P9_TA(2021)0040

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo (2020/2077(INI))

(2021/C 465/03)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098) i radni dokument službi „Otvaranje puta prema globalnom kružnom gospodarstvu: trenutačno stanje i izgledi za budućnost” (SWD(2020)0100),

—	uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i ciljeve održivog razvoja, uključujući cilj održivog razvoja br. 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja i cilj održivog razvoja br. 15 – život na kopnu,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020.„Strategija održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” (COM(2020)0667) (1),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o Strategiji za kemikalije za održivost (2),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—	uzimajući u obzir izvješće IPBES-a „Globalna procjena biološke raznolikosti i usluga ekosustava” iz svibnja 2019.,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. listopada 2018. naslovljenu „Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša” (COM(2018)0673),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. siječnja 2018.„Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo, (3)

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na kružno gospodarstvo (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnom europskom pristupu skladištenju energije (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (9),

—	uzimajući u obzir prijedlog 8. programa djelovanja za okoliš, koji je Komisija predstavila 14. listopada 2020., a posebno prioritetni cilj ubrzanja tranzicije na kružno gospodarstvo utvrđen u članku 2. stavku 2. točki (c) tog prijedloga,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama o klimatskim promjenama, dezertifikaciji, degradaciji tla, održivom upravljanju zemljištem, sigurnosti opskrbe hranom i prisutnosti stakleničkih plinova u zemljišnim ekosustavima te posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena, kao i posebno izvješće Međuvladina panela „Globalno zatopljenje od 1,5 oC” te njegovo 5. izvješće o procjeni i objedinjeno izvješće iz rujna 2018.,

—	uzimajući u obzir prvi akcijski plan za kružno gospodarstvo pokrenut 2015. (komunikacija Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljena „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614)) i radnje poduzete u okviru tog plana,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o Strategiji za kemikalije za održivost (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (14),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (15) („Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu”),

—

uzimajući u obzir revidirano zakonodavstvo EU-a o otpadu, doneseno 2018.: Direktivu (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (16) („Okvirna direktiva o otpadu”); Direktivu (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (17) („Direktiva o ambalažnom otpadu”); Direktivu (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (18) („Direktiva o odlagalištima otpada”); i Direktivu (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (19),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (20) („Uredba CLP”),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2017. o ulozi pretvaranja otpada u energiju u kružnom gospodarstvu (COM(2017)0034),

—	uzimajući u obzir izvješća Međunarodnog panela za resurse Izgledi u pogledu globalnih resursa za 2019. (21) i Učinkovitost resursa i klimatske promjene (22),

—	uzimajući u obzir znanstvenu publikaciju „Procjena scenarijâ za postizanje nulte stope onečišćenja plastikom” (23),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0008/2021),

budući da Međunarodni panel za resurse u svojem izvješću „Izgledi u pogledu globalnih resursa za 2019.” procjenjuje da je polovina ukupnih emisija stakleničkih plinova i više od 90 % gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode posljedica vađenja i prerade resursa; budući da se u globalnom gospodarstvu iskorištavaju resursi koji 1,5 puta premašuju kapacitete planeta i da bi nam već sada trebali 3 planeta da svi troše koliko i prosječan građanin EU-a i budući da bi znatno smanjenje sveukupnog iskorištavanja prirodnih resursa i proizvodnje otpada trebao biti krajnji cilj kružnoga gospodarstva; budući da će to zahtijevati razdvajanje gospodarskog rasta od upotrebe resursa, imajući na umu razliku između potpunog i relativnog razdvajanja;

budući da ti podaci pokazuju da održiva upotreba resursa ima središnju ulogu, posebno primarne sirovine, i da je potrebno pojačati djelovanje na svim razinama i u cijelom svijetu; budući da je koncept kružnog gospodarstva horizontalne prirode i da će značajno pridonijeti postizanju drugih ciljeva zaštite okoliša, među ostalim ciljeva Pariškog sporazuma;

C.	budući da prijelaz na kružno gospodarstvo ima presudnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU-u i postizanju klimatskog cilja EU-a do 2030. i cilja neto nulte emisije stakleničkih plinova najkasnije do 2050. te zahtijeva duboku transformaciju lanaca vrijednosti u cijelom gospodarstvu;

budući da bi prijelaz na kružno gospodarstvo mogao stimulirati održive poslovne prakse i budući da se očekuje da će europska poduzeća i gospodarstva biti predvodnici onih koji provode, ali i imaju koristi od globalne utrke prema postizanju kružnosti, zahvaljujući dobro razvijenim poslovnim modelima EU-a, našem znanju o kružnosti i stručnosti u području recikliranja;

E.	budući da bi načela kružnog gospodarstva trebala biti glavni element svake europske i nacionalne industrijske politike te nacionalnih planova oporavka i otpornosti država članica u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost;

F.	budući da je ukupna potrošnja energije u EU-u znatna i da bi djelovanje za kružno gospodarstvo trebalo uključivati i energetsku učinkovitost i održivu upotrebu izvora energije;

G.	budući da je kružno gospodarstvo bitno za različite ciljeve održivog razvoja, uključujući cilj br. 12 „Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje” i cilj br. 13 „Borba protiv klimatskih promjena”;

H.	budući da je eliminacija otpada i onečišćenja putem dizajna jedno od načela kružnog gospodarstva;

budući da, prema nedavnim studijama, kružno gospodarstvo ima potencijal povećati BDP EU-a za dodatnih 0,5 % i stvoriti više od 700 000 novih radnih mjesta do 2030. (24), a istodobno ima i potencijal poboljšati kvalitetu radnih mjesta; budući da se od 2012. do 2018. broj radnih mjesta povezanih s kružnim gospodarstvom u EU-u povećao za 5 % i dostigao brojku od 4 milijuna; budući da se očekuje, uz poticajne politike i industrijska ulaganja, da bi do 2030. ponovna proizvodnja EU-a mogla dosegnuti godišnju vrijednost od oko 70 milijardi EUR do 100 milijardi EUR uz povezano zapošljavanje od oko 450 000 do gotovo 600 000 ljudi;

J.	budući da je održiva i odgovorna nabava primarnih sirovina od presudne važnosti za postizanje učinkovite upotrebe resursa i ispunjavanje ciljeva kružnog gospodarstva; stoga treba razviti standarde održive nabave prioritetnih materijala i roba;

K.	budući da se do 80 % učinka na okoliš nekog proizvoda određuje već u fazi njegova oblikovanja, a samo 12 % materijala koji se upotrebljava u industriji EU-a dolazi iz recikliranja;

L.	budući da se zbog brzog rasta e-trgovine značajno povećao ambalažni otpad kao što je otpad od plastike i kartona za jednokratnu uporabu; i budući da pošiljke otpada u treće zemlje i dalje predstavljaju problem;

M.	budući da prema procjenama u EU-u godišnje nastane 88 milijuna tona otpada od hrane i da preko 50 % tog otpada nastane u kućanstvima i na razini potrošača; budući da otpad od hrane ima značajan utjecaj na okoliš i čini oko 6 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u;

N.	budući da nepravilno upravljanje plastikom dovodi do zabrinutosti u pogledu zaštite okoliša, kao što su bacanje otpada u okoliš, poteškoće pri ponovnoj upotrebi i recikliranju, zabrinjavajuće tvari, emisije stakleničkih plinova i upotreba resursa;

O.	budući da je ECHA donijela znanstveno mišljenje o ograničavanju uporabe mikroplastike koja se namjerno dodaje proizvodima na tržištu EU-a/EGP-a u koncentracijama većim od 0,01 % masenog udjela;

budući da se prema procjenama Europske agencije za okoliš (EEA) količina kupljene odjeće po osobi u EU-u povećala između 1996. i 2012. za 40 %, a istodobno se više od 30 % odjeće u ormarima u Europi nije koristilo barem godinu dana. Osim toga, jednom kad se ta odjeća odbaci, više se od polovice ne reciklira, već završi u miješanom komunalnom otpadu i potom se šalje u spalionice ili na odlagalište (25);

Q.	budući da su prošle više od dvije godine otkako je IPCC objavio Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 oC, u kojem navodi da će ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 oC zahtijevati brze, dalekosežne i dosad nezabilježene promjene u svim aspektima društva;

pozdravlja novi akcijski plan Europske komisije za kružno gospodarstvo; ističe činjenicu da je kružno gospodarstvo, u kombinaciji s ciljem nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, ključ smanjenja sveukupnog utjecaja europske proizvodnje i potrošnje na okoliš ostajući unutar granica planeta i štiteći zdravlje ljudi, uz istovremeno osiguranje konkurentnog i inovativnog gospodarstva; naglašava golemi doprinos koji kružno gospodarstvo može dati u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti te UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

poziva Komisiju da predstavi inicijative iz akcijskog plana u skladu s datumima utvrđenim u Dodatku Komunikaciji i da svaki zakonodavni prijedlog temelji na sveobuhvatnoj procjeni učinka te naglašava važnost da se pritom uzmu u obzir troškovi nedjelovanja;

naglašava da kružno gospodarstvo može pružiti rješenja za nove probleme uzrokovane i istaknute krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 tako da ojača lance vrijednosti unutar EU-a i na svjetskoj razini i smanji njihovu osjetljivost te čineći europske industrijske ekosustave otpornijima i održivijima, kao i konkurentnijima i profitabilnijima; napominje da će se time promicati strateška autonomija EU-a i doprinijeti stvaranju radnih mjesta; naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da je za kružno gospodarstvo potrebno pogodno okruženje; poziva države članice da uvrste kružno gospodarstvo u svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti;

smatra da kružno gospodarstvo predstavlja način na koji EU i europska poduzeća mogu ostati inovativni i konkurentni na svjetskom tržištu uz smanjenje njihova ekološkog otiska; stoga potiče Komisiju i države članice da usmjere ulaganja u razvoj inicijativa u pogledu kružnoga gospodarstva i da podrže inovacije; smatra da je plan gospodarskog oporavka EU-a (Next Generation EU), Fond za pravednu tranziciju i program Obzor Europa potrebno iskoristiti za uspostavljanje i promicanje inicijativa, praksi, infrastrukture i tehnologija u području kružnoga gospodarstva;

