P9_TA(2021)0347

Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o starenju Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020. (2020/2008(INI))

(2022/C 99/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 6., 153., 156. i 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”), a posebno njezine članke 21., 23., 24., 25., 26., 31., 32., 33., 34. i 35.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

—	uzimajući u obzir presudu Suda EU-a u kojoj se navodi da je načelo nediskriminacije na temelju dobi opće načelo prava EU-a kao poseban slučaj jednakog postupanja (1),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. lipnja 2010. o aktivnom starenju,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. rujna 2020. o ljudskim pravima, sudjelovanju i dobrobiti starijih osoba u doba digitalizacije,

—	– uzimajući u obzir program održivog razvoja UN-a do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—	uzimajući u obzir Političku deklaraciju i Madridski međunarodni akcijski plan o starenju stanovništva donesen na drugoj Svjetskoj skupštini o starenju stanovništva održanoj od 8. do 12. travnja 2002.,

—	uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju donesenu na četvrtoj ministarskoj konferenciji Gospodarske komisije UN-a za Europu o starenju održanoj u Lisabonu 22. rujna 2017., pod nazivom „Održivo društvo za sve uzraste: Ostvarivanje potencijala duljeg života”,

—	uzimajući u obzir izvješće neovisnog stručnjaka UN-a o utjecaju bolesti COVID-19 na ostvarivanje svih ljudskih prava starijih osoba, podneseno na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a 21. srpnja 2020.,

—	uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

—	uzimajući u obzir Odluku br. 940/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2011. o Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti (2012.) (2) te izvornu Komunikaciju Komisije od 6. rujna 2010. o toj temi (COM(2010)0462),

—	uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 19. prosinca 2016. pod naslovom „Oblici usavršavanja: nove prilike za odrasle” (3),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (4),

—	uzimajući u obzir svoje rezolucije od 7. rujna 2010. o ulozi žena u društvu koje stari (5) te od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu rodnu ravnopravnost (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2010. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2017. o uvođenju instrumenata kohezijske politike po regijama kako bi se odgovorilo na demografske promjene (11),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013. (12),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (13) i uspostavi načela nediskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja,

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća od 2. srpnja 2008. o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (COM(2008)0426) i stajalište Parlamenta od 2. travnja 2009. o tome (14),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. listopada 2006. naslovljenu „Demografska budućnost Europe – od izazova do mogućnosti” (COM(2006)0571),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. prosinca 2006. naslovljeno „Europsko gospodarstvo – utjecaj starenja na javne rashode: projekcije za EU-25 o mirovinama, zdravstvenoj skrbi, dugotrajnoj skrbi, obrazovanju i naknadama za nezaposlene (2004. – 2050.)”,

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije i Odbora za socijalnu zaštitu upućeno ministrima Vijeća za zapošljavanje i socijalna pitanja od 7. listopada 2014. naslovljeno „Primjerena socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017)0252),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. studenog 2017. naslovljeno „Izvješće iz 2018. o starenju stanovništva: Temeljne pretpostavke i metodologije za predviđanja”,

—	uzimajući u obzir međuinstitucijski dokument Komisije od 25. svibnja 2018. naslovljen „Izvješće iz 2018. o starenju stanovništva: Ekonomska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2016. – 2070.)”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. lipnja 2020. o utjecaju demografskih promjena (COM(2020)0241),

—	uzimajući u obzir izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 1. travnja 2002. naslovljeno „Aktivno starenje: okvir politike”,

—	uzimajući u obzir izvješće WHO-a od 1. listopada 2007. naslovljeno „Globalni vodič kroz gradove prilagođene starijima”,

—	uzimajući u obzir zaključke WHO-a od 30. rujna 2015. o starenju i zdravlju,

—	uzimajući u obzir globalnu strategiju i akcijski plan WHO-a o starenju i zdravlju za razdoblje 2016. – 2020. te odluku UN-a da se razdoblje 2021. – 2030. proglasi Desetljećem zdravog starenja,

—	uzimajući u obzir načela UN-a za starije osobe usvojena rezolucijom Opće skupštine 46/91 od 16. prosinca 1991.,

—	uzimajući u obzir Global AgeWatch Index za 2015.,

—	uzimajući u obzir izvješće UN-a iz 2019. o starenju svjetskog stanovništva,

—	uzimajući u obzir podatak da je aktivno starenje jedan od ključnih elemenata strategije Europa 2020.,

—	uzimajući u obzir Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost,

—	uzimajući u obzir Zakon Ujedinjene Kraljevine o jednakosti iz 2010. kojim se zabranjuje diskriminacija osoba na temelju promjene spola, seksualne orijentacije i spola,

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (15) („Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života”),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—	uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0194/2021),

Opće napomene

A.	budući da je starenje europskog stanovništva demografski fenomen koji uključuje smanjenje kako stope fertiliteta tako i stope smrtnosti te duži očekivani životni vijek;

budući da se broj stanovnika EU-a smanjuje; budući da su 1960. stanovnici EU-a činili 13,5 % svjetskog stanovništva, dok je 2018. ta brojka iznosila 6,9 %, a do 2070. očekuje se da će iznositi oko 4 % (16); budući da su te brojke povezane s, među ostalim, padom stope nataliteta u EU-u u odnosu na druge regije u svijetu, što dovodi do starenja stanovništva, a to utječe na dobnu strukturu i relativne udjele različitih dobnih skupina te doprinosi inverziji demografske piramide; budući da je demografska tranzicija univerzalna pojava i da smanjenje udjela EU-a u svjetskom stanovništvu odražava raniji početak tog globalnog procesa (17); budući da se aktivno sudjelovanje starijih osoba u društvu ne bi smjelo podcijeniti; budući da više od 20 % osoba u dobi od 65 do 74 godine i oko 15 % osoba u dobi od 75 godina ili više sudjeluje u formalnim i/ili neformalnim volonterskim aktivnostima (18);

budući da aktualno demografsko stanje ozbiljno utječe na socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju EU-a; budući da je važno da EU demografske aspekte uključi u sve svoje politike; budući da se očekuje da će se radno sposobno stanovništvo (osobe u dobi od 15 do 64 godine) znatno smanjiti, s 333 milijuna 2016. na 292 milijuna 2070. godine; budući da se predviđa da će do 2100. osobe u dobi od 80 godina i više činiti 14,6 % stanovništva (19);

D.	budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU-a, prepoznata u Ugovorima i Povelji, te budući da se Europska unija obvezala integrirati je u sve svoje aktivnosti;

budući da je dugovječnost iznimno kolektivno postignuće koje se temelji na znatnom napretku u gospodarskom i društvenom razvoju te u području zdravlja, što je znatno poboljšalo kvalitetu života i tijekom posljednjih 50 godina doprinijelo povećanju prosječnog očekivanog životnog vijeka muškaraca i žena za 10 godina; budući da se očekuje da će očekivani životni vijek od 2016. do 2070. za muškarce porasti sa 78,3 na 86,1 godinu, a za žene s 83,7 na 90,3 godine; budući da se na povećanje prosječnog očekivanog životnog vijeka u svim okolnostima mora gledati kao na čimbenik civilizacijskog napretka, a ne kao na ograničenje; budući da podaci pokazuju da je 2018. procijenjeni broj godina zdravog života iznosio 64,2 za žene i 63,7 godina za muškarce (20); budući da je, međutim, nesrazmjer između očekivanog životnog vijeka i godina zdravog života razlog za brigu na koji je potrebno hitno odgovoriti;

budući da je dulji i zdraviji život važan i za pojedince i za društvo jer otvara nove mogućnosti za sudjelovanje i uključivanje starijih osoba u gospodarski i društveni život; budući da društvena uključenost u starijoj dobi doprinosi zdravlju i dobrobiti pojedinca; budući da postoji veza između dugovječnosti i društvenog položaja; budući da sudjelovanje u društvenim aktivnostima kao što su volontiranje, sport i hobi, kao i redovit kontakt s obitelji i prijateljima, obično pozitivno utječu na cjelokupno zdravlje starijih osoba i sprečavaju izoliranost;

budući da je prirodno kretanje stanovništva EU-a negativno još od 2012. te da je 2019. zabilježen veći broj umrlih (4,7 milijuna) nego rođenih (4,2 milijuna); budući da se stopa fertiliteta u EU-u smanjuje i da je 2018. pala na 1,55; budući da je to povezano s nizom čimbenika, uključujući bolje zdravlje i veću razinu obrazovanja (21), ali i opću socioekonomsku situaciju, uključujući nesigurnost i devalvaciju prihoda, što utječe na sve skupine, ali prije svega na mlade, a posebno na njihovu kvalitetu života, ravnotežu između poslovnog i privatnog života i životne planove; budući da demografske promjene mogu srednjoročno i dugoročno utjecati na gospodarsku i socijalnu održivost u EU-u; budući da je pristup kvalitetnim javnim uslugama odlučujući čimbenik za kvalitetu života; budući da gospodarski i socijalni utjecaj demografskih promjena ukazuje na potrebu za jačanjem sustava socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi;

budući da istraživanja ukazuju na povezanost stopa fertiliteta i politika kojima se potiču bolje mogućnosti zapošljavanja, pristojni radni i životni uvjeti, fleksibilni radni uvjeti, pristojna obiteljska potpora, financijska potpora tijekom rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta, kvalitetna skrb o djeci od ranih godina i ravnopravnija raspodjela zaduženja povezanih sa skrbi između muškaraca i žena;

budući da su stope zaposlenosti na nepuno radno vrijeme više za žene (31,3 %) nego za muškarce (8,7 %), što se odnosi i na starije žene (49,8 % starijih muškaraca u usporedbi sa 64,1 % starijih žena); budući da je 2018. prosjek uobičajenog broja radnih sati u državama EU-28 iznosio 30,3 sati tjedno za muškarce u dobi između 65 i 74 godine i 24,1 sati tjedno za žene iste dobi, te budući da se za muškarce očekuje da njihov radni vijek traje 38,6 godina, dok ta brojka za žene iznosi 33,7 godina (22);

J.	budući da rješavanje problema rodno uvjetovanih razlika u stopi zaposlenosti ovisi o ispunjavanju osnovnih socijalnih prava i pružanju osnovnih socijalnih usluga;

K.	budući da je stopa zaposlenosti žena u dobi između 55 i 64 godine niža od stope zaposlenosti muškaraca (52,4 % za žene i 65,4 % za muškarce) i da su žene najčešći pružatelji neformalnih usluga skrbi u kućanstvu (23);

budući da će se ukupan broj radno sposobnog stanovništva (u dobi između 15 i 64) smanjiti za 20,8 milijuna u EU-u u razdoblju od 2005. do 2030. kako generacija baby boomera bude odlazila u mirovinu, što će dovesti do većeg opterećenja za zdravstvene i mirovinske sustave država članica; budući da se očekuje da će ukupni omjer ovisnosti do 2100. dosegnuti 57 %, što je gotovo dvostruko više nego 2019. (31 %);

budući da je prosječna dob u 28 država članica EU-a porasla s 38,3 godine 2001. na 43,1 godinu 2018. (24); budući da je 2018. 19 % građana EU-a bilo starije od 65 godina i budući da bi njihove potrebe trebalo uzeti u obzir u postupcima donošenja političkih odluka na razini EU-a te na nacionalnim i regionalnim razinama;

budući da život prate promjene kao što su gubitak partnera, članova obitelji ili prijatelja, pogoršanje zdravstvenog stanja i promjene u navikama, obrascima rada i financijskoj situaciji; budući da su starije osobe posebno izložene pojavama socijalne isključenosti i izolacije; budući da se sve veći broj odraslih osoba u EU-u suočava sa socijalnom izolacijom (75 milijuna ljudi – 18 % stanovništva); budući da je socijalna izolacija najizglednija među starijim osobama, dok je osjećaj usamljenosti najizraženiji u dobnoj skupini od 26 do 45 godina (25);

budući da više od 50 % pružatelja skrbi mlađih od 65 godina u isto vrijeme radi i o nekome se skrbi; budući da su, kao što Komisija često ističe, obveze pružanja skrbi jedan od glavnih uzroka niže razine sudjelovanja žena na tržištu rada, bilo zato što rade na skraćeno radno vrijeme bilo zato što potpuno napuštaju plaćeni posao, što za Europu predstavlja gubitak od 370 milijardi EUR godišnje; budući da, prema procjenama, 80 % skrbi diljem EU-a pružaju neformalni pružatelji skrbi koji su uglavnom žene (75 %), što upućuje na rodni jaz kada je riječ o pružanju skrbi, a koji pak snažno utječe na razlike u mirovinama žena i muškaraca; budući da je skrb koju pružaju neformalni pružatelji skrbi bez formalnog ugovora o radu posebno problematična jer ih ostavlja izvan tržišta rada i bilo kakve mogućnosti reguliranja; budući da ta vrsta situacije dovodi do dvostrukog negativnog učinka, pri čemu su, s jedne strane, ti neformalni pružatelji skrbi (uglavnom žene) u pravilu slabo plaćeni, nemaju socijalnu zaštitu, ne plaćaju doprinose za socijalno osiguranje i stoga ne primaju nikakve mirovine na kraju radnog vijeka ili primaju samo minimalnu mirovinu te, s druge strane, ta vrsta situacije negativno utječe na državu i njezine relevantne institucije koje su lišene doprinosa za socijalno osiguranje i poreza koje plaćaju poslodavci i zaposlenici;

budući da su osobe s invaliditetom ili pripadnici etničkih, rasnih, jezičnih, seksualnih ili drugih manjina iz svih dobnih skupina skrivale ili skrivaju dio svojeg identiteta iz straha ili pod prijetnjom odbacivanja ili zlostavljanja; budući da su starije osobe s invaliditetom ili različitog rasnog, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika ili seksualne orijentacije izložene većoj diskriminaciji, stigmatizaciji i postupcima bez pristanka te su izložene većem riziku socijalne isključenosti;

