Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Hitne mjere za potporu zapošljavanju i dohotku tijekom krize uzrokovane pandemijom”

(samoinicijativno mišljenje)

(2021/C 517/03)

Izvjestiteljica:

Cinzia DEL RIO

Odluka Plenarne skupštine:	26.4.2021.
Pravna osnova:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	samoinicijativno mišljenje
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.9.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	22.9.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	563
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	211/1/4

1. Zaključci i preporuke

1.1.

1.2.

EGSO podupire uspostavu instrumenta SURE kao inovativnog financijskog instrumenta europske solidarnosti za očuvanje radnih mjesta, osiguravanje potpore dohotku radnicima, potporu poduzećima i kao alata za integraciju i socioekonomsku otpornost u EU-u.

1.3.

EGSO naglašava socijalnu vrijednost instrumenta SURE, kojim se, zahvaljujući izdavanju obveznica za financiranje socijalnih inicijativa, anticipira instrument Next Generation EU.

1.4.

EGSO pozdravlja pozitivno djelovanje instrumenta SURE. Naime, njime je, kroz financiranje programa skraćenog radnog vremena i potpore dohotku i poduzećima, pružena zaštita četvrtini radnog stanovništva, očuvana su radna mjesta i proizvodni kapaciteti poduzeća, te je ostvaren pozitivan utjecaj na gospodarstvo i tržište rada. Međutim, napominje da ti podaci ne pružaju dovoljno informacija o pojedinačnim mjerama koje su financirale razne zemlje, njihovim iznosima i kategorijama radnika obuhvaćenim potporom.

1.5.

EGSO predlaže osnivanje promatračke skupine za praćenje funkcioniranja instrumenta SURE tijekom cijeloga njegova trajanja, uz sudjelovanje socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva. Promatračka skupina bila bi zadužena za praćenje i ocjenjivanje učinka financiranih mjera u pojedinim zemljama, među ostalim i radi utvrđivanja modelâ sustava smanjenja radnog vremena i potpore dohotku u sličnim kriznim situacijama koji bi vrijedili u budućnosti.

1.6.

U razdobljima gospodarske krize odlučujući je čimbenik brzina odlučivanja i odabira. EGSO stoga pozdravlja brzinu kojom je Europska komisija uspostavila instrument SURE i kojom je u kratkom roku zaključila pregovore s državama članicama, čime je pokazala sposobnost reagiranja na težinu krize.

1.7.

EGSO preporučuje da se upotreba instrumenta SURE kombinira s aktivnim politikama tržišta rada i programima strukovnog osposobljavanja i prekvalifikacije namijenjenih otvaranju stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta u cilju borbe protiv slabo plaćenih, rascjepkanih i nestabilnih oblika rada koji ne daju nikakvo jamstvo odgovarajuće socijalne zaštite, a također utječu na javne sustave socijalne skrbi.

1.8.

EGSO smatra da je instrument SURE jedan od odgovarajućih alata za pružanje poticaja poslodavcima da zadrže radnike unatoč smanjenju poslovne aktivnosti. Kolektivnim ugovorima mogu se poticati i mjere da se dio radnog vremena namijeni za osposobljavanje, čime se poduzećima omogućuje da prilagode kompetencije svojih radnika tako što oni dio svojih radnih sati provode na osposobljavanju, pri čemu se plaće radnika za radno vrijeme provedeno na osposobljavanju plaćaju iz instrumenta SURE.

1.9.

EGSO naglašava potrebu za potpunijim i dosljednijim definiranjem i dopunjavanjem europske socijalne dimenzije uz osiguravanje konkurentnosti Europe u globalnom kontekstu, među ostalim i s obzirom na nove izazove zelene i digitalne tranzicije, uzimajući u obzir mjere utvrđene u akcijskom planu za europski stup socijalnih prava, uključujući intervencije i ulaganja kojima se podupiru politike zapošljavanja i osposobljavanja te aktivne politike tržišta rada.

1.10.

