P9_TA(2021)0276

Rodna dimenzija u kohezijskoj politici

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici (2020/2040(INI))

(2022/C 67/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te članke 6. i 8. Ugovora u funkcioniranju Europske unij,

—	uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—	uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 2., 3. i 9.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979. (1),

—	uzimajući u obzir Program za održivi razvoj do 2030., a posebno cilj br. 5 kojim se nastoji postići rodna ravnopravnost te se žele poboljšati životni uvjeti žena do 2030. (2),

—	uzimajući u obzir Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca u lokalnom životu (3),

—

uzimajući u obzir direktive EU-a počevši od 1975. godine o različitim aspektima jednakog postupanja prema ženama i muškarcima (Direktiva 79/7/EEZ (4), Direktiva 86/613/EEZ (5), Direktiva 92/85/EEZ (6), Direktiva 2004/113/EZ (7), Direktiva 2006/54/EZ (8), Direktiva 2010/18/EU (9) i Direktiva 2010/41/EU (10)),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o znanstvenim i sveučilišnim karijerama žena i „staklenom stropu” na koji nailaze (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi (14),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu (15),

—	uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljenu „Gender in regional cohesion policy” (Rodna dimenzija u regionalnoj kohezijskoj politici) i objavljenu 25. siječnja 2017. (16),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima (17),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015. (18),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (19),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (20),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u (21),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici (22),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a (23),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora (24),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu ravnopravnost spolova (25),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender budgeting – Mainstreaming gender into the EU budget and macroeconomic policy framework” (Uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna – Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a i makroekonomski okvir politike), koju je 10. travnja 2019. objavio EIGE (26),

—

uzimajući u obzir mišljenje Savjetodavnog odbora za jednake mogućnosti žena i muškaraca od 19. prosinca 2018. naslovljeno „The future of gender equality strategy after 2019: the battles that we win never stay won” (Budućnost strategije za rodnu ravnopravnost nakon 2019.: bitke u kojima pobijedimo poslije opet vodimo) (27),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (28),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u (29),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. ožujka 2019. naslovljen „Izvješće o ravnopravnosti žena i muškaraca u EU-u 2019.” (SWD(2019)0101) (30),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja (31),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci” (32),

—	uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Rješavanje problema manjka poduzetnika 2019.: politike za uključivo poduzetništvo”, koje je 10. prosinca 2019. objavio OECD (33),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o javnoj diskriminaciji i govoru mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, uključujući „zone bez LGBTI-ja” (34),

—	uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender Dimension of the EU Cohesion Policy” (Rodna dimenzija u kohezijskoj politici EU-a), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 19. veljače 2019. (35),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o razlici u plaćama žena i muškaraca (36),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2020. o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (37),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—	uzimajući u obzir informativni članak Komisije od 17. lipnja 2020. naslovljen „Pandemija koronavirusa – učinak na rodnu ravnopravnost” (38),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Vijeća Europe od 29. svibnja 2020. naslovljenu „Nacionalne manjine i bolest COVID-19: produbljivanje nejednakosti, povećanje ranjivosti”,

—	uzimajući u obzir dokument Komisije za raspravu br. 129 od 24. srpnja 2020. naslovljen „Gender Smart Financing – Investing In & With Women: Opportunities for Europe” (Rodno osviješteno financiranje – Ulaganje u žene i sa ženama: Prilike za Europu) (39),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),

—	uzimajući u obzir indeks rodne ravnopravnosti 2020. koji je EIGE objavio 16. listopada 2020. (40),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenog 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0154/2021),

