P9_TA(2021)0453

Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2021. o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a (2021/2007(INI))

(2022/C 205/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. studenog 2020. naslovljenu „Farmaceutska strategija za Europu” (COM(2020)0761),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. studenog 2020. naslovljenu „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a: Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” (COM(2020)0760),

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a posebno njezin članak 17. stavak 2.,

—	uzimajući u obzir Sporazum o Jedinstvenom sudu za patente (1),

—	uzimajući u obzir Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum TRIPS) iz 1995.,

—	uzimajući u obzir Ženevski akt Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), koji je stupio na snagu 26. veljače 2020. (2),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (3),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/933 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (5),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2004/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o izmjeni Direktive 2001/83/EZ o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za humanu uporabu (6),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (7),

—	uzimajući u obzir Direktivu 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o pravnoj zaštiti dizajna (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (9),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije o istrazi farmaceutskog sektora iz 2009.,

—	uzimajući u obzir zajedničko izvješće o analizi na razini poduzeća Europskog patentnog ureda (EPO) i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) o pravima intelektualnog vlasništva i u uspješnosti poduzeća u Europskoj uniji iz veljače 2021.,

—	uzimajući u obzir Komisijinu evaluaciju zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o utvrđivanju prioriteta EU-a za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala za EMPACT u razdoblju od 2022. do 2025.,

—	uzimajući u obzir detaljnu analizu koju je naručio Europski parlament naslovljenu „Standard Essential Patents and the Internet of Things” („Patenti bitni za normu i internet stvari”) iz siječnja 2019.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Komunikaciji Komisije pod nazivom „Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: akcijski plan EU-a” (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. s preporukama Komisiji o izazovima organizatora sportskih događanja u digitalnom okruženju (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2015. o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 (14),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0284/2021),

A.	budući da su uravnotežena zaštita i provedba pravâ intelektualnog vlasništva od velike važnosti za europsko gospodarstvo te za oporavak i otpornost EU-a, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost politika zaštite intelektualnog vlasništva jer je skrenula pozornost na potrebu za učinkovitim mjerama za rješavanje problema nedostatka cjepiva protiv bolesti COVID-19 te je ugrozila egzistenciju radnika u kulturnim i kreativnim sektorima i dovela do gubitka egzistencijalno bitnih prihoda za te radnike;

budući da je gospodarska kriza 2008. znatno manje utjecala na ulaganja u nematerijalnu imovinu, što pokazuje potencijal imovine u obliku intelektualnog vlasništva za stvaranje gospodarske stabilnosti i rasta te pozitivnu korelaciju između vlasništva nad pravima intelektualnog vlasništva te kvalitete i stabilnosti zapošljavanja; budući da studije pokazuju da poduzeća koja se koriste pravima intelektualnog vlasništva rastu brže, otpornija su na smanjenja gospodarske aktivnosti, povećavaju vrijednost poduzeća i jačaju svoj položaj na jedinstvenom tržištu; budući da navedene činjenice upućuju i na to da je važno poticati MSP-ove i pomoći im da zaštite i posjeduju prava intelektualnog vlasništva;

budući da se broj registracija intelektualnog vlasništva u prvim mjesecima 2021. blago povećao u usporedbi s istim razdobljem 2020.; budući da bi se održiv i digitalan gospodarski oporavak nakon bolesti COVID-19 mogao temeljiti na pravima intelektualnog vlasništva; budući da je tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 sustav brzog uzbunjivanja za opasne proizvode („RAPEX”) zabilježio alarmantan novi rekordni broj upozorenja;

budući da se broj registracija intelektualnog vlasništva stalno povećava i da je jedinstveno tržište i dalje rascjepkano zbog razlika u nacionalnom zakonodavstvu; budući da su za europske patente i dalje potrebni usporedni nacionalni postupci potvrđivanja i rješavanja sporova; budući da i dalje postoje nedostaci, posebno pri provedbi, koji mogu ometati razvoj trgovačkih društava, posebno mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), ograničavati pristup potrošača inovativnim i sigurnim proizvodima te sprečavati da se inovacijama rješavaju socijalni izazovi;

budući da su industrije koje se temelje na znanju izvor rasta i blagostanja; budući da su između 2012. i 2016. te industrije stvorile gotovo 30 % svih radnih mjesta i gotovo 45 % ukupne gospodarske aktivnosti (BDP) u EU-u, kako je prikazano u izvješću o analizi na razini industrije iz 2019. Europskog patentnog ureda (EPO) i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) (15); budući da su industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva zaslužne za 93 % ukupnog izvoza robe iz EU-a u ostatak svijeta;

G.	budući da je intelektualno vlasništvo temeljno pravo u skladu s člankom 17. Povelje;

budući da razvoj i napredak industrija utemeljenih na znanju uvelike ovisi o pravilima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, a posebno o osiguravanju učinkovite zaštite efikasnim zakonodavstvom o patentima, žigovima, dizajnima, autorskim pravima i srodnim pravima, oznakama zemljopisnog podrijetla i zaštiti biljnih sorti te primjerenom i usklađenom primjenom pravila o zaštiti poslovnih tajni;

budući da sustavi intelektualnog vlasništva doprinose razvoju novih lijekova te da su poticaji za intelektualno vlasništvo važni kako bi se zaista osigurao pristup cjenovno pristupačnim lijekovima; budući da novi lijekovi moraju biti u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima, međunarodnim javnim pravom i zahtjevima javnog zdravlja;

J.	budući da su europski inovatori predvodnici u zelenim tehnologijama i nositelji velikog dijela zelenih patenata te imaju snažne portfelje intelektualnog vlasništva u tehnologijama kao što su prilagodba klimatskim promjenama, hvatanje i skladištenje ugljika te pročišćavanje voda i obrada otpada;

budući da je potrebno promicati vrednovanje i primjenu istraživanja i razvoja u Europi, što pokazuje činjenica da manjina podnositelja zahtjeva za priznavanje patenata u području umjetne inteligencije u svijetu potječe iz Europe iako iz Europe dolazi znatan postotak visokovrijednih publikacija o umjetnoj inteligenciji;