EGSO podržava komunikaciju Europske komisije kojom se suspendira opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu te poziva na prelazak na revidiran i uravnotežen okvir gospodarskog upravljanja usmjeren na promicanje produktivnih ulaganja. Ključno je državama članicama pomoći da svoje javne financije učine održivima i tako ojačaju povjerenje u ulaganja.

1.11.

EGSO smatra da zajednička potpora i sudjelovanje socijalnih partnera predstavlja dodanu vrijednost europskih i nacionalnih politika. Stoga je njihovo sudjelovanje u mjerama koje se sufinanciraju u okviru instrumenta SURE ključno, pri čemu u određenim sektorima koji su najviše pogođeni krizom treba iskoristiti i kolektivno pregovaranje. Međutim, bitno je da sudjelovanje socijalnih partnera bude suštinsko i legitimno, a ne samo formalno.

1.12.

EGSO u potpunosti uvažava pozitivne rezultate instrumenta SURE istaknute u izvješću Komisije iz ožujka 2021. i podržava prijedlog da to postane trajni instrument u cilju potpore radnicima i poduzećima kao alat za integraciju i socioekonomsku otpornost EU-a u kriznim vremenima poput ovog, nakon što promatračka skupina za SURE, čiju uspostavu EGSO predlaže, provede praćenje i evaluaciju.

1.13.

EGSO pozdravlja Preporuku Komisije (EU) 2021/402 (1)(EASE), u kojoj se primjenjuje strateški pristup postupnog prelaska s hitnih mjera uvedenih tijekom pandemije na nove mjere potrebne za oporavak koji donosi velik broj radnih mjesta, osobito aktivne politike tržišta rada kao što su privremeni poticaji za zapošljavanje ugroženih skupina i mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije te poduzetnička potpora, među ostalim i za socijalnu ekonomiju.

2. Uvod

2.1.

Pandemija, koja još uvijek traje, nanijela je veliku štetu europskom gospodarstvu. EGSO pozdravlja gospodarske i socijalne mjere koje je EU uveo u vidu izvanrednih instrumenata za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane pandemijom jer su te mjere izvrsna prilika za preoblikovanje Europe u pravednije i solidarnije društvo i stvaranje konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva te za suočavanje s novim izazovima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Uz plan Next Generation EU, ti instrumenti uključuju:

—	nacionalne mjere usvojene na temelju fleksibilnosti fiskalnih pravila EU-a,

—	nacionalne mjere potpore likvidnosti odobrene u skladu s privremenim i fleksibilnim pravilima o državnim potporama,

—	jačanje kreditnih linija za poduzeća, za koje jamstva izdaje Europska investicijska banka (EIB), osnivanjem novog jamstvenog fonda,

—	Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) uveden izmjenama Ugovora iz Lisabona kako bi se osigurali krediti u području zdravstva bez ikakvih uvjeta,

—	Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).

2.2.

Svrha je ovoga mišljenja analizirati učinak izvanrednih mjera za ograničavanje nezaposlenosti, potporu dohotku i potporu poduzećima, s posebnim naglaskom na instrumentu SURE.

2.3.

Do travnja 2020. više od 50 milijuna radnika u raznim europskim zemljama bilo je uključeno u programe skraćenog radnog vremena (2) ili slične mjere uspostavljene ad hoc radi rješavanja problema djelomičnog ili potpunog gubitka radnih sati. Eurofound je zabilježio 500 mjera, od kojih je većina usmjerena na pomoć poduzećima (35 %), potporu dohotku (uz mjere skraćenog radnog vremena, 20 %) i očuvanje radnih mjesta (13 %) (3). Kriza je najviše pogodila poduzeća koja se bave proizvodnjom, trgovinom, uslugama, turizmom i kulturom (4).

2.4.