budući da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja je utvrđena u Ugovorima i Povelji; budući da rodno osviještenu politiku stoga treba integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti, mjere, djelovanja i programe EU-a te u projekte i politike koje financira EU, uključujući kohezijsku politiku, te je u sklopu njih i provoditi; budući da su potrebni veći napori za rješavanje problema višestrukih oblika diskriminacije i nejednakosti s kojima se žene suočavaju; budući da se člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama (41) za razdoblje 2014. – 2020. utvrđuje da se ravnopravnost žena i muškaraca i integracija rodne perspektive moraju uzeti u obzir i promicati tijekom izrade i provedbe programa, među ostalim u vezi s njihovim praćenjem i evaluacijom te izvješćivanjem o njima; budući da žene i muškarci koji predvode borbu za ravnopravnost pokazuju predanost, hrabrost i vodstvo u promicanju jednakih mogućnosti diljem svijeta, posebno ondje gdje i dalje postoje nejednakosti, gdje se žene progone i gdje se njihova prava krše samo zbog toga što su žene; budući da bismo kao europski građani trebali biti ponosni zbog toga što smo ostvarili prava i obveze, slobode i mogućnosti za muškarce i žene te budući da žene danas vode neke od najvažnijih institucija i nalaze se na nekima od najistaknutijih političkih položaja u Europi; budući da ti pozitivni primjeri pomažu u tome da se počnu uklanjati postojeći stereotipi i promicati uzori;

budući da se u okviru kohezijske politike razmatraju nejednakosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju kako bi se promicao njihov usklađen razvoj u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, čiji je presudan dio ostvarivanje rodne ravnopravnosti; budući da se znatnim napretkom u postizanju jednakosti među građanima i teritorijalne ravnoteže pokazala važnost kohezijske politike;

budući da kohezijska politika nije samo važan instrument za aktivno i učinkovito podupiranje ostvarivanja ravnopravnosti građana, održivog razvoja te ekonomske i socijalne kohezije nego i za smanjenje nejednakosti koje utječu na skupine koje su još izložene diskriminaciji, među ostalim onoj povezanoj s njihovom seksualnom orijentacijom; budući da je promicanje rodne ravnopravnosti horizontalan cilj svakog financiranja u okviru kohezijske politike; budući da su strukturni fondovi vrlo važno sredstvo za podupiranje država članica u postizanju napretka u području rodne ravnopravnosti;

budući da je, među ostalim, ostvarivanje rodne ravnopravnosti, ravnopravnosti muškaraca i žena te regija ili generacija, ključno za smanjenje lokalnih i regionalnih te ekonomskih i socijalnih razlika, kao i za osiguravanje dugoročne konkurentnosti te pravednog, uključivog i održivog razvoja EU-a, njegovih država članica i regija; budući da je posljednjih desetljeća ostvaren napredak u području ravnopravnosti muškaraca i žena te da se rodna ravnopravnost u EU-u horizontalno poboljšala u mnogim dimenzijama; budući da premala zastupljenost žena na tržištu rada i dostupni pokazatelji i dalje pokazuju vertikalnu i horizontalnu segmentaciju na tržištu rada te u socioekonomskoj i političkoj sferi; budući da je Ugovor iz Rima već sadržavao načelo jednake plaće za jednak rad te budući da kohezijska politika može doprinijeti stvaranju uvjeta kojima se podupiru gospodarski i socijalni razvoj, a koji su korisni i za daljnje smanjenje te razlike i uključivanje žena na tržište rada; budući da bi, prema mišljenju EIGE-a, učinkovito promicanje rodne ravnopravnosti imalo snažan, pozitivan socijalni i gospodarski učinak, uključujući povećanje BDP-a EU-a po stanovniku, milijune novih radnih mjesta i povećanje BDP-a država članica;

budući da Europski revizorski sud trenutačno ocjenjuje uključivanje rodno osviještene politike u europski proračun; budući da će to revizorsko izvješće, koje će biti objavljeno u prvom tromjesečju 2021., pružiti korisne uvide u to kako provoditi rodnu dimenziju u mjerama kohezijske politike u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.;

budući da su tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. glavni kritični elementi za promicanje rodne ravnopravnosti preko kohezijske politike bili, među ostalim, razlika između službenih izjava u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima (u kojima se proklamiraju načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije) i njihove stvarne provedbe te prilično slaba politička predanost u tom području; budući da se u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima izjavljuje da se u njima poštuju i promiču načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije; budući da su i dalje potrebni veći napori u pogledu sudjelovanja žena u svim fazama ciklusa kohezijske politike, posebno u razvoju programa i procesu donošenja odluka, kao i u provedbi odabranih projekata; budući da su se tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. pitanja povezana sa spolom uglavnom rješavala preko operativnih programa u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF); budući da je tijekom istog razdoblja doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) promicanju rodne ravnopravnosti bio vrlo ograničen;

