P9_TA(2021)0367

Prema prometu unutarnjim plovnim putovima u Europi koji je otporan na buduće izazove

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2021. o „Prema prometu unutarnjim plovnim putovima u Europi koji je otporan na buduće izazove” (2021/2015(INI))

(2022/C 117/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 25. veljače 2021. naslovljen „Evaluation of Directive 2005/44/EC on Harmonised River Information Services (RIS)” („Ocjena Direktive 2005/44/EZ o usklađenim riječnim informacijskim servisima”) (SWD(2021)0050),

—	uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 24. veljače 2021. naslovljen „Evaluation of the 2013 Urban Mobility Package” („Ocjena Paketa za gradsku mobilnost iz 2013.”) (SWD(2021)0047),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2020)0331),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 18. rujna 2018. naslovljen „Mid-term progress report on the implementation of the NAIADES II action programme for the promotion of inland waterway transport (covering the period 2014-2017)” („Izvješće na sredini razdoblja o provedbi NAIADES-a II, akcijskog programa za promicanje prijevoza unutarnjim plovnim putovima (za razdoblje 2014. – - 2017.)”) (SWD(2018)0428),

—	uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi (1),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (3) i njezinu buduću reviziju,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (4) (Uredba TEN-T) i njezinu buduću reviziju,

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (5) i njezinu buduću reviziju,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (6),

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 21. listopada 2020. o strateškom promišljanju plana za nepredvidive situacije za europski sektor teretnog prometa u slučaju pandemije i drugih kriznih situacija velikih razmjera,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 5. lipnja 2020. naslovljene „Sektor vodnog prometa EU-a – izgledi za budućnost: prema ugljično neutralnom, automatiziranom i konkurentnom sektoru vodnog prometa EU-a s nula nesreća”,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 15. studenoga 2018. o prijevozu unutarnjim plovnim putovima – „Prepoznajte njegov potencijal i promičite ga!”,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2021. o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o NAIADES-u II – akcijskom programu za potporu prijevozu unutarnjim plovnim putovima (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o ostvarivanju potencijala putničkog prijevoza vodnim putovima (10),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0231/2021),

budući da je sektor vodnog prometa EU-a, uključujući promet unutarnjim plovnim putovima, od strateškog interesa za cjelovitost njegove opskrbe i konkurentnost njegovih luka; budući da se 75 % plovidbe unutarnjim plovnim putovima odvija preko granica pa je stoga koordinacija ključna za jedinstveno tržište;

budući da europske zemlje imaju mnoštvo velikih i manjih plovnih putova te različite vrste flota plovila za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, zbog čega je promet unutarnjim plovnim putovima vrlo prikladan i koristan za prijevoz različitih vrsta i velikih količina tereta po vodi na različita odredišta;

budući da je prijevoz unutarnjim plovnim putovima ključan element u prijelazu na multimodalni održivi promet, ali i da se suočava sa znatnim izazovima; budući da unutarnji plovni putovi trenutačno čine vrlo mali udio teretnog prijevoza u EU-u (6,1 %), dok cestovni promet ima udio od 76,3 %, a željeznički promet 17,6 %; budući da je trenutačni modalni udio prijevoza unutarnjim plovnim putovima doista premalen te ga je potrebno naglo povećati kako bi se smanjilo zagušenje cestovnog prometa, povećala sigurnost, smanjile emisije i ostvario održiviji prijevozni sustav u cjelini; budući da su hitno potrebne dodatne mjere da bi se postigao cilj prebacivanja znatnog dijela udjela od 76,3 % kopnenog tereta koji se trenutačno prevozi cestovnim prometom na prijevoz željeznicom ili unutarnjim plovnim putovima; budući da je u tom pogledu ključno povezati nova održiva kružna i energetska tržišta s prijevozom unutarnjim plovnim putovima;

budući da je daljnji razvoj sektora unutarnjih plovnih putova temelj izgradnje pametne, održive i konkurentne europske prometne mreže; budući da je trenutačna plovidbenost europskih plovnih putova neujednačena i da promjenu načina prijevoza otežavaju uska grla, nedostatak prometnih veza i nepouzdanost unutarnjih plovnih putova slobodnog toka; budući da unutarnji plovni putovi, kao jedan od ekološki najprihvatljivijih načina prijevoza s velikim neiskorištenim potencijalom za prijevoz značajnih količina robe diljem Europske unije, mogu imati ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a;

budući da se na Rajnsko – alpskom koridoru odvija 54 %, na koridoru Sjeverno more – Baltik 35 % i na koridoru Sjeverno more – Baltik 38 % ukupnog udjela prekograničnog prijevoza tereta unutarnjim plovnim putovima; budući da je važno ubrzati dovršetak osnovne mreže unutarnjih plovnih putova TEN-T-a i veza sa sveobuhvatnom mrežom;

F.	budući da se promet europskim plovnim putovima oslanja na neprekinute i neometane prekogranične veze, zbog čega je iznimno važno dovršiti osnovne mreže TEN-T-a do 2030.;

G.	budući da se Bijeloj knjizi Komisije o prometu, objavljenoj još 2011., ukazuje na to da treba povećati modalni udio unutarnjih plovnih putova u Europi i budući da od tada nije postignut dovoljan napredak;

budući da u sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima postoji širi konsenzus da je ozelenjivanje ključno da bi se osigurala njegova dugoročna konkurentnost i da bi mu se omogućila značajna, pouzdana i vjerodostojna uloga u multimodalnom prijelazu; budući da je u tom sektoru u tijeku opsežno promišljanje o tome kako financirati zelenu tranziciju; budući da je došlo vrijeme za konkretnije mjere, alate i sredstva kojima će se olakšati provedba te ambicije u djelo;

budući da su nedostatna ulaganja u infrastrukturu dovela do kašnjenja; budući da je kvalitetna infrastruktura temelj i okosnica uspješnog sektora unutarnjih plovnih putova; budući da rast kapaciteta ima svoje granice te da bi naglasak trebao i biti na povećanju uspješnosti i osiguravanju pouzdanosti sektora u bilo koje doba;

budući da je značajan udio prijevoza tereta unutarnjim plovnim putovima u EU-u povezan s morskim lukama; budući da i morske luke i luke na unutarnjim plovnim putovima imaju važnu ulogu multimodalnih čvorišta jer omogućavaju vezu s drugim načinima prijevoza koji također mogu preuzeti teret; budući da je stoga važno da su morske luke i luke na unutarnjim plovnim putovima dobro povezane međusobno, ali i sa zaleđem, što se zahtijeva i u smjernicama TEN-T-a; primjećuje da bi luke na unutarnjim plovnim putovima trebale postati energetska čvorišta za održiva alternativna goriva;