Q.	budući da bolest COVID-19 također u velikoj mjeri utječe na demografiju; budući da su mnoge starije osobe preminule i da, prema određenim studijama, koronavirus znatno utječe na demografska kretanja u EU-u, koja uključuju smanjenje očekivanog životnog vijeka i planiranje obitelji;

budući da je pri izradi naših politika starenja potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir utjecaj rodno uvjetovanih razlika u zdravlju i zdravstvenim nejednakostima u vezi sa sociokulturnim čimbenicima; budući da određene bolesti i stanja povezana sa starošću, kao što su depresija ili kardiovaskularne bolesti različito utječu na žene i muškarce; budući da određene bolesti i stanja, kao što su Alzheimerova bolest ili demencija, rak dojke, inkontinencija, osteoporoza i osteoartritis, češće pogađaju žene nego muškarce; budući da će se učestalost takvih stanja povećavati u našim sve starijim društvima;

budući da demografske promjene ne utječu isto na sve zemlje i regije, već snažnije utječu na regije koje već zaostaju, čime se povećavaju postojeće teritorijalne i socijalne nejednakosti; budući da su ruralne, rubne i najudaljenije regije, uključujući otoke, najviše pogođene depopulacijom, pri čemu uglavnom mladi i žene napuštaju ta područja, što dovodi do sve većeg udjela starijih osoba koje ondje žive, što bi moglo povećati rizik od socijalne izolacije; budući da je u nekim regijama ruralno stanovništvo manje izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nego gradsko stanovništvo (26);

T.	budući da će se broj starijih osoba (od 80 godina i starijih) u EU-u povećati za 57,1 % između 2010. i 2030. (27), sa znatnim posljedicama za sustave socijalne sigurnosti;

U.	budući da mjere ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 i gospodarska recesija imaju nerazmjeran učinak na žene zbog nejednake podjele obveza skrbi, sektorske specijalizacije i povećanog nasilja u obitelji;

V.	budući da je između 2000. i 2015. broj stanovnika u dobi od 60 godina ili više u EU-u porastao za 68 % u gradovima i 25 % u ruralnim područjima;

W.	budući da će se prema podacima Europske mreže za praćenje prostornog planiranja broj stanovnika u europskim aglomeracijama do 2050. povećati za 24,1 milijuna, što će predstavljati gotovo polovicu ukupnog stanovništva EU-a, dok će se ruralno stanovništvo smanjiti za 7,9 milijuna;

budući da je vjerojatnije da će se starije žene u većoj mjeri nego stariji muškarci suočiti s ozbiljnim poteškoćama u pristupu osnovnim dobrima i uslugama, kao što su zdravstvene usluge, dugotrajna skrb i pristojno stanovanje, zbog niza čimbenika kao što su razlike u plaći i mirovinama između spolova, činjenica da su žene dugovječnije ili da je veći udio starijih žena koje žive same (28);

budući da je vjerojatnije da će starije osobe imati ograničen pristup internetu, kao i da neće biti dovoljno upoznate s postojećim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju; budući da samo 35 % osoba u dobi od 55 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine, u usporedbi s 82 % osoba u dobi od 16 do 24 godine (29), zbog čega su starije osobe izloženije isključenosti, uključujući digitalnu isključenost; budući da je socijalna i digitalna isključenost starijih osoba pogoršana zbog ograničenog kretanja i socijalnih mjera koje su države članice poduzele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19; budući da tehnologije bez prepreka i tehnologije koje su prilagođene korisnicima mogu pomoći u prevladavanju tih izazova; budući da se Vijeće 2020. pozabavilo tim problemom i objavilo zaključke o ljudskim pravima, sudjelovanju i dobrobiti starijih osoba u doba digitalizacije;

budući da se broj stanovnika u nekim regijama EU-a u razdoblju od 1998. do 2018. smanjio za do 15 % zbog brze depopulacije i starenja stanovništva; budući da brze demografske promjene uzrokuju nerazmjerno visoke troškove prilagodbe; budući da gotovo dvije trećine regija u kojima se broj stanovništva brzo smanjuje imaju nizak BDP po stanovniku (30); budući da starenje stanovništva uzrokuje smanjenje radno sposobnog stanovništva i može dovesti do smanjenja broja općina i sela diljem EU-a; budući da odluke o spajanju općina i sela ili njihovom uključivanju u druge općine ili gradove također mogu dovesti do potpunog nestanka općina i sela;

AA.

budući da se u svim politikama kojima se rješavaju pitanja demografskih mogućnosti i izazova mora zauzeti uključivi pristup koji se temelji na pravima i dokazima i koji je usmjeren na čovjeka te se moraju poštovati načela ravnopravnosti, a posebno rodne ravnopravnosti, i nediskriminacije, i očuvati prava žena, uključujući njihova seksualna i reproduktivna te ekonomska prava; budući da rješavanje demografskih izazova ni na koji način ne smije ugroziti individualnu reproduktivnu autonomiju; budući da je pristup uslugama i proizvodima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem ključan za tjelesnu, mentalnu i socijalnu dobrobit;

AB.

budući da u nekim državama članicama postoje tendencije iskorištavanja demografskih promjena u svrhu ugrožavanja spolnog i reproduktivnog zdravlja te seksualnih i reproduktivnih prava, što doprinosi eroziji osobnih sloboda; budući da sve politike koje se bave demografskim promjenama moraju biti utemeljene na pravima, usmjerene na ljude, prilagođene potrebama i utemeljene na dokazima te moraju štititi seksualna i reproduktivna prava;

AC.

budući da mjere i djelovanje EU-a u području starenja i demografskih promjena moraju u potpunosti biti u skladu sa strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.; budući da postoji uska povezanost između demografskih izazova i rodno osviještene politike, što bi trebalo biti odraženo u relevantnim odgovorima politika;

AD.

budući da statistički podaci o korištenju vremena pokazuju neravnopravnu rodnu raspodjelu poslova skrbi diljem Europe; budući da unatoč znatnim nacionalnim razlikama povezanima s proširenjem usluga socijalne skrbi i drugih socijalnih usluga te različitim stopama aktivnosti žena, žene i dalje snose nerazmjeran dio tereta skrbi, što ima znatne posljedice na njihovu uspješnost na tržištu rada i njihove odluke u pogledu fertiliteta;

AE.	budući da posebnu pozornost treba posvetiti vrlo starim osobama kako bi se, kada je to potrebno, pomoglo osobama koje su izgubile svoju neovisnost i kako bi se spriječilo da budu izolirane;

AF.	budući da se udio umirovljenika u dobi od 65 godina i više koji su izloženi riziku siromaštva u EU-u postupno povećava još od 2013.;

AG.

budući da starije osobe doprinose društvu, što je bio slučaj i tijekom pandemije bolesti COVID-19 kada su pomagali kao, primjerice, zaposlenici, njegovatelji ili volonteri; budući da su, na primjer, mnogi stariji zdravstveni djelatnici izišli iz mirovine kako bi doprinijeli naporima za suzbijanje pandemije; budući da su neformalni pružatelji skrbi, od kojih su većina žene, tijekom pandemije pojačano ulagali napore kako bi nadoknadili smanjeno obrazovanje, usluge skrbi za djecu i dugotrajnu skrb;

AH.	budući da stanovništvo koje stari može biti izvor znanja o lokalnim tradicijama, hrani i načinima života u ruralnim područjima, što se pak može iskoristiti za razvoj lokalnog turizma i poslova;

AI.	budući da će se u predstojećoj dugoročnoj viziji za ruralna područja iznijeti strategija EU-a za hvatanje u koštac s posljedicama demografskih promjena za našu socioekonomsku strukturu;

AJ.	budući da je generacijska obnova jedan od posebnih ciljeva zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020.; budući da su prijenos znanja i međugeneracijsko učenje ključni za povećanje međugeneracijske suradnje i solidarnosti, čime se premošćuje generacijski jaz;

Zdravlje i skrb

AK.	budući da bi uvijek trebalo voditi računa o etičkim rizicima koji proizlaze iz primjene tehnologija u zdravstvu;

AL.

budući da WHO zdravo starenje definira kao proces razvoja i održavanja funkcionalne sposobnosti koja omogućuje dobrobit u starijoj dobi; budući da postoji veza između percipiranog zdravlja i prihoda; budući da je 2017. manje od jedne trećine (32,4 %) starijih osoba u prvom kvintilu dohotka (20 % stanovništva s najnižim prihodima) smatralo da je njihovo zdravlje dobro ili vrlo dobro, u usporedbi s 54,7 % starijih osoba koje spadaju pod 20 % stanovništva s najvišim prihodima (31); budući da rezultati Europske zdravstvene ankete pokazuju da većina starijih osoba ima kronične bolesti ili boljke, a samo je jedna od devet osoba izjavila da nema takvih problema, te budući da se mnogi oblici invaliditeta pojavljuju ili postaju izraženiji u starijoj dobi; budući da je gotovo polovica starijih osoba u EU-u (u dobi od 65 godina i više) istaknula da ima poteškoće s barem jednom osobnom aktivnošću ili aktivnosti u kućanstvu (32); budući da se 2018. otprilike četvrtina stanovništva EU-a suočavala s dugotrajnim ograničenjima zbog zdravstvenih problema (33); budući da otprilike 15 % odraslih osoba u dobi od 60 godina i više boluje od poremećaja mentalnog zdravlja;

AM.

budući da se u većini razvijenih zemalja starijim osobama smatraju osobe starije od 65 godina; budući da je dobna skupina starijih od 65 godina vrlo heterogena, sa znatnim razlikama u zdravlju, načinu života, statusu te životnim i društvenim uvjetima; budući da bi stoga trebalo izbjegavati generaliziranje; budući da fokusiranje na dob od 65 godina kao gornju dobnu granicu za prikupljanje podataka često ne odgovara stvarnosti gospodarskih i socijalnih aktivnosti starijih osoba, zbog čega su podaci nepotpuni i netočni; budući da su starije osobe isključene iz brojnih statističkih analiza i prikupljanja podataka jer je uobičajeno da se statistički podaci ne prikupljaju za osobe starije od 65 godina; budući da to više nije primjereno s obzirom na sve veći udio stanovništva koje doživi stariju dob;

AN.

budući da je u većini europskih zemalja rodni obrazovni jaz na strani žena, ali one usprkos tome snose negativne posljedice odlaska na rodiljni dopust, dok muškarci primaju doplatak za očinstvo na temelju stopa aktivnosti i plaća; budući da je važno ukazati na poteškoće s kojima se žene suočavaju pri usklađivanju majčinstva s razvojem profesionalne karijere, čime se smanjuju dostupne mogućnosti za majčinstvo i razvoj profesionalne karijere; budući da usklađivanje karijere i majčinstva obično završava tako da žene odgađaju majčinstvo, čime se smanjuje potencijalni broj djece, ili nemaju djecu; budući da zbog svih tih čimbenika stope fertiliteta padaju ispod stope obnove, što za posljedicu ima starenje stanovništva;

AO.

