P9_TA(2021)0095

Oblikovanje politike digitalnog obrazovanja

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja (2020/2135(INI))

(2021/C 494/01)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU),

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

—	uzimajući u obzir članak 2. Protokola uz Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji govori o pravu na obrazovanje,

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (1),

—	uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za kulturu i obrazovanje od 22. rujna 2020. o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2018. o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu (5),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. lipnja 2020. o oblikovanju digitalne budućnosti Europe (6),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2020. o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti (7),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenoga 2019. o ključnoj ulozi politika cjeloživotnog učenja u osnaživanju društava za suočavanje s tehnološkim prijelazom i prijelazom na zeleno gospodarstvo u svrhu potpore uključivom i održivom rastu (8),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (9),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (10),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja (11),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (12),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije (13),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju izvanškolskog i neformalnog učenja (14),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.: Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (COM(2020)0624) i priloženi radni dokument službi (SWD(2020)0209),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. (COM(2020)0625),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. studenoga 2017. naslovljenu „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” (COM(2017)0673),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2017. naslovljenu „Razvoj škola i izvrsnosti u nastavi kao preduvjeti za uspješan život” (COM(2017)0248),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2016. naslovljenu „Poboljšanje i modernizacija obrazovanja” (COM(2016)0941),

—	uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) naslovljeno „Odgovori obrazovanja na pandemiju bolesti COVID-19: paket provedbenih strateških alata”,

—	uzimajući u obzir izvješće OECD-a naslovljeno „Prognoza OECD-a za vještine 2019.: napredak u digitalnom svijetu”,

—	uzimajući u obzir izvješće Organizacije UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) naslovljeno „Vještine za povezani svijet”,

—	uzimajući u obzir izvješće Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja od 4. lipnja 2020. naslovljeno „Digitalni jaz tijekom pandemije bolesti COVID-19 za učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji su izloženi riziku u Europi”,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—	uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0042/2021),

budući da je uključivo, pravedno i propisno financirano kvalitetno obrazovanje ključan pokretač zelene i digitalne tranzicije; budući da obrazovanje predstavlja ulaganje u našu zajedničku budućnost i doprinosi socijalnoj koheziji, održivom gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju, a time i pravednom društvu; budući da je obrazovanje ključan instrument za razvoj i samoostvarenje pojedinca i da jača sudjelovanje u demokratskom životu;

B.	budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti EU-a koja je utvrđena člancima 8. i 19. UFEU_a;

C.	budući da digitalne tehnologije preobražavaju društvo, zbog čega su osnovne digitalne vještine i digitalna pismenost danas ključne za sve građane;

budući da se prvim načelom europskog stupa socijalnih prava (EPSR) ističe važnost održavanja i stjecanja vještina kako bi se osigurale „jednake mogućnosti i pristup tržištu rada” te se predviđa da svi imaju pravo na „kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u potpunosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada”;

budući da je ovladavanje osnovnim transverzalnim vještinama kao što su računanje, kritičko razmišljanje i socijalne komunikacijske vještine osnovni preduvjet za stjecanje digitalnih vještina i kompetencija; budući da će, u isto vrijeme, u budućnosti postojati pojačana potreba za digitalnim vještinama, npr. za kodiranjem, logistikom ili robotikom, što neće utjecati samo na obrazovanje u području informacijske tehnologije, nego i za cjelokupni kurikulum; budući da se u Okviru za digitalne kompetencije za građane prepoznaje važnost tzv. mekih vještina, uključujući komunikaciju, suradnju i stvaranje sadržaja, koje se često podučavaju u humanističkim, umjetničkim i društvenim smjerovima; budući da interdisciplinarni pristup proučavanju znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) može dovesti do boljeg, antropocentričnijeg osmišljavanja digitalnih rješenja;

budući da osnovno obrazovanje u području kiberhigijene, kibersigurnosti, zaštite podataka i medijske pismenosti mora biti primjereno dobi i usmjereno na razvoj učenika kako bi im se pomoglo da uče razmišljajući kritički, da postanu aktivni građani i korisnici interneta i da sami oblikuju demokratsko digitalno društvo, donose informirane odluke i budu svjesni rizika povezanih s internetom, kao što su dezinformacije i uznemiravanje na internetu i povrede osobnih podataka te da budu sposobni odgovoriti na te rizike; budući da bi u kurikulume trebalo uvesti nastavne programe povezane s kibersigurnošću;

budući da digitalna transformacija oblikuje tržište rada i da se, prema procjenama Komisije (15), očekuje da će u budućnosti čak 90 % radnih mjesta zahtijevati neki oblik digitalnih vještina i da će 65 % djece koja danas počinju pohađati osnovnu školu raditi na poslovima koji još ne postoje; budući da postoji velika potražnja za naprednim digitalnim vještinama, što će vjerojatno podrazumijevati povećanu usmjerenost na područja STEAM-a;

budući da je potrebno u potpunosti istražiti utjecaj novih tehnologija, kao što su robotika i umjetna inteligencija, na potrebe na tržištu rada; budući da je već jasno da napredna razina digitalne pismenosti brzo postaje sveprisutna vještina potrebna za radna mjesta koja su prije bila slabo povezana s digitalnom sferom ili nisu s njom uopće bila povezana, uključujući fizičke poslove; budući da su prekvalificiranje i usavršavanje potrebni kako bi se ljudima omogućilo da se prilagode na promjenjive potrebe i promjenjivu stvarnost sve digitaliziranijeg tržišta rada; budući da prijelaz na rad na daljinu potaknut pandemijom bolesti COVID-19 predstavlja nove digitalne vještine, komunikaciju i druge izazove; budući da bi poslodavci zaposlenicima trebali osigurati osposobljavanje u području digitalnih tehnologija i digitalnu opremu i da bi pritom trebali voditi računa o posebnim potrebama, primjerice o osiguravanju odgovarajuće opreme za osobe s invaliditetom; budući da sektor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ima ključnu ulogu u pružanju vještina i kvalifikacija koje su budućim radnicima potrebne za tržište rada koje se mijenja;