naglašava da je poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta preduvjet za postizanje kružnog gospodarstva u EU-u; posebno ističe važnost odgovarajuće primjene i učinkovite provedbe postojećih pravila za održivo jedinstveno tržište koje uredno funkcionira; podsjeća da je EU druga najveća svjetska gospodarska sila i najveća svjetska trgovinska sila; ističe da je jedinstveno tržište moćan alat koji se mora koristiti za razvoj održivih i kružnih proizvoda ili tehnologija koje će postati standardi budućnosti, čime će se građanima omogućiti da po pristupačnim cijenama kupuju proizvode koji su sigurni, zdravi i poštuju naš planet;

naglašava potrebu za potpunim razdvajanjem rasta od korištenja resursa; poziva Komisiju da predloži obvezne srednjoročne i dugoročne ciljeve EU-a za smanjenje upotrebe primarnih sirovina i utjecaja na okoliš utemeljene na znanosti; poziva na postavljanje ciljeva EU-a kroz retrospektivni pristup kako bi se osiguralo da ciljevi politike uvjerljivo vode ka ostvarenju ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i u potpunosti kružnog gospodarstva u okviru granica planeta najkasnije do 2050.;

poziva Komisiju da kao obvezujuće ciljeve EU-a do 2030. predloži značajno smanjenje materijalnog otiska EU-a i otiska potrošnje te njihovo vraćanje unutar granica planeta do 2050. uz pomoć pokazatelje koji će se usvojiti do kraja 2021. u okviru ažuriranog okvira za praćenje; poziva Komisiju da iskoristi primjere najambicioznijih država članica pritom uzimajući u obzir različita polazišta i kapacitete država članica;

potiče Komisiju da do 2021. uvede usklađene, usporedive i ujednačene pokazatelje kružnosti, koji se sastoje od pokazatelja materijalnog otiska i otiska potrošnje, te niz potpokazatelja učinkovitosti resursa i usluga ekosustava; pomoću tih pokazatelja trebala bi se mjeriti potrošnja i produktivnost resursa, uključujući uvoz i izvoz, na razini EU-a, država članica i industrije te biti u skladu s usklađenom procjenom životnog ciklusa i metodologijama izračuna prirodnog kapitala; trebali bi se primjenjivati u svim politike Unije, financijskim instrumentima i regulatornim inicijativama;

pozdravlja predanost Komisije da ažurira i preispita okvir za praćenje kružnog gospodarstva; žali zbog toga što trenutačni okvir za praćenje ne predstavlja sveobuhvatan i holistički skup pokazatelja koji omogućava mjerenje odvajanja gospodarskog rasta od upotrebe resursa i utjecaja na okoliš; ističe da bi okvir za praćenje trebao obuhvaćati gore navedene pokazatelje kružnosti te cijeli niz ciljeva i konkretnih mjera akcijskog plana za kružno gospodarstvo kako bi pružio učinkovit instrument za mjerenje kružnosti i napretka u postizanju svojih ciljeva na sveobuhvatan način;

10.

ističe i nužnost mjerenja čvrsto utemeljenih u znanosti kako bi se zabilježile sinergije između kružnog gospodarstva i ublažavanja klimatskih promjena, među ostalim mjerenja ugljičnog otiska;

11.

ističe mogućnosti koje pruža optimalna uporaba proizvoda i usluga, uz mjere koje produžuju životni ciklus i upotrebu materijala; u tom kontekstu posebno ističe mogućnosti spajanja rješenja u području kružnoga gospodarstva s digitalizacijom; poziva Komisiju i države članice da izrade politike kojima će se pružiti potpora novim, održivim i kružnim poslovnim modelima kao što su pristupi proizvodu kao usluzi, koji štite resurse i smanjuju utjecaj na okoliš, istodobno osiguravajući zaštitu potrošača, poziva Komisiju da olakša te pristupe proizvodu kao usluzi u novoj inicijativi za održive proizvode te poziva Komisiju i države članice da uklone moguće s njima povezane regulatorne i fiskalne prepreke i promiču razvoj infrastruktura koje omogućuju kružnost i održivo digitalno gospodarstvo; podsjeća da digitalizacija ima i znatne učinke na klimu i okoliš kao što su rastuća potražnja za energijom, vađenjem sirovina i stvaranjem elektroničkog otpada; poziva Komisiju da procijeni i riješi te izazove uspostavljanjem metodologije za praćenje i kvantificiranje utjecaja digitalnih tehnologija, struktura i usluga, uključujući podatkovne centre, na okoliš te predlaganjem mjera, među ostalim zakonodavnih mjera ako je primjereno, kako bi se osigurala okolišna održivost digitalnih rješenja kojima se u središte održive digitalne tranzicije stavljaju energetska učinkovitost, smanjenje emisija stakleničkih plinova i upotrebe resursa te uspostava kružnog gospodarstva;

12.

poziva Komisiju da utvrdi regulatorne mjere i druge aktivnosti potrebne za uklanjanje administrativnih i zakonskih prepreka kružnom gospodarstvu dijeljenja i usluga te za poticanje njegovog razvoja; poziva Komisiju da istraži rješenja za izazove kao što su pitanja odgovornosti i vlasničkih prava povezana s gospodarstvom dijeljenja i usluga, imajući na umu da je poboljšanje pravne sigurnosti i za proizvođače i za potrošače ključno za realizaciju tih koncepata; predlaže Komisiji da razmotri razvijanje europske strategije za gospodarstvo dijeljenja i usluga, koja bi se bavila tim pitanjima i rješavala socijalna pitanja;

13.

ističe potrebu za boljim razumijevanjem načina na koji tehnologije umjetne inteligencije mogu poduprijeti kružno gospodarstvo potičući njihove primjene u dizajnu, poslovnim modelima i infrastrukturi; ističe važnost postupanja s digitalizacijom kao sredstvom koje omogućuje kružno gospodarstvo, posebice u pogledu putovnica proizvoda ili bitnih informacija u kontekstu „podatkovnog prostora” na razini EU-a: naglašava da će poboljšanje dostupnosti i razmjene podataka biti ključno uz istodobno osiguravanje aktivne suradnje među dionicima kako bi se osiguralo da novi pristupi ostanu pravedni i uključivi, i zaštitila privatnost i sigurnost podataka;

14.

naglašava potrebu za pružanjem gospodarskih poticaja i regulatornog okruženja inovacijama u području kružnih rješenja, materijala i poslovnih modela, uz ukidanje subvencija koje narušavaju tržište i subvencija štetnih za okoliš, te poziva na potporu tome u novoj industrijskoj strategiji za Europu i Strategiji za mala i srednja poduzeća; ističe posebnu ulogu predvodnika, MSP-ova (malih i srednjih poduzeća) i novoosnovanih poduzeća u prijelazu na kružno gospodarstvo; naglašava da istraživanje održivih materijala, procesa, tehnologija i proizvoda, kao i njihovo industrijsko širenje europskim poduzećima može pružiti konkurentnu prednost na globalnoj razini; naglašava da su potrebne politike na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se pružila potpora predvodnicima u području kružnog gospodarstva i kružnih poslovnih modela;

15.

ističe potrebu da se europska industrija kao dionik uključi u prijelaz na snažnije kružno gospodarstvo; podsjeća na ključnu ulogu mjera kružnog gospodarstva u postizanju dekarbonizacije industrije; poziva na primjenu pristupa kružnosti u industriji, na svim razinama dizajniranja proizvoda, nabave materijala, ponovne upotrebe i recikliranja proizvoda te gospodarenja otpadom i ističe potrebu za poticanjem razvoja vodećih tržišta za održive industrijske materijale i proizvode;

16.

poziva poduzeća da pripreme planove prijelaza u okviru svojih godišnjih izvješća, u kojima opisuju kako i kada namjeravaju postići klimatsku neutralnost, kružno gospodarstvo i održivost;

17.

poziva države članice da prednost daju opcijama s minimalnim administrativnim opterećenjima i da ojačaju razvoj javno-privatnih partnerstava u području istraživanja i razvoja koja pružaju sustavna i cjelovita rješenja;

18.

poziva Komisiju da uspostavi regulatorni okvir za certificiranje svih prirodnih i tehnoloških rješenja za uklanjanje ugljika, uključujući hvatanje, skladištenje i korištenje ugljika;

19.

naglašava ključnu ulogu koju biomimikrija kao ubrzivač kružnosti ima u promicanju biomimetičkih rješenja koja putem dizajna smanjuju uporabu materijala, energije i toksičnih spojeva i pružaju održiva, regenerativna i inovativna rješenja nadahnuta prirodom koja su primjenjiva na mnoštvo sektora,

20.

poziva na odgovarajući broj djelatnika i proračun za službe Komisije čiji je zadatak osigurati uspješnu provedbu akcijskog plana; naglašava da raspodjela sredstava mora odgovarati i trenutačnim i dugoročnim političkim prioritetima te stoga, u kontekstu europskog zelenog plana, očekuje znatno jačanje ljudskih resursa posebno u Komisijinoj Glavnoj upravi za okoliš;

Okvir politike održivih proizvoda

21.

naglašava potrebu za pretvaranjem linearnog gospodarstva „uzmi – koristi – odbaci” u istinsko kružno gospodarstvo, koje se temelji na sljedećim načelima: smanjenju upotrebe energije i resursa; zadržavanju vrijednosti unutar gospodarstva; sprječavanju stvaranja otpada; eliminaciji otpada, štetnih tvari i onečišćenja putem dizajna; održavanju proizvoda i materijala u upotrebi i sustavu zatvorenih petlji; zaštiti zdravlja ljudi; promicanju koristi za potrošače; te regeneraciji prirodnih sustava; ti bi ciljevi trebali poslužiti kao smjernice za novi okvir politike održivih proizvoda, kao i za strategiju kružnog gospodarstva u cjelini, te industrijsku strategiju; ističe da je potrebno potpuno integrirati razmišljanja o održivim kružnim sustavima u sve aktivnosti, uključujući politike, proizvode, proizvodne procese i poslovne modele;

22.

naglašava da bi proizvodi i materijali koji su održivi, kružni, sigurni i netoksični trebali postati norma, a ne iznimka na tržištu EU-a i trebalo bi na njih gledati kao na osnovni izbor, koji je privlačan, cjenovno pristupačan i dostupan za sve potrošače; stoga pozdravlja plan Komisije da predloži zakonodavne inicijative o održivim proizvodima kojima bi se utvrdila horizontalna načela politike proizvoda i obvezujući zahtjevi za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a;