budući da su podaci razvrstani po spolu koji se temelje na pouzdanim i provjerenim izvorima i rodno relevantnim pokazateljima ključni kako bi se određenim sektorima ili regijama omogućilo učinkovito korištenje potpore EU-a, na temelju lokalnih nejednakosti, kako bi se poboljšao proces donošenja odluka i ocijenio ishod izravnih i neizravnih mjera kohezijske politike čiji je cilj promicanje utvrđivanja mogućih nejednakosti ili nepravdi u pogledu kojih treba djelovati te razvijanja učinkovitih politika za očuvanje jednakih prava i sloboda među građanima;

H.	budući da politike u području rodne ravnopravnosti nisu dovoljno usklađene te da još nema ni jedinstvenog sustava kojim bi se omogućilo ujednačeno razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a;

budući da su potpune posljedice pandemije na gospodarstvo, društvo i zapošljavanje i dalje nepoznate; budući da preliminarne studije upućuju na to da su se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećale postojeće nejednakosti između muškaraca i žena, posebno u smislu povećanja opsega neplaćenog rada u području skrbi i neravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i u smislu rodno uvjetovanog nasilja te da pandemija ima nerazmjeran učinak na djevojke i žene, a posebno one iz marginaliziranih skupina; budući da je razlog tomu i činjenica da žene često čine većinu zaposlenika u sektorima izloženima pandemiji, kao što su obrazovanje i zdravstvo; budući da bi to trebalo uzeti u obzir u okviru kohezijske politike i, konkretnije, u okviru predstojećeg ESF-a Plus;

budući da se iz Fonda EU-a za oporavak podržavaju sektori koji su duboko pogođeni krizom; budući da će se stoga utjecaj na europsko društvo u cjelini dugoročno odražavati na obrazovanje, zapošljivost i budućnost svih građana te bi trebalo pozdraviti brzu reakciju europskih institucija i njihovu spremnost da pruže potporu europskom društvu; budući da su glavni prioriteti Fonda EU-a za oporavak sektori s visokim udjelom zaposlenih muškaraca, što bi stoga moglo dovesti do potencijalnog povećanja nejednakosti između muškaraca i žena pri zapošljavanju;

budući da žene i muškarci nemaju jednaka sredstva, potrebe i sklonosti; budući da se u okviru mnogih politika u obzir uglavnom često uzima muška perspektiva; budući da stoga žene i muškarci različito doživljavaju usluge i infrastrukturu, a njihovi prioriteti u pogledu osnovnih usluga često nisu isti;

L.	budući da su mala i srednja poduzeća okosnica regionalnih gospodarstava; budući da će promicanje jednakosti, ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključivog zapošljavanja i jednake plaće omogućiti rodnu ravnopravnost u malim i srednjim poduzećima;

M.	budući da mnoga ulaganja različito utječu na žene i muškarce, zbog čega na ulaganja treba primijeniti perspektivu rodne ravnopravnosti;

Uloga kohezijske politike u promicanju rodne ravnopravnosti u korist socioekonomskog rasta i održivog razvoja

ističe važnost kohezijske politike u promicanju ravnopravnosti među ljudima i regijama, uključujući rodnu ravnopravnost, te u provedbi strategije EU-a za rodnu ravnopravnost, među ostalim njezinih zdravstvenih prioriteta povezanih sa spolom, kao što su spolno i reproduktivno zdravlje i prava; podsjeća da su za ostvarivanje svih ciljeva politike potrebna odgovarajuća, dostatna i održiva sredstva; preporučuje da države članice pri izradi i odobravanju programa uzimaju u obzir mjere u području rodne ravnopravnosti;