Različiti oblici programa skraćenog radnog vremena koji postoje u većini europskih zemalja, a kojima se daje financijska potpora za radne sate koji nisu odrađeni, najkorišteniji su alat za zaštitu radnih mjesta tijekom razdoblja gospodarske krize jer imaju pozitivne učinke na radnike i poduzeća. U svojem izvješću iz 2020. o predstavljanju instrumenta SURE Europska komisija istaknula je da, „[b]udući da se njima izbjegavaju nepotrebna otpuštanja, ti programi [skraćivanja radnog vremena] mogu spriječiti da zbog privremenog udara nastane veća i trajnija šteta za gospodarstvo i tržište rada u državama članicama. Tako se mogu očuvati prihodi obitelji te proizvodni kapaciteti i ljudski kapital poduzećâ i gospodarstva u cjelini (5).”

2.5.

U zemljama u kojima su takvi programi već postojali vlade su poduzele ad hoc mjere za olakšavanje pristupa i kriterija prihvatljivosti, proširenje područja primjene i povećanje gospodarske potpore, ali među zemljama postoje velike razlike (6).

2.6.

Tim je mjerama poduzećima omogućeno da uz ograničene troškove ili bez njih pokriju plaćanje skraćenog radnog vremena uvjetovanog smanjenjem poslovne aktivnosti, čime je znatno smanjen broj radnih mjesta ugroženih zbog nedostatka likvidnosti. Neke kategorije radnika s netipičnim oblicima zaposlenja ostale su isključene iz potpore u nekoliko zemalja EU-a, posebno radnici s povremenim ugovorima o radu, a u nekim slučajevima i radnici zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje te radnici s ugovorima na određeno vrijeme, dok je u drugima javna pomoć proširena na određene oblike samozapošljavanja (7). Osim toga, države primjenjuju različite načine i kriterije za pristup tim subvencijama, koji se odnose na opseg pokrivenosti, korisnike, trajanje itd. (8).

2.7.

Programi skraćenog radnog vremena pomogli su u sprečavanju prekida radnog odnosa, što je inače velik trošak i za poduzeća i za radnike. Mjerama zadržavanja radnih mjesta u drugom tromjesečju 2020. u zemljama OECD-a znatno je smanjen broj ukinutih radnih mjesta, s prvotno procijenjenih 12 % na 4 %. Podaci u EU-u pokazuju da se broj radnika koji su službeno zaposleni, ali ne rade u drugom tromjesečju 2020. udvostručio u usporedbi s istim razdobljem 2019. i da je dosegao 17 % (9).

2.8.

Kriza zapošljavanja posebno je teško pogodila žene i mlade, koji su često zaposleni na osnovi nestandardnih ugovora o radu i rade na slabo plaćenim poslovima te su više izloženi nestabilnim uvjetima rada koji ne daju nikakvo jamstvo odgovarajuće socijalne zaštite. Osim toga, oni čine vrlo visok udio radne snage u sektorima turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva, koji su posebno pogođeni, kao i u području kulture i zabave te u neprofitnom sektoru koji se bavi socijalnim uslugama. Gospodarski oporavak morat će uključivati reforme i posebne mjere, usklađene sa socijalnim partnerima, za rješavanje rodnih i dobnih nejednakosti koje su postojale i prije ove krize te provedbu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera (10).

2.9.

Osim mjera kojima se podupire skraćenje radnog vremena, neke su zemlje donijele mjere za zaštitu od otpuštanja u poduzećima koja primaju javnu potporu za programe skraćenog radnog vremena. To je učinjeno kako bi se izbjegle zlouporabe tijekom razdoblja krize ili kako bi utvrdile uvjete za korištenje državne i europske javne pomoći, koja se mora koristiti za sprečavanje otpuštanja i privremenu potporu poduzećima do oporavka. U nekim je zemljama zabrana otpuštanja u slučaju dobivanja javne pomoći uređena kolektivnim ugovorima (11).

2.10.