budući da se suša i klimatske promjene ubrajaju se u najveće probleme za europski prijevoz unutarnjim plovnim putovima; budući da je u nekoliko europskih regija 2018. dugo razdoblje suše zbog iznimno niskih vodostaja teško pogodilo prijevoz unutarnjim plovnim putovima; budući da su posljedice za Rajnu i njezine pritoke, gornji i srednji tok Dunava te gornji i srednji tok Labe bile razorne; budući da je to u Njemačkoj dovelo do smanjenja industrijske proizvodnje za 5 milijardi EUR; nadalje, budući da su područja unutarnjih voda u sjevernoj Europi često zamrznuta tijekom najhladnijih zimskih mjeseci, što ometa promet;

budući da se prijelaz s cestovnog prijevoza na prijevoz unutarnjim plovnim putovima ne odnosi samo na prijevoz tereta nego i na putnički prijevoz, naročito u urbanim područjima; budući da 50 % stanovništva EU-a živi blizu mora i uzduž rijeka, putnički prijevoz unutarnjim plovnim putovima nudi ekološki prihvatljivu alternativu u pogledu potrošnje energije i emisija buke; budući da se njime pridonosi i rasterećenju preopterećenih cestovnih mreža te se pruža alternativa proširenju cestovne infrastrukture u gusto naseljenim područjima;

budući da riječna kružna putovanja, trajekti, plovila za dnevne izlete te vodeni taksiji i autobusi imaju važnu ulogu u europskom turizmu i da bi trebali postati čišći izbor za turizam i javni prijevoz u regijama i gradovima s dostupnim i plovnim rijekama, kanalima i jezerima, što bi i gradsku mobilnost učinilo održivijom i učinkovitijom; budući da bi se to trebalo uzeti u obzir u Strategiji održive i pametne mobilnosti;

N.	budući da će prijevoz tereta unutarnjim plovnim putovima zajedno sa željezničkim prijevozom imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva iz zelenog plana u pogledu promjene načina prijevoza tereta; budući da bi oba ta načina prijevoza u lancu opskrbe trebalo promicati i učiniti dostupnijima;

O.	budući da bi prijevoz unutarnjim plovnim putovima mogao imati važnu ulogu za pomorski promet u smislu jačanja digitalizacije i utvrđivanju referentnih vrijednosti za pogonska rješenja s nultom stopom emisija, kao što su elektrifikacija i vodik;

budući da su postupci za ishođenje potvrde za plovilo na vodik i dalje vrlo dugotrajni; budući da se za veći broj plovila na vodik, s potpuno istim tehničkim svojstvima, moraju podnijeti zasebni zahtjevi za svako pojedinačno plovilo; budući da takva vrsta administrativnog opterećenja privatne ulagače odvraća od ulaganja, čime se koči tehnološki napredak i poboljšanje troškovne učinkovitosti;

budući da je energetska tranzicija izazov i za sektor unutarnje plovidbe, unatoč tome što su unutarnji plovni putovi jedan od ekološki najprihvatljivijih načina prijevoza; budući da je važno uzeti u obzir ulogu ugovaratelja u cijelom lancu opskrbe kako bi se poboljšala poslovna opravdanost održivih ulaganja u sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima;

budući da flotu unutarnjih plovnih putova treba osuvremeniti i prilagoditi tehničkom napretku kako bi se dodatno poboljšala okolišna učinkovitost plovila; budući da tehnologije s nultom stopom emisija u sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima još nisu isplative zbog slabe tehničke razvijenosti, nedostatka infrastrukture i nekonkurentnih cijena;

S.	budući da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima omogućio kontinuiranu distribuciju osnovnih potrepština, pri čemu su neki njegovi dijelovi čak dosegli i maksimalnu opterećenost, što pokazuje fleksibilnost i otpornost tog sektora;

Promjena načina prijevoza tereta: s cesta na unutarnje plovne putove

poziva Komisiju da preuzme inicijativu i pokaže liderstvo u području ekologije, učinkovitosti i digitalizacije te da iskoristi postojeće programe kao što je NAIADES, kojima bi se trebalo podržati i potaknuti sve dionike u sektoru prijevoza plovnim putovima, kao i u drugim vrstama prijevoza, a posebno u željezničkom sektoru, na suradnju u smjeru održive i socijalne budućnosti, uz istodobno promicanje poduzetništva, zaštite radnika i konkurentnosti sektora u cjelini; naglašava da unutarnji plovni putovi predstavljaju izvrstan način prijevoza robe koja potječe iz novih tržišta kružnog gospodarstva te da je koordinacija prometnih, ekoloških i industrijskih politika ključna za iskorištavanje tih mogućnosti;

poziva Komisiju i države članice da bolje uzmu u obzir činjenicu da u sektoru unutarnjih plovnih putova često rade obitelji s djecom koja su s njima na brodu te da ulažu u primjerene i redovite objekte duž plovnih putova kako bi se omogućili pristojni životni uvjeti na putu;

poziva Komisiju da iznese prijedloge za upravljački i regulatorni okvir u skladu sa sljedećim akcijskim programom NAIADES, kojim će se osigurati usklađivanje i normizacija na razini EU-a za kvalitetnu plovidbenost, plovila i kvalifikacije posade; ističe da bi se tim okvirom trebala olakšati koordinacija ulaganja, akcijskih programa i različitih tijela uključenih u razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima, uključujući uprave država članica, agencije EU-a, koordinatore mreže TEN-T, komisije za rijeke i normizacijske odbore; ukazuje na priliku da se u okviru akcijskog programa NAIADES III razradi plan za potencijalni prijelaz na prijevoz robe unutarnjim plovnim putovima; ističe da bi ta promjena načina prijevoza i bolja suradnja između industrijske i prometne politike doprinijela postizanju ciljeva zelenog plana jer bi se time od gotovo svih industrijskih sektora tražila održiva i kružna transformacija;

pozdravlja namjeru koju je Komisija izrazila u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost, a to je da se više robe preusmjeri s cestovnog prometa na unutarnje plovne putove i pomorski promet na kratkim relacijama, uključujući regionalni, gradski i međugradski prijevoz tereta; međutim, naglašava da prijevoz unutarnjim plovnim putovima ima znatan neiskorišteni potencijal i mogućnosti za širenje; stoga poziva Komisiju da redovito ocjenjuje i podiže svoje ambicije u pogledu promjene načina prijevoza unutarnjim plovnim putovima te da iskoristi prednosti tog sektora; nadalje, poziva Komisiju da podrži usvajanje najboljih praksi u pogledu integriranja usluga prijevoza unutarnjim plovnim putovima u multimodalne logističke lance; naglašava da je potrebno ulagati u fleksibilnije i inovativnije modele brodova i u ozelenjivanje postojećih flota za prijevoz unutarnjim plovnim putovima te, među ostalim, razviti brodove prilagođene riječnoj plovidbi i druga dokazana i održiva rješenja kako bi se pružila konkurentnija i održivija alternativa cestovnom prijevozu;