čvrsto je uvjeren da se temi rodne ravnopravnosti i dalje uglavnom prilazi općenito i da je ograničena na područja politika ESF-a te na fazu analize konteksta i programiranja, dok je u fazama provedbe, praćenja i evaluacije potrebno redovito posvećivati više pozornosti; podsjeća da je za svaku programsku fazu potrebno utvrditi prioritetna područja koja doprinose rodnoj ravnopravnosti i održivom razvoju;

uvjeren je da bi pravila EU-a trebala biti napisana jasno i izričito jer se tako olakšava njihova primjena u korist građana, među ostalim u pogledu rodne ravnopravnosti te ravnopravnosti muškaraca i žena; naglašava da je nedostatak odgovarajućih sredstava glavni uzrok diskriminacije;

ističe potrebu za snažnom političkom predanošću obrani pravne rodne ravnopravnosti za cjelokupno stanovništvo te za poštenim, uključivim i održivim gospodarskim rastom i teritorijalnim razvojem; ističe da je za ostvarivanje rodne ravnopravnosti od presudne važnosti osigurati dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, čime se smanjuje pritisak na žene tijekom dopusta iz obiteljskih razloga; stoga ističe potrebu za čvršćom strategijom EU-a u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao načinom promicanja rodne ravnopravnosti;

ističe važnost usklađenog okvira upravljanja u području rodne ravnopravnosti, nacionalnih smjernica i tehničke potpore za praćenje utjecaja na spolove, dostupnih na službenim jezicima EU-a, kao i boljeg nadzora na razini EU-a nakon donošenja programa; osim toga poziva da se pri utvrđivanju ciljeva tih programa u području gospodarskog i socijalnog razvoja uzima u obzir poveznica s nacionalnim planovima koji su rezultat plana oporavka;

ističe potrebu za strategijom za rodnu ravnopravnost s jasnim ciljevima na nacionalnoj i regionalnoj razini te za programima podizanja razine osviještenosti o prednostima koje rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za žene i muškarce imaju za socioekonomski rast i održivi razvoj na nacionalnoj i regionalnoj razini;

smatra da treba znatno poboljšati vještine te dodatno razviti osposobljavanje i izgradnju kapaciteta upravljačkih tijela i partnera pri provedbi u pogledu rodne dimenzije strukturnih fondova, kao i zadovoljiti potrebu za koordiniranim strategijama praćenja, jedinstvenom metodologijom i sustavima evaluacije kad je riječ o upravljanju korisnim podacima i njihovu raščlanjivanju čiji je cilj otkrivanje mogućih nejednakosti među građanima; ističe važnost evaluacije rezultata osposobljavanja kako bi se ocijenila njegova učinkovitost u poboljšanju provedbe rodno osviještene politike;

ističe da je pri izradi nacionalnih programa u okviru kohezijske politike važno poštovati načelo partnerstva; poziva države članice da blisko surađuju s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim i gospodarskim partnerima, civilnim društvom i akademskom zajednicom u okviru načela partnerstva na horizontalan način i pri izradi nacrta sporazuma o partnerstvu kako bi se uzeli u obzir izazovi povezani s učinkovitim politikama ravnopravnosti na lokalnoj i regionalnoj razini te potiče države članice da provode kampanje za promicanje politika ravnopravnosti, posebno u područjima usklađivanja poslovnog i privatnog života, uklanjanja rodnih stereotipa pri odabiru karijere i jačanju ekonomske neovisnosti žena;

smatra da dionici u okviru programa i odbori za praćenje trebaju imati na raspolaganju jasnije pokazatelje učinkovitosti i djelotvornosti programa kad je riječ o provedbi rodne perspektive u konkretnim projektima, posebno u intervencijama EFRR-a; smatra da je broj smjernica, programa osposobljavanja i konkretnih primjera dobre prakse potrebnih za rješavanje tog problema i dalje ograničen; u tom pogledu ističe potencijal EFRR-a odnosno kohezijskog fonda za premošćivanje jaza s kojim se žene i dalje suočavaju, posebno s osvrtom na žensko poduzetništvo i digitalni sektor jer žene čine samo 34,4 % samozaposlenih poduzetnika i 30 % poduzetnika koji osnivaju poduzeća u Europskoj uniji; potiče Vijeće da postigne sporazum o prijedlogu direktive o povećanju rodne ravnoteže među savjetodavnim članovima upravnih odbora trgovačkih društava uvrštenih na burze i s tim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u odborima) jer je vrlo važan instrument za postizanje veće rodne ravnoteže pri donošenju ekonomskih odluka na najvišoj razini; poziva da se dio sredstava kohezijske politike posveti namijeni za pružanje potpore ženama koje žive u siromaštvu, ženama koje su izložene riziku od siromaštva, samohranim majkama, ženama s invaliditetom i ženama žrtvama nasilja; poziva države članice i njihova tijela da izrade takve programe;