budući da se broj osoba koje ovise o pomoći drugih ili im je potrebna zdravstvena i dugotrajna skrb povećava s dobi; budući da je udio pojedinaca kojima su takve usluge potrebne veći u dobnoj skupini od 80 godina ili više; budući da je starenje faktor zbog kojeg se povećava nesamostalnost, ali da na to utječu i drugi elementi, kao što su socioekonomski i ekološki čimbenici, kao i stupanj obrazovanja, međuljudski odnosi i osobna dobrobit; budući da su potrebe za skrbi i potporom raznolike i da se primjereni načini za jamčenje autonomije i neovisnosti razlikuju; budući da se u velikoj većini slučajeva za starije uzdržavane osobe skrbe neformalni pružatelji skrbi, uglavnom neplaćene ženske osobe koje i same imaju 60 ili više godina;

AP.

budući da su neformalni i formalni sustavi skrbi pod pritiskom zbog demografskih promjena i zbog nedostatka formalnih pružatelja skrbi; budući da istraživanje Eurofounda pokazuje da je osobama s manjim potrebama za dugotrajnom skrbi potrebno omogućiti pristup kućnoj skrbi ili skrbi u zajednici, ne samo kako bi se pružila potpora neformalnim pružateljima skrbi i poboljšala kvaliteta života primatelja skrbi, već i kako bi se brzo uočile nove potrebe i odgovorilo na njih;

AQ.	budući da ne postoji jedinstvena definicija nesamostalnosti u EU-u; budući da starija dob ne podrazumijeva nužno nesamostalnost;

AR.

budući da se neke starije osobe ne mogu koristiti mjerama i politikama aktivnog starenja zbog različitih čimbenika kao što su njihovo mjesto boravišta, zdravstveno stanje, nedostatak motivacije i nedostatak navike ili mogućnosti za redovite tjelesne, mentalne, kulturne ili društvene aktivnosti i rekreaciju; budući da starije osobe također mogu naići na poteškoće u pristupu sportskim aktivnostima, kulturnim sadržajima i centrima za fizičku rehabilitaciju te su suočene s financijskim ograničenjima ili nedostatkom ili neprimjerenošću aktivnosti prilagođenih njihovim individualnim psihofizičkim stanjima; budući da bi učinkovita strategija aktivnog starenja trebala imati pozitivan učinak na starije osobe, društvo i gospodarstvo u cjelini;

AS.

budući da će stvaranje uvjeta za zdravo starenje i samodostatnost za žene i muškarce preko sveobuhvatnog pristupa starijoj dobi kao životnoj fazi, kao i prilagodba stambenog i lokalnog okruženja na način kojim se starijim osobama omogućuje da žive u vlastitom domu i okruženju što je dulje moguće, donijeti sustavne i individualne koristi;

AT.

budući da bi skrb i potpora trebali biti usmjereni na održavanje autonomije, samostalnosti i dobrobiti starijih osoba; budući da je ideja o starenju u vlastitoj zajednici u okruženju prilagođenom starijim osobama ključna za urbanističko planiranje i poboljšanje prijelaza s institucionalne skrbi na usluge koje se pružaju u zajednici; budući da, osim toga, mogućnosti za održavanje samostalnosti i neovisnosti ovise o uvjetima kao što su okruženje prilagođeno starijim osobama, dostupnost i cjenovna pristupačnost usluga, uključujući kvalitetno stanovanje i skrb u zajednici; budući da demografske promjene iziskuju odgovarajuće odgovore na posebne zdravstvene potrebe te usluge i strukture za podršku;

AU.	budući da su nestandardni oblici rada sve prisutniji i da, iako pružaju fleksibilnost za pronalaženje vremena za pružanje skrbi, oni ne odgovaraju uvijek potrebama radnika, te budući da nemogućnost organiziranja vremenskog rasporeda za pružanje skrbi ženama otežava kombiniranje majčinstva i rada;

AV.

budući da kumuliranje zdravstvenih rizika, ozljeda i kroničnih bolesti tijekom cijelog života povećava rizik nastanka invaliditeta; budući da se starije osobe češće savjetuju s liječnicima opće prakse i specijalistima, ali i da se u nekim državama članicama suočavaju s većim poteškoćama u pristupu zdravstvenim uslugama od prosječnog stanovništva zbog, među ostalim, cijene zdravstvenih usluga, velikih udaljenosti i dugih lista čekanja (34); budući da je ulaganje u gospodarstvo skrbi ključno kako bi se osigurao pristojan život svima kojima je potrebna skrb i kojima treba netko tko će im je pružiti; budući da su osobe u starijim dobnim skupinama ranjivije te su stoga podložne bolestima i komplikacijama te smrtnim ishodima povezanima s različitim bolestima, uključujući COVID-19; budući da je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na potrebu za robusnijim zdravstvenim sustavima i većim kapacitetima za intenzivnu njegu; budući da bi u tom kontekstu hitno trebalo osigurati pristup liječenju i raspoloživost osobne zaštitne opreme u ustanovama za dugotrajnu skrb;

AW.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da su dostupne i visokokvalitetne javne usluge i usluge skrbi učinkovit odgovor na potrebe stanovništva, uključujući potrebe starijih osoba, koje su u brojnim okolnostima tijekom pandemije doživjele te i dalje doživljavaju dobnu diskriminaciju kada je riječ o pristupu zdravstvenim uslugama i uslugama skrbi, uključujući prepreke u primanju liječničke skrbi općenito; budući da je pandemija bolesti COVID-19 još jednom iznijela na vidjelo nedostatak odgovarajućeg smještaja, kvalitetnih ustanova za skrb i dostatnih usluga skrbi i potpore; budući da se najveći udio slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva u kontekstu bolesti COVID-19 u EU-u odnosi na domove za starije i nemoćne te na mjesta na kojima se pružaju stambene usluge za starije osobe i osobe s invaliditetom i druge socijalne usluge (35); budući da su mnoge starije osobe umrle tijekom pandemije zbog toga što su mnoge jedinice intenzivne njege bile preopterećene; budući da je u nekim slučajevima dob pacijenta bila jedan od glavnih kriterija za odluku o dostupnosti liječenja u jedinicama intenzivne njege; budući da su se mnoge starije osobe našle pred preprekama u pristupu liječenju ako se nije radilo o bolesti COVID-19 i budući da su usluge skrbi općenito smanjene ili potpuno prekinute tijekom pandemije;

AX.	budući da starenje stanovništva u EU-u nosi nove izazove za rodnu ravnopravnost jer su žene i dalje glavni pružatelji skrbi (plaćene i neplaćene) (36); budući da je kriza uzrokovana koronavirusom pogoršala tu situaciju;

AY.	budući da su starije osobe manje otporne na ekstremne vremenske pojave kao što su učestali toplinski valovi;

Pravo na dostojanstveno starenje

AZ.

budući da jamčenje dostojanstvenog života podrazumijeva osiguravanje prava na pravodobnu mirovinu za radnike, čime im se omogućuje zdrav i neovisan život u mirovini; budući da pravo na umirovljenje mora biti povezano s radnim stažem i ne smije ovisiti o razlikama u prosječnom očekivanom životnom vijeku ili bilo kojem drugom razlogu koji se koristi za vršenje pritiska na radnike; budući da bi se uživanje u mirovini trebalo temeljiti na prihodu koji omogućuje pristojne životne uvjete, uključujući zdravstvenu zaštitu, kulturno obogaćivanje i stjecanje novih vještina, čime se omogućuje potpuno uključivanje umirovljenika u socijalno okruženje u kojem žive;

BA.

budući da dostojanstven život, posebno za starije osobe, ne može biti odvojen od prava na pristupačan smještaj, u sanitarno adekvatnim i ugodnim uvjetima, čime se starijim osobama omogućuje da starost dočekaju uz socijalnu i obiteljsku zaštitu; budući da su u brojnim situacijama u kojima postoji pritisak zbog špekulacije nekretninama starije osobe bile prve na redu za deložiranje, što je povećalo njihovu društvenu izolaciju i funkcionalnu nesamostalnost;

BB.

budući da su žene izložene većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti zbog, među ostalim, trajnog problema razlika na temelju spola u zapošljavanju, razlike u plaćama i mirovinama, većih prekida u karijeri zbog obiteljskih obveza i obveza pružanja skrbi te učestalijeg zaposlenja na nepuno radno vrijeme (37), ponekad na nesigurnim i privremenim radnim mjestima (38), posebno u slučaju samohranih majki; budući da ti čimbenici mnogim ženama otežavaju štednju za kasniju životnu dob i čine ih posebno ranjivima kada je riječ o siromaštvu u starijoj dobi;

BC.	budući da prema Eurostatu žene primaju niže mirovine od muškaraca u svim državama članicama EU-a; budući da je u EU-u mirovina žena u dobi od 65 godina ili više u prosjeku 30 % niža od mirovine muškaraca;

BD.

budući da je istraživanje Eurobarometra iz 2019. pokazalo da 40 % stanovnika EU-a smatra da ih se diskriminira na temelju dobi; budući da je dobna diskriminacija prisutna na različitim razinama i da se manifestira u različitim oblicima, među ostalim u individualnim pristupima i percepciji samoga sebe te u odnosima među generacijama; budući da se pokazalo da dobna diskriminacija smanjuje očekivani životni vijek i narušava zdravlje te koči puno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i civilnom životu, a može dovesti i do ograničavanja pristupa starijih osoba uslugama ili aktivnom sudjelovanju na tržištu rada i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, kao i uslugama na radnom mjestu, što dovodi do marginalizacije i socijalne isključenosti; budući da je dobna diskriminacija, prema najnovijem europskom istraživanju o radnim uvjetima, najčešći oblik diskriminacije na radnom mjestu; budući da drugi oblici diskriminacije koje su starije osobe istaknule uključuju pristup financijskim proizvodima i uslugama, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, osposobljavanju i aktivnostima u slobodno vrijeme (39); budući da je uspješna borba protiv dobne diskriminacije i dobnih stereotipa, uključujući na tržištu rada, ključna za aktivno starenje, poticanje veće međugeneracijske solidarnosti i praktične primjene iskustva starijih radnika; budući da je u tom pogledu također ključno ojačati jednak pristup robi i uslugama;

BE.

budući da se prema WHO-u aktivno starenje odnosi na postupak optimizacije mogućnosti u kontekstu zdravlja, sudjelovanja i sigurnosti kako bi se poboljšala kvaliteta života ljudi i tako im se omogućilo da ostvare svoj potencijal za dobrobit tijekom cijelog života i da sudjeluju u društvu u skladu sa svojim potrebama, željama i sposobnostima, pri čemu im se pruža odgovarajuća zaštita, sigurnost i skrb kada im je potrebna pomoć;

BF.

budući da EU i nekoliko država članica imaju aktivnu ulogu u razmatranju novih međunarodnih instrumenata za zaštitu prava starijih osoba; budući da bi takva međunarodna razmatranja trebalo aktivno podupirati i poticati; budući da se Direktivom 2000/78/EZ uspostavlja opći okvir za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, ali se njome ne rješava pitanje diskriminacije u drugim područjima društvenog života i višestruka diskriminacija;

BG.

budući da su starije osobe ponekad žrtve nasilja, zlostavljanja i drugih zabrinjavajućih radnji, kao što su prijevare i nepoštene poslovne prakse, uskraćivanje pravne sposobnosti i mogućnosti upravljanja vlastitim poslovima; budući da bi trebalo prikupiti više podataka o zlostavljanju koje je usmjereno na starije osobe te da bi trebalo istražiti koliko je ono učestalo i naći načine da se spriječi; budući da je potrebno uložiti napore u prikupljanje sveobuhvatnijih podataka o lošem postupanju prema starijim osobama;

BH.	budući da EU financira pilot-inicijative kao što su EUROPeAN, MILCEA i WeDO u području borbe protiv zločina počinjenih protiv starijih osoba;

BI.

budući da starije osobe u ruralnim ili udaljenim područjima mogu biti izložene većim rizicima povezanima sa starenjem stanovništva, uključujući siromaštvo, lošiji pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama, manju socijalnu potporu, smanjene mogućnosti socijalne interakcije te nedostatak pristupa uslugama javnog prijevoza;

Zapošljavanje i aktivno starenje

BJ.