budući da 42 % Europljana još nema ni osnovne digitalne vještine (16) i da pritom postoje znatne razlike u državama članicama i među njima kao i razlike na temelju socioekonomskog statusa, starosti, roda, prihoda, stupnja obrazovanja i radnog mjesta; budući da samo 35 % osoba u dobi od 55 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine, dok u dobnoj skupini od 16 do 24 godine taj udio iznosi 82 % (17), što starije osobe čini izloženijima digitalnoj isključenosti; budući da se Programom vještina želi osigurati da 70 % osoba u dobi od 16 do 74 godine do 2025. ima osnovne digitalne vještine, što bi predstavljalo prosječno godišnje povećanje od dva postotna boda, za razliku od godišnjeg povećanja od 0,75 postotnih bodova u razdoblju između 2015. i 2019.; budući da učenici nikad neće imati ravnopravne uvjete za stjecanje digitalnih vještina sve dok postoji tako veliki jaz u razinama osnovnih vještina;

budući da i dalje postoje nejednakosti kad je riječ o pristupu digitalnoj infrastrukturi i opremi, pri čemu ruralna i udaljena područja te zapostavljena gradska područja često imaju problem slabe povezivosti, a kućanstvima s nižim prihodima često nisu dostupna računala; budući da 10 % kućanstava u ruralnim područjima EU-a nema pristup fiksnoj internetskoj vezi, a 41 % kućanstava nije obuhvaćeno širokopojasnom mrežom;

budući da rodno uvjetovani jaz u digitalnim vještinama iznosi 11 % (18); budući da, prema podacima Eurostata, žene čine samo jednu trećinu osoba sa sveučilišnom diplomom iz područja STEM-a unatoč činjenici da udio studentica u visokom obrazovanju iznosi 54 %; budući da među dječacima i djevojčicama u osnovnoškolskom obrazovanju nema razlika u stavovima prema predmetima iz područja STEM-a, ali se čini da interes djevojčica opada od 15 godine života; budući da manje od tri posto djevojaka tinejdžerske dobi iskazuje interes za radom u području IKT-a;

budući da se rodne nejednakosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja prenose na radna mjesta, s obzirom na to da je među zaposlenima u sektoru IKT-a samo 17 % žena, a udio muškaraca zaposlenih u digitalnom sektoru 3,1 put veći udjela od žena (19), rodni jaz posebno je vidljiv u sektoru umjetne inteligencije, u kojem je zaposleno samo 22 % žena na svjetskoj razini; budući da takve nejednakosti utječu na mogućnosti žena da rade u dobro plaćenim sektorima okrenutima budućnosti i da na sličan način ograničavaju raznolikost u digitalnom sektoru, primjerice u pogledu tehnološkog dizajna;

budući da je važno razumjeti čimbenike koji utječu na odluke djevojčica i žena o obrazovanju i odabiru zanimanja, uključujući rodnu pristranost, te ih motivirati na obrazovanje i zapošljavanje u području STEM-a i IKT-a; budući da je u tom pogledu potrebno razviti rješenja za profesionalno usmjeravanje;

budući da digitalne tehnologije imaju veliki potencijal za učitelje, nastavnike, pedagoge, kao i za učenike u svim obrazovnim sektorima i okolnostima u smislu pristupačnih, otvorenih, društvenih i personaliziranih tehnologija koje mogu imati za rezultat uključivije načine učenja; budući da pametno korištenje digitalnih tehnologija, potaknuto inovativnim nastavnim metodama i osnaživanjem učenika, građanima može pružiti osnovne kompetencije za život, kao što su kreativno razmišljanje, znatiželja i vještine rješavanja problema; budući da se uporaba digitalnih tehnologija nikada ne smije smatrati mjerom za uštedu troškova; budući da sloboda učitelja i nastavnika da odaberu najbolju kombinaciju nastavnih metoda i sadržaja treba ostati od središne važnosti u obrazovnom procesu;

budući da je interakcija učitelja i nastavnika i učenika ključna za dobrobit i razvoj učenika i da nastava uživo stoga mora ostati u središtu procesa obrazovanja; budući da digitalni alati i tehnologije ne mogu zamijeniti ulogu učitelja i nastavnika, ali da ipak pružaju niz prednosti kao nadopuna nastavi uživo, uključujući u obliku hibridnih modela obrazovanja; budući da prekomjerno korištenje tehnologije i digitalne opreme može dovesti do problema kao što su pomanjkanje sna, ovisnost i sjedilački način života; budući da se mlađoj djeci i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama ili invaliditetom, kojima učenje na internetu predstavlja poseban izazov, mora posvetiti posebna pozornost;

budući da bi digitalne tehnologije trebalo uvesti tako da učenici budu u središtu procesa, da bi trebale biti prikladne za njihovu dob i usmjerene na razvoj; budući da se, kad je riječ o strategijama digitalnog učenja, moraju uzeti u obzir istraživanja o učincima koje rano korištenje tehnologije može imati na razvoj djece mlađe dobi;

Q.	budući da razvoj digitalne infrastrukture i tehnologija u obrazovanju zahtijevaju znatna javna ulaganja, među ostalim u informatičko osoblje u obrazovnim ustanovama; budući da privatna ulaganja također znatno doprinose razvoju rješenja za e-učenje;

budući da je pristup digitalnoj infrastrukturi, uključujući brzu internetsku vezu, i dostupnost visokokvalitetne opreme i sadržaja, prilagođenih obrazovnim potrebama, preduvjet za digitalno učenje; budući da su pandemija bolesti COVID-19 i nagli digitalni prelazak na obrazovanje na daljinu ili obrazovanje preko interneta razotkrili nedostatke u pristupu i povezivosti u državama članicama i među njima, što je imalo različite učinke na različite obrazovne sektore; budući da čak 32 % (20) učenika i studenata u nekim državama članicama nije imalo pristup internetu i digitalnim alatima tijekom razdoblja ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 u proljeće 2020.;

budući da je nagli prelazak na učenje preko interneta i učenje na daljinu također razotkrio nedostatak pripravnosti u obrazovnim sustavima u većini Europe i nedostatke u digitalnim vještinama učitelja i nastavnika, pedagoga, roditelja i učenika, kao i u njihovoj sposobnosti da uspješno i sigurno koriste digitalne tehnologije; budući da se prije krize dobro ili vrlo dobro pripremljenima za korištenje digitalnih tehnologija u nastavi smatralo samo 39 % učitelja i nastavnika u EU-u, pri čemu valja istaknuti velike razlike među državama članicama; budući da su učitelji i nastavnici ipak pokazali da se mogu prilagoditi korjenitim promjenama u obrazovnim sustavima ako su osnaženi dostatnom fleksibilnošću i autonomijom i ako na najbolji način iskoriste inovacijski potencijal učenja preko interneta i učenja na daljinu;

budući da su se postojeće nejednakosti pogoršale nakon prelaska na učenje preko interneta i učenje na daljinu, pri čemu su učenici u nepovoljnom položaju i ranjivi učenici, učenici s posebnim obrazovnim potrebama i učenici s invaliditetom još više zapostavljeni, što je dovelo do povećanja broja učenika koji su prekinuli školovanje u svim obrazovnim sektorima i razotkrilo nedostatak duhovne i društvene potpore u digitalnom okruženju; budući da nejednakosti prisutne u ranom djetinjstvu negativno utječu na ishod školovanja i izglede za zapošljavanje kasnije u životu; budući da postoji hitna potreba za poboljšanjem kvalitete i uključivosti nastave preko interneta;

budući da će pandemija bolesti COVID-19 nagovijestiti korjenite promjene u našem načinu života i da je istaknula potrebu da se osigura sveobuhvatno kvalitetno obrazovanje za sve kako bi bili pripravni za moguće buduće krize, kako bi se poboljšala dugoročna otpornost u obrazovnim sustavima i postavili temelji za uspješnu digitalnu tranziciju;