10.

ističe da bi u svim programima koji se provode u okviru kohezijske politike trebalo osigurati rodnu ravnopravnost tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije, kao i jednake mogućnosti za sve, među ostalim pozitivnim mjerama kad su one potrebne i primjenjive, bez diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta ili seksualne orijentacije; naglašava da bi na mjere usmjerene na premošćivanje rodnog jaza u okviru kohezijske politike trebalo primijeniti višedimenzionalan pristup; mišljenja je da bi sastav stručnih skupina u različitim fazama ciklusa politike trebao biti rodno ujednačen;

11.

poziva Komisiju, države članice i njihova tijela da pri donošenju odluka o programima financiranja ili regijama slijede načela vladavine prava, uključujući načelo nediskriminacije, i poštovanja temeljnih prava, kao i da provode praćenje, istragu i odgovarajuće mjere u slučaju kršenja tih načela te istodobno osiguraju zaštitu krajnjih korisnika; smatra da korisnici kohezijske politike ne bi trebali donijeti niti jednu diskriminacijsku politiku, posebno prema onim skupinama koje su i dalje izložene diskriminaciji, kao što je zajednica LGBTI; potiče na to da se odbijaju zahtjevi potencijalnih korisnika, uključujući regionalna ili lokalna tijela, koji su donijeli diskriminatorne politike prema pripadnicima zajednice LGBTI, kao što je proglašenje „zona bez LGBT-ja”;

12.

ističe potrebu za poboljšanjem sinergija kohezijskih fondova, fondova za oporavak i drugih postojećih programa, kao što su programi usmjereni na poboljšanje radnih uvjeta za žene, među ostalim, borbom protiv rodno uvjetovane razlike u plaćama i nesigurnosti radnih mjesta, ulaganjem u ustanove za skrb, suzbijanjem i sprečavanjem rodno uvjetovanog nasilja te osiguravanjem pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

13.

prepoznaje opterećenje žena kao primarnih skrbnika u formalnom i neformalnom okružju, kao i njihovu društvenu vrijednost, posebno tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19; prima na znanje da da 80 % ukupne skrbi u EU-u pružaju često neplaćeni neformalni njegovatelji, od kojih su 75 % žene; stoga ističe ključnu ulogu kohezijske politike u osiguravanju odgovarajućih ulaganja u usluge skrbi; poziva države članice da daju prednost raspoloživim sredstvima u okviru kohezijske politike za pružanje skrbi kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za infrastrukturom za skrb, ali i učinkovito riješio problem rodnih razlika pri zapošljavanju, s njima povezanih razlika u plaćama i mirovinama i segregacije na tržištu rada te kako bi se, kao rezultat toga, poboljšali radni uvjeti i osigurala jednaka plaća za jednak rad, suzbili neformalno zapošljavanje i nesigurna radna mjesta te otvorila nova visokokvalitetna radna mjesta u tom sektoru te kako bi se potaknula tranzicija na gospodarstvo s boljom skrbi dostupnom svima; stoga traži od Komisije da predloži europski plan za pružanje skrbi usmjeren na podupiranje takve tranzicije; osim toga, ističe potrebu za ulaganjem u socioekonomsku zaštitu žena zbog toga što one u većini slučajeva preuzimaju odgovornost za neplaćeni rad u području skrbi i često imaju vrlo slabu socijalnu zaštitu;

14.

naglašava da je i dalje potrebno riješiti problem velikog digitalnog jaza te da su potrebna veća ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezivost; ističe da u okviru kohezijske politike treba podupirati jednak pristup žena i muškaraca osposobljavanju i zapošljavanju, provoditi pozitivne mjere kako bi se premostio digitalni jaz među spolovima i poduprla pravedna, zelena i digitalna tranzicija, uz istodobnu zaštitu radnika na koje će te vrste tranzicije utjecati, primjerice povećanjem udjela žena s diplomama u području STEM, kao i njihovim sudjelovanjem u sektorima koji su ključni za ekološku tranziciju, kao što je energetski sektor; prepoznaje da su inovacije ključna sastavnica održivog razvoja i zelenih radnih mjesta u EU-u te da strategije prilagođene potrebama mogu svakoj regiji omogućiti da prepozna i razvije vlastite konkurentske prednosti;