ističe da su veća i redovita ulaganja u širenje, modernizaciju i nadogradnju fizičke i digitalne infrastrukture unutarnjih plovnih putova, primjerice u brodske prevodnice, mostove i interoperabilno prekogranično uvođenje digitalnih tehnologija, ključna da bi se povećala konkurentnost sektora, spriječilo njegovo propadanje, poboljšala njegova dugoročna prekogranična učinkovitost, pouzdanost i predvidljivost, omogućila kvalitetna plovidbenost i olakšala promjena načina prijevoza, uz poštovanje biološke raznolikosti i primjenjivog zakonodavstva o okolišu, na primjer Okvirne direktive o vodama (11) i direktiva o prirodi (12); poziva Komisiju da olakša razmjenu najboljih praksi među državama članicama, osobito u pogledu uzimanja u obzir potreba flore i faune u infrastrukturnim projektima;

traži od država članica da u potpunosti poštuju svoju obvezu da dovrše osnovnu mrežu unutarnjih plovnih putova TEN-T-a do 2030., a od Komisije i koordinatora TEN-T-a da pojačaju nadzor u tom pogledu; traži od država članica da uspostave karike koje nedostaju, pronađu rješenje za uska grla i unaprijede kvalitetnu fizičku i digitalnu infrastrukturu; posebno ističe da treba više ulagati u odgovarajuću multimodalnu infrastrukturu u lukama i u veze riječnih luka sa zaleđem, kao što su neometane željezničke veze i terminali, i povećati njihove skladišne kapacitete kako bi se omogućio konkurentan multimodalni prijevoz u Europi te povećala uspješnost njihova lanca opskrbe;

smatra da bi radi jačanja prijevoza unutarnjim plovnim putovima trebalo uvesti dvoslojni mrežni pristup tako da se postojeća osnovna mreža unutarnjih plovnih putova nadopuni sveobuhvatnom mrežom unutarnjih plovnih putova; ukazuje na to da bi se za sveobuhvatnu mrežu trebali uzeti u obzir plovni putovi koji su povezani s morskim lukama i ne pripadaju klasi IV., ali mogu utjecati na smanjenje negativnih vanjskih učinaka na okoliš, uključujući zagušenje cesta; stoga naglašava da je potrebno proširiti mrežu TEN-T kako bi se u osnovne i sveobuhvatne mreže uključile nove dionice unutarnjih plovnih putova, s ciljem uspostave novih multimodalnih prometnih čvorišta;

smatra da je važno prepoznati neiskorišteni potencijal manjih plovnih putova kako bi se poboljšala izravna konkurentnost u odnosu na cestovni promet pružanjem detaljne, sveobuhvatne i razgranate mreže koja će se ažurirati i biti plovna; traži od Komisije da ne uzima u obzir samo velike plovne putove, već da u digitalnu tranziciju uključi i manje plovne putove;

ističe da sanacija spojnih plovnih putova i kanala nudi brojne prilike, posebno u regijama u kojima se desetljećima nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu unutarnjih plovnih putova;

10.

poziva države članice da se pobrinu za to da svi relevantni dionici sudjeluju u multidisciplinarnom postupku planiranja novih projekata plovidbe i mjera održavanja kako bi se pronašla zajednički prihvatljiva rješenja u skladu sa zakonodavstvom EU-a;

11.

primjećuje da prijevoz plovnim putovima treba djelotvorniju, pouzdaniju i sigurniju infrastrukturnu mrežu koja je otporna na klimatske promjene kako bi se bolje odgovorilo na problem poplava i niskih vodostaja, koji će se samo pogoršavati zbog posljedica klimatskih promjena; žali zbog toga što se problemi koji pogađaju sektor unutarnjih plovnih putova, uzrokovani poplavama i niskom razinom vode, nisu uzeli u obzir na odgovarajući način te ističe da je ključno osigurati plovidbenost; stoga ističe da je potrebno poduzeti usklađene mjere, kao što su prilagođavanje flota, uključujući vrste brodova, veličinu flote i rezervni kapacitet, optimizacija modela brodova, uzimajući u obzir raznovrsnost plovila unutarnje plovidbe, bolje upravljanje infrastrukturom te bolji razvoj infrastrukture, točnije informiranje o vodostaju te predviđanje vodostaja, suradnja sa željezničkim prometom tijekom razdoblja niskih vodostaja, sastavljanje brodarskih ugovora na vrijeme za cijeli brod za plovila koja mogu ploviti tijekom razdoblja niskog vodostaja, primjenu digitalnih alata i povećanje skladišnog kapaciteta u lukama; poziva Komisiju i države članice da izrade akcijske planove za borbu protiv niskih vodostaja te ističe da je u tu svrhu potrebna suradnja;

12.

naglašava da je u uslugama prijevoza unutarnjim plovnim putovima važna upotreba satelitskih podataka i usluga kako bi se osigurao sigurniji, održiviji, učinkovitiji i konkurentniji sektor; smatra da bi u reviziju Direktive o inteligentnim prometnim sustavima (13) i druge zakonodavne inicijative o pametnoj mobilnosti trebalo uključiti nove usluge u okviru programa Galileo i Copernicus te Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS);

Ozelenjivanje prijevoza unutarnjim plovnim putovima

13.

naglašava da energetsku tranziciju treba provoditi na ekonomičan i pristupačan način, uzimajući u obzir raznolikost vrsta plovila, brzim povećanjem količine i dostupnosti heterogenih mješavina čistih alternativnih goriva, infrastrukture za alternativna goriva i pogonskih sustava za pomorski promet koji se temelje na mrežnom pristupu i koji su u skladu s načelom tehnološke neutralnosti; nadalje, prepoznaje mogućnost korištenja svih postojećih opcija za smanjenje emisija u unutarnjoj plovidbi, uključujući prijelazna goriva i prijelazne sustave; ponovno naglašava da je energetska tranzicija u unutarnjoj plovidbi ključna za ostvarenje klimatski neutralnog plana do 2050.;

14.