23.

snažno podržava proširenje područja primjene Direktive o ekološkom dizajnu (26) na proizvode koji nisu povezani s energijom i postavljanje horizontalnih načela održivosti i standarda izvedbe, trajnosti, mogućnosti ponovne upotrebe, popravka, netoksičnosti, nadogradnje i recikliranja te učinkovitosti recikliranog sadržaja, resursa i energetske učinkovitosti za svaki proizvod koji se stavlja na tržište EU-a, te poziva Komisiju da tijekom 2021. predstavi prijedlog u vezi s time; istodobno, ponovno poziva Komisiju da bude ambiciozna u provedbi ekološkog dizajna za sve proizvode koji se koriste energijom u okviru postojeće Direktive o ekološkom dizajnu, uključujući u pogledu aspekata kružnog gospodarstva;

24.

ističe važnost održavanja usklađenosti i jasnoće zakonodavnog okvira EU-a za održive proizvode i naglašava potrebu za jačanjem sinergije s drugim politikama, među ostalim znakom za okoliš EU-a; naglašava da je, uz zakonske minimalne standarde za dizajn proizvoda, važno pružiti tržišne poticaje za najodrživija poduzeća te održive proizvode i materijale;

25.

poziva Komisiju da predloži obvezujuće ciljeve u području materijala i utjecaja na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda za svaku kategoriju proizvoda koja se stavlja na tržište EU-a, uključujući poluproizvode s najviše emisija ugljika; osim toga, poziva Komisiju da predloži obvezujuće ciljeve za pojedinačne proizvode i/ili sektore u pogledu recikliranog sadržaja, pri čemu bi se istovremeno osigurala učinkovitost i sigurnost tih proizvoda, kao i njihov dizajn koji omogućava recikliranje; potiče Komisiju da osigura popratne tehnološke, regulatorne i tržišne uvjete za postizanje tih ciljeva te da uzme u obzir industrijske promjene i investicijske cikluse potrebne u svakom sektoru; istovremeno potiče Komisiju da razmotri obvezne zahtjeve za povećanje održivosti usluga;

26.

podržava plan za uvođenje digitalnih putovnica za proizvode kako bi poduzeća, potrošači i tijela za nadzor tržišta mogli pratiti utjecaje proizvoda na klimu, okoliš, društvo i druge utjecaje u cjelokupnom lancu vrijednosti i kako bi se pružile pouzdane, transparentne i lako dostupne informacije o trajnosti proizvoda, održavanju, ponovnoj upotrebi, mogućnosti popravka i rastavljanja te rukovanju na kraju životnog ciklusa, kao i sastavu u pogledu upotrijebljenih materijala i kemikalija te njihovim utjecajima na okoliš i drugim utjecajima; poziva Komisiju da u tom pogledu procijeni mogućnosti za oznake; smatra da bi se putovnice za proizvode trebale uvesti bez stvaranja nepotrebnog regulatornog opterećenja za poduzeća, posebno za MSP-ove; smatra da bi trebale biti u skladu s drugim digitalnim alatima kao što su nadolazeća „putovnica za obnovu zgrada” i baza podataka SCIP;

27.

naglašava ključnu važnost ostvarenja ciklusa netoksičnih materijala i materijala koji se mogu obnoviti za uspješnost kružnog gospodarstva i za stvaranje održivog jedinstvenog tržišta, a naposljetku i za osiguravanje netoksičnog okoliša za europske građane; stoga ponavlja svoja stajališta zauzeta u Rezoluciji o Strategiji za kemikalije za održivost i rezoluciji o poboljšanju povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu te inzistira na brzom djelovanju u pogledu provedbe Strategije održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš;

28.

ističe pravo potrošača na preciznije, usklađenije i točnije informacije u vezi s utjecajem proizvoda i usluga na okoliš i klimu tijekom njihovog životnog ciklusa, uključujući one o njihovoj trajnosti i mogućnosti popravka, te poziva na mjere za borbu protiv manipulativnog zelenog marketinga (engl. greenwashing) i lažnih tvrdnji o okolišu koji se odnose na proizvode koji se nude na internetu i izvan njega; snažno podupire namjeru Komisije da donese prijedloge kojima bi se tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš regulirale pouzdanim i usklađenim metodama izračuna u cjelokupnom lancu vrijednosti, koje se temelje na usklađenim pokazateljima i procjenama životnog ciklusa kao što su ekološki otisci, uključujući u pogledu sprječavanja nastanka otpada, upotrebe sirovina, izbjegavanja štetnih tvari, trajnosti i dugovječnosti proizvoda te dizajna koji omogućuje popravke i recikliranje; nadalje, naglašava potrebu za primjenom nedavno izmijenjene Direktive 2005/29/EZ (27) provođenjem proaktivnih mjera za rješavanje tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš;

29.

poziva Komisiju da podupre razvoj digitalnih alata za pružanje informacija potrošačima kako bi se osnažio njihov položaj u digitalnom dobu; naglašava važnost internetskih platformi i tržišta za promicanje održivih proizvoda i usluga te napominje da bi one potrošačima mogle pružiti jasnije i razumljivije informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda koje nude;

30.

naglašava potrebu za jačanjem znaka za okoliš EU-a kao mjerila za okolišnu održivost, povećanjem osviještenosti kupaca i priznavanja na tržištu, postavljanjem sveobuhvatnih standarda i daljnjim proširivanjem programa na relevantne proizvode te olakšavanjem njegove upotrebe u nabavi;

31.

podržava planirane inicijative poboljšanja trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda u skladu s načelom sprječavanja stvaranja otpada u hijerarhiji otpada uz povećanje prava potrošača na tržištima od poduzeća do klijenta i od poduzeća do poduzeća; stoga snažno pozdravlja planiranu inicijativu da se uspostavi „pravo na popravak” koja bi trebala obuhvaćati barem produljeni životni ciklus proizvoda, pristup rezervnim dijelovima, sveobuhvatnim informacijama i cjenovno pristupačnim uslugama popravka za potrošače;

32.

poziva, u tom smislu, na donošenje mjera kojima bi se svim sudionicima na tržištu zajamčio besplatan pristup potrebnim informacijama o popravku i održavanju, uključujući informacije o rezervnim dijelovima i ažuriranju softvera, imajući na umu važnost sigurnosti potrošača i ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2016/943 (28), te da se osigura pristup rezervnim dijelovima bez nepoštenih prepreka za sve dionike u sektoru popravka, uključujući neovisne servisere i potrošače, te nadalje na utvrđivanje obveznih minimalnih razdoblja za dostupnost rezervnih dijelova i/ili ažuriranih inačica i maksimalnih razdoblja za dostavu za proširenu skupinu kategorija proizvoda, čime bi se uzele u obzir njihove posebnosti, i na analizu načina na koji se može poticati popravak proizvoda u okviru sustava pravnog jamstva; ističe da bi prodavatelji trebali informirati sve sudionike na tržištu o mogućnostima popravka svojih proizvoda;

33.

kako bi se potrošačima olakšalo donošenje odluka, poziva na jasno i lako razumljivo usklađeno označivanje, koje bi moglo biti u obliku indeksa koji se odnosi na trajnost proizvoda (tj. procijenjeni vijek trajanja proizvoda) i mogućnost popravka te na osmišljavanje standardiziranog sustava za ocjenjivanje mogućnosti popravka i uvođenje uređaja za uporabu za određene kategorije proizvoda; poziva na uvođenje minimalnih zahtjeva u pogledu informiranja u skladu s direktivama 2005/29/EZ i 2011/83/EU (29); traži od Komisije da u pripremi revizije Direktive (EU) 2019/771 (30) razmotri kako proširenje zakonski obvezujućih jamstvenih prava tako i pravila o teretu dokazivanja u korist potrošača za neke kategorije proizvoda s duljim procijenjenim vijekom trajanja te da uvede sustav izravne odgovornosti proizvođača;

34.

poziva na donošenje zakonodavnih mjera kako bi se zaustavile prakse koje dovode do planiranog zastarijevanja, među ostalim razmatranjem dodavanja takvih praksi na popis iz Priloga I. Direktivi 2005/29/EZ;

35.

pozdravlja namjere Komisije da uvede zakonodavstvo kojim se zabranjuje uništavanje neprodane trajne robe, osim ako ona ne predstavlja opasnost za sigurnost ili zdravlje; naglašava da bi recikliranje, ponovna uporaba i preraspodjela neprehrambenih proizvoda trebali biti norma i provoditi se zakonodavstvom;

36.

naglašava potrebu za poticanjem unutarnjeg tržišta održivih proizvoda i smatra da bi javni sektor trebao predvoditi tu promjenu; primjećuje da javna tijela i dalje često primjenjuju kriterij najniže cijene kao kriterij za dodjelu pri odabiru najboljih ponuda za robu, usluge ili radove; podržava uspostavljanje minimalnih obveznih kriterija i ciljeva u pogledu zelene javne nabave u sektorskom zakonodavstvu;

37.

naglašava ulogu zelene javne nabave u ubrzanju prelaska na održivo i kružno gospodarstvo te važnost provedbe zelene javne nabave tijekom gospodarskog oporavka EU-a;

38.

potiče Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za postupke zelene javne nabave; smatra da u svakoj javnoj nabavi ponovno upotrijebljeni, popravljeni, ponovno proizvedeni, obnovljeni i drugi proizvodi i rješenja koja se učinkovito koriste energijom i resursima i koji minimiziraju utjecaje životnog ciklusa proizvoda na okoliš trebaju biti automatski izbor u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, a ako im se ne da prednost, treba se primijeniti načelo „poštuj ili objasni”; traži od Komisije i da pruži smjernice za potporu održivoj korporativnoj nabavi; poziva na uvođenje obveze obavješćivanja za Komisiju i države članice u pogledu održivosti njihovih odluka o javnoj nabavi, uz poštovanje načela supsidijarnosti;

39.

naglašava potrebu za promicanjem visokokvalitetnih tokova prikupljanja, ponovne uporabe i recikliranja materijala, održavanjem materijala u njihovoj najvećoj vrijednosti te postizanja čistih, netoksičnih i održivih sustava zatvorene petlje u području materijala; ističe potrebu za povećanjem dostupnosti i kvalitete reciklata, pri čemu naglasak treba staviti na sposobnost materijala da zadrži inherentna svojstva nakon recikliranja te njegovu sposobnost da u budućim primjenama zamijeni primarne sirovine; u tom kontekstu naglašava potrebu za poticanjem i većih mogućnosti recikliranja u dizajnu proizvoda i mjera kao što su učinkovito odvojeno prikupljanje i sustavi povratne naknade; poziva na podupiranje izgradnje reciklažnih postrojenja i kapaciteta, u skladu s načelom blizine, na mjestima gdje još ne postoje;