budući da je prema istraživanju Eurobarometra iz 2012. 60 % ljudi u EU-u bilo protiv povećanja zakonske dobi za umirovljenje, a 61 % smatra da bi svi trebali imati mogućnost da nastave raditi i nakon zakonske dobi za umirovljenje; budući da bi, ovisno o njihovim financijskim potrebama, gotovo polovica radnika u dobi od 50 godina ili više radije radila manji broj sati, dok bi znatan udio umirovljenika htio raditi barem nekoliko sati tjedno (40); budući da je rad nakon dobi za umirovljenje povezan s politikama na radnom mjestu kojima se podupire zapošljivost i mogućnost da radnici dulje ostanu na radnom mjestu ako to žele; budući da su, međutim, stope zapošljavanja starijih radnika koji nisu u radnom odnosu iznimno niske i da postoji veliki rizik da stariji radnici postanu dugotrajno nezaposleni; budući da su stope siromaštva i socijalne isključenosti kod osoba u dobi od 55 do 64 godine više od prosjeka EU-a za sve ostale dobne skupine; budući da se 56 % osoba u EU-u brine da njihovi prihodi u starijoj dobi neće biti dostatni (41); budući da se vjerojatnost pronalaska novog radnog mjesta smanjuje s dobi, djelomično zbog strukturnih prepreka koje uključuju dobnu diskriminaciju (42); budući da podaci pokazuju da su osobe koje su umirovljene, ali i dalje rade jer to žele, u prosjeku zadovoljnije svojim životom od potpuno umirovljenih osoba (43); budući da se osjećaj svrhe u životu općenito smanjuje nakon navršenih 50 godina, ali je i dalje puno jači kod pojedinaca koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja, skrbe se o djeci ili pružaju dugotrajnu skrb (44); budući da je borba protiv nezaposlenosti među starijim radnicima u EU-u i dalje vrlo važna;

BK.

budući da adekvatni uvjeti rada i zaposlenja, uključujući unapređenje zdravlja i sigurnosti na radu, bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, radno okruženje prilagođeno dobnoj skupini, manju kvantitativnu potražnju i autonomiju u pogledu radnog vremena, mogu starijim osobama omogućiti da ostanu na tržištu rada ako to žele te ih potaknuti na tu odluku;

BL.

budući da posebnu pozornost treba posvetiti potrebama radnika na fizički ili psihološki vrlo zahtjevnim radnim mjestima; budući da se to pitanje može riješiti strategijama u području zdravlja i sigurnosti na radu, politikama kojima se podupire ravnoteža između poslovnog i privatnog života, osiguravanjem pristupa mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu ili izvan njega te iskorištavanjem tih mogućnosti, potporom međugeneracijskim razmjenama na radnim mjestima i mogućnošću postupnog umirovljenja, što će donijeti i individualnu i društvenu korist;

BM.

budući da starenje EU-a u kombinaciji sa smanjenjem radne snage može rezultirati pritiskom na javne proračune i sustave socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite; budući da se procjenjuje da će ukupni trošak starenja (45) do 2070. iznositi 26,7 % BDP-a (46); budući da se u studiji provedenoj za Komisiju 2018. o srebrnom gospodarstvu (ljudi u dobi od 50 godina i više) procjenjuje da će doprinos srebrnog gospodarstva EU-a BDP-u do 2025. dosegnuti 6,4 bilijuna EUR i 88 milijuna radnih mjesta; budući da bi to predstavljalo 32 % BDP-a EU-a i 38 % radnih mjesta u EU-u (47);

BN.

budući da je promicanje perspektive životnog ciklusa i podizanje svijesti među poslodavcima o važnosti radnog okruženja prilagođenog starijim osobama ključno za aktivno starenje; budući da je borba protiv nezaposlenosti mladih i starijih osoba i dalje jedan od glavnih izazova u mnogim regijama; budući da EU i države članice još uvijek moraju na primjeren način odgovoriti na izazove na tržištu rada; budući da je potrebno prilagoditi vještine starijih radnika, koji su posebno ugroženi gospodarskim restrukturiranjem, te provoditi politike kojima se podupire mobilnost starijih osoba na tržištu rada, posebno u pogledu ponovnog zapošljavanja;

BO.

budući da poslodavci često nisu skloni nuditi adekvatno osposobljavanje starijim radnicima; budući da cjeloživotno učenje doprinosi aktivnom starenju i omogućuje ljudima da rade i u potpunosti sudjeluju u društvu; budući da je Parlament usvojio rezoluciju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus+”;

BP.

budući da je osiguravanje kvalitetnog zaposlenja, uključujući pristojne plaće, zdravlje i sigurnost na radu te dobru ravnoteža između poslovnog i privatnog života za radnike tijekom njihove karijere, preduvjet za održiv radni život te aktivno i zdravo starenje nakon umirovljenja; budući da to podrazumijeva ne samo smanjenje profesionalnih rizika nego i poticanje i podupiranje zdravih navika među radnicima te rješavanje rizika kao što su psihosocijalni rizici i mišićno-koštani poremećaji; budući da zdravlje i uspješnost starijih radnika nije uvjetovana njihovom dobi, već nizom usko povezanih čimbenika, kao što su individualni načini života i izloženost opasnostima na radnom mjestu (48); budući da kvalitetna te sigurna i zdrava radna mjesta nisu važna samo za dobrobit radnika, već i za konkurentnost poduzeća i održivost sustava socijalne skrbi;

BQ.

budući da je učinak demografskih promjena na tržištu rada ukazao na važnost daljnjeg poboljšanja poslovnog upravljanja i metoda rada, kao i na važnu ulogu digitalnih rješenja kao što je rad na daljinu, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, s obzirom na to da to otvara brojne mogućnosti za poboljšanje radnih uvjeta zaposlenika, među ostalim za osobe koje su blizu dobi za umirovljenje, te za pružanje uključivijeg radnog okruženja, posebno u smislu ravnoteže između poslovnog i privatnog života i kada je riječ o osobama s invaliditetom;

BR.	budući da regije s visokom stopom nezaposlenosti karakteriziraju više stope starenja i smanjenje broja stanovnika;

BS.

budući da su 2019. radnici u radnom odnosu u dobnoj skupini od 55 do 64 godine činili 59,1 % radne snage u EU-u (49); budući da je 2016. otprilike jedna trećina upravitelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bila u dobi od 65 godina ili starija, dok je većina (57 %) imala najmanje 55 godina; budući da je samo 1 od 10 upravitelja poljoprivrednih gospodarstava bio mlađi od 40 godina;

Rješavanje demografskih izazova uz potporu iz fondova EU-a

BT.

budući da bi se programi, projekti i mjere kojima se promiču strategije aktivnog starenja trebali odražavati u svim područjima politike i budući da bi države članice za rješavanje demografskih izazova trebale iskoristiti sve dostupne instrumente EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, a posebno Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+) i Instrument za povezivanje Europe; budući da se sredstvima EU-a olakšava osiguravanje ključne infrastrukture;

BU.

budući da se inicijativama kao što je Nagrada za pristupačnost grada potiče prilagodba javnih prostora potrebama starijih osoba i osoba s invaliditetom te se tako pozitivno utječe na njihovu samostalnost; budući da takve inicijative ne samo da poboljšavaju njihovu kvalitetu života, osiguravaju socijalnu uključenost i jamče jednako uživanje temeljnih prava, već mogu imati i pozitivan gospodarski učinak;

BV.

budući da se od 2010. broj jednočlanih kućanstava povećao za 19 %; budući da je 2019. 40 % žena u EU-u u dobi od 65 godina ili starijih živjelo samo, što je više nego dvostruko više od broja muškaraca koji su živjeli sami (50); budući da u mnogim državama članicama pitanje stanovanja kod mladih, samaca, starijih osoba i osoba s invaliditetom, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima nije prikladno riješeno zbog problema pristupačnosti, niskih standarda kvalitete ili visokih troškova života i stanovanja; budući da bi stambeni prostori trebali biti cjenovno prihvatljivi, pristupačni, sigurni i udobni, što su sve iznimno važni čimbenici, ne samo za starije osobe; budući da je u mnogim slučajevima manja vjerojatnost da će starije osobe renovirati svoje domove ako nisu u njihovu vlasništvu;

BW.

budući da su ljudska prava univerzalna, neotuđiva, nedjeljiva, međuovisna i međupovezana te pripadaju svim ljudima i svim generacijama, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi; budući da su starije osobe, uključujući osobe s invaliditetom, dragocjene za društvo te bi stoga trebale u najvećoj mogućoj mjeri sudjelovati u društvu i živjeti dostojanstveno i što neovisnije; budući da bi međugeneracijska solidarnost trebala voditi oporavak EU-a prema cilju postizanja pravednijeg, uključivijeg i otpornijeg društva u kojem nitko nije ostavljen po strani;

BX.

budući da su EU i sve države članice stranke Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te su stoga pravno obvezne zajamčiti osobnu autonomiju, nediskriminaciju, potpuno i učinkovito sudjelovanje u društvu te jednake mogućnosti i pristupačnost; budući da u Europskoj uniji postoji više od 80 milijuna osoba s invaliditetom, od kojih većinu čine žene i djevojčice, te budući da se invaliditet većinski razvija u kasnijoj dobi; budući da za starije osobe s invaliditetom postoji veći rizik od siromaštva i diskriminacije (51); budući da se politikama o starenju mora osigurati zaštita i socijalna uključenost osoba s invaliditetom, kao i njihov pristup tržištu rada i uslugama na tržištu rada; budući da je mobilnost ključna za poticanje samostalnog života i autonomije; budući da je nužno osigurati potpuno pristupačan prijevozni lanac „od vrata do vrata”;

BY.

budući da se neurodegenerativne bolesti, kao što su Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije, i dalje nedovoljno dijagnosticiraju u većini europskih zemalja; budući da postoje jasne naznake da će se do 2050. trenutačni broj od 9 milijuna potvrđenih slučajeva demencije udvostručiti (52); budući da je demencija glavni uzrok nesamostalnosti i invaliditeta među starijim osobama u Europskoj uniji i trenutačno od nje boluje oko 10 milijuna ljudi te budući da se očekuje da će se njezina učestalost udvostručiti do 2030.;

BZ.	budući da je ZPP i dalje ključni instrument za potporu ruralnom gospodarstvu i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima;

CA.	budući da naša sigurnost opskrbe hranom ovisi o uspješnoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi;

Borba protiv diskriminacije starijih osoba

naglašava da se uvažavanje starijih osoba i sprječavanje njihove diskriminacije mogu postići samo politikama socijalne, kulturne i gospodarske uključenosti, s naglaskom na osiguravanje pravednih mirovina koje omogućuju dobru kvalitetu života; stoga naglašava važnost javnih sustava socijalne sigurnosti koji su distributivni i temelje se na međugeneracijskoj solidarnosti te koji svima omogućavaju dostojanstven život bez siromaštva i socijalne isključenosti, neovisno o vlastitim doprinosima (što je posebno važno za, primjerice, žene koje su provele svoj radni vijek kao pružateljice skrbi);

poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore u borbi protiv svih oblika diskriminacije starijih osoba, a osobito žena, posebno u područjima zapošljavanja, pristupa financijskim proizvodima i uslugama, zdravstvene skrbi, stanovanja, promicanja samostalnosti, obrazovanja, osposobljavanja i slobodnih aktivnosti; nadalje, poziva Komisiju i države članice da u društvu promiču pozitivnu predodžbu o starosti te socijalnu uključenost starijih osoba poticanjem okruženja prilagođenog starijima u EU-u kroz odgovarajuće mjere, te da podrže razmjenu dobrih praksi na svim razinama upravljanja i ojačaju svoju potporu srebrnom gospodarstvu u EU-u; poziva Komisiju da nakon 20 godina poduzme daljnje mjere u vezi s izvješćem o Direktivi 2000/78/EZ u cilju jačanja okvira za dobnu diskriminaciju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.

naglašava važnost rodne ravnopravnosti, rodno osviještenih politika i zaštite prava manjina u pogledu rješavanja demografskih izazova;