upozorava na nedostatak klimatski neutralnih rješenja koja su spremna za tržište, kao i na to da bi vlasti stoga trebale imati pravo na sredstva za izgradnju kapaciteta kako bi se sektoru olakšao pristup financiranju te kako bi ga se poduprlo na putu prema klimatskoj neutralnosti; ističe da je važno i dalje poticati istraživačko-razvojne projekte za goriva i tehnologije kojima se znatno smanjuje učinak na klimu i okoliš kako bi se brzo unaprijedile flote te osnažili lanci opskrbe i ekonomije razmjera; prepoznaje potencijal sektora unutarnjih plovnih putova da djeluje kao pokusno područje i katalizator pozitivnih učinaka prelijevanja u sektoru pomorskog prometa; stoga poziva Komisiju da izradi realističan plan za daljnje smanjenje emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova kako bi se postigao dekarbonizirani sektor unutarnjih plovnih putova, uz istodobno očuvanje konkurentnosti, pouzdanosti i sigurnosti;

15.

ističe da bi unutarnji plovni putovi trebali imati posebnu ulogu u strategiji EU-a za vodik, kako u pogledu čiste opskrbe gorivom za prijevoz unutarnjim plovnim putovima, tako i u pogledu ključne važnosti unutarnjih plovnih putova i luka za čistu i učinkovitu distribuciju vodika duž prometnih mreža EU-a i industrijskih klastera;

16.

ističe da bi alternativna rješenja kojima se znatno smanjuje učinak na klimu i okoliš trebala postati dostupnija, pristupačnija i financijski privlačnija u odnosu na konvencionalne pogone; ističe da je potrebno ubrzati primjenu tih alternativnih rješenja, primjerice osiguravanjem realističnog postotka miješanja na temelju procjene učinka koja obuhvaća analizu životnog ciklusa goriva i u skladu s kriterijima održivosti EU-a, kao i regulatornom stabilnošću i financijskom potporom, uključujući uvođenje poreznih poticaja od strane država članica; nadalje, smatra da bi države članice trebale biti u mogućnosti odrediti sniženu ili nultu stopu poreza za uporabu električne energije s obale i drugih održivih rješenja; zatim, poziva Komisiju da promiče i snažno potiče upotrebu relevantnih financijskih instrumenata za uvođenje održivih alternativnih goriva i tehnologija;

17.

poziva Komisiju da razmotri mogućnost razvijanja sustava EU-a za označavanje emisija iz prometa unutarnjim plovnim putovima koji će informacije o energetskoj učinkovitosti brodova učiniti lako dostupnima, promicati energetsku učinkovitost te stvoriti stabilno okruženje za donošenje odluka o ulaganjima, što bi trebalo dovesti do održivog poslovnog modela i povrata ulaganja za brodare; ističe da ciljevi tog sustava moraju biti učinkovito smanjenje emisija i podupiranje sektora tako što će mu se olakšati pristup financijskim sredstvima, zajmovima i jamstvima ako bude imao dobre rezultate u pogledu emisija, bolje praćenje emisija, ostvarivanje koristi poticanjem lučkih kapetanija na diferencijaciju naknada za lučku infrastrukturu te u konačnici povećati privlačnost sektora u cjelini; poziva Komisiju da izradi praktični vodič s priručnikom za iskorištavanje mogućnosti koje održiva goriva i tehnologija nude za unutarnje plovne putove i pomorski promet na kraćim relacijama, kako bi se vlasnicima brodova pomoglo u donošenju odluka; ističe da bi taj vodič trebao biti usredotočen na plovila za unutarnju plovidbu i pomorski promet na kraćim relacijama s obzirom na njihove slične tehničke karakteristike;

18.

naglašava da modularna konstrukcija brodova omogućuje fleksibilnost, predvidljivost i uštedu troškova; u tom pogledu naglašava da se standardiziranim brodskim dijelovima, projektiranjem i razvojem stvara dobra osnova koja se može upotrebljavati na različite načine (za različite vrste prijevoza), a olakšava i naknadnu ugradnju održivijih pogonskih sustava čim se pojave na tržištu; ističe da modularna konstrukcija, osim što je pogodna za okoliš, može dovesti do ušteda i doprinijeti smanjenju rizika zahvaljujući predvidivom proizvodnom i brodograđevnom procesu te bi je stoga trebalo poticati i promicati;

19.

vjeruje da, s obzirom na naše klimatske ciljeve, sektor brodarstva može ponuditi održiviji prijevoz prilagođen budućnosti; naglašava da bi Komisija i nacionalne vlasti trebale imati ulogu povezivanja i koordinacije u toj razvojnoj fazi te surađivati sa svim zainteresiranim dionicima, uključujući korisnike unutarnjih plovnih putova i brodograđevnu industriju; potiče države članice da razviju pilot-projekte s inovativnim rješenjima kao što su zamjenjivi baterijski spremnici; u tom kontekstu naglašava da je hitno potrebno poticati inovacije, razraditi plan EU-a za financiranje te olakšati izdavanje potvrda i dozvola za plovidbu na alternativna goriva;

20.

u tom pogledu ističe važnost koju imaju luke i njihova specijalizirana brodogradilišta za energetsku tranziciju jer se tamo odvija gradnja, prenamjena i rekonstrukcija brodova; stoga poziva Komisiju i države članice da usmjere potrebna sredstva i ulaganja na osiguravanje dostatnih kapaciteta i odgovarajućih infrastruktura u lukama kako bi se olakšala obnova flota i energetska tranzicija u sektoru pomorskog prometa; nadalje, naglašava da razvoj alternativnih izvora energije za plovila zahtijeva odgovarajuću infrastrukturu za opskrbu električnom energijom i gorivima na kopnu;

21.

ističe da cilj ozelenjivanja flota ne bi trebao biti samo rješavanje problema emisija stakleničkih plinova, već i smanjenje onečišćenja rijeka; stoga ističe da je važno u lukama postaviti postrojenja za ispuštanje otpada te promicati uporabu inovativne boje protiv obraštanja i napredne tehnologije za održavanje trupa, kao što su podvodne bespilotne letjelice; poziva Komisiju da predloži upravljački okvir za praćenje onečišćenja riječnih slivova, čime bi se olakšala koordinacija mjera EU-a i nacionalnih mjera, ulaganja i akcijskih programa;

22.

naglašava da je važno osigurati dobro i međusektorsko upravljanje vodama, što uključuje upravljanje hidrauličkim sustavima, poticanje razvoja hidroelektrične energije, jamčenje različitih upotreba vode i očuvanje biološke raznolikosti; stoga naglašava da bi upravljanje vodama trebalo uključivati dionike iz područja prometa, energetike, poljoprivrede, industrije i okoliša;

Digitalizacija i autonoman pomorski promet

23.