V.	budući da su nastavni sadržaj i organizacija obrazovnih sustava u nacionalnoj nadležnosti, novi izazovi ipak iziskuju učinkovitu koordinaciju i, prema potrebi, srednjoročne i dugoročne politike i alate Europske unije za digitalno obrazovanje kao važnu dimenziju europskog prostora obrazovanja;

W.	budući da dostupnost kvalitetnog obrazovanja preko interneta često ne predstavlja drugu već jedinu opciju za određene skupine, kao što su osobe koje rade na puno radno vrijeme, nezaposlene osobe u ruralnim i udaljenim područjima ili osobe s invaliditetom;

budući da je obrazovanje ulaganje u budućnost i važan instrument za razvoj i samoostvarenje svakog pojedinca; budući da bi digitalno obrazovanje moglo pomoći u savladavanju izazova kao što su dezinformiranje, radikalizacija, krađa identiteta i podataka, kiberzlostavljanje te prijevare na internetu; budući da će obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje imati ključnu ulogu u pravednoj tranziciji na digitalno gospodarstvo;

Revidirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje: vizija, upravljanje, financiranje i mjerenje uspješnosti

naglašava da pristup u pogledu digitalnog obrazovanja koji se temelji na pravima, u skladu s europskim stupom socijalnih prava, mora biti vodeće načelo u politici digitalnog obrazovanja kako bi se osiguralo da pravo na uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve postane stvarnost; naglašava da su oporavak nakon pandemije i revitalizacija obrazovne politike neodvojivo povezani s drugim izazovima s kojima se Unija i svijet suočavaju te naglašava potrebu za povezivanjem politike digitalnog obrazovanja s drugim političkim područjima kako bi se promicalo uključivije, rodno uravnoteženije, inovativnije i zelenije društvo;

pozdravlja, u tom pogledu, ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje, njegovo prošireno područje primjene i njegovu ambicioznost, s posebnim ciljevima kojima se ponajprije nastoje riješiti trajnog jaza u digitalnim vještinama, promicati kvalitetno računalno i informatičko obrazovanje ili bolja povezanost u školama, što je daljnji korak prema sveobuhvatnijoj strategiji za digitalne vještine i digitalno obrazovanje; smatra da će plan biti uspješan ako po njegovu završetku digitalno obrazovanje zaista postane dijelom obrazovne politike s jasnim, dosljednim i pozitivnim rezultatima u pogledu dostupnosti, pristupa i kvalitete i pravednosti u cijeloj Uniji; prima na znanje da države članice imaju različite polazišne točke u tom procesu, što bi trebalo uzeti u obzir pri provedbi Plana;

pohvaljuje odluku o usklađivanju Plana sa sedmogodišnjim financijskim okvirom (VFO) jer se tako omogućuje dugoročnija perspektiva i povezuje ga se s relevantnim instrumentima financiranja; ističe važnost Plana za ostvarenje europskog prostora obrazovanja i, s druge strane, važnost europskog prostora obrazovanja za ostvarenje Plana, čime bi se trebala zajamčiti transparentnost i odgovornost u njegovoj provedbi;

napominje, međutim, da uspješno ostvarenje Plana također ovisi o koordinaciji cijelog niza programa i o koordinaciji među državama članicama; poziva Komisiju da osigura učinkovite sinergije među različitim programima te dosljedniju i učinkovitiju koordinaciju svih relevantnih politika digitalnog obrazovanja na razini EU-a kako bi se smanjila fragmentiranost i izbjegla preklapanja između nacionalnih i europskih instrumenata i politika financiranja i time povećao učinak;

ističe doprinos europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta za povezivanje Europe, programa Obzor Europa, Europskih snaga solidarnosti te programa Kreativna Europa i Erasmus+ financiranju različitih aspekata Plana; pozdravlja znatno povećanje proračuna za program Erasmus+ i upozorava da ga se ne bi trebalo preopteretiti novim političkim ambicijama s obzirom na to da se glavni naglasak mora staviti na povećanje uključivosti tog programa;

ističe važnost investicijskih prioriteta „Povezivanje” i „Prekvalifikacija i usavršavanje” u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za poticanje programa digitalnog obrazovanja; potiče države članice da za obrazovanje namijene najmanje 10 % sredstava iz Mehanizma; ponavlja svoje stajalište i potiče države članice da znatno povećaju javnu potrošnju na obrazovanje, što bi bila potvrda da prepoznaju ključnu ulogu koju obrazovanje ima u poticanju rasta, otvaranju radnih mjesta te jačanju gospodarske i socijalne otpornosti; također podsjeća da je najmanje 20 % sredstava koja će se osigurati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjeno za digitalnu tranziciju i odlučno poziva države članice da sredstva iz Mehanizma iskoriste za jačanje digitalnih kapaciteta obrazovnih sustava i da ulažu u, primjerice, digitalnu infrastrukturu za škole, učenike i ranjive skupine, posebno u isključenim područjima;

naglašava vrijednost pilot-projekata i pripremnih djelovanja koje je pokrenuo Parlament kako bi se osigurala veća suradnja na razini Unije u cilju rješavanja problema jaza u obrazovanju među državama članicama, regijama te ruralnim i urbanim područjima, na primjer novo pripremno djelovanje usmjereno na povećanje dostupnosti obrazovnih alata u područjima i zajednicama sa slabom povezanošću ili slabim pristupom tehnologijama; poziva na uključivanje uspješnih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u programe Unije; u tom pogledu pozdravlja uključivanje djelovanja za medijsku pismenost u novi program Kreativna Europa, nadovezujući se na uspješan pilot-projekt i pripremno djelovanje „Medijska pismenost za sve” te poziva na dodjelu dostatnih sredstava kako bi se osigurala učinkovitost novog djelovanja;