žali zbog postojeće razlike u mirovinama između spolova i traži od država članica da predlože konkretne mjere za rješavanje tog pitanja, među ostalim borbom protiv razlike u plaćama između spolova i povećanjem stope zaposlenosti žena mjerama za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, borbom protiv nesigurnog i neformalnog rada te jamčenjem minimalnih prihoda za sve;

naglašava da produljenje zakonske dobi za umirovljenje nije prikladno rješenje za suočavanje s trenutačnom gospodarskom i socijalnom krizom jer bi to moglo dovesti do daljnjeg pogoršanja stanja temeljnih prava starijih radnika;

naglašava da je od ključne važnosti da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru zadrži postojeći potprogram čiji je cilj da se ženama u ruralnim područjima pruži više mogućnosti; posebno traži da se pruži potpora poljoprivrednicama s pomoću mjera kojima se promiče pristup zemljištu, potpora za pokretanje poslovanja i socijalno osiguranje;

poziva Komisiju i Vijeće da proglase Godinu međugeneracijske solidarnosti i aktivnog starenja, čime bi se nadopunili i nadogradili ciljevi i duh Europskog dana međugeneracijske solidarnosti i Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti iz 2012., a sve u cilju razvijanja svijesti o problemima s kojima se suočavaju starije osobe te promicanja strategija za njihovo ublažavanje, kao i uklanjanja stereotipa i predrasuda, jačanja veza i solidarnosti među generacijama, borbe protiv socijalne isključenosti i rješavanja pitanja povezanih sa spolnim zdravljem; ističe da ova inicijativa nije važna samo u kontekstu demografskih promjena, već i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 koja je najteže pogodila ugrožene skupine, među ostalim starije osobe i njihove pružatelje skrbi; također poziva države članice da se pri rješavanju demografskih izazova savjetuju s akademskim stručnjacima i organizacijama civilnog društva; poziva Komisiju i Vijeće na brzu provedbu zaključaka Vijeća o ljudskim pravima, sudjelovanju i dobrobiti starijih osoba u dobu digitalizacije, uključujući stvaranje „platforme za sudjelovanje i volontiranje nakon radnog vijeka” te promicanje međugeneracijskih razmjena i veza;

podsjeća da razlika u mirovinama između spolova nastala iz razlike u plaćama između spolova iznosi 37 % i proizlazi iz akumuliranih nejednakosti tijekom radnog vijeka žena i iz razdoblja odsutnosti s tržišta rada koja se nameću ženama zbog višestrukih oblika nejednakosti i diskriminacije; naglašava da treba hitno riješiti problem tih razlika u svjetlu demografskih promjena s obzirom na to da će starije žene još dugo osjećati njihove učinke;

Pozdravlja Zelenu knjigu Komisije od 27. siječnja 2021. naslovljenu „O starenju: Poticanje međugeneracijske solidarnosti i odgovornosti” (COM(2021)0050); poziva Komisiju da pripremi akcijski plan EU-a za demografske promjene i međugeneracijsku solidarnost, pri čemu treba uzeti u obzir raznolikost i složenost situacije u određenim dobnim skupinama, kao i razlike među državama članicama; naglašava da bi takav plan trebao biti socijalno uključiv i usmjeren na omogućivanje dostojanstvenog, aktivnog i zdravog starenja te bi ga trebalo razviti u skladu s Desetljećem zdravog starenja Svjetske zdravstvene organizacije, uz sudjelovanje predstavnika svih generacija; poziva Komisiju i države članice da pri provedbi ciljeva održivog razvoja posebnu pozornost obrate na položaj starijih osoba; ponovno poziva države članice da bez daljnje odgode usvoje predloženu Direktivu Vijeća o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, što je ključno za sprečavanje svih oblika diskriminacije i u svim sferama društvenog života te za borbu protiv višestruke diskriminacije;

10.

podsjeća da su demografske promjene pojava koja ne utječe samo na starije osobe u ruralnim područjima, već zapravo na sve generacije, bez obzira na njihovo mjesto boravka; stoga naglašava da je važno da se povezane politike temelje na pristupu koji obuhvaća cijeli životni ciklus i koji je primjenjiv na sve regije, uključujući urbana područja;

11.

smatra da će se u dugoročnoj viziji za ruralna područja poseban naglasak morati staviti na programe za aktivno uključivanje starijih ljudi u život ruralnih zajednica;

12.

naglašava da se nasilje nad starijim osobama treba bolje istražiti i spriječiti;

13.

poziva Komisiju i sve države članice da ratificiraju i provedu Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;

Zdravlje i dugotrajna skrb za starije osobe

14.

naglašava da su starije žene više pogođene visokim troškovima dugotrajne skrbi jer je očekivani životni vijek žena duži, dok je njihovo zdravstveno stanje na kraju života lošije, čime se povećava njihova potreba za dugotrajnom skrbi i pomoći; također podsjeća na to da su neformalni pružatelji skrbi uglavnom žene, zbog čega osobito starije žene u radnoj dobi imaju manje mogućnosti za pristup tržištu rada i za stjecanje vlastitih mirovinskih prava;

15.

poziva Komisiju i države članice da nesamostalnim osobama osiguraju dostojan život; naglašava da je potrebno promicati strategije za kvalitetnu podršku prilagođenu potrebama nesamostalnih osoba; naglašava da bi trebalo uzeti u obzir posebne potrebe osoba koje boluju od različitih bolesti, uključujući neurodegenerativne bolesti, kao što su Alzheimerova bolest i demencija, od dijagnoze do liječenja i dugotrajne skrbi;

16.

naglašava da su fleksibilni oblici rada važni kako bi se ženama i muškarcima omogućilo usklađivanje poslovnog i obiteljskog života te da treba pokrenuti kampanje za razvijanje svijesti o ravnopravnoj podjeli kućanskih poslova i njege, više ulagati u infrastrukturu za skrb te osigurati jednake, neprenosive i plaćene roditeljske dopuste za majke i očeve kako bi se ostvario napredak u boljoj raspodjeli plaćenog i neplaćenog rada po rodu;

17.

ističe da je potrebno boriti se protiv rodno uvjetovane segmentacije na tržištu rada, posebno za visoko plaćene karijere usmjerene na budućnost, kao što su karijere u sektorima znanosti, inženjerstva, tehnologija i matematike (STEM), IKT-u i digitalnim sektorima; naglašava važnost cjeloživotnog obrazovanja u tim područjima, među ostalim za starije žene, kako bi se povećalo njihovo daljnje sudjelovanje na tržištu rada;

18.

poziva države članice da bez diskriminacije bilo kakve vrste osiguraju jednak pristup zdravstvenim uslugama i uslugama skrbi, uključujući kod kuće, te dugotrajnoj i palijativnoj skrbi u zajednici ili kod kuće;

19.

poziva Komisiju i države članice da zaštite i unaprijede spolna i reproduktivna prava te da osiguraju univerzalan pristup uslugama i proizvodima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem;

20.

poziva Komisiju da za rješavanje demografskih izazova u EU-u zauzme pristup utemeljen na dokazima i ljudskim pravima te u okviru kojega će se osigurati da svaki stanovnik EU-a može u potpunosti ostvariti zaštitu svog spolnog i reproduktivnog zdravlja te seksualnih i reproduktivnih prava; osuđuje svaki pokušaj iskorištavanja demografskih promjena u svrhu ugrožavanja ravnopravnosti, spolnog i reproduktivnog zdravlja te seksualnih i reproduktivnih prava te poziva Komisiju i Vijeće da u tom pogledu poštuju vrijednosti Unije;

21.

naglašava da je iznimno važno u potpunosti zaštititi pravo starijih osoba na skrb i podršku kako bi im se omogućio pristup cjenovno pristupačnim, kvalitetnim i sveobuhvatnim uslugama skrbi i podrške prilagođenima njihovim osobnim potrebama, kao i promicati dobrobit, samostalnost, neovisnost i uključenost u društvo bez diskriminacije; naglašava da je odgovarajuće financiranje sustava socijalne zaštite ključno za osiguravanje cjenovno pristupačne i uistinu dostupne skrbi;

22.

poziva Komisiju da predloži europski plan za pružanje skrbi i europski program za osobe koje skrbe o drugima, s ciljem prelaska na gospodarstvo skrbi kojim se podrazumijevaju relevantna ulaganja i zakonodavstvo na razini EU-a, zauzimanje sveobuhvatnog pristupa prema svim potrebama i uslugama skrbi te utvrđivanje smjernica za kvalitetu skrbi tijekom cijelog života, među ostalim za djecu, starije osobe i osobe s dugotrajnim potrebama, kako bi se utvrdile i prepoznale različite vrste neformalne skrbi te među ostalim zajamčila financijska potpora za pružatelje skrbi, odgovarajuća razdoblja dopusta i pristupačne usluge;

23.

poziva na donošenje potrebnih mjera za promicanje veće stope zaposlenosti među ženama, kao što su cjenovno pristupačna skrb i skrb o djeci, odgovarajuća razdoblja za roditeljski dopust te fleksibilnost u pogledu radnog vremena i mjesta rada i za muškarce; podsjeća da će prema predviđanjima OECD-a ukupna usklađenost stopa sudjelovanja na tržištu rada do 2030. dovesti do povećanja BDP-a po stanovniku od 12,4 %;

24.

poziva Komisiju i države članice da primjenjuju načelo uključivanja zdravlja u sva područja politike te da procijene učinak političkih odluka na zdravlje u svim relevantnim područjima;

25.

podsjeća na to da su za više stope nataliteta potrebne veće mogućnosti zapošljavanja, stabilni radni odnosi i stanovanje, pristojni radni i životni uvjeti, fleksibilni radni uvjeti, velikodušne obiteljske potpore i plaćeni roditeljski dopust za oba roditelja, kvalitetna skrb o djeci od ranih godina nadalje i jednaka raspodjela neplaćenih obveza skrbi i kućanskih obveza između muškaraca i žena; naglašava da je u svjetlu demografskih promjena i predviđenog povećanja očekivanog životnog vijeka ključno osigurati potpuno sudjelovanje žena na tržištu rada bez stanke u karijeri, prekida ili prelaska na rad na nepuno radno vrijeme i privremeni rad jer će to smanjiti rizik od siromaštva žena u starijoj dobi; stoga potiče države članice da brzo i u potpunosti prenesu i provedu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života te ih poziva da prekorače okvire minimalnih standarda utvrđenih u Direktivi;

26.

poziva Komisiju i države članice da dodatno istraže sigurne i pristupačne pomoćne digitalne tehnologije jednostavne za korištenje, skrb na daljinu i telemedicinu, posebno u udaljenim regijama i onima koje su pogođene demografskim padom; ističe da bi upotreba tih tehnologija trebala biti u potpunosti u skladu s postojećim okvirom za zaštitu podataka, pri čemu uvijek treba uzeti u obzir etička pitanja povezana s upotrebom tehnologija u području zdravlja; potiče države članice da uspostave centre za dnevni boravak starijih osoba u blizini škola i vrtića, čime bi se mogle poticati međugeneracijske veze;

27.

smatra da bi svi trebali imati pravo odabrati kvalitetne usluge skrbi koje odgovaraju njima i njihovim obiteljima; smatra da bi pri osmišljavanju pristupa razvoju usluga skrbi trebalo uzeti u obzir sve kategorije korisnika i razlike među njima te široki raspon preferencija u vezi s vrstama usluga skrbi koje su im potrebne; primjećuje da bi usluge skrbi trebalo razvijati kako bi se unaprijedili kontinuitet skrbi, preventivna zdravstvena skrb, rehabilitacija i samostalan život;

28.

traži uspostavu regulatornog okvira kojim bi se zajamčile kvalitetne usluge skrbi, skrb na daljinu i telemedicina pružanjem pravnih zaštitnih mjera za pružatelje skrbi i utvrđivanjem potrebnih uvjeta za osposobljavanje kako bi se osigurala skrb i primarna zdravstvena zaštita za sve građane EU-a, bez obzira na dob, u svim zemljopisnim područjima;

29.

potiče države članice da promiču fleksibilne, adekvatne i prilagođene modele skrbi te naglašava da su aktivno i zdravo starenje te dobrobit i zapošljivost starijih radno sposobnih osoba od ključne važnosti za održivost sustava socijalne sigurnosti i skrbi; poziva države članice da potiču razvoj okruženja prilagođenog starijim osobama i usluge skrbi kod kuće, u obitelji i zajednici, uključujući skrb za osobe koje boluju od demencije, da razviju javnu mrežu usluga podrške i medicinske opreme, da promiču mobilnost, samostalan život, socijalnu uključenost i neovisnost te da olakšaju pokretanje inicijativa civilnog društva i socijalne ekonomije o tim pitanjima;

30.

poziva države članice da bolje prepoznaju vrijednost neformalne skrbi, da poboljšaju socijalnu zaštitu i različite oblike potpore neformalnim pružateljima skrbi, da pružaju profesionalnu potporu, osposobljavanje i uzajamno savjetovanje neformalnim pružateljima skrbi te da u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima uvedu različite oblike redovite pomoći za članove obitelji koji skrbe za starije osobe, posebno za one kojima je potrebna privremena i cjelodnevna skrb, te usluge podrške koje uključuju fleksibilne radne uvjete; potiče države članice da osmisle ciljane strategije za pomoć neformalnim pružateljima skrbi i prepoznaju njihov doprinos skrbi za starije osobe te da iznesu prijedloge za uspostavljanje odgovarajućih službi za pomoć; ističe da bi pružanje neformalne skrbi trebalo biti izbor, a da bi trebalo promicati usluge formalne skrbi;

31.

potiče države članice da rade na razvoju volontiranja i pomoći za starije osobe jer je to posebno važno u kriznim situacijama, što se pokazalo i tijekom pandemije bolesti COVID-19;

