti i medije. Zahvaljujući svojem praktičnom i profesionalnom iskustvu, osobe koje rade u području informacija imaju poseban osjećaj za dezinformacije;

30.

podsjeća na važnost Akta o digitalnim uslugama kao alata za povećanje transparentnosti digitalnog okruženja i povećanje odgovornosti internetskih platformi;

31.

podsjeća da je potrebno zajamčiti potpunu usklađenost između Akcijskog plana za europsku demokraciju, Akcijskog plana za audiovizualnu i medijsku tehnologiju i zakonodavnih rasprava o Aktu o digitalnim uslugama;

32.

poziva na donošenje direktive o digitalnim uslugama kojom bi se predložio horizontalni okvir za regulatorni nadzor internetskog prostora, kao i odredbe kojima bi se zajamčila odgovornost platformi za upravljanje vlastitim sadržajem, oglašavanjem i mikrociljanjem;

Sigurnost novinara i potpora lokalnim medijima

33.

naglašava važnost pouzdanog izvješćivanja, među ostalim i na lokalnoj razini, za izgradnju povjerenja javnosti. Neovisni mediji jedan su od glavnih stupova demokracije i konkretno utječu na razinu javne rasprave;

34.

osuđuje upotrebu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) za djelovanje protiv neovisnih medija i poziva Komisiju da iznese prijedlog o zaštiti novinara i civilnog društva;

35.

upozorava na marginalizaciju neovisnog tiska monopolizacijom i politizacijom medija, posebno kada se to čini sredstvima EU-a; poziva na bolji nadzor sredstava izdvojenih u tu svrhu; podržava uključivanje regija u dodjelu sredstava EU-a; podržava, uz poštovanje nadležnosti država članica, stvaranje dopunskih zakonodavnih mjera za jačanje sposobnosti EU-a da intervenira kako bi se osiguralo da sloboda i pluralizam neovisnih medija i dalje budu jedan od stupova naše demokracije;

36.

naglašava da napadi na slobodu izražavanja ograničavaju javnu raspravu; podsjeća na pravo na slobodu izražavanja u akademskom, znanstvenom i umjetničkom području. Zastrašivanje, kampanje klevete, politički pritisak, financijska ograničenja i prepreke pristupu javnim sredstvima ugrožavaju rad znanstvenika, medija i nevladinih organizacija te im onemogućuju izvršavanje njihove nadzorne uloge; upozorava na pokušaje nekih vlada da ograniče neovisnost istraživačkog rada i nametnu sankcije na temelju nejasnih i kontroverznih kriterija;

Jačanje sudjelovanja građana

37.

naglašava da bi konferencija o budućnosti Europe trebala biti organizirana u što većem broju europskih regija prema načelu „odozdo prema gore”, što bi omogućilo uključenost i sudjelovanje raznih skupina građana u raspravi; preporučuje da se forumi građana priznaju kao oblik sudjelovanja u postupku donošenja odluka EU-a;

38.

traži od institucija EU-da uvedu djelotvorne, transparentne i uključive kanale za dopiranje do građana, a posebno do onih koji nisu motivirani za sudjelovanje u javnom i društvenom životu; ističe ključnu ulogu mladih u tom procesu;

39.

svjestan je da je konferencija o budućnosti Europe jedinstvena prilika za uključivanje građana; smatra da će to inovativno i paneuropsko sudjelovanje omogućiti zajedničko odlučivanje o budućnosti, oblikovanju i prioritetima demokratske Europe; obvezuje se da će u potpunosti uključiti lokalne i regionalne vlasti u konferenciju kako bi se razmotrile najbolje prakse i čuo glas građana i lokalnih i regionalnih vlasti;

Slobodni i demokratski izbori

40.

naglašava da bi se zabrinutost u pogledu slobodnih i demokratskih izbora koja se izražava u EDAP-u trebala podjednako odnositi na europske, nacionalne, regionalne i lokalne izbore;

41.