Općenito

podržava Komisiju u ostvarivanju ciljeva njezina Akcijskog plana za intelektualno vlasništvo iz studenog 2020. jer je snažna, uravnotežena i čvrsta zaštita pravâ intelektualnog vlasništva na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini koja omogućuje povrat ulaganja posebno važna za gospodarski i društveni oporavak od bolesti COVID-19 i ostalih globalnih kriza te za dugoročnu otpornost na njih kako bi EU mogao brzo odgovoriti u skladu s načelima Uredbe (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (16), osigurava pravnu sigurnost i usklađenost s europskim zakonodavstvom te omogućuje stvaranje digitalnog i globalno konkurentnog održivog gospodarstva u Europi u kojem inovacije doprinose i općem dobru društva;

potvrđuje da se zaštitom pravâ intelektualnog vlasništva potiče kreativna, inventivna i inovativna djelatnost, što omogućuje da najveći mogući broj ljudi ima koristi od te djelatnosti; primjećuje da ta djelatnost omogućuje da izumitelji, inovatori i autori dobiju naknadu za svoja kreativna ostvarenja; poziva Komisiju da nastavi podupirati sposobnost europskih poduzeća za stvaranje inovacija na temelju sveobuhvatnog režima intelektualnog vlasništva kako bi se očuvala učinkovita zaštita njihovih ulaganja u istraživanje i razvoj, osigurao pravedan povrat s pomoću licenciranja, nastavili razvijati otvoreni tehnološki standardi koji podržavaju tržišno natjecanje i mogućnost izbora te osiguralo sudjelovanje industrije EU-a u razvoju ključnih tehnologija na svjetskoj razini;

MSP-ovi i zaštita intelektualnog vlasništva

ističe da prava intelektualnog vlasništva donose mnoge koristi za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te mikro poduzeća; naglašava da industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva nude kvalitetnija radna mjesta s boljim radnim uvjetima i većim plaćama; napominje da MSP-ovi koji posjeduju prava intelektualnog vlasništva ostvaruju do 68 % više prihode po zaposleniku i isplaćuju 20 % više plaće u usporedbi s onima koji nemaju takva prava; stoga je zabrinut zbog toga što mnogi MSP-ovi imaju poteškoća u utvrđivanju vlastite strategije intelektualnog vlasništva i u upravljanju svojim pravima intelektualnog vlasništva; zato pozdravlja vaučere za intelektualno vlasništvo, preddijagnozu pravâ intelektualnog vlasništva (IP-Scan) i druge inicijative Komisije i EUIPO-a kako bi se poduprli jednostavni postupci registracije i niske administrativne pristojbe za mikro poduzeća i MSP-ove te kako bi im se pomoglo da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste svoje intelektualno vlasništvo; traži od Komisije, Europskog patentnog ureda (EPO) i EUIPO-a da razmotre proširenje tih inicijativa na sve vrste imovine u obliku intelektualnog vlasništva te da utvrde daljnje mjere za promicanje koristi od registracije pravâ intelektualnog vlasništva za razvoj aktivnosti MSP-ova;

uvjeren je da je potpora za MSP-ove, uključujući financijske i nefinancijske mjere, pravi način da im se osigura bolje znanje i da im se olakša pristup pravima intelektualnog vlasništva te da su financijski i pravni instrumenti Unije u tom pogledu od iznimne važnosti; stoga poziva Komisiju i EUIPO da tijekom gospodarskog oporavka nastave provoditi mjere za potporu upravljanju intelektualnim vlasništvom za MSP-ove i mikro poduzeća, uključujući pružanje pristupa informacijama i povezanim uslugama „sve na jednom mjestu” te savjetovanje o intelektualnom vlasništvu; naglašava da će ta potpora pomoći u iskorištavanju i promicanju svih nacionalnih i regionalnih inicijativa članova Mreže Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPN);

zabrinut je zbog toga što su, iako je nematerijalna imovina jedna od najvrjednijih vrsta imovine, samo rijetki europski MSP-ovi toga svjesni i imaju korist od svojeg intelektualnog vlasništva dok pokušavaju dobiti financijska sredstva; stoga pozdravlja najavljeni Europski informacijski centar za intelektualno vlasništvo kao jednu od mnogih mjera kojima će se osigurati da Europa dodatno kapitalizira vrijednost znanja koje naša poduzeća stalno stvaraju, razvijaju i razmjenjuju te da ta poduzeća dobiju potrebne instrumente i informacije ili aktivnije upravljaju tom imovinom; naglašava da korisni modeli pružaju brzu i jeftinu zaštitu tehničkih izuma i da su vrlo privlačni za MSP-ove; stoga potiče države članice koje još ne nude taj instrument da ga uspostave i poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja zaštite korisnih modela na razini EU-a koja trenutačno nije dostupna;