32.

poziva države članice da se bore protiv siromaštva među ženama, posebno u kasnijoj životnoj dobi, jer ono ima negativan učinak i na socijalnu sigurnost žena i na razine BDP-a EU-a, te da radnicima osiguraju odgovarajuću socijalnu zaštitu;

33.

poziva države članice da osiguraju pristup uslugama rehabilitacije i reintegracije kako bi se pružila potpora starijim radnicima koji se žele vratiti na tržište rada nakon što su morali prekinuti karijeru iz zdravstvenih razloga, s obzirom na to da je aktivno starenje ključno za zdravlje;

34.

naglašava da je feminizacija siromaštva rezultat nekoliko čimbenika, uključujući rodne nejednakosti u napredovanju u karijeri, činjenicu da su žene često zaposlene na temelju nestandardnih ugovora, nepostojanje statusa socijalne sigurnosti partnera koji pomažu samozaposlenim radnicima i siromaštvo u kućanstvima kojima upravljaju samohrane majke;

35.

naglašava da je izbijanje pandemije bolesti COVID-19 pokazalo koliko je važno da države članice imaju stabilne i uključive zdravstvene sustave koji su otporni na krize; poziva države članice da osiguraju dovoljan broj stručnjaka u područjima zdravstvenih usluga i usluga skrbi te da osiguraju pristup skrbi za starije osobe diljem EU-a; poziva države članice da osiguraju odgovarajuće uvjete rada i zapošljavanja u zdravstvenim zanimanjima i zanimanjima u području pružanja skrbi te da ulažu u obrazovanje i osposobljavanje kako bi se zajamčila kvaliteta pružene skrbi; poziva na uvođenje poticaja za zanimanja pružatelja skrbi za starije osobe;

Socijalna zaštita i socijalna uključenost

36.

poziva države članice da zajamče pristojan životni standard za starije osobe te ih u tom kontekstu poziva da podijele svoje najbolje prakse, posebno u pogledu određivanja minimalnih mirovina;

37.

poziva Komisiju i države članice da izrade preporuke za smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u starijoj dobi, s posebnim naglaskom na razliku u mirovinama između spolova, starijim osobama s invaliditetom, migrantima starije dobi, Romima starije dobi, starijim osobama koje pripadaju etničkim, rasnim, jezičnim ili seksualnim manjinama i drugim skupinama koje su nerazmjerno pogođene siromaštvom i socijalnom isključenošću; potiče Odbor za socijalnu zaštitu da provede više analiza skupina koje se suočavaju s visokim stopama siromaštva i socijalne isključenosti;

Aktivno starenje

38.

naglašava da su stvaranje i iskorištavanje mogućnosti cjeloživotnog učenja prilagođenih dobi ključan i neophodan element za poboljšanje socijalne i gospodarske održivosti te osobnog blagostanja; poziva države članice da ulažu u vještine i obrazovanje te da razviju projekte formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, kao i da stvore mogućnosti za bolju integraciju starijih osoba, uključujući obrazovanje preko interneta, bez obzira na to jesu li još uvijek na tržištu rada ili su već umirovljeni;

39.

u tom kontekstu naglašava potrebu za poboljšanjem digitalnih vještina kod starijih osoba, što im može pomoći da se obrazuju preko interneta, ali i omogućiti lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i drugim digitalnim uslugama; poziva na uvođenje pristupačnih i cjenovno prihvatljivih programa stjecanja digitalnih vještina prilagođenih potrebama starijih osoba; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere usmjerene na starije osobe; nadalje, poziva Komisiju i države članice da podrže inicijative za usavršavanje i prekvalifikaciju, posebno one usmjerene na ranjive skupine, kako bi se ljudima pomoglo da pronađu kvalitetan posao te kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada, premostio digitalni jaz i osiguralo da se te osobe uspješno prilagode inovativnim metodama upravljanja i rada te digitalnim rješenjima, kao što je rad na daljinu, te da od njih imaju koristi;

40.

poziva države članice da sredstva iz Europskog socijalnog fonda plus i Europskog fonda za regionalni razvoj iskoriste za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, promicanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te za pružanje mogućnosti zapošljavanja u regijama kojima prijeti depopulacija, s posebnim naglaskom na uključivanje većeg broja žena na tržište rada; naglašava važnost usluga savjetovanja, cjeloživotnog učenja te programa prekvalifikacije i usavršavanja za radnike svih dobnih skupina;

41.

poziva države članice i Europsku mrežu javnih službi za zapošljavanje da razviju razmjenu praksi za integraciju starijih tražitelja zaposlenja na tržište rada;

42.

pozdravlja napore Komisije da osigura pristojne plaće za sve radnike, bilo u obliku zakonskih minimalnih plaća, bilo kolektivnim pregovaranjem;

43.

naglašava da bi pri rješavanju pitanja demografskih promjena trebalo zauzeti pristup koji se temelji na pravima te promicati i razvijati jednake mogućnosti, dijalog i solidarnost, a ne natjecanje među pripadnicima različitih generacija;

44.

poziva države članice da osiguraju pravilnu provedbu Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života te da podrže regionalne i lokalne inicijative i projekte čiji je cilj postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života kako kod muškaraca, tako i kod žena;

45.

pozdravlja prijedlog Komisije o pokretanju programa za „digitalne volontere” (53) kako bi se kvalificiranim mladim ljudima i iskusnim starijim građanima omogućilo da podijele svoje digitalne vještine s tradicionalnim poduzećima; potiče države članice da rade na razvoju volontiranja i mentorstva s ciljem međugeneracijskog prenošenja znanja kako bi se suzbila socijalna isključenost i omogućila razmjena vještina i iskustva, poticalo unapređenje vještina mladih i starijih radnika te očuvali tradicionalni obrti kao dio europske baštine;

46.

poziva Komisiju i države članice da premoste digitalni jaz i dodatno istraže mogućnosti za socijalnu uključenost i integraciju na tržište rada starijih radno sposobnih osoba, a osobito onih koje nisu u mogućnosti napustiti svoje domove, upotrebom interneta, drugih informacijskih tehnologija i umjetne inteligencije u kulturne, zabavne, obrazovne, radne, komunikacijske i medicinske svrhe, uključujući skrb na daljinu i telemedicinu na siguran način, te uz osiguravanje najviše razine zaštite osobnih podataka, ali i prepoznavanje važnosti izravnog osobnog kontakta te dostojanstvenog i antropocentričnog pristupa; osobito traži donošenje strategija usmjerenih na poboljšanje digitalnih vještina, povezanosti i dostupnosti uređaja u smještajnim ustanovama za dugotrajnu skrb;

47.

napominje da je poboljšanje povezanosti i dostupnosti usluga u ruralnim i udaljenim područjima ključno za rješavanje problema depopulacije tih regija te socijalne i digitalne isključenosti starijeg stanovništva koje ondje živi; stoga poziva države članice da prepoznaju važnost ruralnih i udaljenih područja u svoj njihovoj raznolikosti te da razviju njihov potencijal poticanjem ulaganja u lokalno gospodarstvo, promicanjem poduzetništva i poboljšanjem njihove infrastrukture;

48.

poziva Komisiju da podupire države članice u borbi protiv siromaštva, koje pogotovo pogađa samohrane majke i koje se s krizom dodatno produbljuje te sve više dovodi do isključenja pojedinaca iz društva;

49.

naglašava ključan utjecaj digitalnih tehnologija koje se stalno razvijaju na svakodnevni život ljudi i stoga ističe potrebu za brzim internetom te neophodnom i ažuriranom tehnološkom opremom u školama, bolnicama i svim drugim relevantnim strukturama javnih usluga, uključujući djelotvornu e-upravu; smatra da su prilike koje pruža cjeloživotno učenje, u kombinaciji s digitalizacijom, ključne kako bi se starijem stanovništvu u ruralnim i udaljenim područjima pružile razne mogućnosti, uključujući dodatni prihod; stoga poziva Komisiju i države članice da podrže programe obrazovanja i osposobljavanja kojima se stanovništvu koje stari pomaže da razvije vještine i stekne stručno znanje u područjima kao što su e-trgovina, internetski marketing i IKT; poziva države članice da svim kućanstvima osiguraju pristup brzom internetu i digitalnoj opremi te da ubrzaju stjecanje digitalnih vještina, posebno kod ranjivih skupina;

50.

smatra da bi se zelenom i digitalnom tranzicijom EU-a trebao iskoristiti puni potencijal ruralnih zajednica koje stare; u tom pogledu podsjeća da je važno osigurati pristup širokopojasnom internetu i osnovnim uslugama u ruralnim područjima te uvesti e-vještine i nove pristupe održivom razvoju, kao što su koncept pametnih sela i održiva preobrazba prehrambenog sustava;

51.

ističe da zbog evolucije, digitalizacije i specijalizacije poljoprivrede, i ljudi aktivni u tom sektoru i oni koji su u postupku ulaska u njega zahtijevaju odgovarajuću razinu digitalnog, tehničkog i gospodarskog osposobljavanja te poziva na promicanje programa razmjene, rasprava, tečajeva za osposobljavanje na internetu i e-učenja;

52.

poziva države članice da uzmu u obzir specifičnu situaciju starijih radnika na tržištu rada s pomoću mjera kao što su individualizirano osposobljavanje i prilagođeno radno vrijeme;

53.

poziva Komisiju da podrži države članice u većoj upotrebi strukturnih fondova za ulaganja u javnu skrb za djecu i skrb za starije i uzdržavane osobe;

54.

poziva države članice da podrže rad i razvoj udruga starijih osoba i drugih oblika sudjelovanja u društvenom životu;

55.

poziva Komisiju i Odbor za socijalnu zaštitu da se u sljedećem izvješću o primjerenosti mirovina više posvete pitanju nestandardnih putanja na tržištu rada, uz potpunu analizu razlike u mirovinama između spolova u svim njezinim dimenzijama i u sva tri stupa mirovinskih sustava; nadalje poziva Komisiju da procijeni primjerenost minimalnih mirovina, koje su posebno relevantne za izbjegavanje siromaštva u starijoj dobi;

56.

naglašava da bi se srebrno gospodarstvo koje je u nastajanju moglo pretvoriti u jednog od glavnih gospodarskih pokretača, osobito u ruralnim područjima, te omogućiti sektorima zdravstva i dugotrajne skrbi da učinkovitije pružaju visokokvalitetnu skrb; poziva Komisiju i države članice da u nacionalnim strategijama i strategijama EU-a uzmu u obzir potencijal srebrnog gospodarstva i da ga snažnije promiču, među ostalim u turizmu i kulturnim razmjenama usmjerenima na starije ljude;

57.

podsjeća da su najudaljenije regije posebno podložne depopulaciji i zahtijevaju poseban skup mjera za ublažavanje negativnih demografskih promjena s kojima se često suočavaju; poziva države članice da proaktivno koriste dostupne strukturne i investicijske fondove kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se te regije suočavaju;

58.

poziva Komisiju i države članice da u donošenje odluka koje se tiču starijih osoba uključe organizacije koje zastupaju i štite njihove interese;

59.

naglašava da rad na daljinu može ponuditi brojne mogućnosti za udaljena područja, s obzirom na to da se radi o jednom od najboljih načina upotrebe digitalnih tehnologija kako bi se zadržalo stanovništvo ruralnih i udaljenih područja te istodobno pogodovalo lokalnim zajednicama i njihovim gospodarstvima; poziva Komisiju da predloži program rada na daljinu za EU u cilju razvoja zakonodavnog okvira kojim bi se utvrdili jasni minimalni standardi i uvjeti rada na daljinu diljem EU-a;

60.

poziva Komisiju i države članice da uključe prava starijih osoba s invaliditetom u sve politike i programe koji se bave pitanjima invaliditeta i starenja te da osiguraju potpunu usklađenost s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

Posebne politike i istraživanja

61.

poziva države članice da iskoriste sredstva EU-a i privatna ulaganja zajedno s nacionalnim i lokalnim ulaganjima kako bi osigurale cjenovno prihvatljivo, prikladno, sigurno i pristupačno stanovanje te zgrade prilagodile potrebama starijih i ranjivih osoba te osoba u nepovoljnom položaju; naglašava da bi zgrade trebale imati elemente pristupačnosti; naglašava da je sigurno stanovanje ono stanovanje u kojem je smanjena mogućnost da dođe do opasnih situacija i ono u kojem je olakšan odgovor u slučaju opasnosti; podsjeća da bi pristupačno stanovanje trebalo biti popraćeno odgovarajućom infrastrukturom;

62.