15.

ističe ključnu ulogu kohezijske politike u ulaganju u visokokvalitetne javne usluge, uključujući zdravstvenu skrb, i socijalnu infrastrukturu, kako u borbi protiv raznih oblika nejednakosti, posebno rodne, tako i u izgradnji socijalne otpornosti i rješavanju gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih kriza; podsjeća da je cilj kohezijske politike skladan razvoj regija, u skladu s ciljem socijalne i gospodarske konvergencije, a time i doprinos dobrobiti građana; stoga smatra da bi u okviru te kohezijske politike posebnu pozornost trebalo posvetiti ženama koje žive u područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najudaljenije regije ili regije s vrlo slabo ili rijetko naseljenim područjima te otoci, pogranične i planinske regije; ističe da učinkovita provedba politika rodne ravnopravnosti pomaže preokrenuti trendove depopulacije u regijama koje konvergiraju i koje su podložne toj pojavi;

16.

ističe mogućnost održivih integriranih strategija urbanog i teritorijalnog razvoja koje su lokalne i regionalne vlade uvele u skladu s Programom za 2030., čime se osigurava da se sve dimenzije održivog razvoja, uključujući cilj održivog razvoja br. 5, uzimaju u obzir pri izradi politika na lokalnoj i regionalnoj razini; ističe ulogu gradova i regija koji su već dugo predvodnici u radu na postizanju rodne ravnopravnosti, kao i europskih inicijativa za urbani razvoj, kao što je Povelja iz Leipziga; naglašava da bi kohezijska politika trebala doprinositi smanjenju široko rasprostranjenih urbanih nejednakosti boljim integriranjem žena u planiranje politika regionalnog i urbanog razvoja kako bi se osmislili rodno uključivi gradovi i zajednice koji su dobri za sve; naglašava da se rodno osjetljivim urbanim planiranjem može osigurati pravedniji i ravnopravniji pristup urbanim dobrima; nadalje ističe da regije i lokalne vlasti trebaju imati ključnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti te da se rodno osjetljivim teritorijalnim planiranjem može doprinijeti napretku u tom procesu;

Rodna ravnopravnost u kohezijskoj politici nakon 2020.

17.

poziva na snažnu političku predanost rodnoj ravnopravnosti na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi nacionalni, regionalni i lokalni dionici posvetili više pozornosti rodnoj ravnopravnosti i aspektima ravnopravnosti, i iz perspektive ljudskih prava i kao ključan čimbenik socioekonomskog razvoja, te kako bi se promicala daljnja predanost u tom području;

18.

poziva na određivanje jasnih i konkretnih ciljeva i zahtjeva u području rodne ravnopravnosti te na većih mogućnosti i veće ravnopravnosti muškaraca i žena u svim programima za razdoblje nakon 2020., pri čemu bi se posebne i interdisciplinarne mjere trebale prenijeti u sve operacije;

19.

snažno podržava ex ante zahtjev za razvoj nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost s jasnim ciljevima kojima će se poduprijeti intervencije kohezijske politike kako bi se povećala njezina učinkovitost i dodana vrijednost u vezi s rodnom ravnopravnosti; poziva države članice da provode takvu strategiju, među ostalim, prema potrebi, ciljanim mjerama, obvezama i obvezujućim smjernicama;

20.