40.

potiče Komisiju i države članice da podrže izgradnju visokokvalitetnih infrastruktura za prikupljanje, razvrstavanje i ponovnu uporabu i recikliranje materijala te da podrže istraživanje u pogledu razvoja novih, inovativnih tehnologija koje, u odnosu na druge tehnologije, minimiziraju upotrebu resursa i stvaranje preostalog otpada, povećavaju udio i kvalitetu sekundarnih materijala koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti, dekontaminiraju reciklate i smanjuju sveukupni utjecaj na okoliš, uključujući utjecaje na energiju i klimu; smatra da kemijsko recikliranje, ako ispunjava te kriterije, može pridonijeti zatvaranju petlje u području materijala u određenim tokovima otpada;

41.

poziva Komisiju da osigura da se učinci na zdravlje, okoliš i klimu procesa i rezultata novih tehnologija recikliranja i obnavljanja temeljito procijene na industrijskoj razini prije njihova poticanja i da zajamči transparentnost cijelog postupka procjene;

42.

smatra da kemijsko recikliranje treba ispunjavati uvjete definicije recikliranja iz Okvirne direktive o otpadu kako bi se osiguralo da se prerada u materijale i tvari koji će se koristiti kao gorivo ne smatra kemijskim recikliranjem; potiče Komisiju da pruži pravnu potvrdu u tom pogledu;

43.

potiče Komisiju i države članice da omogući digitalne tehnologije, kao što su lanci blokova i digitalno utiskivanje vodenog znaka, i njihovu interoperabilnost kako bi se njima mogao podržati razvoj kružnog gospodarstva putem praćenja, slijeđenja i evidentiranja resursa i tokova proizvoda u svim fazama životnog ciklusa;

44.

naglašava važnost poboljšanja pristupa financiranju za istraživačke i inovacijske projekte u području kružnog gospodarstva; stoga poziva Komisiju da usmjeri aktivnosti programa Obzor Europa na promicanje istraživanja i inovacija u pogledu:

—	procesa i tehnologija recikliranja;

—	učinkovitosti uporabe resursa industrijskih procesa;

—	inovativnih i održivih materijala, proizvoda, procesa, tehnologija i usluga te njihova industrijskog širenja;

—	biogospodarstva putem bioinovacija koje obuhvaćaju razvoj bioloških materijala i proizvoda;

—	satelita za promatranje Zemlje koji mogu imati važnu ulogu u praćenju razvoja kružnog gospodarstva procjenom pritiska na primarne sirovine i razine emisija;

45.

naglašava važnu ulogu koju održiva, obnovljiva proizvodna sredstva mogu imati u kružnim procesima prema dekarbonizaciji i kako upotreba obnovljive energije može poboljšati kružnost životnih ciklusa proizvoda i istovremeno poticati energetsku tranziciju;

46.

naglašava da bi se zakonodavstvo o okviru politike održivih proizvoda trebalo temeljiti na pouzdanom i transparentnom sustavu računovodstva ugljika i okoliša koji djeluje kao katalizator za ulaganje u proizvode i procese kružnog gospodarstva;

47.

ističe potrebu da se životni ciklus proizvoda i utjecaj nabave, poluproizvoda, rezervnih dijelova i nusproizvoda unutar cijelog lanca vrijednosti, od početka do kraja („od kolijevke do groba”), uzmu u obzir prilikom postavljanja normi za utjecaje proizvoda na klimu i okoliš; smatra da je te norme potrebno postaviti putem otvorenog, transparentnog postupka utemeljenog na znanosti uz sudjelovanje relevantnih dionika; potiče u tom kontekstu utvrđivanje zajedničkih metodologija za procjenu životnog ciklusa i poboljšano prikupljanje podataka;

48.

naglašava da je standardizacija ključna za provođenje politike o održivim proizvodima – pružanjem pouzdanih definicija, metrike i testova za karakteristike poput trajnosti i mogućnosti popravka;

49.

ustraje na tome da se standardi EU-a osmisle pravodobno i u skladu sa stvarnim uvjetima uporabe uz izbjegavanje administrativnih prepreka za dionike koje dovode do kasne objave standarda;

50.

podsjeća na Komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016.„Europske norme za 21. stoljeće” i na rad na zajedničkoj inicijativi za normizaciju; poziva Komisiju da dodatno ojača zajedničku inicijativu za normizaciju i da usvoji nove mjere i projekte usmjerene na poboljšanje funkcioniranja europskih organizacija za normizaciju;

51.

naglašava da je učinkovita provedba i izvršenje zakonodavstva EU-a koje se odnosi na zahtjeve u pogledu sigurnosti proizvoda i održivosti ključno kako bi se zajamčilo da su proizvodi stavljeni na tržište u skladu s tim pravilima u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 (31); dodaje da velik broj proizvoda kupljenih na internetu i uvezenih u EU ne ispunjava minimalne sigurnosne zahtjeve EU-a; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi zajamčile sukladnost proizvoda, uključujući proizvode koji se prodaju na internetu, te da otklone rizik koji krivotvoreni proizvodi predstavljaju za sigurnost potrošača u okviru poboljšanog nadzora tržišta i jednakovrijednih standarda carinske kontrole, kao i pojačanom suradnjom u tom području te povećanim proračunima i ljudskim resursima; poziva stoga na učinkovitiji nadzor EU-a uspostavljanjem usklađenih pravila o minimalnom broju provjera i njihovoj učestalosti te davanjem ovlasti Komisiji da nadzire i provjerava aktivnosti nacionalnih tijela;

52.

naglašava da su se dobrovoljni sporazumi pokazali neučinkovitima u nalaženju održivog i zajedničkog rješenja za punjenje pokretne radijske opreme; ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno provede odredbe Direktive 2014/53/EU (32) o radijskoj opremi, a posebno da uvede jedinstveni punjač za pametne telefone te sve male i srednje elektroničke uređaje kako bi se na najbolji način zajamčila standardizacija, kompatibilnost i interoperabilnost mogućnosti punjenja, uključujući bežično punjenje, kao dio globalne strategije za smanjenje elektroničkog otpada; traži od Komisije da pravodobno pripremi strategiju za odvajanje punjača od prodaje uređaja kojom se jamči da potrošači nisu obvezni kupiti nove punjače zajedno s novim uređajima kako bi se omogućila veća dobrobit za okoliš, ušteda troškova i veća praktičnost za potrošače; ponavlja da je važno da potrošači usklađenim označivanjem u lako čitljivom obliku dobiju pouzdane i relevantne informacije o relevantnim značajkama punjača kao što su interoperabilnost i učinkovitost punjenja, uključujući usklađenost s inačicom USB 3.1. ili naprednijom inačicom, kako bi im se omogućili najpraktičniji, troškovno najučinkovitiji i najodrživiji odabiri;

53.

ističe potrebu za usklađenim politikama u svim postojećim i budućim mjerama na razini EU-a i država članica kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva akcijskog plana i pružila ekonomska i investicijska sigurnost za kružne tehnologije, proizvode i usluge, koji će također promicati konkurentnost i inovacije EU-a; poziva Komisiju da se pozabavi svim postojećim regulatornim nedosljednostima ili preprekama ili pravnim nesigurnostima koje ometaju puni razvoj kružnog gospodarstva; poziva na gospodarske poticaje kao što su povećanja cijena CO2, programi za proširenu odgovornost proizvođača s ekomodulacijom naknada i porezni poticaji te na druge financijske poticaje koji promiču održive odabire potrošača; smatra da bi te mjere, kad je to primjenjivo, trebale biti u skladu s kriterijima tehničke provjere za kružno gospodarstvo definiranim Uredbom o taksonomiji; poziva države članice da u svim relevantnim nacionalnim zakonodavstvima uzmu u obzir ciljeve kružnog gospodarstva te da osiguraju njihovu potpunu usklađenost s ciljevima i mjerama strategije kružnog gospodarstva EU-a; nadalje, poziva Komisiju da se usmjeri na provedbu zakona koji se odnose na kružno gospodarstvo kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za postupke i poslovne modele kružne proizvodnje;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: elektronika i IKT

54.

podržava Inicijativu za kružnu elektroniku kojom će se pristupiti rješavanju pitanja nedostataka u pogledu trajnosti, kružnog dizajna, prisutnosti opasnih i štetnih tvari, recikliranog sadržaja, mogućnosti popravka, pristupa rezervnim dijelovima, nadogradnje, sprečavanja stvaranja e-otpada, prikupljanja, ponovne uporabe i recikliranja; poziva i na integraciju pitanja povezanih s ranim zastarijevanjem, uključujući zastarijevanje proizvoda zbog promjena softvera; poziva na usklađivanje i poboljšanje infrastrukture za recikliranje otpadne električne i elektroničke opreme u EU-u;

55.

smatra da se potrošačima mora znatno olakšati prikupljanje elektroničkog otpada; pozdravlja obvezu Komisije da istraži mogućnosti za sustav za povrat na razini EU-a za proizvode IKT-a i smatra da bi takav sustav trebao obuhvaćati najširi mogući spektar proizvoda; naglašava važnost osmišljavanja takvog sustava za povrat i svih drugih modela prikupljanja na način koji štiti mogućnost ponovne upotrebe proizvoda IKT-a i subjektima za ponovnu upotrebu omogućuje pristup robi koja se može ponovno upotrijebiti;

56.

naglašava potencijal mjera za ekološki dizajn i podsjeća da je primjenom Direktive o ekološkom dizajnu i Direktive o energetskom označivanju (33) postignuta gotovo polovica ciljeva ušteda ostvarenih energetskom učinkovitosti u EU-u do 2020. naglašava potrebu za osiguravanjem brze finalizacije postojećeg rada za ekološki dizajn u području elektronike i IKT-a, prvenstveno za pametne telefone, tablete, računala, pisače (uključujući uloške), stanice i podsustave pokretnih mreža i mrežnu opremu, kako bi se mjere predložile najkasnije do 2021.;