napominje da su novim planom utvrđeni specifični ciljevi rješavanja problema trajnog jaza u digitalnom obrazovanju, primjerice u pogledu povezivosti, digitalnih vještina i nastavnog sadržaja na internetu; pozdravlja preispitivanje plana koje Komisija planira provesti sredinom provedbenog razdoblja i njezinu namjeru da ubrza prikupljanje podataka; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatan sustav nadzora svih politika digitalnog obrazovanja koji bi se trebao koristiti za razmjenu dobrih praksi unutar EU-a i uključiti u reviziju sredinom provedbenog razdoblja; ponavlja potrebu za jasnim vremenskim rasporedom provedbe i za jasnim referentnim vrijednostima i ključnim etapama koji će biti predstavljeni i Parlamentu i Vijeću; i dalje je uvjeren da je Planu potrebna jasnija struktura upravljanja i koordinacije, u kojoj bi Parlament trebao sudjelovati, kako bi se kontinuirano pratili razvoj događaja i rezultati; stoga poziva Komisiju da uspostavi forum u kojem će se okupiti države članice, Parlament i drugi relevantni dionici i stručnjaci, uključujući pružatelje usluga obrazovanja i organizacije civilnog društva;

poziva Komisiju da u provedbi europskog semestra ojača ulogu i vidljivost obrazovanja, uključujući digitalno obrazovanje, i da u središte tog procesa uključi upućivanja na gospodarski učinak obrazovanja kako bi se uključili socijalni ciljevi i kvaliteta obrazovanja; napominje da će dugovi država članica nakon krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 biti na nezapamćeno visokim razinama; ističe da je klasifikacija obrazovanja kao rashoda u nacionalnom računovodstvu u nekim slučajevima dovela do popriličnih smanjenja proračuna za obrazovanje tijekom prethodnih kriza; naglašava da se digitalna tranzicija u obrazovanju neće moći ostvariti bez znatnih ulaganja;

10.

napominje da je kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 naglasila potrebu da države članice uspješnije koordiniraju politike i mjere u području digitalnog obrazovanja te da razmjenjuju najbolje prakse preko pristupa obrazovnoj politici koji uključuje više dionika kako bi se osiguralo da ona zadovoljava potrebe građana EU-a i da učenici budu u središtu procesa; stoga pozdravlja predanost Komisije uspostavi europskog centra za digitalno obrazovanje kao prvog koraka prema procesu zajedničkog stvaranja i kontinuiranog sustava praćenja koji povezuje nacionalne i regionalne strategije digitalnog obrazovanja i uključuje ključne dionike i stručnjake, uključujući organizacije civilnog društva, koji predstavljaju različite pristupe unutar i izvan redovnog obrazovanja; smatra da taj novi centar pruža kanal kojim bi države članice trebale promicati suradnju između ustanova za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se poboljšalo pružanje digitalnog obrazovanja; pozdravlja ambicioznost u pogledu namjere da se centar koristi za uspostavu strateškog dijaloga s državama članicama o ključnim čimbenicima kojima bi se omogućilo uspješno digitalno obrazovanje u pogledu preporuke Vijeća; odlučno poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se datum objave nacrta preporuke pomaknuo već na 2021.;

11.

poziva Komisiju da nadzire provedbu na nacionalnoj razini, poštujući pritom načelo supsidijarnosti, i da zajamči pravednu zastupljenost i neovisnost unutar tih centara i savjetodavnih usluga, kao i u okviru savjetovanja s dionicima; poziva Komisiju da u potpunosti uključi Parlament u povećanje europskih i nacionalnih centara i savjetodavnih usluga, kao i u imenovanje relevantnih dionika; podsjeća Komisiju da pri izradi koncepta planirane europske platforme za razmjenu izbjegne preklapanje i udvostručavanje u odnosu na ciljeve centra;

12.

naglašava da Europska unija treba djelovati kao primjer kvalitetnog digitalnog obrazovanja na svjetskoj razini i poziva Komisiju da blisko surađuje s relevantnim globalnim i regionalnim institucijama i dionicima kako bi se diljem svijeta povećao pristup kvalitetnom digitalnom obrazovanju;

13.

ističe ključnu ulogu istraživanja u ostvarivanju Plana i postizanju uspješnog i odgovarajućeg digitalnog obrazovanja za sve te pozdravlja činjenicu da je Komisija to prepoznala; poziva Komisiju i države članice da više ulažu u interdisciplinarna istraživanja kako bi se procijenili dugoročni učinci digitalizacije na učenje i učinkovitost politika digitalnog obrazovanja, čime će se pružiti informacije za njihovo buduće osmišljavanje i provedbu, među ostalim predviđanjem novih vrsta poslova i vještina te prilagođavanjem obrazovnih programa u skladu s time; ističe potrebu za provođenjem istraživanja o raznim utjecajima digitalnih tehnologija na obrazovanje i razvoj djece pri kojem bi se povezala područja obrazovnih znanosti, pedagogije, psihologije, sociologije, neuroznanosti i računalstva kako bi se postiglo što temeljitije razumijevanje načina na koji um djece, ali i odraslih, reagira na digitalno okruženje i koje bi izazove moglo predstavljati digitalno obrazovanje;

Poticanje uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja

14.

naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da ne mogu svi učenici pristupiti digitalnom obrazovanju, učenju na daljinu i učenju preko interneta i tako imati koristi od njega; napominje da među državama članicama i unutar njih postoje razlike koje imaju nerazmjeran učinak na osobe u nepovoljnom položaju i osobe koje žive u udaljenim ili ruralnim područjima; žali zbog digitalnog jaza u Uniji koji i dalje postoji; žali zbog činjenice da u nekim državama članicama nisu uspjeli napori uloženi u pružanje pristupa kvalitetnom digitalnom obrazovanju, zbog čega je prevelikom broju učenika nekoliko mjeseci uskraćen pristup obrazovanju; slaže se s analizom Komisije da su brz i pouzdan internet i kvalitetna digitalna oprema u obrazovnim ustanovama, neformalnim okruženjima i domu preduvjeti za uspješno digitalno obrazovanje; ističe da su, isto tako, neke države članice daleko napredovale u osiguravanju digitalne infrastrukture i opreme, a time i u pružanju digitalnih obrazovnih rješenja; naglašava potrebu da premošćivanje digitalnog jaza bude apsolutni prioritet i vjeruje da javno-privatna partnerstva, potaknuta potrebama obrazovnih ustanova, mogu ubrzati tempo postizanja rješenja;