Paket jedinstvenog patenta

naglašava da će zahvaljujući paketu jedinstvenog patenta, koji obuhvaća europski patent s jedinstvenim učinkom (jedinstveni patent) i Jedinstveni sud za patente, zaštita patenata postati učinkovitija, a rješavanje sporova diljem Europe razumljivije jer će se izbjeći paralelni postupci u državama članicama, jeftinije jer će se smanjiti pravni troškovi te dostupnije i efikasnije, čime će se povećati pravna sigurnost; stoga traži od država članica sudionica koje to još nisu učinile da što prije poduzmu korake za ratifikaciju Protokola o privremenoj primjeni priloženog Sporazumu o Jedinstvenom sudu za patente (UPCA) ili da na neki drugi način izjave da ih taj Protokol obvezuje kako bi se omogućio brzi početak funkcioniranja paketa jedinstvenog patenta;

naglašava da je jedinstveni patent dodatna opcija paralelna s nacionalnim patentima te potiče države članice koje još ne sudjeluju u pojačanoj suradnji za stvaranje jedinstvene patentne zaštite i/ili još nisu pristupile Sporazumu o Jedinstvenom sudu za patente da nastave postupak koji će dovesti do njihova punopravnog sudjelovanja; podsjeća da inovativni MSP-ovi imaju koristi od dosljednog europskog patentnog sustava te naglašava da Sporazum o Jedinstvenom sudu za patente i njegov Poslovnik predstavljaju pažljivo uravnoteženo rješenje koje odražava temeljna načela Unije: proporcionalnost, fleksibilnost, pravednost i pravičnost; prima ne znanje smanjenje pristojbi i njihov povrat za MSP-ove u okviru Poslovnika Jedinstvenog suda za patente;

pozdravlja sustav alternativnog rješavanja sporova „sve na jednom mjestu” koji treba uspostaviti u skladu s člankom 35. Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente, kojim se ne zadire u postojeće nacionalne sustave kako se ne bi ugrozilo pravo stranaka na pristup pravosuđu; traži od država članica da omoguće brzo uvođenje centra za arbitražu i posredovanje u pogledu patenata te poziva Komisiju da procijeni bi li centar srednjoročno ili dugoročno mogao rješavati sve sporove u vezi s intelektualnim vlasništvom; pozdravlja nastojanje država članica da pronađu odgovarajuća rješenja za suočavanje s učincima Brexita;

Svjedodžba o dodatnoj zaštiti

naglašava da režim svjedodžbe o dodatnoj zaštiti unutar EU-a, iako je od velike praktične važnosti, trpi zbog fragmentirane provedbe u državama članicama; apelira na Komisiju da objavi smjernice za države članice i da riješi taj problem fragmentacije, među ostalim zakonodavnim prijedlozima utemeljenima na sveobuhvatnoj procjeni učinka;

10.

priznaje da se u paketu jedinstvenog patenta ne predviđa jedinstveni naziv svjedodžbe o dodatnoj zaštiti te poziva države članice da podrže uspostavu takvog naziva kao logičnog proširenja jedinstvene patentne zaštite;

11.

traži od Komisije da u nedostatku jedinstvenog naziva svjedodžbe o dodatnoj zaštiti osigura usklađenost između budućeg jedinstvenog patenta i postojećih režima svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u EU-u uz pojašnjenje da nacionalni patentni uredi mogu dodjeljivati nacionalne svjedodžbe o dodatnoj zaštiti na temelju jedinstvenog patenta;

12.

pozdravlja činjenicu da Komisija želi procijeniti potencijalan učinak prijedloga jedinstvene svjedodžbe o dodatnoj zaštiti; napominje da bi se jedinstven naziv svjedodžbe o dodatnoj zaštiti sa suspenzivnim uvjetom ovisno o formalnoj odluci na nacionalnoj razini mogao uvesti čak i prije stupanja na snagu jedinstvenog patenta te stoga predlaže da se razmotri produženje mandata EPO-a kako bi taj ured mogao provesti ispitivanje zahtjeva za svjedodžbe o dodatnoj zaštiti na temelju jedinstvenih pravila;

13.

ističe da neučinkovitost postupaka izdavanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koči inovatore i proizvođače na štetu pravednog pristupa pacijenata liječenju te da su ravnopravni uvjeti od ključne važnosti za proizvođače generičkih i biosličnih lijekova u Uniji; stoga ističe da se zlouporabe razdvojenih prijava za registraciju patenata i povezivanje patenata moraju učinkovito rješavati; podsjeća da bi inovacije trebale zadovoljiti najhitnije potrebe društva i da bi u tom kontekstu trebalo promicati pravodobnu opskrbu lijekovima, uključujući generičke i bioslične lijekove, kao i njihovu cjenovnu pristupačnost i brzu dostupnost; naglašava da se moguća revizija takozvanog izuzeća Bolar, koje omogućuje provođenje ispitivanja patentiranih proizvoda kako bi se podržali zahtjevi za odobrenje za stavljanje u promet generičkih i biosličnih lijekova, a da se to ne smatra kršenjem patentnih pravâ ili svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove, kao i učinkovit i trenutačan ulazak na tržište nakon isteka patentnih pravâ i svjedodžbi o dodatnoj zaštiti, može provesti tek nakon sveobuhvatne procjene učinka;

14.

ističe važnu ulogu javnih ulaganja u istraživanje i razvoj te poziva Komisiju i države članice da osiguraju transparentnost u pogledu rezultata istraživanja i razvoja financiranih javnim sredstvima u farmaceutskom sektoru kako bi se uvjetima za patentiranje i licenciranje zajamčio povrat od javnih ulaganja u području javnog zdravlja;

Patenti bitni za normu

15.

potvrđuje da su informacije o postojanju, opsegu i relevantnosti patenata bitnih za normu važne za poštene pregovore o licenciranju, čime se potencijalnom korisniku normi omogućuje da utvrdi razmjer svoje izloženosti patentima bitnim za normu i mogućim davateljima licencije; primjećuje da, iako se u većini slučajeva pregovori između voljnih stranaka odvijaju u dobroj vjeri, često dolazi do sporova u vezi s patentima bitnim za normu; predlaže da Komisija razmotri moguće poticaje za pregovore radi izbjegavanja sporova kako bi se izbjegli popratni troškovi tih sporova i smanjili drugi s njima povezani problemi;

16.