57.

ističe važnost poticanja održivijih načina potrošnje i proizvodnje elektroničke opreme i informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se potrošaču na raspolaganje stave informacije o razlici između korektivnog i evolutivnog ažuriranja te ugljičnom otisku potrošnje podatkovnog prometa;

58.

poziva na uspostavljanje obveznog programa certificiranja za izvođače koji recikliraju elektronički otpad kako bi se zajamčila učinkovita oporaba materijala i zaštita okoliša;

59.

osim Inicijative za kružnu elektroniku, traži od Komisije da osmisli inicijativu za kružni i održivi plan digitalizacije, IKT-a i umjetne inteligencije;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: baterije i vozila

60.

naglašava važnost strateškog, ekološki održivog i etičkog pristupa u novom zakonodavnom okviru za baterije i vozila u kontekstu prijelaza na mobilnost s nultim emisijama i mreža za opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, kao i potrebe za osiguravanjem održive i etičke nabave sirovina, među ostalim kritičnih sirovina; poziva na stvaranje konkurentnih i otpornih lanaca vrijednosti za proizvodnju, ponovnu uporabu i recikliranje baterija u EU-u;

61.

pozdravlja Komisijin prijedlog o novoj uredbi o baterijama i otpadnim baterijama te smatra da bi novi zakonodavni okvir EU-a za baterije trebao uključivati barem sljedeće stavke: održivu, etičku i sigurnu nabavu, ekološki dizajn i mjere u pogledu recikliranog sadržaja, zamjenu opasnih i štetnih tvari gdje je to moguće, poboljšano odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu, obnavljanje, ponovnu proizvodnju, prenamjenu i recikliranje, uključujući više ciljeve recikliranja, oporabu vrijednih materijala, proširenu odgovornost proizvođača i informiranje potrošača; okvir bi trebao uključivati utjecaj cijelog životnog ciklusa proizvoda na okoliš, s namjenskim odredbama o baterijama u kontekstu mobilnosti i pohrane energije;

62.

izražava zabrinutost zbog velike ovisnosti EU-a o uvozu sirovina za proizvodnju baterija; vjeruje da bi unaprijeđeni sustavi recikliranja baterija mogli osigurati znatan udio sirovina potrebnih za proizvodnju baterija u EU-u;

63.

izražava zabrinutost zbog socioekonomskog utjecaja industrije minerala, posebice u okviru industrije kobalta; traži od Komisije da procijeni opcije za održivi zakonodavni okvir kako bi osigurala etičku nabavu materijala i uvođenje obveznog zakonodavstva o dužnoj pažnji kako bi riješila negativne učinke na okoliš i ljudska prava u međunarodnom kontekstu;

64.

pozdravlja planove Komisije da preispita Direktivu o otpadnim vozilima (34); poziva Komisiju da ažurira tu direktivu kako bi u potpunosti odražavala i poštovala načela kružnoga gospodarstva, uključujući eliminaciju otpada dizajnom, mogućnost nadogradnje, modularnost, mogućnost popravka, ponovnu upotrebu i mogućnost recikliranja materijala na najvišoj razini vrijednosti, dajući prednost ponovnoj upotrebi: poziva Komisiju da surađuje s proizvođačima automobila kako bi osigurala učinkovite lance ponovne upotrebe i programe proširene odgovornosti proizvođača; poziva Komisiju da poboljša prijavljivanje otpadnih vozila putem europske baze podataka; poziva Komisiju da pojasni, ojača i nadzire načelo da rastavljanje automobila i ponovna upotreba njegovih dijelova uvijek mora prethoditi uništavanju i drobljenju automobila;

65.

naglašava da je potrebno dodatno promicati istraživanja i inovacije u pogledu postupaka i tehnologija recikliranja u okviru programa Obzor Europa kako bi se povećao potencijal kružnog gospodarstva u pogledu baterija; potvrđuje ulogu MSP-ova u sektorima za prikupljanje i recikliranje;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: ambalaža

66.

ponovno ističe cilj da sva ambalaža postane ponovno upotrebljiva i obnovljiva na gospodarski održiv način do 2030. i poziva Komisiju da bez odgode predstavi zakonodavni prijedlog, uključujući mjere i ciljeve smanjenja otpada te ambiciozne osnovne zahtjeve Direktive o ambalažnom otpadu kako bi se smanjila prekomjerna ambalaža, među ostalim u e-trgovini, poboljšale mogućnosti recikliranja i minimalizirala složenost ambalaže, povećao udio recikliranog sadržaja, postupno uklonile opasne i štetne tvari te promicala ponovna upotreba; ističe da se ne smiju ugroziti sigurnost hrane ni higijenski standardi; poziva na to da te mjere budu usmjerene na postizanje najboljih cjelokupnih ekoloških rezultata u skladu s hijerarhijom otpada i na smanjenje ugljičnog otiska;

67.

ističući ključnu ulogu ambalaže u pogledu sigurnosti proizvoda, poglavito sigurnosti hrane te higijene, i u pogledu smanjenja rasipanja hrane, poziva industriju da dopuni regulatorne mjere dodatnim dobrovoljnim radnjama kako bi se dodatno izbjegla nepotrebna ambalaža i znatno smanjila količina ambalaže koju stavlja na tržište, razvili resursno učinkovitija, kružna i klimatski prihvatljiva rješenja u pogledu ambalaže, kao što su usklađeni oblici ambalaže i ponovno upotrebljiva i punjiva ambalaža, te olakšala upotreba ponovno upotrebljive transportne ambalaže; potiče inicijative kao što su Savez za kružno gospodarstvo u području plastike i Europski pakt za plastiku;

68.

ponovno ističe da visokokvalitetno recikliranje stvara stvarnu potražnju na tržištu za recikliranim materijalima i jedan je od ključnih čimbenika u nastojanju da se poveća ukupna količina ambalaže koja se prikuplja, razvrstava i reciklira, poziva na upotrebu moderne i učinkovite opreme za razvrstavanje i tehnologija za razdvajanje zajedno s boljim ekološkim dizajnom ambalaže, uključujući potrebu za ponovnim osmišljavanjem rješenja u pogledu ambalaže na temelju poboljšanih kriterija procjene životnog ciklusa;

69.

poziva Komisiju da analizira razne vrste ambalaže koje se koriste u e-trgovini kako bi utvrdila najbolje prakse za optimizaciju ambalaže radi smanjenja prekomjerne upotrebe ambalaže; poziva Komisiju da podrži ponovnu upotrebu ambalažnog materijala za isporuku nekoliko artikala kao alternativu ambalažnim materijalima za jednokratnu upotrebu;

70.

ističe ključnu ulogu koju prodaja proizvoda u rasutom stanju može imati za smanjenje upotrebe ambalaže, poziva Komisiju i države članice da potiču takve vrste mjera te istodobno jamče sigurnost hrane i higijenu;

71.

ističe ključnu ulogu inovacijskih fondova i programa za inovacije u području smanjenja materijala i recikliranja;

72.

uzima u obzir rast prodaje na internetu, uz povećanje broja dostava paketa; potiče Komisiju da poduzme mjere kako bi se utvrdilo da svi internetski prodavatelji, bez obzira na svoju lokaciju, poštuju ključne zahtjeve i izvještavaju te financijski pridonose programima proširene odgovornosti proizvođača u državama članicama EU-a u kojima se proizvodi stavljaju na tržište;

73.

poziva Komisiju da podupre odvojeno prikupljanje i razvrstavanje ambalažnog otpada kako je utvrđeno u Direktivi (EU) 2018/852 i osigura da je države članice pravodobno prenesu; poziva Komisiju da procijeni mogućnost revidiranja identifikacijskog sustava za ambalažne materijale (Odluka 97/129/EZ (35)) kako bi građanima olakšala odvojeno prikupljanje u skladu s mogućnosti recikliranja ambalaže;

74.

poziva Komisiju da podrži i istraži potencijale za kompatibilne nacionalne sustave povratne naknade kako bi se postigla potrebna stopa prikupljanja od 90 % za plastične spremnike za napitke i kao korak k uspostavljanju jedinstvenog tržišta za ambalažu, posebice za susjedne države članice; kompatibilni sustavi mogu se postignuti serijalizacijom te kodificiranim i jedinstvenim označivanjem; ako država članica nema uspostavljen sustav ili planira ponovno osmisliti svoj sustav, treba je poticati da odabere, s pomoću najboljih praksi i relevantnih znanstvenih dokaza, sustav koji je sličan ili kompatibilan sa sustavima drugih država članica;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: plastika

75.

potiče Komisiju da nastavi provoditi Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu, konkretno u poticanju boljeg dizajna, kružnih poslovnih modela i inovativnih proizvoda te pristupa proizvodu kao usluzi koji omogućavaju održivije obrasce potrošnje;

76.

poziva Komisiju da se na temeljit način uhvati u koštac s problemom plastike, uključujući mikroplastiku; apelira na Komisiju da provede opće postupno ukidanje namjerno dodane mikroplastike i smanji, uvođenjem novih obveznih regulatornih mjera, nenamjerno ispuštanje sve mikroplastike na izvoru, uključujući, na primjer iz guma, tekstila, umjetne trave i tijekom proizvodnje plastičnih peleta; naglašava potrebu za nadoknadom manjka znanstvenih spoznaja u području mikroplastike i nanoplastike te poticanjem razvoja sigurnijih alternativa i konkurentnih tržišta s proizvodima bez mikroplastike; istovremeno inzistira na hitnosti poduzimanja kratkoročnih mjera; ističe da najveći udio onečišćenja mikroplastikom potječe iz razgradnje makroplastike u okolišu i podržava stajalište da bi plastični proizvodi trebali biti obuhvaćeni posebnim mjerama, kao što su zahtjevi ekološkog dizajna tijekom faze proizvodnje, radi sprječavanja otpuštanja sekundarne mikroplastike u okoliš; poziva Komisiju da ispita izvore, distribuciju, sudbinu i učinke makroplastike i mikroplastike u kontekstu pročišćavanja otpadnih voda i upravljanja oborinskim vodama; podsjeća da 80 % morskog otpada potječe s kopna i potiče države članice da djeluju na mjestima rijeka i ušća na kojima se najviše smeća odbacuje u okoliš;

77.