primjećuje da sveobuhvatna digitalizacija i prikupljanje podataka mogu doprinijeti čišćem okolišu i većoj sigurnosti na brodu te dovesti do efikasnijih ruta, smanjenja zagušenosti luka, bolje komunikacije i razmjene informacija među brodovima, lukama i infrastrukturom; ukazuje na to da bi digitalizacija mogla donijeti znatne koristi za prikupljanje i analizu podataka o sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima u pogledu sigurnosti i energetske učinkovitosti, čime bi se doprinijelo daljnjem smanjenju emisija; traži izradu strategije za razvoj i uvođenje digitalnih i automatiziranih tehnologija u sektoru unutarnjih plovnih putova, u kojoj bi se trebale navesti interoperabilne norme za različite vrste prijevoza prekogranične naravi, kao i potrebne istraživačke mjere i sredstva, među ostalim putem namjenskih poziva u okviru programa Obzor Europa; u tom pogledu naglašava da Europski odbor za izradu standardâ unutarnje plovidbe treba ažurirati tehničke standarde u području unutarnje plovidbe (CESNI) te nastaviti usklađivati riječne informacijske servise (RIS), čime bi se pojednostavile procedure u području reguliranja unutarnje plovidbe, riješili problemi koji proizlaze iz različitih tumačenja tehničkih standarda i nedostatka usporedivih podataka te omogućio brz razvoj i uvođenje inovativnih rješenja; ističe da je potrebno pripremiti zajednički okvir za interoperabilnu razmjenu podataka među različitim vrstama prijevoza;

24.

poziva Komisiju da se što prije pobrine da digitalna uporaba i prihvaćanje elektroničkih dokumenata posade i plovila bude usklađeno diljem EU-a, čime će se ojačati praćenje socijalnih uvjeta i uvjeta zapošljavanja, prijevoz unutarnjim plovnim putovima postat će učinkovitiji i privlačniji te će se poboljšati njegova neometana interakcija s drugim vrstama prijevoza, kao i integracija u njih, ali i povećati interoperabilnost sustava za razmjenu podataka kroz cijeli logistički lanac; naglašava da nedostatak kvalitetnog odmora kod radnika na brodu može predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik; stoga ističe da je pouzdani digitalni kontrolni kapacitet koji u stvarnom vremenu omogućuje čitanje, pohranu i generiranje podataka o radnom vremenu i vremenu odmora radnika na brodu od ključne važnosti;

25.

naglašava potrebu za brzom provedbom Uredbe o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (14) kako bi se prijevoznicima omogućilo da brzo, jednostavno i digitalnim putem razmjenjuju informacije s izvršnim tijelima;

26.

primjećuje da su integracija i usklađivanje podataka ključan instrument za upravljanje imovinom kojima se povećava pouzdanost prijevoza unutarnjim plovnim putovima, ali i njegova upotreba u lancima opskrbe; napominje da podaci trebaju biti povezani s pametnom infrastrukturom kako bi se omogućilo uspješno planiranje i komunikacija s drugim vrstama prijevoza radi olakšavanja multimodalnosti i sinkromodalnih sustava; primjećuje potencijal integriranih podatkovnih platformi za povećanje transparentnosti, na primjer u pogledu praćenja i kontrole, kao i povećanja učinkovitosti, primjerice u planiranju ruta i upravljanju imovinom;

27.

naglašava da je u pripremi prijedloga revidirane Direktive o kombiniranom prijevozu (15) i drugih mjera kojima se osigurava učinkovitije planiranje logistike i uporaba fizičke infrastrukture važno prikupljati podatke o europskom logističkom sustavu u suradnji s relevantnim dionicima; osim toga, traži od Komisije da osmisli intermodalni pregled protoka robe i kontejnera koji ulaze u Europu i ruti kojima roba prolazi do krajnjeg odredišta, što bi moglo biti korisno za osmišljavanje uspješne politike za promjenu načina prijevoza; smatra da bi poticanje promjene načina prijevoza trebalo biti prioritet jer prijevoz pomorskih kontejnera iz morskih luka u zaleđe trenutačno nije uvijek efikasan, što dovodi do većih troškova i duljeg putovanja; poziva Komisiju da procijeni dodanu vrijednost algoritama i umjetne inteligencije u prijevozu kontejnera u zaleđe kako bi se u tu svrhu optimiziralo planiranje i obrada;

28.

naglašava važnost povezivanja postojećih okvira digitalne prometne politike i pružanja podataka o multimodalnom prijevozu preko jedinstvene pristupne točke kako bi se postigla veća učinkovitost u prijevozu tereta plovnim putovima i osigurala interoperabilnost podataka s drugim vrstama prijevoza; u tom pogledu traži od Komisije da izradi akcijski plan EU-a za digitalnu infrastrukturu multimodalnog prijevoza kojom će se omogućiti razmjena podataka i interoperabilnost s ciljem postizanja sinkromodalnog, povezanog i automatiziranog prometnog sustava najkasnije do 2035.; smatra da je potrebna posebna upravljačka struktura za stalno i redovito praćenje, evaluaciju i uvođenje poboljšanja kako bi se koristile najsuvremenije tehnologije i inovacije;

29.

upozorava na to da su za razvoj multimodalnih digitalnih lučkih platformi potrebni poticaji; u tom pogledu poziva na pokretanje projekta s europskom dodanom vrijednošću za plovidbenost i multimodalnu povezanost koridora unutarnje plovidbe mreže TEN-T;

30.

ističe da promet unutarnjim plovnim putovima nudi brojne mogućnosti za autonomna putovanja vodnim putovima te naglašava da smo većom automatizacijom bliže ostvarenju sinkromodalnog prometa u Europi; poziva Komisiju da, kako bi se olakšalo pokretanje autonomnog pomorskog prometa, na temelju procjene učinka i opsežnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, razmotri mogućnost revizije cjelokupnog relevantnog zakonodavstva, gdje je to potrebno, posebno u pogledu odgovornosti posade u hitnim slučajevima ili kod kvarova sustava, jasnih granica odgovornosti u slučajevima štete i, općenitije, sigurnosnih aspekata autonomnih plovila, kako bi se postigla određena razina usklađenosti i povećala primjena te tehnologije na razini EU-a; stoga inzistira na izradi europskog plana za pametne i autonomne sustave prijevoza unutarnjim plovnim putovima kojim bi se trebalo podupirati zakonodavstvo usmjereno na budućnost, istraživanja, pilot-projekti, terenski laboratoriji te razvoj i uspješno uvođenje autonomnih brodova, pametnih luka i digitalne interoperabilnosti temeljene na inteligentnim prometnim sustavima, kao i osigurati uvođenje daljinskog upravljanja plovilima i daljinsko upravljanje brodskim prevodnicama; u tom pogledu naglašava potrebu za pametnom infrastrukturom i nužnim osposobljavanjima, usavršavanjima i prekvalifikacijama posade, za što bi se mogla iskoristiti financijska sredstva iz programa InvestEU, točnije njegova dijela koji je namijenjen društvenim ulaganjima i vještinama; s tim u vezi, ističe vrijedan doprinos standardâ CESNI-ja za posadu, plovila i informacijsku tehnologiju; traži od Komisije da prednost da digitalizaciji, usklađivanju i brzim rezultatima (elektronička razmjena) u području prometa unutarnjim plovnim putovima, čime će se postaviti temelji za autonomni sektor;