naglašava da brojne prijave za registraciju patenata u okviru organizacija za razvoj normi tijekom postupka utvrđivanja normi kao potencijalno bitnih možda neće biti bitne za normu kako je konačno usvojena ili nakon odobravanja patenta te da bi se odgovarajućim, istinski neovisnim i transparentnim mehanizmom nadzora povećala transparentnost i pravna sigurnost; u tom pogledu pozdravlja pilot-studiju za procjenu bitnosti patenata bitnih za normu (17);

17.

traži od Komisije da zajedno s relevantnim akterima dodatno razmotri zahtjeve za neovisan, neutralan i transparentan sustav provjera bitnosti trećih strana utvrđivanjem potražnje, procjenom učinka i definiranjem uloge koju bi resursi kao što su tehnologije u nastajanju, na primjer umjetna inteligencija i s njom povezane tehnologije, i/ili tehničko stručno znanje koje pruža EPO mogli imati u tom kontekstu te da iskoristi znanje stečeno kao doprinos zakonodavnoj inicijativi o patentima bitnim za normu koja je predviđena za početak 2022. na temelju odgovarajućih procjena učinka;

18.

priznaje važnost uravnoteženog sustava licenciranja za patente bitne za normu i insistira na važnosti stabilnih, učinkovitih i pravednih pravila s tim u vezi; ističe da su „pošteni, razumni i nediskriminirajući uvjeti” (FRAND) nejasni pravni pojmovi koji uključuju pravnu nesigurnost te poziva Komisiju da prati razvoj industrije i pruži veću jasnoću u pogledu različitih aspekata FRAND-a i sudske prakse, među ostalim uspostavom opservatorija (centar kompetencija) u tu svrhu; podsjeća na prethodni poziv Parlamenta Komisiji da objavljuje godišnja izvješća u kojima se navode stvarni slučajevi neusklađenosti s FRAND-om i slučajevi koji se odnose na tzv. „patent hold-ups” i „patent hold-outs”;

19.

naglašava da je važno povećati transparentnost baza podataka organizacija za razvoj normi i poziva te organizacije da ažuriraju svoj sustav prijavljivanja i svoje baze podataka; u tom kontekstu ističe članak 9. stavak 1. točku (c) Uredbe (EU) br. 1257/2012 (18) kojim se EPO-u povjerava zadaća zaprimanja i registriranja obveza licenciranja koje je preuzeo nositelj jedinstvenog patenta u međunarodnim tijelima za normizaciju; poziva Komisiju da nastavi nadzirati ponašanje poduzeća iz trećih zemalja u međunarodnim tijelima za normizaciju koja, zajedno s nedavnim odlukama stranih sudova, stavljaju europska poduzeća u izrazito nepovoljan položaj jer potkopavaju konkurentnost europskog tržišta;

20.

primjećuje važnost transparentnosti i napominje da je pri licenciranju patenata bitnih za normu u skladu s FRAND-om potrebno proaktivno pružati neophodne informacije unaprijed, čime se jamči pošten ishod pregovora u dobroj vjeri između stranâ; naglašava da pitanje može li nositelj patenta bitnog za normu odabrati razinu licenciranja u lancu opskrbe odnosno mora li svako poduzeće u lancu opskrbe imati pristup licenciranju još nije razjašnjeno te stoga traži od Komisije da surađuje s mjerodavnim dionicima kako bi se pronašao odgovarajući pristup tom pitanju i kako bi se ono razmatralo;

21.

naglašava vrijednost postojećih dobrovoljnih inicijativa koje predvodi industrija za olakšavanje licenciranja patenata bitnih za normu za internet stvari, kao što su udruženja za licenciranje koja okupljaju veliku većinu europskih i međunarodnih poduzeća koja razvijaju mobilne tehnologije;

Oznake zemljopisnog podrijetla

22.

podsjeća da je EU zaštitio oko 3 300 proizvoda oznakama zemljopisnog podrijetla i da se godišnja vrijednost svih tih proizvoda povećala na više od 75 milijardi EUR te stoga pozdravlja inicijative i mjere za jačanje, modernizaciju, racionalizaciju i bolju provedbu sustava oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode, hranu, vina i jaka alkoholna pića kako bi taj sustav postao precizniji i učinkovitiji jer one doprinose stvaranju i zaštiti kvalitetnih radnih mjesta, promicanju socijalne, ekološke i gospodarske održivosti u ruralnim područjima te poticanju europske kulturne raznolikosti;

23.

smatra da pitanje prevelikog administrativnog opterećenja za proizvođače u vezi s registracijom i izmjenama specifikacija te upravljanjem specifikacijama proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta treba biti u središtu budućih rasprava; podsjeća da su postupci izmjene specifikacija za oznake zemljopisnog podrijetla pojednostavnjeni i usklađeni za vinske i poljoprivredno-prehrambene proizvode u okviru pregleda reforme zajedničke poljoprivredne politike te bi taj pristup trebalo jačati i ubuduće;

24.

podsjeća da se procjenjuje da sjeme proizvedeno na gospodarstvima čini više od 80 % ukupnih potreba poljoprivrednika za sjemenom u nekim afričkim zemljama; poziva EU da podupre režime za prava intelektualnog vlasništva kojima se poboljšava razvoj lokalno prilagođenih sorti sjemena i sjemena koje su sačuvali poljoprivrednici, u skladu s odredbama Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (ITPGRFA) i člankom 19. Deklaracije UN-a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima;

25.

smatra da je nužno zaštititi prava intelektualnog vlasništva na način kojim se promiču istraživanja i inovacije, naročito u cilju uvođenja otpornijih poljoprivrednih sorti radi suočavanja s klimatskim promjenama, postizanja održivih i agroekoloških modela poljoprivrede kojima se štite prirodni resursi i poštuje potencijal nezaštićenog reprodukcijskog i heterogenog materijala u sektoru ekološke poljoprivrede; naglašava da je zaštita biljnih sorti od ključne važnosti i da je za nju potreban snažan i provediv sustav zaštite u EU-u te stoga naglašava važnu ulogu sustava oplemenjivačkih pravâ na biljnu sortu Zajednice i Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti; ističe da se pravima intelektualnog vlasništva mora doprinijeti i sigurnosti opskrbe hranom te otpornosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog modela EU-a;