ističe da tamo gdje su proizvodi za jednokratnu upotrebu znatno opterećenje za okoliš i resurse, jednokratnu upotrebu trebali bi na ekološki prihvatljiv način, bez ugrožavanja higijene ili sigurnosti hrane, zamijeniti ponovno upotrebljivi proizvodi ako postoje ponovno upotrebljive i/ili trajne alternative; u tom pogledu poziva Komisiju da razmotri zakonodavne mjere, uključujući proširenje Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu u kontekstu njezine revizije; poziva Komisiju da radi na uspostavljanju standarda za ponovno upotrebljivu ambalažu i zamjeni jednokratne ambalaže, stolnog posuđa i pribora za jelo;

78.

prepoznaje moguću ulogu bioplastike i biorazgradive i kompostabilne plastike u kružnom gospodarstvu, ali upozorava da sama bioplastika i/ili biorazgradiva plastika nije rješenje za ekološka pitanja povezana s plastikom te ističe važnost podizanja svijesti o pravilnoj upotrebi biorazgradive plastike te plastike na biološkoj osnovi;

79.

potiče predlaganje jasnih globalnih standarda u pogledu materijala, proizvoda, dizajna, recikliranja;

80.

potiče Komisiju i države članice da izrade dosljedan okvir transparentnosti i obveze izvještavanja za sve sudionike u vrijednosnom lancu u pogledu proizvodnje, trgovine, upotrebe plastike te upravljanja njome na kraju životnog vijeka proizvoda;

81.

potiče Komisiju da razvije programe proširene odgovornosti kojima se proizvođači smatraju odgovornima za plastične proizvode na kraju njihova životnog vijeka;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: tekstilni proizvodi

82.

naglašava važnost nove sveobuhvatne strategije EU-a za tekstilne proizvode u postupku promicanja održivosti i kružnosti te sljedivosti i transparentnosti unutar tekstilnog sektora i sektora odjeće EU-a, uzimajući u obzir globalnu prirodu lanaca vrijednosti i dimenziju brze mode; poziva na to da se u strategiji predstavi usklađeni skup instrumenata politike i podrže novi poslovni modeli kako bi se riješilo pitanje cjelokupnog raspona utjecaja na okoliš i društvo unutar lanca vrijednosti i unaprijedio dizajn tekstilnih proizvoda s ciljem povećanja trajnosti, ponovne upotrebljivosti, mogućnosti mehaničkog recikliranja i upotrebe visokokvalitetnih vlakana, posebno kombinacijom zahtjeva za vrstu ekološkog dizajna, programa proširene odgovornosti proizvođača i sustava označavanja;

83.

pozdravlja primjenu novog okvira politike za tekstilne proizvode i naglašava da se njime mora dati prednost sprječavanju stvaranja otpada, trajnosti, mogućnosti ponovne upotrebe, mogućnosti popravka i rješavanja pitanja opasnih i štetnih kemikalija u skladu s hijerarhijom otpada; poziva na donošenje mjera u fazama dizajna i proizvodnje za suzbijanje otpuštanja sintetičkih mikrovlakana te drugih mjera kao što su razvoj preventivnog kontroliranog industrijskog pretpranja koje ne onečišćuje i standardi opremanja novih perilica rublja filtrima za prikupljanje mikrovlakana; poziva na donošenje posebnih kriterija za prestanak statusa otpada za tekstilne proizvode na razini EU-a;

84.

poziva na to da primjena novog okvira politike za tekstilne proizvode bude usklađena s drugim instrumentima politike, posebice s predstojećim prijedlogom za zakonodavstvo EU-a o dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava i okoliša, kako bi se osiguralo rješavanje pitanja prava radnika, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u svim fazama tekstilnog lanca vrijednosti;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: građevinarstvo i zgrade

85.

poziva Komisiju da usvoji inicijativu „val obnove” u potpunosti u skladu s načelima kružnog gospodarstva, uzimajući u obzir različitosti sektora; poziva Komisiju da uvede horizontalne zahtjeve i zahtjeve specifične za određene proizvode; ističe mogućnost smanjenja stakleničkih plinova i dobiti za okoliš ako se produlji životni vijek zgrada umjesto rušenja; traži od Komisije da razmotri postavljanje ciljeva smanjenja ugljičnog otiska i materijalnog otiska zgrada u EU-u i primjenu okvira „Level(s)” za održive zgrade kao obvezujućeg okvira za učinkovitost izgradnje; smatra da je potrebno uključiti minimalne pravne zahtjeve za ekološku učinkovitost zgrada kako bi se poboljšala učinkovitost resursa i energetska učinkovitost zgrada;

86.

podsjeća da se Komisija u Okvirnoj direktivi o otpadu obvezala razmotriti preispitivanje ciljeva oporabe materijala postavljenih u zakonodavstvu EU-a za građevinski otpad i otpad od rušenja te njegove frakcije specifične za materijale i smatra da bi to trebalo uključivati cilj oporabe materijala za iskopana tla; predlaže da se uključe ponovna upotreba, ciljevi recikliranja i upotreba sekundarnih sirovina u građevinarstvu, uz poboljšanje njihove sljedivosti; poziva Komisiju da revidira Uredbu o građevnim proizvodima i pozdravlja najavu strategije za održivi izgrađeni okoliš 2021.; smatra da bi usvajanje digitalnih rješenja, kao što je praćenje otpada, u izgrađenom okolišu omogućilo bolju energetsku učinkovitost zgrada i veću kružnost u građevinskom sektoru;

87.

ističe da je važno uspostaviti politike za projektiranje zgrada visoke kvalitete kojima će se, kad je to moguće, prednost dati rješenjima kojima se potiču obnova, prenamjena i kontinuirana uporaba zgrada umjesto nove gradnje;

88.

ističe da bi se, s obzirom na to da 90 % izgrađenog okoliša za 2050. već postoji, trebali postaviti posebni zahtjevi za sektor obnove kako bismo do 2050. imali potpuno modularne zgrade s pozitivnom energetskom bilancom koje se mogu prilagoditi za različite namjene; uključujući temeljite obnove, proizvodnju na lokaciji i mogućnost ponovne upotrebe;

Lanci vrijednosti ključnih proizvoda: hrana, voda i hranjive tvari

89.

potiče Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za provedbu cilja smanjenja otpada od hrane za polovinu do 2030. u skladu s obvezama u okviru strategije „od polja do stola” te na temelju podataka koje su joj dostavile države članice u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu; poziva Komisiju da sprječavanje gubitka i rasipanja hrane u cijelom lancu vrijednosti hrane uključi u relevantne politike EU-a, kako je utvrđeno u strategiji „od polja do stola”, i podsjeća da bi te mjere trebale biti u skladu s hijerarhijom otpada; poziva države članice da poduzmu sveobuhvatne mjere za znatno ograničavanje rasipanja hrane i poticanje doniranja hrane;

90.

poziva Komisiju da poduzme mjere za zatvaranje sustava petlje hranjivih tvari u poljoprivredi, smanji ovisnost Europe o uvozu biljnih bjelančevina za hranu za životinje i poveća upotrebu recikliranog životinjskog gnojiva i ostalih organskih hranjivih tvari, kao što su kompost i digestat, umjesto sintetičkih gnojiva, uz osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja, okoliša i ekosustava;

91.

poziva na kružno gospodarstvo koje se temelji na ekološki prihvatljivom regulatornom okviru kako bi se izbjegli mogući negativni toksični učinci na vodene ekosustave; pozdravlja nedavno donesenu Uredbu o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode i reviziju Direktive o vodi za piće (36) te poziva na njihovu potpunu provedbu; poziva Komisiju da u potpunosti integrira poveznicu vode i energije u europske politike i podsjeća da se kvaliteta i dostupnost vodnih resursa oslanja na dobru provedbu nadzora na izvoru i načelu „onečišćivač plaća”; podupire kružni pristup u pročišćavanju otpadnih voda i gospodarenju njima u cilju poticanja oporabe komunalnih otpadnih voda; naglašava da se iz otpadnih voda može oporabiti niz resursa, od celuloze preko bioplastike do hranjivih tvari, energije i vode, kao i nastavkom analize potencijalnih mogućnosti ponovne upotrebe uz istodobno smanjenje potrošnje energije i vode; podržava planiranu reviziju Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (37); poziva Komisiju da procijeni mogućnost poduzimanja zakonodavnih mjera za rješavanje učinkovitosti potrošnje vode u zgradama;

92.

naglašava da povećanje pristupa vodi svim stanovnicima u Europskoj uniji može znatno poboljšati kružnost uz manje oslanjanja na pakiranu vodu; poziva na potpunu provedbu odredbi o pristupu vodi u Direktivi o vodi za piće;

93.

ističe važnu ulogu održivih proizvoda na biološkoj osnovi u prijelazu na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo, posebice oporabu biološkog otpada i upotrebu ostataka i nusproizvoda;

94.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju da odvojeno prikupljanje biootpada, kako je uvedeno Okvirnom direktivom o otpadu, bude usmjereno na proizvodnju visokokvalitetnog komposta radi poboljšanja kvalitete tla, bezopasnih kemikalija i drugih proizvoda te obnovljive energije, ako je to moguće i korisno za okoliš;

95.

naglašava potencijal održivog biogospodarstva i održivog šumarskog sektora; ističe važnost provedbe strategije EU-a za biogospodarstvo i strategije za bioraznolikost kako bi se poboljšala kružnost putem zamjene fosilnih materijala obnovljivim materijalima na biološkoj osnovi, tamo gdje je to održivo i korisno za okoliš, među ostalim i za biološku raznolikost, uzimajući u obzir sve veću potražnju za biomaterijalima;

Manje otpada, više vrijednosti

96.

naglašava važnost prioritetnosti sprečavanja stvaranja otpada u skladu s hijerarhijom otpada EU-a, kako u politici o proizvodima tako i u politici o otpadu; poziva Komisiju da predloži obvezujuće ciljeve za sveukupno smanjenje otpada i za smanjenje otpada u određenim tokovima otpada i skupinama proizvoda, kao i ciljeve ograničavanja stvaranja preostalog otpada u okviru revizije Okvirne direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima otpada koja je predviđena u 2024.; smatra da bi ciljeve pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranja trebalo odvojiti kako bi se pripremi za ponovnu upotrebu dala prednost koju ima u hijerarhiji otpada;

97.