Kolektivno pregovaranje s posebnim sporazumima i protokolima imalo je važnu ulogu za prevladavanje zdravstvene krize i postupanje tijekom nje na radnom mjestu, i za uvođenje ad hoc ugovornih odredbi tijekom pandemije, čime su izmijenjeni organizacija i uvjeti rada (npr. u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj, Španjolskoj, Austriji i Danskoj). U nekim su zemljama usvojeni i drugi oblici potpore poduzećima (moratorij na otplatu kredita, odgoda ili obustava plaćanja poreza, najamnina ili socijalnih doprinosa), kojima se odgađaju obveze plaćanja i namijenjene su davanju potpore poduzećima, posebno MSP-ovima, ili samozaposlenim osobama s ciljem očuvanja radnih mjesta i osiguravanja kratkoročne likvidnosti.

3. Obilježja, uređenje i prvi rezultati instrumenta SURE

3.1.

Europski instrument SURE privremeni je fond kojim se državama članicama pruža financijska pomoć u obliku povlaštenih zajmova u iznosu do 100 milijardi EUR za borbu protiv nezaposlenosti, podupiranje programa skraćenog radnog vremena i dohotka za sve radnike. Fond će biti operativan do 31. prosinca 2022.

3.2.

Obveznice koje je Europska komisija prvi put izdala u okviru instrumenta SURE „socijalne” su obveznice koje ulagačima jamče da su mobilizirana sredstva zaista namijenjena za socijalne svrhe. Potražnja je bila deset puta veća od ponude i njome je osiguran konkurentan povrat na tržištu.

3.3.

Od uvođenja instrumenta Vijeće je na temelju prijedlogâ Komisije dodijelilo više od 90 % ukupne omotnice za 19 država članica (12). Od toga je 15 država ta sredstva iskoristilo za financiranje programâ skraćenog radnog vremena ili sličnih mjera, a 14 ih je financiralo mjere za potporu samozaposlenim osobama.

3.4.

Neke zemlje nisu zatražile sredstva iz instrumenta SURE. Vlade su za to navele različite razloge: u nekima su dostupna sredstva na nacionalnoj razini bila dovoljna za pokrivanje dodatnih javnih rashoda povezanih s povećanjem nezaposlenosti, u drugima su uvjeti za dobivanje dodatnih sredstava na tržištu bili jednako pogodni, u trećima je pak ta odluka posljedica troškova povezanih s administrativnim postupcima za dobivanje sredstava iz instrumenta SURE. Neke su zemlje iskoristile privremene mjere koje je Europska komisija uvela u pogledu proračunske fleksibilnosti i fleksibilnosti državnih potpora (13).

3.5.

Na temelju izvješćâ koja su dostavile države članice, Europska komisija u svojem izvješću iz ožujka 2021. (14) procjenjuje da je u okviru instrumenta SURE 2020. godine potporu primilo između 25 i 30 milijuna radnika, što predstavlja četvrtinu ukupnog broja zaposlenih u državama članicama korisnicama. Riječ je oko 21,5 milijuna zaposlenih i 5 milijuna samozaposlenih osoba. Osim toga, instrument je iskoristilo između 1,5 milijuna i 2,5 milijuna poduzeća, što čini 12 – 16 % poduzeća u državama članicama korisnicama (15).

3.6.

U izvješću se ističe da programi javne potpore koji se financiraju iz instrumenta SURE smanjuju troškove rada za poduzeća i pružaju alternativnu potporu dohotku kućanstava, s boljim rezultatima od tradicionalnih naknada za nezaposlenost. Osim toga, Europska komisija naglašava da su programi potpore za zapošljavanje učinkovitiji u zemljama koje su već imale nacionalne programe pomoći za ublažavanje posljedica nezaposlenosti.

3.7.

Do kraja 2020. već je bilo iskorišteno 80 % ukupnih planiranih javnih rashoda za prihvatljive mjere. Gotovo sve države članice već su potrošile ili isplanirale potrošnju ukupnog iznosa odobrenog u okviru instrumenta SURE.

3.8.

Zahvaljujući visokom kreditnom rejtingu Europske komisije države članice su upotrebom instrumenta SURE uštedjele oko 5,8 milijardi EUR kamata u usporedbi sa situacijom da su same izdale državne dužničke instrumente. Buduće isplate vjerojatno će dovesti do daljnjih ušteda.