26.

naglašava da bi trebalo uložiti dodatne napore kako bi se povećala transparentnost u pogledu statusa i patentibilnosti biološkog materijala; ističe da bi uzgajivačima trebalo dati odgovarajući pristup informacijama o biološkom materijalu koji će upotrebljavati u procesu uzgoja bilja; naglašava da bi Komisija trebala uvesti nove načine učinkovitog savjetovanja i razmjene informacija; protivi se bilo kakvom patentiranju živih životinja;

27.

smatra da je priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode važno za prioritete programa EU-a koji su u izradi, uključujući programe industrijske strategije, uz pomoć razvoja kratkih lanaca opskrbe te za zeleni plan jer promiče lokalno proizvedene proizvode s većom sljedivošću i transparentnošću u pogledu podrijetla proizvoda i korištenih proizvodnih procesâ;

28.

podupire Komisiju u njezinoj inicijativi da na temelju detaljne procjene učinka uspostavi efikasnu i transparentnu sui generis zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a za nepoljoprivredne proizvode, a tim oznakama proizvod identificira kao proizvod koji je podrijetlom s teritorija članice odnosno regije ili mjesta na tom teritoriju, gdje se određena kvaliteta, ugled ili druga karakteristika proizvoda u osnovi mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu kako bi se uskladio, među ostalim, sa Ženevskim aktom Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla, koji je EU potpisao i koji uključuje mogućnost zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i nepoljoprivredne proizvode; očekuje od Komisije da zakonodavstvo u tome predloži što prije, a najkasnije do kraja 2021.;

29.

naglašava da bi se uvođenjem sustava sui generis zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a za nepoljoprivredne proizvode trebale omogućiti koristi za potrošače jer će se olakšati poznavanje oznaka izvornosti te da će ono imati pozitivan gospodarski utjecaj na mikro poduzeća i MSP-ove poticanjem konkurentnosti i općeniti utjecaj na zapošljavanje, razvoj i turizam u ruralnim i manje razvijenim područjima, što bi posebno moglo doprinijeti oporavku EU-a nakon krize prouzročene bolešću COVID-19; smatra da bi se takvom sui generis zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode također olakšao pristup tržištima trećih zemalja zahvaljujući trgovinskim sporazumima EU-a; međutim, smatra da se u tom sustavu moraju predvidjeti potrebne zaštitne mjere, uključujući učinkovit i transparentan mehanizam za prijavu i mehanizam za podnošenje prigovora;

30.

prima na znanje činjenicu da se postojećom zaštitom na temelju žigova EU-a proizvođačima ne omogućuje certificiranje veze između kvalitete i zemljopisnog podrijetla te da su zbog nedostatka usklađenog sustava zaštite neke države članice već uspostavile nacionalne sustave za sui generis zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode, što dovodi do fragmentacije na tržištu i pravne nesigurnosti te također negativno utječe na proizvođače; smatra da bi se usklađenom zaštitom na razini Unije stvorila potrebna pravna sigurnost za sve aktere, zajedno sa zajamčenim sprečavanjem povreda pravâ intelektualnog vlasništva za industrijske ili zanatske proizvode, kako bi EU mogao bolje zaštititi svoje interese na međunarodnoj razini;

31.

predlaže da se EUIPO zaduži za uspostavu registra oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode kako bi se osiguralo njihovo ujednačeno ispitivanje i zaštita u cijeloj Uniji;

Preispitivanje zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna

32.

naglašava da je aktualni sustav zaštite dizajna na razini EU-a uspostavljen prije 20 godina te bi ga trebalo revidirati; stoga pozdravlja spremnost Komisije da modernizira zakonodavstvo Unije o zaštiti dizajna kako bi se bolje podržala tranzicija na digitalno, održivo i zeleno gospodarstvo; poziva Komisiju da, s jedne strane, ažurira postupak registracije kako bi se omogućilo da novi oblici dizajna, na primjer grafička korisnička sučelja, virtualni i animirani dizajni, fontovi i ikone, te oblici dizajna relevantni u skladu s novim kretanjima i tehnologijama budu zaštićeni na jednostavan način i bez velikih opterećenja te da, s druge strane, dodatno uskladi postupak prijave i proglašenje ništavnosti u državama članicama;

33.

napominje da je zaštita dizajna dijelova koji se upotrebljavaju za popravak složenih proizvoda samo djelomično usklađena; naglašava da su neke države članice u svoje zakonodavstvo već uvele „iznimku o rezervnim dijelovima” ili „klauzulu o popravku”, kojima se omogućuje da se sastavni dijelovi složenih proizvoda proizvode i prodaju bez povrede pravâ intelektualnog vlasništva; primjećuje da zbog toga dolazi do fragmentacije na unutarnjem tržištu i pravne nesigurnosti; stoga poziva Komisiju da u svoj budući prijedlog uvrsti „klauzulu o popravku”, što će doprinijeti tranziciji na održivije i zelenije gospodarstvo te spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja;

34.

smatra da bi sustav EU-a za zaštitu dizajna trebalo uskladiti sa sustavom žigova EU-a kako bi nositelji dizajna mogli spriječiti ulazak robe kojom se krši pravo dizajna na carinsko područje EU-a jer su prava povezana sa žigovima izvršiva u odnosu na robu koja je u tranzitu u EU-u i kojom se krše pravâ intelektualnog vlasništva, a ona povezana s dizajnom nisu; poziva Komisiju da ispravi taj nedostatak u preispitivanju zakonodavstva o dizajnu i da vlasnicima robnih marki omogući da stanu na kraj krivotvorinama dizajna koje su u tranzitu kroz EU;