15.

ustrajan je u stavu da bi se širokopojasna mreža trebala smatrati javnim dobrom i da bi se njezina infrastruktura trebala adekvatno financirati kako bi se osiguralo da bude svima dostupna i cjenovno pristupačna, što je ključni korak u premošćivanju digitalnog jaza; nadalje, prima na znanje potencijal koji bi uvođenje 5G sustava mobilne komunikacije moglo omogućiti te poziva Komisiju da prouči mogući doprinos 5G sustava mobilne komunikacije inicijativama za digitalno obrazovanje; poziva na donošenje posebnih mjera i programa financiranja za poboljšanje pristupa za sve obrazovne ustanove, posebice one u udaljenim, ruralnim i planinskim područjima sa slabom povezanošću i ograničenim pristupom novim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, robotika, lanac blokova, otvoreni izvori, novi obrazovni uređaji ili igrifikacija s obzirom na njihovu sve veću važnost i potencijal;

16.

pozdravlja usmjerenost plana na podupiranje povezanosti škola i sveučilišta s pomoću Instrumenta za povezivanje Europe i napore u cilju promidžbe mogućnosti financiranja sredstvima EU-a; poziva Komisiju da tijesno surađuje s državama članicama, lokalnim vlastima i dionicima kako bi se osigurala usklađenost potpore EU-a s nacionalnim programima, posebno za potporu skupinama u nepovoljnom položaju; poziva Komisiju da potporu usmjeri na sve ustanove formalnog i neformalnog obrazovanja, a ne samo na škole; podsjeća da obrazovne ustanove trebaju imati koristi od potpore osposobljenog osoblja za nadzor mreža i aplikacija te za pružanje osposobljavanja i pomoći u području zaštite podataka;

17.

naglašava važnost zamisli da Unija preuzme vodeću ulogu u digitalnom obrazovanju olakšavanjem pristupa inovacijama i tehnologijama za učitelje i nastavnike, učenike i roditelje; u tom pogledu poziva na nove inicijative u obrazovanju uz potpuno iskorištavanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i robotika, kojima će se također podići razina osviještenosti o mogućnostima i izazovima povezanima s njima u obrazovnom okruženju; podsjeća da je potrebno osigurati etički i antropocentrični pristup u korištenju umjetne inteligencije i robotike; napominje da pametno korištenje umjetne inteligencije može smanjiti radno opterećenje zaposlenika, učiniti nastavni sadržaj zanimljivijim, olakšati učenje u cijelom nizu disciplina i poduprijeti prilagođenije nastavne metode prilagođene potrebama pojedinačnih učenika; zabrinut je zbog nedostatka programa visokog obrazovanja i istraživanja koji se odnose na umjetnu inteligenciju u Uniji, što bi moglo ugroziti konkurentsku prednost EU-a; poziva na veća javna ulaganja u umjetnu inteligenciju;

18.

potiče Europsku komisiju i države članice da školama (učiteljima i nastavnicima i učenicima) osiguraju ne samo tehničku potporu i internetsku povezanost, već i potrebnu potporu za korištenje sigurnog i pouzdanog softveru te da promiču fleksibilne modele obrazovanja i potporu učenicima na daljinu s pomoću sredstava kao što su e-resursi, e-materijali, videozapisi, e-mentorstvo i besplatno osposobljavanje preko interneta; u tom pogledu ističe da su lokalne kulturne i društvene institucije, kao što su knjižnice i muzeji, ključni pružatelji takvih digitalnih resursa; upozorava na negativne učinke ovisnosti o određenom pružatelju obrazovnih resursa na pedagošku neovisnost te poziva Komisiju i države članice da zajamče tu neovisnost od bilo kakvog uplitanja ili interesa; ustrajno ističe potrebu za otvorenim i transparentnim ekosustavom digitalnog obrazovanja u pogledu sadržaja, uređaja i tehnologija; ističe da otvorene tehnologije podupiru osjećaj suradnje i da se besplatnim rješenjima otvorenog koda, ponovnom uporabom sadržaja u javnoj domeni i interoperabilnim hardverskim i softverskim rješenjima poboljšava pristup i stvara uravnoteženiji digitalni prostor;

19.

ističe potrebu za priznavanjem pravnih i etičkih načela povezanih s intelektualnim vlasništvom u kontekstu pojačanih aktivnosti stvaranja i širenja digitalnog nastavnog sadržaja; pozdravlja i podupire mrežu Intellectual Property in Education („Intelektualno vlasništvo u obrazovanju”) kojom upravlja Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo i potiče na razvoj vještina povezanih s intelektualnim vlasništvom kod učenik i učitelja i nastavnika; podsjeća na iznimku od autorskih prava u pogledu uporabe djela i drugog sadržaja u digitalnim i prekograničnim nastavnim aktivnostima iz članka 5. Direktive (EU) 2019/790;

20.

podsjeća na zanimljive inovativne inicijative zahvaljujući kojima internetsko okruženje i prostor za igru postaju sigurni, zanimljivi i zabavni u svim fazama obrazovanja; ističe važnost objedinjavanja pedagoških, kognitivnih i psiholoških pristupa obrazovanju i prilagodbe formata na internetu i izvan njega u skladu s time; u tom pogledu prima na znanje pristup predložen u europskoj strategiji za rani i predškolski odgoj i obrazovanje;

21.

podsjeća da je važno da se učiteljima i nastavnicima, učenicima i roditeljima ponude visokokvalitetni i pristupačni digitalni obrazovni sadržaji iz raznolikih izvora te potiče države članice da izdvoje sredstva za nabavu profesionalnih i sigurnih digitalnih obrazovnih resursa razvijenih uz pomoć europskih inovacija, uključujući kvalitetne nastavne sadržaje koji se izrađuju zajedno sa stručnjacima; poziva države članice da promiču inicijative koje poduzećima i organizacijama civilnog društva omogućuju razmjenu visokotehnoloških inovacija s obrazovnom zajednicom;

22.

smatra da Unija može imati ključnu ulogu u pružanju potpore razvoju i osiguravanju dostupnosti visokokvalitetnog nastavnog sadržaja; sa zadovoljstvom primjećuje sve veći broj platformi za digitalno obrazovanje koje se uspostavljaju kako bi se omogućili pristup resursima i razmjena dobrih praksi, kao što su eTwinning, Elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE) i portal School Education Gateway; poziva Komisiju da dodatno promiče i proširi takve uspješne inicijative s pomoću relevantnih programa kao što su InvestEU i Erasmus+, a države članice da bolje iskoriste njihov potencijal; smatra da je europska platforma za razmjenu alat koji ima potencijal za osiguravanje bolje suradnje između dionika i aktera u obrazovanja na europskoj razini te poziva Komisiju da pravovremeno dovrši svoju planiranu studiju izvedivosti;