napominje da se političke kampanje sve više provode na internetu. Stoga smatra da su prijeko potrebna pravila o transparentnosti sponzoriranog političkog sadržaja i smjernicama za političke stranke i države članice; poziva na to da se pri izradi zakonodavstva na razini EU-a u obzir uzimaju posebnosti lokalnih izbora koje se često zanemaruju;

42.

napominje da se u EDAP-u ne posvećuje dovoljno pozornosti razdoblju između izbora; ističe da se dezinformiranje, propaganda, manipulacija i pokušaji utjecanja na stavove građana najčešće odvijaju tijekom tog razdoblja;

43.

naglašava da bi se strukturni fondovi EU-a trebali koristiti za financiranje djelovanja civilnog društva te za izgradnju institucionalnih i administrativnih kapaciteta i struktura potrebnih za aktivno sudjelovanje građana u političkom životu; smatra da bi pristup fondovima trebao biti što jednostavniji te da bi za upravljanje njima u najvećoj mogućoj mjeri trebale biti zadužene regije;

44.

pozdravlja činjenicu da je Europska komisija 19. travnja pokrenula javno savjetovanje otvoreno do 12. srpnja (6) s ciljem da se u posljednjem tromjesečju 2021. predstave ažurirane direktive usmjerene na pružanje potpore građanima EU-a koji borave u drugoj državi članici EU-a s pravom glasa i kandidiranja na lokalnim i europskim izborima. Kao što je istaknuto i u europskoj građanskoj inicijativi o glasačima bez granica (7), iako više od 14 milijuna mobilnih građana EU-a ima pravo glasa, stopa odaziva birača i broj mobilnih građana EU-a koji se kandidiraju i dalje su niži nego kod usporedivih skupina na nacionalnoj razini te se oni i dalje suočavaju s poteškoćama u ostvarivanju svojih biračkih prava;

45.

upozorava da je pandemija pokazala koliki izazov predstavlja održavanje potpuno demokratskih izbora u kontekstu restriktivnih uvjeta. Najveći je izazov u organizacijskom i tehnološkom smislu osiguravanje postupka glasovanja poštom i/ili elektroničkog glasovanja, među ostalim zbog kiberprijetnji;

Zaključak

46.

poziva Europsku komisiju da osmisli dugoročne instrumente kojima bi se EU oboružao za suočavanje s novim prijetnjama. „Cjepivo za demokraciju” koje tražimo mora biti djelotvorno, inovativno i učinkovito te mora ojačati našu demokratsku infrastrukturu sada i dugoročno;

47.

naglašava da je neograničeno sudjelovanje u javnom životu temelj pluralističke i demokratske zajednice, ali preduvjet za to jest povjerenje građana u državne institucije. Nema sudjelovanja bez povjerenja, koje je pak nemoguće bez edukacije javnosti. OR smatra da u tom pogledu važnu ulogu imaju regionalne i lokalne vlasti;

48.

naposljetku ističe da će demokracija i vladavina prava biti stabilne samo ako se političko vodstvo na svim razinama bude suočavalo s osnaženim građanima.

Bruxelles, 30. lipnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) U Rezoluciji br. 59 Opće skupštine UN-a donesenoj 1946., kao i u članku 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. i članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950., pravo na informacije sastavni je dio temeljnog prava na slobodu izražavanja.

(2) Kao primjeri takvih alata lokalne uprave mogu poslužiti otvoreni podaci, proračuni građana i forumi građana.

(3) https://cor.europa.eu/en/our-work/Pages/EURegionalBarometer-2020.aspx

(4) Npr. povezanu s OR-om.

(5) Paweł Adamowicz osmislio je i dva koncepta posvećena tim idealima u Gdanjsku: model integracije useljenika i model jednakog postupanja.

(6) Javno savjetovanje o sudjelovanju na europskim (https://bit.ly/3goNYin) i na lokalnim izborima (https://bit.ly/3gmIR2l ).

(7) https://eci.ec.europa.eu/013/public/#/screen/home