31.

ističe da sigurna i osigurana autonomna plovidba zahtijeva standardiziranu razmjenu informacija koje ne uključuju samo položaj antene plovila, već i ponašanje plovila, obris trupa i izmjene plovnih putova, kako bi se upravljalo autonomnim operacijama, spriječili mogući sudari plovila koja dijele isti plovni put te brodarcima pružile najnovije informacije o plovnom putu; ističe mogućnosti koje nude satelitska rješenja kao pokretači prometa unutarnjim plovnim putovima te koristan doprinos svemirskih programa EU-a Galileo, EGNOS i Copernicus u tom pogledu;

Luke otporne na buduće izazove: energetska i kružna čvorišta

32.

naglašava ulogu luka unutarnjih plovnih putova kao strateških multimodalnih čvorišta u logističkom sustavu; stoga naglašava da luke unutarnjih plovnih putova, kao i morske luke, trebaju biti učinkovito povezane sa zaleđem, posebno sa željezničkom infrastrukturom, te imati infrastrukturu za pretovar, pri čemu, gdje je to moguće, naglasak mora biti na povezivanju sa središnjim i sveobuhvatnim mrežama TEN-T; podržava veću suradnju i grupiranje morskih luka i luka unutarnjih plovnih putova;

33.

naglašava da su morske luke važne da bi se ostvario prijelaz na prijevoz unutarnjim plovnim putovima; primjećuje da će se boljim grupiranjem tereta koji se prevozi unutarnjim plovnim putovima omogućiti učinkovitiji prijevoz prema morskim lukama, kao i iz njih; ističe da bliska suradnja između različitih morskih luka i luka unutarnjih plovnih putova te svih dionika u logističkom lancu, primjerice u području održivosti, dodatno omogućava napredovanje u pogledu troškovne i operativne učinkovitosti te pogoduje regionalnom razvoju i zapošljavanju;

34.

poziva Komisiju da osigura da luke unutarnjih plovnih putova održavaju postojeće željezničke veze i da države članice prednost daju nadogradnji svoje željezničke mreže za prijevoz tereta kako bi se osigurali intermodalni prometni tokovi između unutarnjih plovnih putova i željeznice;

35.

naglašava da bi uvođenjem infrastrukture za alternativna goriva trebalo uzeti u obzir potencijalnu potražnju i tržišne karakteristike luka pri osmišljavanju načina na koji sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima može postati klimatski neutralan; stoga naglašava da bi europska strategija za uvođenje alternativnih goriva za multimodalnu i industrijsku uporabu u okviru revizije mreže TEN-T i Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva trebala slijediti mrežni pristup koji vodi do učinkovite planirane infrastrukture, na temelju značajki potencijalne tržišne potražnje u određenoj luci i njenom zaleđu te, prema potrebi, duž plovnih putova, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti; nadalje, ukazuje na mogućnosti koje nudi fleksibilni infrastrukturni sustav, primjerice upotrebu mobilnih generatora električne energije, te traži od Komisije da procijeni rješenja za fleksibilnu distribuciju goriva i opskrbu gorivom, na primjer programe najma plovila;

36.

poziva Komisiju i države članice da ojačaju sinergije između infrastrukture unutarnjih plovnih putova i transeuropskih energetskih mreža, čime će se olakšati energetska tranzicija unutarnje plovidbe i potpomoći razvoj luka kao energetskih čvorišta; u tom pogledu ističe da je potrebno bolje integrirati infrastrukture unutarnjih plovnih putova u europsku energetsku mrežu kako bi se olakšala opskrba električnom energijom na kopnu; osim toga, ističe potencijal unutarnjih plovnih putova za prijevoz alternativnih goriva; naglašava da u europskim lukama unutarnjih plovnih putova treba izgraditi električne infrastrukture kako bi se u budućnosti u njih mogla smjestiti plovila s izvorima električne energije te kako bi se povećali i nadogradili objekti i oprema koji se nude na vezovima te smanjile emisije stakleničkih plinova i onečišćenje zraka u lukama, ali i okolnim područjima, u skladu s ciljem nulte stope onečišćenja na vezu;

37.

naglašava da je važno riješiti problem fluidnosti u lukama tako što će se osigurati dovoljno vezova i prostora za čekanje namijenjenih plovilima za plovidbu unutarnjim plovnim putovima;

38.

ističe da unutarnji plovni putovi mogu služiti za prijevoz opasnih tvari i otpada, što zahtijeva ulaganja u odgovarajuću i sigurnu infrastrukturu i plovila, kao i kvalificiranu radnu snagu; naglašava obećavajuću ulogu koju luke imaju u kružnom gospodarstvu te velik potencijal unutarnjih plovnih putova za prijevoz robe koja dolazi s novih kružnih tržišta; stoga traži od Komisije da uspostavi snažniju vezu između svog kružnog gospodarstva i politika posvećenih prijevozu unutarnjim plovnim putovima; nadalje, poziva Komisiju da razvije mjere kojima bi se poduprle aktivnosti kružnog gospodarstva u lukama i da promiče koncept procjene životnog vijeka u cilju pokretanja dijaloga i poticanja luka unutarnjih plovnih putova da osmisle integrirane sustave upravljanja za, među ostalim, vodu, energetiku, otpad, gradilišta, prostorno planiranje i urbana zelena područja kako bi se oslobodio njihov potencijal da postanu čvorišta za kružnu i čistu energiju;

Obrazovanje i osposobljavanje, radni uvjeti te istraživanja i inovacije

39.

naglašava da je potrebno modernizirati obrazovanje i osposobljavanje u unutarnjoj plovidbi, s naglaskom na razvoju zelenih i digitalnih vještina te savladavanju jezičnih barijera, čime bi se stvorila privlačna radna mjesta za mlade i žene, i pri čemu treba obratiti posebnu pozornost na visoke i usklađene socijalne i sigurnosne standarde te razine kvalifikacije; u tom pogledu podupire daljnji razvoj standardâ CESNI-ja kako bi se osiguralo razvijanje potrebnih vještina članova posade na plovilima unutarnje plovidbe; naglašava potrebu za obveznim, stalnim i redovitim programima osposobljavanja za sve članove posade, uključujući tečajeve koji podrazumijevaju međunarodnu razmjenu, kako bi se potaknulo usavršavanja i prekvalifikacije, optimalnu mobilnost radne snage i sigurnost u tom sektoru; ističe potrebu za standardima sigurnosti i zdravlja u skladu s načelom nulte stope nesreća; nadalje, traži od država članica da do 17. siječnja 2022. pravilno provedu Direktivu (EU) 2017/2397 o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi;