23.

potiče države članice da u svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja uvrste inovacije i digitalne tehnologije na pametan i učeniku okrenut način kako bi se postigao učinkovit kombinirani pristup učenju usmjeren na budućnost; podsjeća, međutim, na temeljnu važnost nastave uživo i naglašava da bi se digitalni alati trebali koristiti radi dopune i poboljšanja nastave u učionicama; smatra da postoji potreba promišljanjem o negativnim posljedicama dugog razdoblja provedenog pred zaslonom na dobrobit učenika; ističe da je pandemija bolesti COVID-19 razotkrila očite nedostatke u sustavu pružanja usluga obrazovanja koji se ne mogu lako nadopuniti učenjem preko interneta i s kojima je se potrebno dodatno pozabaviti, posebno u pogledu školskih obroka, duhovne potpore i tjelesne aktivnosti;

Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju

24.

smatra da prihvaćanje digitalnih tehnologija i maksimalno povećanje njihova potencijala mora biti popraćeno moderniziranjem postojećih kurikuluma te nastavnih metoda; u tom pogledu naglašava važnost pružanja financijske potpore za tečajeve osposobljavanja osmišljene za učitelje i nastavnike; ustrajan je u stavu da se treba posvetiti veća pozornost osposobljavanju dostupnom nastavnicima tijekom provedbe plana kako bi se osiguralo ne samo da nastavnici i pedagozi imaju digitalne vještine, nego i da ih mogu podučavati; u tom pogledu potiče ulaganja u tečajeve specijalizacije za stjecanje digitalnih nastavnih vještina za učitelje i nastavnike, s jedne strane, i informacijsko-tehnološke stručnjake koji se žele posvetiti podučavanju, s druge strane; ističe vrijednost mentorstva kao alata za osposobljavanje i razvoj; naglašava da program Erasmus+ i mobilnosti učitelja i nastavnika imaju ključnu ulogu u stjecanju vještina; prima na znanje potencijal buduće akademije za učitelje i nastavnike te poziva Komisiju da Parlamentu predstavi jasan koncept i proračun; poziva da se na razini Unije provede inicijativa za razvoj novih pedagoških metoda i metoda procjene za digitalno okruženje, kojima bi se prepoznali određeni izazovi kao što je asinkrono učenje te važnost poticanja kritičkog razmatranja;

25.

naglašava sve važniju ulogu roditelja, obitelji i mentora u učenju na daljinu te potrebu da oni imaju dobru internetsku vezu, digitalne i tehničke vještine i odgovarajuću opremu te poziva na to da im se pruže posebni mehanizmi osposobljavanja i potpore; naglašava potrebu da se obiteljima pomogne s pomoću digitalnih alata kako bi se povećao pristup obrazovanju na daljinu te poziva Komisiju da provede posebnu studiju o digitalnom roditeljstvu (21) kako u svim državama članicama bi se razvio dosljedan i učinkovit pristup s ciljem da se pomogne roditeljima;

26.

naglašava izazove povezane sa štetnim i nezakonitim sadržajima i aktivnosti u digitalnom okruženju, među ostalim u pogledu mentalnog zdravlja i dobrobiti, kao što su uznemiravanje na internetu, uključujući kiberprijetnje i kiberzlostavljanje, dječja pornografija i mamljenje djece, povrede privatnosti podataka i povrede privatnosti, opasne internetske igre, dezinformacije; stoga toplo pozdravlja stavljanje većeg naglaska na digitalnu i informacijsku pismenost preko obrazovanja i osposobljavanja u revidiranom Planu; smatra da zdravstveni stručnjaci, obrazovne ustanove, civilno društvo i pružatelji usluga neformalnog obrazovanja u partnerstvu s roditeljima trebaju izraditi kurikulum prilagođen starosti djece kako bi se učenicima omogućilo donošenje informiranih i primjerenih odluka i izbjegavanje štetnog ponašanja;

27.

podsjeća da je ključno da ljudi raspolažu alatima i vještinama za savladavanje različitih prijetnji u digitalnom okruženju, a posebno za otkrivanje i kritičko vrednovanje dezinformacija i lažnih vijesti; u tom pogledu pozdravlja nedavno brzo donošenje Akcijskog plana za medije i naglasak koji se u njemu stavlja na medijsku pismenost te poziva Komisiju da redovito revidira Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se društveni mediji bore protiv dezinformacija na internetu; sa zanimanjem iščekuje planirane smjernice za učitelje i nastavnike i odgojno-obrazovne djelatnike u vezi s poticanjem digitalne pismenosti i suzbijanjem dezinformacija; poziva Komisiju da bude ambicioznija i da surađuje s nacionalnim i lokalnim dionicima na pokretanju velikih kampanja za digitalnu pismenost; priznaje važnost širokog promicanja postojećih inicijativa kao što su Europski tjedan programiranja i Dan sigurnijeg interneta;

28.

naglašava da razvoj događanja u području digitalnog obrazovanja mora biti popraćen čvrstim okvirom za zaštitu podataka i da se mora spriječiti komercijalno iskorištavanje podataka o učenicima; ističe da se, kad je riječ o podacima o maloljetnim učenicima, moraju primjenjivati najviše razine zaštitnih mjera, uključujući za potrebe istraživanja i nastave; poziva Komisiju da se u suradnji s Europskim odborom za zaštitu podataka pozabavi specifičnom naravi podataka povezanih s obrazovanjem i podataka o učenicima;

29.

naglašava da bi se tradicionalne, humanističke i meke vještine, kao što su socijalne vještine, empatija, rješavanje problema i kreativnost, trebale nastaviti njegovati u okviru napora za podučavanje digitalnih vještina i digitalne pismenosti, posebno velikim kampanjama za digitalnu pismenost; naglašava važnost digitalne dimenzije građanskog obrazovanja i žali zbog ograničene ambicioznosti novog Akcijskog plana za digitalno obrazovanje u pogledu promicanja digitalnog građanstva;

30.

podsjeća na potrebu za naprednim digitalnim vještinama i potiče države članice da uspostave nacionalne programe u sustavima obrazovanja kojima bi se promicalo povećanje broja studenata i diplomiranih stručnjaka u području informacijskih tehnologija; naglašava da bi se takvo obrazovanje moglo razvijati pod pokroviteljstvom visokotehnoloških poduzeća i sveučilišta;