izražava zabrinutost zbog nejednake provedbe ciljeva EU-a u pogledu otpada u državama članicama; poziva Komisiju da osigura da države članice učinkovito i u potpunosti provedu i postojeće ciljeve u pogledu otpada i „paket o otpadu” iz 2018. te potiče države članice da bez odgode potpuno prenesu zakonodavstvo iz 2018.;

98.

smatra da nekonkurentne cijene i nedostatak sekundarnih sirovina visoke kvalitete te tržišta za njih predstavljaju neke od prepreka kružnom gospodarstvu; traži da Komisija procijeni mjere poticanja konkurentnosti sekundarnih sirovina koje bi doprinijele postizanju netoksičnog okoliša;

99.

smatra privatni sektor snažnim partnerom u povećanju potražnje i interesa kupaca za kružnim rješenjima i proizvodima te potiče države članice da podupru poduzeća koja imaju poslovne modele, usluge ili proizvode koji smanjuju otpad i upotrebu resursa te da se koriste njihovim uslugama;

100.

snažno podržava namjeru da se uspostavi visokofunkcionalno tržište EU-a za visokokvalitetne netoksične sekundarne sirovine, ne dovodeći u pitanje odredbe Okvirne direktive o otpadu i Uredbe o pošiljkama otpada, te naglašava da će za to biti potrebno uspostaviti zajedničke standarde kvalitete; podsjeća na mogućnost da države članice utvrde nacionalne kriterije za nusproizvode i prestanak statusa otpada te poziva Komisiju da predloži usklađene europske kriterije za gubitak statusa otpada na području ključnih tokova otpada u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu kako bi se uklonile tržišne prepreke i osigurala visokokvalitetna oporaba materijala; žali zbog činjenice da Komisija još uvijek nije definirala posebne kriterije EU-a za papir, gume i tekstil, kako se zahtijeva u Okvirnoj direktivi o otpadu;

101.

poziva Komisiju da obrati pozornost na pravila o prekograničnom kretanju otpada za oporabu među državama članicama EU-a i da razmotri njihovu prilagodbu kako bi se povećala njihova jasnoća i razumljivost, uklonile administrativne prepreke uz istodobno zadržavanje učinkovitosti zakonodavstva u zaštiti zdravlja ljudi i okoliša te uskladila njihova provedba diljem država članica EU-a, među ostalim uspostavom jedinstvenog elektroničkog sustava EU-a za evidentiranje pošiljaka otpada;

102.

podupire kontinuirani rad Komisije na osiguravanju odgovarajuće obrade otpadnih ulja; poziva Komisiju, kao što je utvrđeno u Direktivi 2008/98/EZ (38), da do 2022. predstavi zakonodavni prijedlog s dodatnim mjerama za promicanje regeneracije otpadnih ulja, uključujući uvođenje kvantitativnih ciljeva;

103.

podsjeća da su sve države članice obvezne osigurati da se do 31. prosinca 2023. biootpad razdvaja ili reciklira na izvoru ili da se odvojeno prikuplja i ne miješa s drugim vrstama otpada; potiče Komisiju i države članice da usmjere ulaganja u razvoj prikupljanja i kompostiranja organskog otpada;

104.

podsjeća na ciljeve EU-a u pogledu otpada i ističe da EU i države članice moraju ojačati prevenciju i pripremu za ponovnu upotrebu, povećati visokokvalitetno recikliranje i napustiti praksu odlaganja otpada na odlagalištima, uz minimiziranje spaljivanja, u skladu s hijerarhijom otpada; poziva Komisiju da utvrdi zajednički pristup na razini EU-a za gospodarenje preostalim komunalnim otpadom koji se ne može reciklirati kako bi se osigurala njegova optimalna prerada i izbjegla izgradnja prekomjernih kapaciteta za spaljivanje otpada na razini EU-a koja bi mogla uzrokovati ovisnost o odabranoj tehnologiji i ugroziti razvoj kružnog gospodarstva; smatra da ako se upotrebljava spaljivanje, ono se treba izvršavati u najnaprednijim postrojenjima za energetsku oporabu u EU-u, koja imaju visoku razinu energetske učinkovitosti i niske emisije;

105.

ističe da je odvojeno prikupljanje otpada preduvjet za visokokvalitetno recikliranje i za zadržavanje vrijednih materijala i proizvoda u petlji recikliranja; podržava planove Komisije da predloži mjere za poboljšanje i usklađivanje postojećih sustava odvojenog prikupljanja, koje bi trebale razmotriti najbolje prakse u državama članicama i uzeti u obzir različite regionalne i lokalne uvjete te koje ne smiju negativno utjecati na postojeće sustave koji uredno funkcioniraju; poziva Komisiju da osigura pravilnu provedbu odredbi utvrđenih Okvirnom direktivom o otpadu;

106.

naglašava potrebu za izradom strategija i politika za otpad na čvrstim znanstvenim podacima i metodologijama, poboljšavajući pouzdanost i usporedivost statističkih podataka EU-a; stoga poziva Komisiju da još više uskladi statistiku za otpad i prikuplja podatke o recikliranim materijalima i otpadu u tri točke: prikupljanje, ulazna točka u postrojenje za recikliranje i udio učinkovite ponovne upotrebe recikliranih materijala;

107.

izražava žaljenje zbog nedostatka usmjerenosti Direktive o odlagalištima otpada na sprječavanje nastanka otpada, stoga poziva na njezino usklađivanje sa sveobuhvatnim načelima akcijskog plana za kružno gospodarstvo te na to da se cilj za odlagališta od 10 % postavi u početnoj godini i kilogram otpada po osobi godišnje kako bi se spriječilo preusmjeravanje s odlagališta otpada na spaljivanje otpada;

108.

podsjeća da je industrijska simbioza ključni element za postizanje kružnoga gospodarstva promicanjem međusobno povezanih mreža u kojima otpad jedne industrije postaje sirovina druge, a energija i materijal mogu kontinuirano kružiti, zadržavajući resurse u produktivnoj upotrebi što je dulje moguće; stoga poziva na ulaganje više napora u povećanje industrijske simbioze na razini EU-a te povećanje učinkovitosti i konkurentnosti industrijskog lanca vrijednosti;

109.

naglašava da bi razvoj industrijske simbioze zahtijevao od državnih područja da bolje razumiju svoj lokalni tok resursa i da upravljaju njime te bi ih naveo na provedbu novih strategija prostornog planiranja u suradnji s industrijama, dionicima, lokalnom upravom i građanima, potiče države članice da zahtijevaju od lokalnih i regionalnih vlasti da utvrde mogućnosti industrijske simbioze temeljitim mapiranjem gospodarskih aktivnosti i obveznom analizom toka resursa,

110.

naglašava važnost provedbe članka 8.a stavka 1. Okvirne direktive o otpadu u kojemu je jasno navedeno da su države članice obvezne precizno definirati odgovornosti i uloge organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača;

111.

preporučuje da se pruži potpora razvoju lokalnih lanaca vrijednosti temeljenih na recikliranju biootpada za generiranje obnovljive energije, kao što je biometan, kako bi se stvorile jače veze između ruralnih i gradskih zajednica, uz potpunu provedbu hijerarhije otpada;

112.

ističe potrebu za uključivanjem kružnosti proizvoda i intenziteta upotrebe resursa u prekogranične mehanizme prilagodbe;

Učinkovito provođenje načela kružnosti na razini ljudi, regija i gradova

113.

priznaje važnu ulogu regionalnih uprava, lokalnih tijela i zajednica te MSP-ova u kružnom gospodarstvu, upravljanju otpadom i u provedbi mjera obuhvaćenih akcijskim planom za kružno gospodarstvo; poziva Komisiju i države članice da podrže uspostavljanje i suradnju centara kružnosti u svim europskim regijama, industrijskim klasterima i lokalnim zajednicama u duhu predloženog „novog europskog Bauhausa”, pružajući potporu razvoju kružnih modela u dizajnu, nabavi i gospodarenju otpadom;

114.

podupire ideju ažuriranja programa vještina za kružno gospodarstvo i poziva Komisiju da taj program prilagodi posebnim potrebama zapošljavanja, uključujući zahtjeve obrazovanja i osposobljavanja, kao i nova radna mjesta potrebna za prijelaz na kružno gospodarstvo; poziva Komisiju da osigura povezivanje akcijskog plana za kružno gospodarstvo s provedbom europskog stupa socijalnih prava i strategije za rodnu ravnopravnost te da osigura pravednu tranziciju; naglašava i ključnu ulogu socijalnih partnera u aspektima povezanim s radom i socijalnim aspektima prijelaza na kružno gospodarstvo;

115.

naglašava ključnu ulogu potrošača u sprječavanju stvaranja otpada i njegovu gospodarenju te potrebu da se građanima olakša sudjelovanje u odvojenom prikupljanju otpada; ponavlja da je važno da države članice i regionalne i lokalne vlasti podižu svijest javnosti o održivoj potrošnji, uključujući modele potrošnje koji se temelje na ponovnoj upotrebi, iznajmljivanju ili dijeljenju, te o sprječavanju stvaranja otpada i učinkovitom razvrstavanju i zbrinjavanju otpada;

116.

poziva Komisiju da osigura da načela kružnog gospodarstva postanu dio svih praksi i poziva Komisiju da pruži podršku državama članicama u razmjeni znanja i najboljih praksi o različitim naporima u pogledu kružnog gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini u EU-u;

117.

ističe važnost suradnje između vlada, lokalnih tijela, akademske zajednice i poduzeća, uključujući i proizvođače i kupce, kako bi se potakle i razvile mjere za kružno gospodarstvo; naglašava važnost širenja te suradnje i na druge dionike kao što su socijalna poduzeća, novoosnovana poduzeća i NVO-i;

118.

primjećuje da sektor usluga popravaka i održavanja ima znatan potencijal za stvaranje radnih mjesta i da se njegov razvoj mora podržavati i promicati, posebno inicijative na lokalnoj razini i na razini zajednice koje se odnose na popravke, zadruge i socijalna poduzeća;

119.

naglašava ulogu koju ekološki sigurno hvatanje, skladištenje i upotreba ugljika mogu imati u postizanju ciljeva europskog zelenog plana; podržava integrirani kontekst politike za poticanje primjene ekološki sigurnih primjena hvatanja, skladištenja i upotrebe ugljika koje donose neto smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi teška industrija postala klimatski neutralna kada ne postoje mogućnosti izravnog smanjenja emisija (39); ponavlja, međutim, da bi se u okviru strategije EU-a za ostvarenje nulte neto stope emisija prednost trebala dati izravnom smanjenju emisija i mjerama za održavanje i poboljšanje prirodnih ponora i spremnika EU-a (40);