35.

uvjeren je da bi zaštitu dizajna na jedinstvenom tržištu trebalo pružati ujednačeno i predlaže Komisiji da radi postizanja veće pravne sigurnosti razmisli o usklađivanju Direktive o dizajnu i Uredbe o dizajnu Zajednice;

Borba protiv povreda pravâ intelektualnog vlasništva

36.

ističe da je krivotvorena roba, na primjer krivotvoreni lijekovi ili lažna osobna zaštitna oprema ili maske u kontekstu zdravstvene krize kao što je pandemija bolesti COVID-19, iznimno opasna za zdravlje i sigurnost građana EU-a te može prouzročiti ozbiljnu štetu javnom zdravlju; tvrdi da, iako su aktivnosti nadzora tržišta usmjerene na zaštitu općih javnih interesa, a krivotvoreni proizvodi povezuju se s pitanjem zaštite privatnih pravâ intelektualnog vlasništva, postoji tijesna veza između krivotvorenih proizvoda i rizika za zdravlje i sigurnost potrošača;

37.

ističe da je 2016. do 6,8 % uvoza u EU, odnosno vrijednost u iznosu od 121 milijarde EUR, bila lažna roba i da je njezina dostupnost na jedinstvenom tržištu prouzročila izravne gubitke u prodaji u vrijednosti od 50 milijardi EUR i izravan gubitak 416 000 radnih mjesta u razdoblju 2013. – 2017. (19); ističe da povreda pravâ intelektualnog vlasništva podrazumijeva nisku razinu rizika u smislu vjerojatnosti otkrivanja i kažnjavanja u slučaju da se takva roba otkrije; apelira na države članice da zajedno s Komisijom, carinskim tijelima, Agencijom EU-a za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Interpolom i tijelima kaznenog progona koordiniraju strategije i osmisle učinkovite i odvraćajuće sankcije, posebno kako bi se ograničila količina opasnih proizvoda dostupnih javnosti te radi borbe protiv krivotvorenja i piratstva, naročito kad je ono povezano s organiziranim kriminalom;

38.

naglašava da se internet uvelike koristi za distribuciju krivotvorenih proizvoda te sadržaja i usluga kojima se krše prava intelektualnog vlasništva, što ima znatne negativne učinke na proizvodnu industriju EU-a te na kreativni, kulturni i sportski sektor; pozdravlja Komisijin Prijedlog akta o digitalnim uslugama; ističe činjenicu da bi načelo poznavanja poslovnih klijenata i sustav pouzdanih prijavitelja uvelike doprinijeli borbi protiv krivotvorenja te da bi umjetna inteligencija i lanci blokova mogli imati važnu ulogu u borbi protiv krivotvorene i piratske robe dostupne na internetu te doprinijeti pojačanoj provedbi pravâ intelektualnog vlasništva u cijelom lancu opskrbe; stoga podupire upotrebu novih tehnologija za borbu protiv povreda pravâ intelektualnog vlasništva i pozdravlja publikacije utemeljene na dokazima koje je Opservatorij EUIPO-a izradio o toj temi;

39.

prepoznaje veliki potencijal tehnologijâ lanca blokova za registraciju i zaštitu pravâ intelektualnog vlasništva; naglašava da sustavi lanca blokova mogu doprinijeti sigurnosti lanca opskrbe osiguravanjem sljedivosti, sigurnosti i zaštite svakog koraka od opasnosti od krivotvorenja na svakoj razini lanca opskrbe; napominje, posebno u pogledu registracije pravâ intelektualnog vlasništva, da uredi za intelektualno vlasništvo moraju usvojiti tehničke standarde za svoja rješenja lanaca blokova kako bi se omogućila interoperabilnost; naglašava da umjetna inteligencija i s njom povezane tehnologije koje se koriste u postupku registracije za dodjelu pravâ intelektualnog vlasništva ne mogu zamijeniti ljudsko preispitivanje od slučaja do slučaja kako bi se osiguralo da su odluke kvalitetne i pravedne;

40.

ističe vezu između kriminala povezanog s intelektualnim vlasništvom te organiziranog i teškog međunarodnog kriminala; stoga pozdravlja odluku Vijeća o tome da se povrede pravâ intelektualnog vlasništva ponovno stave na popis prioriteta EU-a u pogledu kaznenih djela u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) za predstojeći ciklus 2022. – 2025. te traži od Vijeća da ih zadrži na tom popisu i da poboljša prekograničnu suradnju između nacionalnih tijela, EUIPO-a, Europola, Agencije EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

41.

pozdravlja činjenicu da Komisija namjerava osmisliti instrumentarij EU-a za borbu protiv krivotvorenja kako bi se poboljšala suradnja između nositelja pravâ, javnih tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva na nacionalnoj razini i na razini EU-a i posrednika daljnjim pojašnjavanjem uloga i odgovornosti radi olakšavanja učinkovite razmjene podataka i informacija između ključnih dionika, promicanja primjene novih instrumenata i rješavanja pitanja aktivnosti krivotvorenja; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za praćenje namjernih povreda pravâ intelektualnog vlasništva, uključujući slučajeve kad se kršenje koristi u zloj vjeri kao namjerna komercijalna strategija, te da se založi za veću kontrolu i prekograničnu suradnju carinskih službi u okviru borbe protiv uvoza krivotvorenih proizvoda; poziva Komisiju da razmotri stvaranje sličnog instrumentarija EU-a za borbu protiv ostalih povreda pravâ intelektualnog vlasništva;

42.