poziva države članice da iskoriste sredstva kohezijske politike kako bi se dodatno smanjile regionalne gospodarske i socijalne nejednakosti, s posebnim naglaskom na borbi protiv feminizacije siromaštva, nezaposlenosti među ženama i njihovoj isključenosti iz brojnih gospodarskih prilika, na sprečavanju svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije te borbi protiv njih, na promicanju i ostvarivanju osnaživanja žena poboljšanjem njihova pristupa tržištu rada i ponovnog uključivanja u njega te na bavljenje prioritetima povezanima sa zdravljem kako su definirani u Strategiji za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025., posebno spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima (SRHR) kao temeljnim ljudskim pravom i ključnim aspektom dobrobiti ljudi, kao i na jačanju rodne ravnopravnosti; nadalje, poziva na poboljšanje sinergija između kohezijskih fondova, fondova za oporavak i ostalih postojećih programa u cilju poboljšanja radnih uvjeta žena, među ostalim borbom protiv razlike u plaćama među spolovima te nesigurnih radnih mjesta i neformalnog rada, ulaganjem u ustanove za skrb, borbom protiv i sprečavanjem rodno uvjetovanog nasilja te osiguravanjem pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

21.

ističe važnost partnerstava s tijelima za rodnu ravnopravnost i čvrsto podupire sudjelovanje tih organizacija u svim fazama programa kako bi se zajamčila bolja usklađenost između provedenih mjera i potreba žena i muškaraca konsolidiranjem institucionalnih okvira i jačanjem tijela za koordinaciju rodne ravnopravnosti u svim područjima politike i njezinu podršku;

22.

poziva na uvođenje ex ante i ex post procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost kao dio evaluacija država članica u vezi s promicanjem rodne ravnopravnosti o tome kako se sredstva troše i poštuju li se učinkovito ciljevi rodne ravnopravnosti; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se tijekom srednjoročnog preispitivanja kohezijske politike nakon 2020. provede evaluacija korištenja njihovih izvora kako bi se procijenila njihova učinkovitost, djelotvornost, učinak i, po potrebi, uključivost i nediskriminacija, među ostalim iz rodne perspektive;

23.

podsjeća na potrebu za evaluacijom fondova na temelju podataka prikupljenih preko posebnih zahtjeva u vezi s praćenjem; naglašava da bi praćenje potpore za rodnu ravnopravnost trebalo omogućiti i mjerljivim pokazateljima, kad je to primjereno;

24.

pozdravlja dodavanje rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike kao jednog od horizontalnih prioriteta novog VFO-a i kao horizontalnog načela u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama; podsjeća da rodno osviještena izrada proračuna podrazumijeva primjenu rodno osviještene politike na svim razinama proračunskog postupka; naglašava da cilj praćenja programa ne bi trebalo biti samo mjerenje relevantnih rashoda u svim proračunskim linijama nego, što je još važnije, procjena rezultata proračuna EU-a u jačanju rodne ravnopravnosti; ističe da bi svaka procjena utjecaja na spolove trebala biti dostupna na službenim jezicima EU-a; preporučuje primjenu kriterija kojima se ne ocjenjuje samo prosjek nacionalne plaće i prosjek godišnjeg bruto dohotka u paritetu kupovne moći već i negospodarski pokazatelji, kao što su oni kojima se mjere subjektivna dobrobit, uklanjanje rodno uvjetovanog nasilja, građansko sudjelovanje, ravnoteža između poslovnog i privatnog života te društvene veze; naglašava da je procjena rezultata moguća samo ako su dostupni podaci razvrstani po spolu;

25.

ističe jaz u podacima o spolovima u području kohezijske politike i urbanog planiranja, koji postoji u većem broju država članica, te poziva države članice da uvedu metode prikupljanja podataka koje odgovaraju podacima razvrstanima po spolu kako bi se razlike među spolovima mogle pravilno analizirati; naglašava da bi Komisija, kako bi se zajamčila rodno osviještena politika, trebala provoditi procjenu utjecaja na rodnu ravnopravnost za svaku politiku i zakonodavni prijedlog u području kohezijske politike, definirati rodno osjetljive pokazatelje, prikupljati podatke razvrstane po spolu i provoditi rodno osjetljive evaluacije;

26.

poziva sve institucije da osiguraju smjernice i redovito osposobljavanje u praksi na svim razinama uprave kako bi se širili i uvriježili konkretni primjeri dobre prakse u pogledu rodno osviještene politike, integracije i dobrog upravljanja; nadalje, naglašava da bi u fazi odabira projekata trebalo učvrstiti kriterije za rodno osviještenu politiku s pomoću višeg bodovanja i zahtjeva za praktičnije djelovanje; pozdravlja ulogu EIGE-a u promicanju rodne ravnopravnosti i u borbi protiv rodno uvjetovane diskriminacije; ističe njegov pozitivan doprinos rodno osviještenoj politici, među ostalim u području kohezijske politike; poziva na odgovarajuće financiranje EIGE-a i preporučuje da se iskoriste postojeći alati koje je EIGE razvio, kao što je njegov skup alata za rodno osviještenu izradu proračuna u svim fazama evaluacije, provedbe i praćenja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