Vodstvo u djelovanju na svjetskoj razini

120.

podržava namjeru Komisije da revidira Uredbu o pošiljkama otpada kako bi osigurala transparentnost i sljedivost trgovine otpadom unutar EU-a, zaustavila izvoz otpada koji šteti okolišu ili zdravlju ljudi u treće zemlje i učinkovitije rješavala problem nezakonitog ponašanja s ciljem osiguranja da se svim otpadom postupa u skladu s načelima kružnoga gospodarstva; podržava Komisiju u provedbi najnovijih izmjena Baselske konvencije o plastičnom otpadu te da djeluje uz potpuno poštovanje obveza EU-a u okviru te konvencije; traži da se Komisija usredotoči i na:

—	financijske poticaje kako bi se uspostavilo pravo jedinstveno tržište i jednaki uvjeti za visokokvalitetne sekundarne sirovine;

—	olakšavanje postupaka za promicanje kapaciteta za recikliranje i infrastruktura za obradu otpada u EU-u;

—	uvođenje sustava elektroničke razmjene podataka kako bi se bolje pratili tokovi otpada,

—	provedbu revizije Uredbe o pošiljkama otpada (41) i Okvirne direktive o otpadu;

121.

pozdravlja Globalni savez za kružno gospodarstvo i resursnu učinkovitost kako bi ubrzao globalni prijelaz na klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo i poziva Komisiju da predvodi u naporima koji se ulažu u međunarodni sporazum o upravljanju prirodnim resursima kako bi se ostalo u okviru „granica planeta” za korištenje prirodnim resursima;

122.

podržava napore Komisije na međunarodnoj razini da postigne globalni sporazum o plastici i da promiče globalnu primjenu pristupa EU-a kružnom gospodarstvu u vezi s plastikom; naglašava potrebu da se osigura integrirano i transparentno praćenje raznih obveza preuzetih na razini EU-a i globalnoj razini; poziva Komisiju i države članice da pokažu aktivno vodstvo kako bi nastavili pripremati međunarodne odgovore u pogledu borbe protiv plastičnog morskog otpada i mikroplastike;

123.

ističe važnost zahtijevanja da primarne i sekundarne sirovine uvezene u EU poštuju standarde zaštite ljudskih prava, ljudskog zdravlja i okoliša koji su istovjetni standardima EU-a, uključujući kroz predstojeći zakonodavni prijedlog Komisije o održivom korporativnom upravljanju i dužnoj pažnji, i osiguranja jednakih uvjeta u ključnim lancima opskrbe u EU-u; ističe važnost osiguravanja usklađenosti između unutarnje i vanjske politike Unije u pogledu ciljeva europskog zelenog plana i akcijskog plana za kružno gospodarstvo, uključujući u vanjskim odnosima Unije i trgovinskim sporazumima;

124.

poziva europske proizvođače da preuzmu odgovornost prilikom prodaje proizvoda u trećim zemljama i predlaže da se dionici iz industrijskog sektora obvežu na proširenje svoje odgovornosti proizvođača na organizaciju ili financiranje odvojenog prikupljanja svojih proizvoda kad postanu otpad u trećim zemljama; osim toga, poziva proizvođače da riješe nedosljednosti u vezi s kvalitetom izvezenih proizvoda i onih koji se prodaju na tržištu EU-a;

125.

podupire napore Komisije za promicanje multilateralnih rasprava o održivim razinama upotrebe resursa i granicama mogućnosti planeta, uključujući istraživanje ciljeva za upotrebu resursa utemeljenih na znanosti;

126.

naglašava hitnu potrebu za provedbom Programa održivog razvoja do 2030. u vezi s jačanjem međunarodnog upravljanja i zaštite od štetnih učinaka na zdravlje i okoliš prouzročenih kemikalijama; posebice naglašava važnost aktualnog postupka u okviru strateškog pristupa međunarodnom upravljanju kemikalijama (SAICM) za donošenje snažnog okvira za dobro upravljanje kemikalijama i gospodarenje otpadom nakon 2020. na 5. Međunarodnoj konferenciji o upravljanju kemikalijama u Bonnu u srpnju 2021.;

127.

potiče Komisiju da promiče upotrebu pokazatelja resursne učinkovitosti putem međunarodnih konvencija kako bi omogućila usporedivost između industrija i gospodarstava i osigurala jednake uvjete te da podupre dijalog i suradnju s trećim zemljama;

128.

uzimajući u obzir premisu o Zemljinim ograničenim resursima, trebalo bi uspostaviti međunarodnu konvenciju o resursnoj dostatnosti kako bi se vodile rasprave o pristupu i implikacijama upotrebe resursa, s naglaskom na održivosti i pravednosti;

129.

podsjeća da, osim što treba donijeti mjere za postizanje cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., treba i riješiti problem ugljičnog otiska u potražnji EU-a za uvezenim proizvodima; poziva Komisiju da identificira i ukloni prepreke zelenome rastu, ekoinovacijama te one koje sprečavaju ili ograničavaju pristup tržištu za proizvode i usluge kružnog gospodarstva izvan EU-a; poziva Komisiju da prouči mogućnosti i koristi od smanjenja carinskih i necarinskih prepreka za određene proizvode i usluge kako bi se potaknuo razvoj kružnog gospodarstva, među ostalim u kontekstu trenutačne revizije Općeg sustava povlastica EU-a; u tom pogledu potiče Komisiju da dimenziju kružnog gospodarstva učini dijelom pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima, koji bi trebalo unaprijediti; poziva Komisiju da uzme u obzir posebne potrebe malih i srednjih poduzeća EU-a, pomogne im uz pomoć poticaja, među ostalim, da u svoje poslovne modele integriraju kružno gospodarstvo te da im pruži potporu u provedbi poslovnih strategija za izvoz proizvoda kružnog gospodarstva, naročito pokretanjem instrumenta za procjenu rizika za pravila o podrijetlu, što Komisija trenutačno razmatra; poziva Komisiju da u WTO-u preuzme vodeću ulogu po pitanju proizvoda na temelju njihova sadržaja ugljika kako bi se stvorili jednaki regulatorni uvjeti;

130.

smatra da trgovinski sporazumi trebaju imati pravno utemeljene odredbe kako bi se relevantno zakonodavstvo EU-a o kružnom gospodarstvu zaštitilo od trgovinskih prepreka;

131.

ističe da je strateška trgovinska politika ključno sredstvo za postizanje napretka u prijelazu na kružno gospodarstvo i u provedbi Programa održivog razvoja EU-a i UN-a širom svijeta do 2030. te stoga naglašava važnost toga da trgovinski i investicijski sporazumi budu usklađeni s politikama kružnog gospodarstva;

132.

potiče Komisiju da vodi otvoren i transparentan dijalog i suradnju s trgovinskim partnerima EU-a kako bi se dodatno podržali ciljevi kružnog gospodarstva; poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore u međunarodnim forumima (UNCTAD, WTO, G20, G7) u cilju ostvarenja programa EU-a o kružnom gospodarstvu i jednakih uvjeta na globalnoj razini s međunarodnim partnerima tako što će se razmotriti ideja digitalnih putovnica radi poticanja dostupnosti podataka povezanih sa sadržajem proizvoda i ugljičnim otiskom te mogućnošću recikliranja, postizanja bolje cirkularnosti, promicanja proširene odgovornosti proizvođača i održivih odabira potrošača; u tom pogledu također predlaže da Komisija surađuje s relevantnim multilateralnim organizacijama kako bi se postigao dogovor o međunarodnoj oznaci koja je potrošačima lako razumljiva te na kojoj je navedeno može li se proizvod reciklirati; nadalje ističe da se posebna pozornost mora posvetiti tome kako slabije razvijene partnerske zemlje mogu biti dio kružnog gospodarstva i imati od njega koristi; poziva Komisiju da načela kružnog gospodarstva konkretno uključi u svoju strategiju „Prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom”; poziva Komisiju da se koristi programom Aid for Trade i Općim sustavom povlastica+ kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da usvoje prakse kružnog gospodarstva, uključujući standarde za proizvode;

o o

133.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) https://ec.europa.eu/environment/pdf/chemicals/2020/10/Strategy.pdf

(2) Usvojeni tekst P9_TA(2020)0201.

(3) SL C 23, 21.1.2021., str. 116.

(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

(5) SL C 334, 19.9.2018., str. 60.

(6) SL C 265, 11.8.2017., str. 65.

(7) SL C 433, 23.12.2019., str. 146.

(8) Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0198.

(9) SL L 177, 5.6.2020., str. 32.

(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0201.

(11) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(12) SL C 433, 23.12.2019., str. 136.

(13) SL C 433, 23.12.2019., str. 146.

(14) SL C 76, 9.3.2020., str. 192.

(15) SL L 155, 12.6.2019., str. 1.

(16) SL L 150, 14.6.2018., str. 109.

(17) SL L 150, 14.6.2018., str. 141.

(18) SL L 150, 14.6.2018., str. 100.

(19) SL L 150, 14.6.2018., str. 93.

(20) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(21) https://www.resourcepanel.org/reports/global-resources-outlook

(22) https://resourcepanel.org/reports/resource-efficiency-and-climate-change

(23) https://science.sciencemag.org/content/369/6510/1455

(24) https://www.ellenmacarthurfoundation.org /assets/downloads/publications/EllenMacArthurFoundation_Growth-Within_July15.pdf

(25) Izvješće o ekološkim pokazateljima za 2014.: Učinci na okoliš sustava proizvodnje i potrošnje u Europi. Europska agencija za okoliš, 2014.

(26) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

(27) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(28) Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

(29) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).

(30) Direktiva (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (SL L 136, 22.5.2019., str. 28.).

(31) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).

(32) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).

(33) Direktiva 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu (SL L 153, 18.6.2010., str. 1.).

(34) Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.).

(35) Odluka Komisije 97/129/EZ od 28. siječnja 1997. o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 50, 20.2.1997., str. 28.).

(36) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).

(37) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

(38) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(39) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu, stavak 33.

(40) Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom, stavak 13.

(41) Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).