4. Opće napomene

4.1.

EGSO podržava strategiju EU-a za borbu protiv krize uzrokovane pandemijom, za oporavak i jačanje gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih sustava država članica te za očuvanje radnih mjesta. EGSO smatra da će se strategijom moći podrobnije definirati i dopuniti europska socijalna dimenzija te istodobno osigurati konkurentnost Europe u globalnom kontekstu. Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava utvrđuju se mjere koje treba poduzeti kako bi se potaknula ulaganja potrebna za održiv i uključiv rast.

4.2.

EGSO je u više navrata naglasio potrebu za postizanjem veće gospodarske i socijalne konvergencije u EU-u. Time bi se ojačala konkurentnost europskog socijalnog tržišnog gospodarstva i zajamčilo da svi građani mogu u potpunosti uživati svoja prava, te kako bi se poduprla izgradnja tržišta rada koje se zahvaljujući mjerama i strategijama usklađenima s europskim stupom socijalnih prava i zelenom i digitalnom tranzicijom može prilagođavati promjenama. Ključno je da države članice dobro iskoriste potporu koju primaju iz Mehanizma za oporavak i otpornost (16).

4.3.

Treba poduprijeti rast i produktivnost održivih poduzeća, uključujući MSP-ove i mikropoduzeća. Instrument SURE jedan je od odgovarajućih alata za pružanje poticaja poslodavcima da zadrže radnike unatoč smanjenju poslovne aktivnosti. Također treba poticati sklapanje kolektivnih ugovora o novim oblicima uređenja radnog vremena kako bi se osigurao pristup osposobljavanju, kao i mjere za potporu poduzećima namijenjene očuvanju radnih mjesta, vještina i kontinuiteta dohotka.

4.4.

SURE je ključan instrument za zaštitu radnika i ublažavanje teških socioekonomskih posljedica pandemije na sustav zapošljavanja. Njime se pruža financijska potpora nacionalnim programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama (među ostalim i dok radni odnos traje), štite radna mjesta, smanjuje nezaposlenost i ograničava gubitak dohotka radnika. S druge strane, troškovi poduzeća za naknade za nezaposlenost i socijalne doprinose u velikoj se mjeri pokrivaju javnim sredstvima u okviru izvanrednih mjera.

4.5.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Komisija tako brzo pripremila prijedlog o uspostavi instrumenta SURE i da su pregovori koji su odmah započeli s državama članicama bili zaključeni u nekoliko tjedana. U instrumentu SURE naglašava se važnost programâ skraćenog radnog vremena i kratkoročne potpore dohotku, a države članice potiču se da ih koriste. Jedan od ciljeva europskog semestra u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju jest promicanje ulaganja usmjerenih na punu i stabilnu zaposlenost te na borbu protiv novih oblika siromaštva, među ostalim i pomoću socijalno održivih strukturnih reformi.

4.6.

EGSO smatra da je važno pružiti financijsku potporu u obliku povlaštenih zajmova koje EU odobrava državama članicama i pozdravlja činjenicu da su obveznice koje je izdala Europska komisija „socijalne obveznice” za posebne namjene.

4.7.

Financiranje programâ skraćenog radnog vremena i oblici potpore dohotku imaju pozitivan učinak na gospodarstvo u cjelini. Tako se zadržava odnos poslodavca i radnika, pridonosi očuvanju vještina radnika i proizvodnih kapaciteta poduzeća te sprečavaju daljnje negativne i trajne posljedice pandemije na gospodarstvo i tržište rada.

4.8.

EGSO smatra da je uvođenje instrumenta SURE daljnji korak prema uspostavi solidarnog sustava u EU-u kojim se poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti jer je to oblik „europske sigurne imovine” koji se može ojačati europskim obveznicama koje će se koristiti za financiranje programa Next Generation EU (17). EGSO naglašava da je bitna prednost instrumenta SURE ta što dokazuje da EU, ako je to potrebno, može uspostaviti sposobnost kreditiranja i izdati „zajedničku sigurnu imovinu” primjenom metode Zajednice, a ne međuvladinih sporazuma, kao što je to slučaj s ESM-om i EFSF-om.