31.

naglašava važnost ekološki osviještenog obrazovanja i obrazovanja o okolišu te poziva na izradu posebno osmišljenih kurikuluma na europskoj razini u kojima će se uzeti u obzir utjecaj digitalnog obrazovanja na okoliš;

32.

naglašava da, u skladu s Okvirnim sporazumom europskih socijalnih partnera o digitalizaciji, poduzeća koja uvode nove tehnologije i tehnologije u nastajanju imaju odgovornost osigurati odgovarajuće prekvalifikacije i usavršavanje za sve zaposlenike kako bi mogli naučiti koristiti digitalne alate, prilagoditi se promjenjivim potrebama tržišta rada i zadržati radno mjesto; naglašava ulogu koju socijalni partner preko kolektivnih ugovora o definiranju i regulaciji digitalnih vještina i kontinuiranom osposobljavanju i imaju u utvrđivanju potreba za vještinama, razvoju osposobljavanja na radnom mjestu i ažuriranju kurikuluma za obrazovanje i osposobljavanje; podsjeća na nove okolnosti u svijetu rada uzrokovane pandemijom, kao što je rad na daljinu, te potiče ustanove za obrazovanje i osposobljavanje i poslodavce da uvedu odgovarajuće osposobljavanje kako bi se ljude pripremilo na to novo radno okruženje;

33.

naglašava važnost procjene i praćenja digitalnih vještina te u tom pogledu ističe vrijednost postojećih alata, kao što su Europski okvir za digitalne kompetencije i alat za samoprocjenu SELFIE; pozdravlja proširenje alata SELFIE na učitelje; poziva Komisiju da potakne korištenje takvih alata koje je trenutačno ograničeno;

34.

ističe, nadalje, potrebu za boljim i inovativnijim priznavanjem, validiranjem i certificiranjem, a time i prenosivošću digitalnih vještina, kvalifikacija i vjerodajnica; pozdravlja plan razvoja europskog certifikata digitalnih vještina kao alata kojim će se olakšati validacija i prenosivosti u skladu s Okvirom za digitalne kompetencije; podsjeća na potrebu da se taj program razvije u bliskoj suradnji s državama članicama kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i preklapanje s postojećim programima; poziva Komisiju da certifikat ugradi u Europass, a moguće i u buduću europsku studentsku iskaznicu;

35.

pozdravlja napore Komisije u cilju digitalizacije obrazovanja i kvalifikacija, uključujući novu platformu Europass i planiranu infrastrukturu digitalnih vjerodajnica Europass; istodobno skreće pozornost na potrebu za poboljšanjem funkcionalnosti platforme Europass u pogledu pretraživanja i primanja ponuda za posao i tečajeve, za ažuriranjem relevantnih informacija na toj platformi u vezi s tekućim tečajevima, osposobljavanjem, ponudama za posao, te za određivanjem ustanova koje bi bile odgovorne za taj proces; poziva države članice da u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje i među njihovim osobljem i poslodavcima bolje promiču novu platformu Europass;

36.

naglašava da je potrebno poboljšati digitalna sredstva, alate i mehanizme na razini Unije kako bi se otvorile mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve i kako bi se omogućio potpun i kvalitetan pristup visokoškolskim tečajevima i materijalima; prima na znanje razvoj novog, globaliziranog digitalnog okruženja i tržišta usluga visokog obrazovanja te potrebu da organizacije visokog obrazovanja u Europi ostanu relevantne i da ostvaruju uspjeh u tom okruženju; poziva Komisiju i države članice da stvore sinergije među sveučilištima s pomoću europske internetske sveučilišne platforme za raznovrsne i višejezične nastavne sadržaje i programe koji će biti dostupni u cijeloj Europi na daljinu i preko interneta;

37.

podsjeća na ključnu ulogu koju strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih imaju u pružanju prilika za prekvalifikaciju i usavršavanje s pomoću pristupa koji uključuje cjeloživotno učenje; pozdravlja preporuku Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu socijalnu pravdu i otpornost i njezine opće ciljeve u pogledu modernizacije politike EU-a o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, racionalizacije europske suradnje u tom procesu i pojednostavljenja upravljanja strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem; poziva Komisiju da usvoji sveobuhvatan pristup strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju odraslih koji će obuhvaćati formalno, neformalno i informalno učenje i omogućiti učenicima da stječu različite vještine koje su važne za digitalnu i zelenu tranziciju, koje doprinose socijalnoj uključenosti, aktivnom građanstvu i osobnom razvoju te omogućuju ljudima da se prilagode tržištu rada koje se razvija; naglašava važnost stjecanja zelenih vještina;

38.

ističe poteškoće u prilagodbi na digitalno okruženje s kojima se suočavaju ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, koje se oslanjaju na praktično osposobljavanje; poziva na donošenje odgovarajućih rješenja i prikladnog financiranja kako bi se osiguralo učinkovito provođenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; pozdravlja planirano proširenje programa pripravništva u okviru inicijative „Digitalna prilika” koje će obuhvatiti učenike u području stručnog obrazovanja i osposobljavanja te učitelje i nastavnike, voditelje osposobljavanja i obrazovne djelatnike;

39.

podsjeća da je stjecanje digitalnih vještina cjeloživotno nastojanje i da bi se stoga politike trebale usmjeriti na sve skupine stanovništva, a ne samo na radno sposobno stanovništvo; naglašava da to zahtijeva međusektorski i sveobuhvatni pristup obrazovanju utemeljen na priznanju da se učenje odvija unutar i izvan obveznog obrazovanja, često u neformalnom i informalnom okruženju; stoga poziva na potporu pružateljima usluga neformalnog obrazovanja u svrhu povećanja kapaciteta i resursa kako bi se omogućilo dostupno i kvalitetno digitalno obrazovanje i osposobljavanje; poziva Komisiju da razmotri različitost razina tehnološkog napretka među obrazovnim sektorima i ustanovama te da pri izradi preporuka i smjernica posebno posveti pozornost teže dostupnim područjima i skupinama;

40.