naglašava da regionalne i lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u smislenom i održivom rješavanju sve većih demografskih problema u ruralnim i udaljenim područjima;

63.

poziva Komisiju i države članice da promiču najbolje prakse za učinkovitu politiku starenja;

64.

poziva države članice da promiču inicijative za jačanje međugeneracijskih veza te da pružaju potporu starijim osobama koje iz zdravstvenih ili financijskih razloga moraju napustiti svoje domove da pronađu cjenovno pristupačan smještaj koji odgovara njihovim potrebama;

65.

poziva države članice da pri reformiranju mirovinskih sustava i prilagodbi dobi za umirovljenje uzmu u obzir rodnu dimenziju te razlike između žena i muškaraca u obrascima rada, kao i veći rizik od diskriminacije starijih žena na tržištu rada;

66.

poziva države članice da spriječe i riješe problem nasilja nad starijim ženama u okviru svojih nacionalnih odgovora na bolest COVID-19, među ostalim uvođenjem telefonskih linija za pomoć i usluga podrške, te da posebnu pozornost posvete smještajnim ustanovama za skrb;

67.

poziva Komisiju i države članice da izrade djelotvorne programe za borbu protiv nasilja nad ženama u koje će uvrstiti dobnu dimenziju kako bi se spriječilo fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko zlostavljanje starijih osoba, koje većinom trpe žene; predlaže provođenje statističkih istraživanja o porastu nasilja nad starijim osobama s ciljem razotkrivanja tog ozbiljnog problema – koji starije osobe obično nisu u stanju prijaviti s obzirom na to da će zbog starosti i nesamostalnosti možda prihvatiti zlostavljanje koje trpe – te s ciljem učinkovitije borbe protiv zlostavljanja starijih osoba i uz veću predanost društva u cjelini;

68.

naglašava da se zaštićenim i potpomognutnim stanovanjem može postići deinstitucionalizacija skrbi; poziva države članice da istraže mogućnosti za promicanje zaštićenog, potpomognutog i međugeneracijskog stanovanja, kao i adaptacije stanovanja na temelju kriterija kvalitete;

69.

potiče države članice da provode informativne i obrazovne kampanje i mjere u pogledu sigurnosti na cestama namijenjene starijim osobama, kojima bi se pokazao utjecaj fizioloških promjena i pogoršanja psihomotoričkih sposobnosti na sposobnost kretanja po cesti te u konačnici povećala sigurnost za sve sudionike u cestovnom prometu;

70.

potiče države članice da povećaju potrošnju sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju za osposobljavanje i prekvalifikaciju starijih radnika, osiguravanje jednakog pristupa javnim uslugama, a osobito za poticanje poduzeća da zapošljavaju starije radnike i prilagođavanje javne infrastrukture, među ostalim prijevoza, i javnih prostora potrebama starijih osoba; poziva države članice da potiču ulaganja u javne usluge u ruralnim područjima uz pomoć sredstava iz strukturnih fondova, što bi privuklo mlađe generacije i povećalo dobrobit starijih osoba koje žive u tim područjima; traži da se koristi više sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako bi se suzbila izolacija i socijalna isključenost starijih osoba u ruralnim područjima i područjima u nepovoljnom položaju, s posebnim naglaskom područja kojima prijeti depopulacija; poziva države članice da u tom pogledu iskoriste mogućnosti koje nudi instrument Next Generation EU;

71.

ističe da su odgovarajući, pouzdani i usporedivi podaci važan temelj politika i mjera za rješavanje demografskih izazova; poziva Komisiju da revidira statistički okvir EU-a tako da poveća gornju dobnu granicu za prikupljanje podataka i osigura da su osobe koje žive u ustanovama uključene u prikupljanje podatka te da su podaci razvrstani po spolu i dobi, uz potpuno poštovanje standarda privatnosti i temeljnih prava; poziva Komisiju i države članice da prikupe više podataka i povećaju svoju potporu razvoju istraživanja o zdravom starenju, bolestima povezanima s dobi i životnim uvjetima starijih osoba;

72.

pozdravlja Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava te poziva na brzu i učinkovitu provedbu načela navedenih u stupu; poziva Komisiju da, u cilju povećanja i jačanja zastupljenosti starijih osoba u zakonodavnom postupku EU-a i prema uzoru na postojeći Europski parlament mladih, razmotri financiranje takve vrste inicijative u okviru Programa EU-a o pravima, jednakosti i građanstvu;

73.

poziva Komisiju i države članice da svoje djelovanje usmjere na povećanje broja godina zdravog života starijih osoba; u tom pogledu naglašava važnost programa za promicanje cjeloživotnog zdravlja i obrazovanja, za sprečavanje bolesti i redovite preglede, kao i novih inicijativa kao što su bolje politike sprečavanja bolesti i djelotvorniji zdravstveni programi kojima se potiče zdravo starenje; poziva Komisiju i države članice da se aktivno uključe u Desetljeće zdravog starenja Svjetske zdravstvene organizacije te da izrade planove za zdravo starenje u EU-u koji će obuhvaćati pristup zdravstvenim uslugama i uslugama skrbi, kao i strategije za promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti; poziva Komisiju da u okviru programa Obzor Europa uspostavi ambiciozan plan istraživanja o fizičkom i mentalnom zdravlju; potiče države članice da u tu svrhu razmotre mogućnost korištenja sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU;

74.

poziva države članice da potiču međugeneracijsku razmjenu, među ostalim promicanjem volontiranja mladih za starije osobe, te da potiču i financiraju međugeneracijske centre jer oni mogu biti ključni za borbu protiv dobne diskriminacije i osiguravanje socijalne uključenosti starijih osoba; poziva države članice da stvore centre za skrb u zajednici i mogućnosti za volontiranje i cjeloživotno učenje namijenjene starijim osobama koje žive u blizini škola i vrtića te da promiču međugeneracijske veze poticanjem razmjene između tih službi; poziva države članice i Komisiju da promiču programe, projekte i aktivnosti kojima se potiče sudjelovanje starijih osoba u društvenom, kulturnom i političkom životu;

75.

poziva Komisiju i države članice da promiču i podupiru uključivo tržište rada i društva koja omogućuju ravnopravno sudjelovanje te iskorištavaju vještine i talente svih; poziva države članice da razviju strategije za zapošljavanje i upravljanje karijerom kako bi se pripremile za starenje radne snage i nestabilnija tržišta rada s obzirom na česte i duboke promjene na njima; ističe da bi te strategije trebale uključivati promicanje obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja za pripadnike svih dobnih skupina, zdrava radna mjesta koja zaposlenicima sa zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetom omogućuju razumnu prilagodbu, bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života te promicanje međugeneracijske razmjene na radnom mjestu; nadalje, traži od platforme EU-a za povelje o raznolikosti da posveti dodatnu pozornost promicanju raznolikosti u pogledu dobi i invaliditeta na radnim mjestima; poziva Komisiju da u novom strateškom okviru o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu stavi naglasak na psihosocijalne i fizičke rizike povezane s dobi i za žene i muškarce; naglašava da su zdravlje i sigurnost na radu od ključne važnosti;

76.

poziva Komisiju i države članice da osobama starijima od 60 godina koje žele raditi olakšaju pristup zaposlenju, a posebno ženama, jer bi se time povećao njihov cjeloživotni dohodak te da starijim osobama omoguće niskorizični rad u nepunom radnom vremenu ako su zdravi i sposobni preuzeti odgovornost; naglašava da je važno stvoriti plaćene mogućnosti zapošljavanja za osobe koje su već navršile zakonsku dob za umirovljenje, a žele ostati ili postati aktivni, ne samo u cilju ostvarivanja dodatnih prihoda, nego i radi borbe protiv socijalne isključenosti; nadalje, poziva na poticanje volontiranja i mentorstva kako bi se potaknuo prijenos znanja među generacijama; ističe da takve mjere i aktivnosti ne smiju biti na štetu mladih tražitelja zaposlenja ili dugotrajno nezaposlenih osoba;

77.

poziva Komisiju da donese strategiju EU-a za pružatelje skrbi; naglašava da je ulaganje u usluge skrbi ključno jer će se time ne samo povećati stope zaposlenosti žena, osigurati poslovne mogućnosti u formalnom gospodarstvu za prethodno neformalne pružatelje skrbi i promicati ravnoteža između poslovnog i privatnog života za žene, već će se i poboljšati životni uvjeti starijih osoba ulaganjem u ustanove za dugotrajnu skrb, mjerama za poboljšanje mentalnog zdravlja i suzbijanje izolacije te mjerama za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad starijim ženama, kao i ulaganjem u zdravlje i obrazovanje ljudi kako bi se osiguralo da i uz starenje ostanu aktivni i dobrog zdravstvenog stanja; poziva države članice da usvoje skup pokazatelja o pristupu sustavima skrbi za starije osobe i njihovoj održivosti, kao i zajednički, visokokvalitetni okvir za usluge skrbi za starije osobe; naglašava da je važno osigurati da skrb za starije osobe ostane u nacionalnoj nadležnosti;

78.

poziva države članice da posvete veću pozornost starijim osobama, koje su posebno osjetljive na virusne infekcije, uključujući bolest COVID-19; poziva Komisiju i države članice da se bore protiv izolacije, zanemarivanja i socijalne isključenosti starijih osoba tijekom pandemije bolesti COVID-19 poticanjem informativnih kampanja, provođenjem istraživanja, olakšavanjem razmjene mišljenja i kombiniranjem strukturnih i investicijskih fondova EU-a; nadalje, poziva države članice da osiguraju primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi te dostupnost sigurnih i cjenovno pristupačnih lijekova, kao i pristup njima; naglašava da se tijekom pandemije bolesti COVID-19 pokazalo da je potrebna veća solidarnost od strane EU-a; poziva Komisiju da na temelju članka 25. Povelje izradi i donese Povelju Europske unije o pravima starijih osoba;

79.

prepoznaje istaknutu ulogu koju bi kohezijska politika i ZPP mogli imati u poticanju i jačanju zapošljivosti i uključenosti žena u ruralnim i udaljenim područjima suočenima s demografskim problemima; poziva države članice da u tu svrhu bolje iskoriste odgovarajuća sredstva;

80.

poziva države članice da za rješavanje pitanja demografskih promjena iskoriste sredstva iz programa REACT-EU (54);

81.

naglašava da bi se nove tehnologije i inovativne metode mogle pokazati korisnima za smanjenje troškova usluga od općeg interesa te istodobno zadržati životni standard i kvalitetu usluga u udaljenim i rijetko naseljenim područjima; potiče države članice te relevantne regionalne i lokalne vlasti da ulažu u nekonvencionalne i inovativne mjere čiji je cilj stanovništvu pružiti osnovne usluge i stvoriti primjereno okruženje kako bi se povratilo stanovništvo i preokrenuo trend depopulacije;

82.

poziva države članice da pojačaju razmjenu svojih najboljih praksi u stvaranju odgovarajućih demografskih politika i inicijativa za iskorištavanje mogućnosti i rješavanje izazova koje donosi starenje stanovništva EU-a;

83.

podsjeća na specifičnu prirodu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja kombiniraju poljoprivrednu djelatnost i obiteljski život sa starijim poljoprivrednicima koji ostaju aktivni nakon dobi za umirovljenje;

84.

prepoznaje potencijal starijih osoba, uključujući poljoprivrednike, da postanu pokretači dinamičnog srebrnog gospodarstva u ruralnim područjima koje se temelji na socijalnim inovacijama, uključivim ruralnim zajednicama i zdravijem životnom okruženju; poziva Komisiju da pažljivo prouči taj potencijal pri izgradnji svoje dugoročne vizije za ruralna područja i aktivno starenje;

85.

poziva javne institucije da promiču stvaranje posebnog sustava zaštite kojim se uzima u obzir specifičnost nezaposlenosti poljoprivrednih radnika zbog vrlo privremene naravi sezonskog rada u poljoprivredi; ističe da bi se time mogla pružiti veća sigurnost onima koji odluče raditi u poljoprivredi;

86.

ističe da starenje radne snage i nedostatak generacijske obnove predstavljaju ozbiljniji problem u poljoprivredi nego u drugim sektorima; smatra da je stvaranje novih zanimanja kojima će se omogućiti generacijska obnova jamčenjem privlačnosti i profitabilnosti zanimanja u poljoprivrednom sektoru ključno za preokretanje tog trenda;

87.