naglašava da je u vezi s krivotvorenjem i piratstvom potrebno i dugoročno obrazovanje o intelektualnom vlasništvu u školama kako bi se promijenila spremnost na korištenje robe i usluga kojima se krše pravâ intelektualnog vlasništva; stoga poziva države članice da surađuju s EUIPO-om radi pokretanja kampanja za podizanje razine osviještenosti, među ostalim u području 3D ispisa; podsjeća da se u vezi s tehnologijom 3D ispisa mogu pojaviti posebna pravna pitanja o svim područjima pravâ intelektualnog vlasništva, kao što su autorska prava, patenti, dizajni, trodimenzionalni žigovi i oznake zemljopisnog podrijetla;

43.

poziva Komisiju da i dalje štiti pravâ intelektualnog vlasništva i promiče njihovu provedbu u zemljama koje nisu članice EU-a, među ostalim pojačanim financiranjem za ciljane programe tehničke suradnje EU-a i izgradnju kapaciteta, kao što su tri aktualna ključna programa suradnje u području intelektualnog vlasništva s Kinom, jugoistočnom Azijom i Latinskom Amerikom te zajedničko partnerstvo s afričkim kontinentom radi promicanja bolje proizvodnje i upravljanja intelektualnim vlasništvom, te podupiranjem režimâ intelektualnog vlasništva kojima se poboljšava lokalni poljoprivredni razvoj; u tom kontekstu potiče Komisiju da na temelju iskustva EU-a pomogne tvorcima politika i tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pruži im znanje i smjernice za poboljšanje njihova kapaciteta za borbu protiv povreda pravâ intelektualnog vlasništva te da promiče izvediva rješenja koja bi mogla znatno smanjiti troškove i pojednostaviti postupke za dobivanje, očuvanje i provedbu zaštite pravâ intelektualnog vlasništva, ali i pružiti informacije nositeljima pravâ o promjenama u pogledu kršenja pravâ i opskrbi krivotvorenom robom;

Novi izazovi za oblikovanje politika u području intelektualnog vlasništva

44.

naglašava da je zaštita intelektualnog vlasništva povezana s tehnologijama umjetne inteligencije važna i da bi je trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir te da su potrebni jasni kriteriji za zaštitu izuma stvorenih uz pomoć tehnologija umjetne inteligencije iako trenutačna pravila o zaštiti izuma patentom, tj. izuma koji se izvode primjenom računala, mogu obuhvaćati tehnologije umjetne inteligencije; stoga traži od Komisije da u suradnji s EPO-om i EUIPO-om pruži pravnu sigurnost u vezi s tim pitanjem i da pomno prati to pitanje na međunarodnoj razini u okviru WIPO-a;

45.

potiče države članice da bez odgode prenesu odredbe Direktive o autorskim pravima na način koji odražava sporazum suzakonodavaca o poboljšanju zaštite koju pruža te da dopuste iznimke kao što su pristup internetskom obrazovanju i digitaliziranoj kulturnoj baštini; poziva Komisiju da prati ugovore o otkupu pravâ kako bi se stvarateljima osigurala pravedna naknada na temelju autorskih pravâ ili pravâ autorâ; naglašava da neusklađenost pravila o autorstvu i vlasništvu nad autorskim pravima može dovesti do različitih nacionalnih rješenja za djela nastala uz pomoć umjetne inteligencije;

46.

naglašava da unatoč visokoj razini usklađenosti pravâ intelektualnog vlasništva u Europi, prekogranična provedba tih pravâ u EU-u još nije dovoljno učinkovita;

47.

pozdravlja najavu Komisije da će preispitati Direktivu o bazama podatak kako bi se olakšao pristup podacima i njihova upotreba te da će pritom zaštititi legitimne interese; ističe da nepotrebne prepreke i dalje ometaju istraživanja te da je potrebno dodatno razviti čvrste podatkovne prostore kako bi se istraživačima omogućilo da pronađu znanstvena rješenja, među ostalim i uz iznimna vremenska ograničenja; s tim u vezi naglašava središnju ulogu ograničenja isključivih pravâ i iznimki od tih pravâ;

48.

žali zbog činjenice da u studiji Komisije iz 2016. o subjektima za potvrđivanje patenata u Europi (20) nije pružen jasan odgovor na pitanje jesu li poslovni modeli nekih subjekata za potvrđivanje patenata, koji se sastoje od kupnje patenata od trećih strana i nastojanja da se ostvare prihodi njihovim korištenjem protiv navodnih počinitelja povrede zlouporabom asimetrija u sudskim sporovima, rupa u postojećem zakonodavstvu, a time i problem koji bi trebalo riješiti; potiče Komisiju da o tom pitanju provede odgovarajuću detaljnu studiju;

49.

pozdravlja nastojanja svih država članica da osiguraju da sudovi pri rješavanju slučajeva zabrana u obzir uzimaju načelo proporcionalnosti;

50.

napominje da je zaštita pravâ intelektualnog vlasništva ključna za poticanje istraživanja i proizvodnje inovativnih proizvoda i procesa, uključujući nove lijekove, no uvjeren je da su za borbu protiv globalnih zdravstvenih kriza, rješavanje pitanja pristupačnosti određenih lijekova i omogućivanje intervencija za spašavanje života u javnom interesu važni dobrovoljno udruživanje patenata, obvezno licenciranje i fleksibilnosti predviđene Sporazumom WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva; stoga poziva Komisiju da analizira i istraži moguće opcije za osiguranje učinkovitosti i bolje koordinacije obveznog licenciranja u EU-u, uzimajući u obzir slučajeve u kojima se ono koristilo u Uniji, razloge za njegovo korištenje, uvjete pod kojima je odobreno, njegove ekonomske posljedice te je li postignut željeni učinak;

51.