40.

naglašava da je važno zajamčiti dobre radne uvjete i pristojne plaće u prijevozu unutarnjim plovnim putovima; poziva države članice da svim radnicima na brodovima pruže odgovarajuće socijalno osiguranje u skladu sa socijalnim zakonodavstvom EU-a; ističe kako je potrebno da pravo o radu i socijalnoj sigurnosti u sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima bude jasno; naglašava da je potrebno zajamčiti socijalnu zaštitu i prava za članove posade iz Europe i trećih zemalja;

41.

ističe važnost daljnje suradnje i sinergija među različitim istraživačkim i inovacijskim inicijativama i zavodima, i to razmjenom znanja, podataka, znanja i najboljih praksi te objavljivanjem pregleda tekućih projekata na javnoj platformi;

42.

ističe da je potrebno poticati razvoj inovativnih plovila unutarnje plovidbe i odgovarajuću lučku infrastrukturu u okviru partnerstva Obzor Europa o vodnom prometu s nultom stopom emisija;

Financijski plan Europske unije

I. Mogućnosti financiranja s pomoću postojećih financijskih instrumenata EU-a

43.

ističe mogućnosti postojećih instrumenata financiranja EU-a za ozelenjivanje i digitalizaciju europskog sektora prijevoza unutarnjim plovnim putovima, primjerice Instrumenta za povezivanje Europe, Obzora Europa, europskih strukturnih i investicijskih fondova, uključujući Kohezijski fond, te Mehanizma za oporavak i otpornost; naglašava da je potrebno mobilizirati te instrumente kako bi se dovršile osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a, financirala ulaganja u razvoj i uvođenje održivih alternativnih goriva i alternativnih pogonskih sustava za plovila te potrebna infrastruktura, omogućila pametna sinergija među prometom, energetikom, ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima te digitalizacijom, kao i zajamčila modernizacija i otpornost unutarnjih plovnih putova; naglašava, međutim, da ti instrumenti financiranja nisu uvijek prikladni za MSP-ove, obiteljska poduzeća i druga mikro poduzeća jer postoji rizik da manji projekti neće ispunjavati uvjete za financiranje; nadalje, ističe da je potrebno pojasniti održivo financiranje i privatna ulaganja u prometu unutarnjim plovnim putovima;

44.

podsjeća da je energetska tranzicija prema klimatskoj neutralnosti tehnološki i financijski izazov za sektor unutarnje plovidbe te da mu je stoga potrebna odgovarajuća potpora; u tom kontekstu smatra da države članice moraju iskoristiti Mehanizam za oporavak i otpornost jer je to jedinstvena prilika za financiranje unutarnjih plovnih putova, uz kombiniranje kratkoročnih učinaka gospodarskog oporavka s dugoročnim koristima ciljanih ulaganja u infrastrukturu i pomorski promet;

45.

poziva Komisiju da poveća svoje interne resurse namijenjene prijevozu unutarnjim plovnim putovima i provedbi akcijskog programa NAIADES, uključujući ljudske resurse, te da ih uskladi s ambicijama za taj sektoru okviru zelenog plana, promjenom načina prijevoza te strategijom održive i pametne mobilnosti;

46.

nadalje, ističe da su ulaganja u infrastrukturu prometa unutarnjim plovnim putovima u morskim lukama i oko njih od iznimne važnosti; naglašava da je potrebna bliska suradnja svih dionika u logističkom lancu vrijednosti;

II. Potreba za fondom EU-a za unutarnje plovne putove

47.

ističe da će put prema klimatski neutralnom sektoru unutarnjih plovnih putova i željena energetska tranzicija prouzročiti manjak financijskih sredstava od gotovo10 milijardi EUR (16), što sektor ne može financirati sam; napominje, nadalje, da vlasnici privatnih plovila ne vide poslovni interes za ulaganje u pogonske tehnologije kojima se znatno smanjuje učinak na klimu i okoliš; stavlja naglasak na potrebu za mobiliziranjem javne potpore i privatnih ulaganja u tu svrhu;

48.

naglašava da sektor unutarnjih plovnih putova uglavnom čine MSP-ovi, obiteljska poduzeća i manje luke zbog čega im je teško vršiti skupa ulaganja kako bi ispunili ciljeve zelenog plana; stoga smatra da bi potrebna ulaganja trebala biti prilagođenija, administrativna opterećenja smanjena, a pristup financiranju olakšan;

49.

stoga poziva Komisiju da uspostavi namjenski fond EU-a za unutarnje plovne putove namijenjen održivoj tranziciji, a koji će uključivati sustav jedinstvene kontaktne točke u kojem će pomoć biti lako dostupna i koji će nuditi mogućnost da se u jednoj prijavi kombinira nekoliko projekata, čime će se povećati izgledi za dobivanje financijskih sredstava; naglašava da bi tim fondom trebalo nadopuniti postojeće rezervne fondove uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) br. 546/2014 (17), uz znatne dodatne financijske doprinose iz financijskih instrumenata EU-a i nacionalnih financijskih instrumenata, kao i iz drugih privatnih i javnih ulaganja, kako bi se potaknulo daljnja ulaganja u industriji i riješilo pitanje trenutačnog investicijskog jaza u financiranju održive tranzicije; ističe da bi se tim fondom također trebala predvidjeti mogućnost kombiniranja s Instrumentom za povezivanje Europe, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, uključujući Kohezijski fond, kao i s instrumentima financiranja Europske investicijske banke;

50.

naglašava da bi se tim namjenskim fondom trebalo usredotočiti na naknadno opremanje i obnovu brodova u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti brodova i podupiranja ulaganja u inovativne tehnologije i tehnologije za uštedu energije, kao i lučku infrastrukturu, osobito uporabu alternativnih goriva, čime se pomaže ostvariti ciljeve zelenog plana, zeleni oporavak i održiviji prometni sustav u cjelini;

51.

traži od Komisije da provede ocjenu održivosti uključivanja novog europskog sustava uništavanja i obnove flote u fond, te da pritom uzme u obzir emisije tijekom životnog vijeka predmetnih plovila, kako bi se olakšao brz prelazak na klimatsku neutralnost; naglašava da je potrebno raspraviti o uvjetima u kojima se uništenje provodi te naglašava da je kružnost od ključne važnosti;