4.9.

EGSO poziva na preispitivanje postupaka za pomoć i pristup financiranju u okviru instrumenta SURE i na pojednostavljenje administrativnih postupaka i mehanizama izvješćivanja.

4.10.

EGSO preporučuje kombiniranje upotrebe instrumenta SURE s aktivnim javnim politikama te strukovnim osposobljavanjem i prekvalifikacijom koji su korisni i za radnike i za poduzeća (18). U tom se kontekstu ponovno otvara pitanje o tome kako službe za zapošljavanje učiniti učinkovitijima i u kriznim vremenima. Tijekom razdoblja skraćenog radnog vremena koje nije svojevoljno trebalo bi poticati programe prekvalifikacije ili potpore radi prelaska na nove mogućnosti zapošljavanja na kvalificiranim i stabilnim radnim mjestima. Nažalost, u tom području nema puno primjera aktivnih politika (19).

4.11.

EGSO smatra da bi instrumentom SURE u pojedinačnim državama članicama trebali biti obuhvaćeni svi zaposleni i sve vrste samozapošljavanja i nestandardnih oblika rada, u kojima većinom rade mladi.

4.12.

Iz malobrojnih podataka koji nam stoje na raspolaganju proizlazi da ni europske ni nacionalne institucije nisu aktivno uključile socijalne partnere u razgovore o boljem korištenju instrumenta SURE. Stoga EGSO preporučuje da se uspostavi odgovarajući stalni mehanizam savjetovanja.

4.13.

EGSO je primio na znanje procjene o osobama i poduzećima korisnicima potpore u okviru instrumenta SURE (20), ali napominje da ti podaci ne pružaju dovoljno informacija o pojedinačnim mjerama koje su financirale razne zemlje i njihovim iznosima, kao ni o njihovu učinku na otpornost kako bi se ublažili rizici od nezaposlenosti i zaštitio dohodak.

5. Posebne napomene – Utjecaj

5.1.

Kriza izazvana pandemijom stavila je gospodarske, socijalne i zdravstvene sustave EU-a na tešku kušnju i ima goleme posljedice na živote ljudi i poslovanje poduzeća, pri čemu su se povećale nejednakosti unutar svake zemlje, a u nekim slučajevima i među zemljama. EGSO stoga napominje da je potrebno cjelovitije i dosljednije definirati i dopuniti europsku socijalnu dimenziju, uzimajući pritom u obzir mjere utvrđene u akcijskom planu za europski stup socijalnih prava i osiguravajući istodobno konkurentnost Europe u globalnom kontekstu.

5.2.

EGSO je već upozorio (21) na to da bi trebalo nastaviti postupak preispitivanja okvira gospodarskog upravljanja EU-a, čija je primjena Komunikacijom Komisije od 20. ožujka 2020. obustavljena do 2022. (22). EGSO podržava tu Komunikaciju, u kojoj se izražava namjera da se odluka o budućoj suspenziji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu donese na temelju opće ocjene gospodarske uspješnosti na temelju kvantitativnih kriterija. EGSO zbog toga poziva na prelazak na revidiran i uravnotežen okvir gospodarskog upravljanja usmjeren na blagostanje, po mogućnosti uz pojednostavljena pravila i smanjenu procikličnost koja odražava kontekst poslije pandemije. Ključno je državama članicama pomoći da svoje javne financije stave na održive temelje i tako ojačaju povjerenje u ulaganja.

5.3.

Među mjerama iz gospodarskog i socijalnog paketa za borbu protiv posljedica pandemije, EGSO podržava usvajanje instrumenta SURE. EGSO smatra da je to inovativni financijski instrument europske solidarnosti kojim se anticipira mehanizam iz programa Next Generaton EU i prvi put izdaju obveznice u socijalne svrhe.