upozorava na činjenicu da društvene i obrazovne nejednakosti u ranom djetinjstvu negativno utječu na stupanj postignutog obrazovanja i izglede za zapošljavanje kasnije u životu; ponovno ističe potrebu za pristupom kvalitetnom obrazovanju i za povećanjem napora u cilju razvoja digitalnih i medijskih vještina od rane dobi; pozdravlja najavu Europske komisije u vezi s uvođenjem europskog jamstva za djecu s ciljem suzbijanja siromaštva djece; odlučno poziva države članice da za provedbu navedenog jamstva odvoje znatan iznos sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF+) pod podijeljenim upravljanjem, posebno kako bi se poduprle ciljane mjere i strukturne reforme čiji je cilj uspješno rješavanje problema izloženosti djece siromaštvu ili socijalnoj isključenosti; podsjeća da slabiju razinu obrazovanja često prati slabija razina digitalne pismenosti te stoga podržava preporuku sadržanu u proširenoj Garanciji za mlade da se osobe koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih podvrgnu procjeni digitalnih vještina i osposobljavanju; primjećuje potencijal programa ESF+ u pogledu njegove potpore cjeloživotnom učenju;

41.

ustrajan je u stavu da se digitalni jaz mora premostiti i podsjeća da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti osiguravanju pristupa kvalitetnom digitalnom obrazovanju i nastavnom sadržaju te poboljšanju digitalne pismenosti za odrasle osobe s nižim kvalifikacijama, osobe s invaliditetom, osobe iz ranjivih ili marginaliziranih skupina, starije osobe i osobe koje žive u udaljenim ili ruralnim područjima; ističe da je 2018. u nekom obliku obrazovanja odraslih sudjelovalo samo 4,3 % niskokvalificiranih odraslih osoba;

42.

stoga žali što u Planu i dalje ne postoje mjere usmjerene na niskokvalificirane odrasle kandidate i starije osobe; naglašava da se tim propustom dovodi u pitanje osnovna dimenzija cjeloživotnog učenja u digitalnom obrazovanju i sprečavaju napori da se zajamči da svi imaju osnovne životne vještine; stoga poziva Komisiju da surađuje s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima kako bi se uspostavile dodatne mjere za poticanje digitalnog obrazovanja odraslih na način da se ono učini dostupnim i pristupačnim, čime bi se osobe koje su završile formalno obrazovanje pripremilo za život i rad u digitalnom okruženju i osiguralo da one uistinu mogu imati koristi od digitalne tranzicije i pomoći u njezinu oblikovanju;

43.

naglašava važnost razrade politika kojima se osobama s invaliditetom jamče jednake mogućnosti i pristup kvalitetnom digitalnom obrazovanju; potiče države članice da surađuju s organizacijama koje predstavljaju osobe s različitim vrstama invaliditeta kako bi se ispitali izazovi i mogućnosti koje donosi digitalno obrazovanje te da pri oblikovanju uspješnih politika digitalnog obrazovanja uzmu u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom; potiče Komisiju i države članice da utvrde posebne značajke u području digitalnog obrazovanja koje su osmišljene i prilagođene za osobe s invaliditetom i da ulože u njih; smatra da digitalno obrazovanje nudi odlične mogućnosti za učenike s poteškoćama u učenju s obzirom na to da omogućuje primjenu pedagoških pristupa koji su prilagođeni njihovim raznovrsnim sposobnostima; poziva na povećanje ulaganja kako bi se osiguralo da te skupine prime potporu koja im je često nedostajala;

44.

naglašava potrebu za uvođenjem načela rodne ravnopravnosti u politikama obrazovanja, razvoja vještina i digitalizacije, a posebno u okviru Akcijskog plana; smatra da digitalno obrazovanje ima ključnu ulogu u povećanju sudjelovanja djevojčica i žena u digitalnom dobu; naglašava da je rodno uvjetovani digitalni jaz gospodarski, društveni i kulturni problem te poziva Komisiju i države članice da savladaju problem tog jaza s pomoću višerazinskog i sveobuhvatnog političkog pristupa; pozdravlja pregled Komisije „Žene u digitalnom dobu” i naglašava potrebu za prikupljanjem podataka razvrstanih po spolu i dobi kako bi se bolje razumio digitalni jaz među spolovima;

45.

naglašava da je potrebno usredotočiti se na bolje uključivanje djevojčica u digitalno obrazovanje od vrlo rane dobi; naglašava da je potreban napor kako bi se više djevojčica potaknulo i motiviralo da studiraju predmete iz područja STEM-a i STEAM-a te da pohađaju nastavu programiranja, računalstva i IKT-a u školi i na sveučilištu; ponavlja da se rodni jaz u obrazovanju prelijeva na tržište rada i naglašava potrebu za poticanjem i olakšavanjem pristupa žena visokotehnološkim i digitalnim sektorima, uz istovremenu borbu protiv rodno uvjetovane razlike u plaćama s pomoću odgovarajućih strategija i primjerenog financiranja;

46.

smatra da je ključno stvoriti pozitivno i uključivo okruženje u kojem se promiču ženski uzori kako bi se djevojčice motiviralo na odabir predmeta iz područja STEM-a, STEAM-a i IKT-a te kako bi se suzbile nesvjesne pristranosti i rodni stereotipi u pogledu odabira predmeta i zanimanja; smatra da privatni sektor ima ulogu u razvoju uspješnih inicijativa i kampanja u tom području u suradnji s ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje, nevladinim organizacijama i drugim organizacijama civilnog društva; ističe važnost Komisijine radne skupine „Žene u digitalnom dobu” i inicijative „Digital4Her”;

o o

47.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(3) SL C 388, 13.11.2020., str. 2.

(4) SL C 28, 27.1.2020., str. 8.

(5) SL C 337, 20.9.2018., str. 135.

(6) SL C 202 I, 16.6.2020., str. 1.

(7) SL C 193, 9.6.2020., str. 11.

(8) SL C 389, 18.11.2019., str. 12.

(9) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(10) SL C 189, 15.6.2017., str. 15.

(11) SL C 212, 14.6.2016., str. 5.

(12) SL C 484, 24.12.2016., str. 1.

(13) SL C 172, 27.5.2015., str. 17.

(14) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(15) https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/7a51fb41-92ad-11e7-b92d-01aa75ed71a1/language-en

https://futureskills.pearson.com/research/assets/pdfs/technical-report.pdf

(16) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020., Europska komisija.

(17) Izvješće DESI za 2020.

(18) Pregled „Žene u digitalnom dobu” Europske komisije za 2019.

(19) Komunikacija Komisije od 5. ožujka 2020.: „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost” 2020. – 2025., (COM(2020)0152).

(20) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC122303

(21) Digitalno roditeljstvo opisuje napore i prakse roditelja u cilju razumijevanja, podupiranja i reguliranja aktivnosti djece u digitalnim okruženjima kako bi im se omogućilo sigurno korištenje interneta.