III. Financiranje sredstvima Europske investicijske banke

52.

podsjeća da Europska investicijska banka (EIB) osigurava potporu za zajmove kapitala s povoljnim uvjetima, uključujući brodograđevnu industriju; međutim, smatra da realizacija i učinkovitost financijskih sredstava EIB-a ovise o njihovoj dostupnosti pa stoga inzistira na tome da treba:

i.	osigurati da se program za jamstvo zelenog pomorskog prometa EIB-a primjenjuje i na manje transakcije, uključujući fleksibilnije uvjete kreditiranja, primjerice tako što će uzimati u obzir prosječni vijek trajanja brodskih operacija tijekom razdoblja povrata;

ii.	osigurati da EIB brodogradilištima omogućuje financiranje prije isporuke i nakon isporuke kako bi se zajamčila provedba i održivost inovativnih projekata brodogradnje;

iii.	financiranje istraživačkih i inovacijskih programa za zelenu brodogradnju učiniti prioritetom;

53.

poziva Komisiju i države članice da pozorno prate ulaganja zemalja koje nisu članice EU-a u europske luke zbog njihove uloge multimodalnih čvorišta, ključnih čvorišta energije i klastera industrije u europskoj strateškoj infrastrukturi;

Prijevoz putnika, gradska mobilnost, gradska logistika vodnim putovima i turizam

54.

pozdravlja nedavnu Komisijinu evaluaciju Paketa za gradsku mobilnost iz 2013. (18); u tom pogledu ističe da se očekivani rezultati Paketa za gradsku mobilnost, odnosno smanjenje emisija CO2 i onečišćujućih tvari u zraku, smanjenje zagušenja i manji broj žrtava na cestama u gradskim područjima, nisu ravnomjerno postigli diljem EU-a; stoga poziva Komisiju da potakne države članice i gradove da, gdje je to moguće, u svoje planove održive gradske mobilnosti uključe javni prijevoz vodnim putovima, gradsku logistiku i lokalni prijevoz tereta kao sigurne i učinkovite načine prijevoza te da poboljšaju prikupljanje podataka o gradskoj mobilnosti; nadalje, naglašava da je potrebno sredstva javnog prijevoza vodnim putovima uključiti u platforme za digitalnu mobilnost, kao što je usluga mobilnosti na zahtjev, ali i u aplikacije za isporuku tereta;

55.

ukazuje na neiskorišteni potencijal unutarnjih plovnih putova u urbanim područjima, kako je prikazano u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost; naglašava da urbana područja postaju sve zagušenija i da izgradnja nove cestovne infrastrukture nije uvijek isplativa; poziva Komisiju da vodni promet uključi u cilj strategije za održivu i pametnu mobilnost, koji se odnosi na bolju upotrebu unutarnjih plovnih putova u gradovima, te da iznese konkretne prijedloge čiji je cilj poboljšati logistiku na našim unutarnjim plovnim putovima i razmotriti krajnje isporuke teretnim biciklima, čime bi se potaknula promjena načina prijevoza; u tom pogledu traži od Komisije da poboljša prikupljanje podataka o gradskoj mobilnosti za prijevoz putnika i tereta vodnim putovima te ističe potencijal prijevoza unutarnjim plovnim putovima koji se može iskoristiti za posljednju fazu u održivoj gradskoj logistiki;

56.

stavlja naglasak na činjenicu da su podaci za 2019. o potražnji za prijevozom putnika pokazali da je europski sektor riječnih kružnih putovanja, uključujući plovila za dnevne izlete i trajektne usluge, bio u dobrom stanju prije pandemije bolesti COVID-19; međutim, primjećuje da je u prvoj polovici 2020. sektor doživio gotovo potpuni zastoj zbog aktualne zdravstvene situacije, što je nepovoljno utjecalo na poduzeća te im prouzročilo financijske poteškoće, te da još nije sigurno hoće li se 2021. putnički promet vratiti u normalno stanje (19); stoga poziva Komisiju da turizam unutarnjim plovnim putovima uključi u svoj predstojeći Europski program za turizam do 2050. kako bi se promicao poslovni model za održiv, inovativan i otporan oporavak riječnog turizma, uzimajući u obzir gospodarske učinke riječnog turizma na lučke regije u smislu dodane vrijednosti, otvaranja radnih mjesta i prihoda luka;

57.

ističe da je potrebno dodatno istražiti potencijal unutarnjih plovnih putova za rekreativnu plovidbu i druge aktivnosti na obali, čime bi se potaknuo rast, otvorila nova radna mjesta i unaprijedio turizam u dotičnim regijama;

58.

poziva države članice da prihvate međunarodni certifikat za upravitelje brodova za rekreaciju usvajanjem Rezolucije br. 40. Odbora za unutarnji promet pri Gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu kako bi se omogućilo prekogranično priznavanje dozvola i olakšala rekreativna plovidba u Europi;

o o

59.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiju.

(1) SL L 345, 27.12.2017., str. 53.

(2) SL L 252, 16.9.2016., str. 118.

(3) SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(4) SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(5) SL L 368, 17.12.1992., str. 38.

(6) SL L 255, 30.9.2005., str. 152.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0131.

(8) SL C 270, 7.7.2021., str. 2.

(9) SL C 449, 23.12.2020., str. 154.

(10) SL C 224, 27.6.2018., str. 29.

(11) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(12) Direktiva o staništima (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.) i Direktive o pticama (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(13) Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).

(14) SL L 249, 31.7.2020., str. 33.

(15) SL L 368, 17.12.1992., str. 38.

(16) Development Centre for Ship Technology and Transport Systems (DST), Assessment of technologies in view of zero-emission IWT’ (Procjena tehnologija u cilju postizanja prijevoza unutarnjim plovnim putovima s nultom stopom emisija), dio sveobuhvatne studije Središnje komisije za plovidbu Rajnom pod naslovom Financing the energy transition towards a zero-emission European IWT sector (Financiranje energetske tranzicije na putu prema europskom sektoru prijevoza unutarnjim plovnim putovima s nultom stopom emisija), Izvješće br. 2293., str. 95.

(17) Uredba (EU) br. 546/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 718/1999 o politici Zajednice u odnosu na kapacitet flote s ciljem promicanja prijevoza unutarnjim plovnim putovima (SL L 163, 29.5.2014., str. 15.).

(18) Radni dokument službi Komisije od 24. veljače 2021., (SWD(2021)0047).

(19) Središnja komisija za plovidbu Rajnom, Market observation report 2020 (Izvješće o stanju tržišta za 2020.): inland navigation in Europe (unutarnja plovidba u Europi), rujan 2020.