naglašava da je pravednija distribucija cjepiva u svijetu ključna za učinkovitu borbu protiv širenja COVID-a 19 i njegovih mutacija te da je potrebno poduprijeti globalni pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19; napominje da je nedostatak pristupa cjenovno pristupačnim cjepivima i dalje golem izazov u zemljama u razvoju; stoga podupire Komisiju i države članice u njihovim naporima da potaknu zemlje koje nisu članice EU-a da ukinu postojeće zabrane izvoza i da povećaju donaciju cjepiva; poziva Komisiju i države članice da dodatno pojačaju svoje napore za podupiranje tehnološkog transfera i dobrovoljnog licenciranja pravâ intelektualnog vlasništva kako bi se povećao globalni pristup cjenovno pristupačnim lijekovima za COVID-19 i rješavalo pitanje globalnih ograničenja proizvodnje i nestašica u opskrbi te tako liječile endemske ili pandemijske zarazne bolesti u svjetskoj populaciji;

52.

pozdravlja činjenicu da najmanje razvijene zemlje već uživaju izuzeće, odobreno do 1. siječnja 2033., u pogledu provedbe odredbi Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva koje se odnose na lijekove; stoga apelira na Komisiju, da u suradnji s WTO-om, ispuni svoje obećanje da će sudjelovati u aktivnim i konstruktivnim pregovorima na osnovi teksta u WTO-u kako bi radila na poticanju i podupiranju povećanja proizvodnih kapaciteta za cjepiva u zemljama u razvoju i poticala dobrovoljno i brzo udruživanje pravâ intelektualnog vlasništva u vrijeme krize i dobrovoljne sporazume o licenciranju te pokrenula dijalog o postojećim preprekama za dobrovoljno licenciranje i tome kako ih prevladati;

53.

predlaže da se na europskoj razini osnuje koordinator za intelektualno vlasništvo kako bi se osigurao cjelovit i koordiniran pristup politici EU-a u području intelektualnog vlasništva i poboljšala suradnja između različitih nacionalnih tijela za intelektualno vlasništvo, glavnih uprava Komisije i drugih tijela zaduženih za prava intelektualnog vlasništva, kao što su EPO, EUIPO, WIPO i ostali relevantni akteri; koordinator za intelektualno vlasništvo mogao bi dodatno promicati borbu protiv povreda pravâ intelektualnog vlasništva na najvišoj političkoj razini te preuzeti druge dužnosti povezane s pravima intelektualnog vlasništva ako je to potrebno;

54.

zastupa mišljenje da je potrebno promicati bolje upravljanje intelektualnim vlasništvom u zajednici koja se bavi istraživanjem i inovacijama kako bi se izvrsna europska istraživanja pretočila u konkretne inovacije od kojih će koristi imati građani i poduzeća; naglašava da u tom kontekstu upotreba intelektualnog vlasništva financiranog javnim sredstvima mora biti pravedna i učinkovita te da bi se rezultati ostvareni s pomoću sredstava EU-a trebali iskoristiti za unapređenje gospodarstva EU-a za sve;

55.

podsjeća da industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva čine većinu trgovinskih aktivnosti EU-a te da je također zaštita i provedba pravâ intelektualnog vlasništva u trećim zemljama od ključne važnosti; pozdravlja zalaganje Komisije za snažnu zaštitu intelektualnog vlasništva u budućim sporazumima o slobodnoj trgovini; stoga traži od Komisije da pokrene rješavanje pitanja provedbe pravâ intelektualnog vlasništva u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i WIPO-a;

56.

podsjeća da je jedan od glavnih izazova za zemlje u razvoju uspon u globalnom lancu vrijednosti uz pomoć gospodarske diversifikacije, za koju su potrebna pravedna globalna pravila trgovine usmjerena na razvoj;

57.

potiče zemlje u razvoju da ojačaju regionalne lance vrijednosti i intraregionalnu trgovinu i ulaganja u zdravlje i područja povezana sa zdravljem, posebno zajedničkim naporima u pogledu istraživanja i razvoja u području medicinskih istraživanja i regionalnim udruživanjem resursa; sa zabrinutošću napominje da su, prema Global Trade Alertu, od početka 2020. do 21. ožujka te godine 54 vlade uvele ograničenja izvoza ključnih medicinskih potrepština; naglašava da bi se regionalni trgovinski paktovi trebali koristiti za sprečavanje zabrane izvoza ključnih proizvoda u vrijeme globalnih i regionalnih nestašica, kao u slučaju aktualne krize prouzročene pandemijom;

o o

58.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 175, 20.6.2013., str. 1.

(2) SL L 271, 24.10.2019.

(3) SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(4) SL L 153, 11.6.2019., str. 1.

(5) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(6) SL L 136, 30.4.2004., str. 34.

(7) SL L 157, 30.4.2004., str. 45.

(8) SL L 289, 28.10.1998., str. 28.

(9) SL L 3, 5.1.2002., str. 1.

(10) SL C 407, 4.11.2016., str. 25.

(11) SL C 404, 6.10.2021., str. 129.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0236.

(13) SL C 349, 17.10.2017., str. 2.

(14) SL C 371, 15.9.2021., str. 102.

(15) EPO i EUIPO, IPR-intensive industries and economic performances in the EU: Industry-level analysis report (Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva i gospodarski rezultati u Europskoj uniji, Izvješće o analizi na razini industrije), treće izdanje, rujan 2019.

(16) SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(17) Zajednički istraživački centar Europske komisije, Pilot study for Essentiality Assessment of Standard Essential Patents (Pilot studija za procjenu bitnosti patenata bitnih za normu), 2020.

(18) Uredba (EU) br. 1257/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području stvaranja jedinstvene patentne zaštite (SL L 361, 31.12.2012., str. 1.).

(19) EUIPO,2020 Status Report on IPR infringement (Izvješće o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2020.), prosječne godišnje brojke, 2013. – 2017.

(20) Zajednički istraživački centar Europske komisije, Patent Assertion Entities in Europe: Their impact on innovation and knowledge transfer in ICT markets (Subjekti za potvrđivanje patenta u Europi: Njihov učinak na inovacije i prijenos znanja na tržištima IKT-a), 2016.