27.

naglašava činjenicu da se mnogobrojne žene suočavaju s izazovima pandemije bolesti COVID-19 koja je dovela do porasta prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja; poziva Vijeće da EU hitno dovrši ratifikaciju Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; poziva Komisiju i države članice da dodijele sredstva kohezijske politike i provedu programe čiji je cilj sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama te pomoć žrtvama nasilja; ističe razlike u kvantiteti i kvaliteti usluga koje se pružaju ženama i djeci koji trpe rodno uvjetovano nasilje te ulogu kohezijske politike u uklanjanju tih nejednakosti; ističe potrebu da lokalne vlasti u svoj rad uključe regionalne poslodavce i nevladine organizacije;

28.

poziva Komisiju da u svoju komunikaciju o pokretanju nove kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. uvrsti potrebne preporuke za promicanje rodne dimenzije i rodnih pitanja;

o o

29.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) https://www.ohchr.org/documents/professionalinterest/cedaw.pdf

(2) https://sdgs.un.org/goals/goal5

(3) https://www.ccre.org/docs/charte_egalite_en.pdf

(4) Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti, (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.).

(5) Direktiva Vijeća 86/613/EEZ od 11. prosinca 1986. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji obavljaju samostalnu djelatnost, uključujući poljoprivredne djelatnosti, i zaštiti majčinstva (SL L 359, 19.12.1986., str. 56.).

(6) Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (SL L 348, 28.11.1992., str. 1.).

(7) Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(8) Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(9) Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 068, 18.3.2010., str. 13.).

(10) Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ, (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(11) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 75.

(12) SL C 36, 29.1.2016., str. 18.

(13) SL C 316, 22.9.2017., str. 173.

(14) SL C 11, 12.1.2018., str. 35.

(15) SL C 66, 21.2.2018., str. 44.

(16) https://eige.europa.eu/publications/gender-regional-cohesion-policy

(17) SL C 252, 18.7.2018., str. 99.

(18) SL C 263, 25.7.2018., str. 49.

(19) SL C 298, 23.8.2018., str. 14.

(20) SL C 331, 18.9.2018., str. 60.

(21) SL C 346, 27.9.2018., str. 6.

(22) SL C 458, 19.12.2018., str. 34.

(23) SL C 162, 10.5.2019., str. 9.

(24) SL C 390, 18.11.2019., str. 28.

(25) SL C 363, 28.10.2020., str. 80.

(26) https://eige.europa.eu/publications/gender-budgeting-mainstreaming-gender-eu-budget-and-macroeconomic-policy-framework

(27) https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/aid_development_cooperation_fundamental_rights/opinion_on_gender_equality_policy_post_2019_2018_en.pdf

(28) SL C 411, 27.11.2020., str. 38.

(29) SL C 449, 23.12.2020., str. 102.

(30) https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7263-2019-INIT/en/pdf

(31) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0080.

(32) https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14254-2019-INIT/hr/pdf.

(33) https://www.oecd.org/industry/the-missing-entrepreneurs-43c2f41c-en.htm

(34) Usvojeni tekstovi P9_TA(2019)0101.

(35) Studija/Detaljna analiza – „Gender Dimension of the EU Cohesion Policy” (Rodna dimenzija u kohezijskoj politici EU-a), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 19. veljače 2019., dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2019/629185/IPOL_STU(2019)629185_EN.pdf

(36) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0025.

(37) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0039.

(38) https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/research_and_innovation/research_by_area/documents/ec_rtd_covid19-gender-equality_factsheet.pdf

(39) https://ec.europa.eu/info/publications/gender-smart-financing-investing-and-women-opportunities-europe_en

(40) https://eige.europa.eu/publications/gender-equality-index-2020-digitalisation-and-future-work

(41) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).