prima na znanje da samo 11 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji vode poljoprivrednici mlađi od 40 godina (55); poziva države članice da uklone sve prepreke koje sprječavaju mlade poljoprivrednike da uđu u poljoprivredni sektor, uključujući otežano stjecanje pristupa zemljištu; nadalje, poziva države članice da promiču nove načine suradnje među generacijama kao što su partnerstva, zajednička poljoprivredna gospodarstva, dugoročni zakup i drugi mehanizmi kojima bi se moglo riješiti problem nedostatka zemljišta i potaknuti mlade ljude da postanu poljoprivrednici;

88.

ponavlja da su neke od prepreka generacijskoj obnovi u poljoprivredi povezane s pristupom zemljištu i prijenosom poljoprivrednih gospodarstava s jedne generacije na drugu; podsjeća da stariji poljoprivrednici, suočeni s rizikom od niskih mirovina, gubitka prihoda (uključujući plaćanja u okviru ZPP-a) i socijalne isključenosti u ruralnim područjima nakon umirovljenja obično ostaju aktivni i održavaju svoja poljoprivredna gospodarstva dulje; u tom kontekstu naglašava potrebu za prilagođenim političkim instrumentima kako bi se zajamčile neometane tranzicije poljoprivrednih gospodarstava i aktivno starenje starijih poljoprivrednika u ruralnim zajednicama;

89.

napominje da u mnogim državama članicama nacionalni mirovinski sustavi umirovljenim poljoprivrednicima ne osiguravaju dovoljan dohodak; žali zbog činjenice da je produljenje poljoprivredne djelatnosti nakon zakonske dobi za umirovljenje, što usporava generacijsku obnovu, često jedini način rješavanja te situacije; naglašava da svrha potpore u okviru ZPP-a nije zamijeniti mirovinski sustav;

90.

primjećuje sve veću potrebu za visokokvalificiranim mladim stručnjacima u poljoprivredi, posebno u regijama, te skreće pozornost na potrebu za poduzimanjem svih mjera kojima bi se mlade potaknulo na studij u području poljoprivrednih zanimanja te kako bi se olakšao prijenos znanja sa starijih osoba na mlađe generacije;

91.

smatra da su poljoprivredna partnerstva između starijih i mlađih generacija ključna za produbljivanje međugeneracijske solidarnosti, prijenosa znanja i uzajamnog učenja, što je posebno važno za primjenu novih tehnologija i digitalnih vještina u poljoprivredi;

92.

smatra da obiteljski radnici i dalje čine veliku većinu poljoprivredne radne snage u Europi, ali napominje da ta vrsta rada već godinama stalno opada te se očekuje da će se u bliskoj budućnosti dodatno smanjiti; naglašava da će nezaustavljiv ruralni egzodus iz određenih dijelova Europske unije dovesti do toga da se ruralna područja suoče s gospodarskim, socijalnim i ekološkim problemima koji iziskuju ambicioznije i usklađenije politike;

93.

naglašava važnost podupiranja ruralnih područja u njihovoj raznolikosti poticanjem ulaganja u projekte kojima se podupiru lokalna gospodarstva, uključujući bolju dostupnost prijevoza i digitalnu povezanost; smatra da je važno podsjetiti da zadržavanje radnih mjesta u poljoprivredi ima izravne posljedice na održavanje ruralnih gospodarstava na životu; osim toga, smatra da se ne smije podcijeniti izazov s kojim se suočavaju svi poljoprivrednici u razumijevanju uloge moderne tehnologije i inovacija u poljoprivredi i korištenju istih; naglašava stoga važnost cjeloživotnog strukovnog osposobljavanja, savjetodavnih usluga i razmjene znanja u okviru ZPP-a i izvan njega;

94.

smatra da odgovarajuće javne službe trebaju olakšati pristup poljoprivredi za žene, što bi im omogućilo da u većoj mjeri rade u poljoprivredi;

95.

napominje da je starenje stanovništva, posebno u poljoprivrednim i ruralnim područjima, neizbježan trend koji se mora uzeti u obzir pri oblikovanju gospodarskih i socijalnih politika; smatra da pitanje starenja stanovništva zahtijeva višedimenzionalni pristup i naglašava važnost promicanja šire komplementarnosti i sinergije između područja politika i instrumenata potpore; podsjeća da su odgovarajući resursi i usluge ključni kako bi se starijim osobama osiguralo okruženje prilagođeno njihovoj dobi;

96.

naglašava da su nejednakosti u pristupu zemljištu, izravnim plaćanjima i potporama, kako između država članica EU-a tako i unutar njih, među pitanjima koja treba riješiti kako bi se zaustavilo nazadovanje regija, i kako bi se potaknulo starije ljude koji su prešli dob za umirovljenje da napuste poljoprivredu, a mlade ljude na pokretanje poljoprivredne djelatnosti;

97.

poziva države članice da pri izradi svojih strateških planova uzmu u obzir udio starijih ljudi (starijih od 65 godina) u ruralnim regijama te da razmotre uvođenje mjera kojima bi se one obuhvatile ili bi bile ciljana skupina, na primjer fleksibilnijim pristupom uvjetima koji se primjenjuju na stvarno i aktivno sudjelovanje te dobne skupine u gospodarskom životu predmetne regije;

98.

u svjetlu situacije koja je proizašla iz pandemije bolesti COVID-19 ističe da je potrebno obvezati se na životno i dinamično seosko područje, ukloniti birokraciju te ulagati u infrastrukturu i kvalitetne usluge u ruralnim područjima kako bi se zaustavio proces starenja u poljoprivredi i promicala uloga žena kao voditelja poljoprivrednih gospodarstava;

99.

napominje da je učinkovit sustav mobilnosti jedan od preduvjeta za regionalni gospodarski razvoj, teritorijalnu koheziju i razvoj regionalnog potencijala; ističe da je stoga potrebno osigurati potrebna financijska sredstva za razvoj i održavanje prometnih veza, što bi moglo potaknuti stariju generaciju da dulje ostane u poljoprivredi i privući mlade iz regionalnih centara da rade na selu;

100.

ističe ulogu i važnost ZPP-a u poticanju generacijske obnove u poljoprivrednom sektoru; poziva države članice da u svojim strateškim planovima daju prednost mjerama za povećanje broja mladih poljoprivrednika i da promiču dosljednost s drugim instrumentima dostupnima na nacionalnoj razini i razini EU-a;

101.

ističe središnju ulogu inicijativa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u obnovi i održavanju živih i uspješnih lokalnih ruralnih gospodarstava te potrebu da se zadrži dostatna razina financiranja za program LEADER; poziva države članice da u potpunosti iskoriste kapacitete LEADER-a;

102.

konstatira važnost usluga koje pružaju nevladine organizacije, posebno za starije osobe; poziva na jačanje financiranja aktivnosti nevladinih organizacija u regijama;

o o

103.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Presuda od 22. studenoga 2005., Werner Mangold v Rüdiger Helm, C-144/04, ECLI: EU:C:2005:709.

(2) SL L 246, 23.9.2011., str. 5.

(3) SL C 484, 24.12.2016., str. 1.

(4) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(5) SL C 308 E, 20.10.2011., str. 49.

(6) SL C 363, 28.10.2020., str. 80.

(7) SL C 74 E, 13.3.2012., str. 19.

(8) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.

(9) SL C 204, 13.6.2018., str. 76.

(10) SL C 331, 18.9.2018., str. 60.

(11) SL C 356, 4.10.2018., str. 10.

(12) SL C 108, 26.3.2021., str. 965.

(13) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(14) SL C 137 E, 27.5.2010., str. 68.

(15) SL L 188, 12.7.2019., str. 79.

(16) COM(2020)0241.

(17) UN, Promjena starosnih struktura stanovništva i održivi razvoj: sažeto izvješće, 2017.

(18) Eurostat, „Starenje Europe – statistički podaci o društvenom životu i mišljenja”, podaci iz srpnja 2020.

(19) Eurostat, „Struktura stanovništva i starenje stanovništva”, podaci prikupljeni u kolovozu 2020.

(20) Radni dokument službi Komisije od 17. lipnja 2020. priložen izvješću o utjecaju demografskih promjena (SWD(2020)0109), str. 7.

(21) UN, Promjena starosnih struktura stanovništva i održivi razvoj: sažeto izvješće, 2017., str. 11.

(22) Eurostat,„Europa koja stari: analiza života starijih osoba u EU-u”, 2019.

(23) Eurostat,„Europa koja stari: analiza života starijih osoba u EU-u”, 2019.

(24) Služba Europskog parlamenta za istraživanja, Demografska prognoza za Europsku uniju, ožujak 2020., str. 3.

(25) Znanstveni centar EU-a: služba Komisije za znanost i znanje „Koliko su Europljani usamljeni?”, 12. lipnja 2019.

(26) Služba Europskog parlamenta za istraživanja, Demografska prognoza za Europsku uniju, ožujak 2020., str. 16.

(27) Osnovni scenarij Eurostata.

(28) Eurostat,„Europa koja stari: analiza života starijih osoba u EU-u”, 2019.

(29) Europska komisija, Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) 2020., str. 52.

(30) SWD(2020)0109, str. 42.

(31) Eurostat, Europa koja stari: Analiza života starijih osoba u EU-u, 2019., str. 53.

(32) Eurostat, „Statistički podaci o invaliditetu – pomoć ili podrška potrebna starijim osobama”, podatci iz lipnja 2019.

(33) Eurostat, „Statistički podaci o funkcionalnim ograničenjima i ograničenjima u pogledu aktivnosti”, podaci iz prosinca 2020.

(34) Eurostat, Europa koja stari: Analiza života starijih osoba u EU-u, 2019., str. 70.

(35) Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i sur., „Znatne posljedice bolesti COVID-19 u ustanovama za dugotrajnu skrb, prijedlog za praćenje u EU-u/EGP-u”, Eurosurveillance, Vol 25, 22. izdanje, 4. lipnja 2020.

(36) Europski institut za ravnopravnost spolova, „Starenje društva, migracije i klimatske promjene donose nove izazove za rodnu ravnopravnost”, 10. prosinca 2019.

(37) 2018. godine 30,5 % žena i 9,2 % muškaraca u EU-27 radilo je na nepuno radno vrijeme (Eurostat, Anketa o radnoj snazi).

(38) Posljednjih je godina udio ugovora na određeno vrijeme za osobe u dobi od 15 do 64 godine stabilan. 2018. godine na tu se vrstu ugovora odnosilo 12,1 % ukupnih radnih mjesta. Udio je u slučaju žena nešto veći (13,1 %) u odnosu na muškarce (11,2 %) (Eurostat).

(39) Agencija Europske unije za temeljna prava, bilteni o implikacijama pandemije koronavirusa za temeljna prava u EU-u: Br. 3 iz lipnja 2020. s naglaskom na starije osobe i br. 6 od 30. studenoga 2020. s naglaskom na socijalna prava.

(40) Članak Eurofounda od 19. svibnja 2021. naslovljen „Umirovljenje”.

(41) Eurofound, Europsko istraživanje o kvaliteti života iz 2016., str. 79.

(42) Eurofound, Europsko istraživanje o kvaliteti života iz 2016., str. 77.

(43) Eurofound, Europsko istraživanje o kvaliteti života iz 2016., str. 15.

(44) Eurofound, Europsko istraživanje o kvaliteti života iz 2016., str. 26.

(45) U Izvješću o starenju stanovništva iz 2018. ukupni trošak starenja definiran je kao izračun koji se temelji na javnoj potrošnji na mirovine, zdravstvenu skrb, dugotrajnu skrb, obrazovanje i naknade za nezaposlene.

(46) Međuinstitucijski dokument Komisije od 25. svibnja 2018. naslovljen „Izvješće iz 2018. o starenju stanovništva: Ekonomska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2016. – 2070.)”.

(47) Izvješće Komisije od 12. travnja 2018. o srebrnom gospodarstvu.

(48) Izvješće Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu od 4. listopada 2016. naslovljeno „Starenje radne snage: Posljedice za sigurnost i zdravlje na radu – pregled istraživanja”.

(49) Eurostat, „Stopa zapošljavanja starijih radnika, dobna skupina 55 – 64”, pristupljeno 2. lipnja 2021.

(50) COM(2020)0241, str. 10.

(51) COM(2020)0241, str. 22.

(52) Izvješće organizacije Alzheimer Europe od 17. veljače 2020. pod naslovom „Dementia in Europe Yearbook 2019: Estimating the prevalence of dementia in Europe” (Godišnjak o demenciji u Europi za 2019.: procjena raširenosti demencije u Europi).

(53) Komunikacija Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljena „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103).

(54) COM(2020)0241, str. 20.

(55) Eurostat, „Farmers and the agricultural labour force – statistics” (Poljoprivrednici i radna snagau poljoprivredi – statistika), podaci prikupljeni u studenom 2018.