5.4.

Instrument SURE pokazao se kao sigurnosna i zaštitna mreža za postojeća radna mjesta i za razne vrste poduzeća, iako u različitim oblicima i u skladu s nacionalnim ovlastima u pogledu zaštite. Međutim, mjere socijalne zaštite donesene u okviru instrumenta SURE moraju biti popraćene aktivnim politikama tržišta rada radi stvaranja dobrih i stabilnih sustava zapošljavanja i usklađivanja vještina i za borbu protiv siromaštva unatoč zaposlenju, rascjepkanih i nestabilnih oblika rada koji ne daju nikakvo jamstvo odgovarajuće socijalne zaštite, a koji također utječu na javne sustave socijalne skrbi.

5.5.

EGSO pozdravlja preporuku Europske komisije „EASE”, usvojenu u okviru provedbe europskog stupa socijalnih prava, čiji je cilj aktivna potpora zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. U njoj se ističe strateški pristup postupnom prelasku s hitnih mjera poduzetih tijekom pandemije na nove mjere potrebne kako bi se osigurao oporavak koji donosi velik broj radnih mjesta, posebno u zelenom i digitalnom sektoru. Djelotvorne politike kojima se potiču otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i promjene radnog mjesta trebale bi pratiti uspješne službe za zapošljavanje koje pružaju prilagođenu potporu tražiteljima zaposlenja, posebno mladima, ženama i socijalnim poduzetnicima.

5.6.

EGSO uključenost i sudjelovanje socijalnih partnera smatra prioritetom. Stoga je ključno da oni na europskoj i nacionalnoj razini budu uključeni u razmjenu mišljenja, te da sudjeluju i pregovaraju o mjerama koje se sufinanciraju u okviru instrumenta SURE, pri čemu u određenim sektorima koji su najviše pogođeni krizom treba iskoristiti i kolektivno pregovaranje. Međutim, bitno je da sudjelovanje socijalnih partnera bude suštinsko i legitimno, a ne samo formalno.

5.7.

EGSO smatra važnim istaknuti koliko je bitno da se sredstva iz instrumenta SURE koriste i za financiranje mjera za suzbijanje širenja virusa na radnom mjestu. Te bi inicijative trebale obuhvaćati mjere prevencije i zaštite sigurnosti i zdravlja i tako smanjiti troškove koje poduzeća snose pri prilagodbi proizvodnje sigurnosnim protokolima.

5.8.

EGSO predlaže osnivanje promatračke skupine za praćenje funkcioniranja instrumenta SURE tijekom cijeloga njegova trajanja, kojoj se mogu pridružiti socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva. Promatračka skupina bila bi zadužena za praćenje i ocjenjivanje učinka financiranih mjera u pojedinim zemljama te analizu najboljih praksi i programa zaštite u svakoj zemlji kako bi se utvrdili modeli sustava skraćenja radnog vremena i potpore dohotku u sličnim kriznim situacijama koji bi vrijedili i u budućnosti.

5.9.

EGSO u potpunosti uvažava pozitivne rezultate inicijative SURE istaknute u izvješću Komisije iz ožujka 2021. Program SURE ispunjava privremene kriterije za potporu državama članicama za pomoć radnicima i poduzećima da prebrode krizu, očuvanje radnih mjesta i otvaranje puta za gospodarski i društveni oporavak. EGSO podržava prijedlog da instrument SURE postane trajni instrument u cilju potpore radnicima i poduzećima kao alat za integraciju i socioekonomsku otpornost EU-a u kriznim vremenima poput ovog, među ostalim i na temelju praćenja i evaluacije promatračke skupine za SURE. Ovaj prijedlog proizlazi iz rasprave u kojoj su sudjelovale vlade, socijalni i gospodarski partneri, organizacije civilnog društva, članovi akademske zajednice i znanstvenici iz različitih europskih zemalja, kao i rasprave unutar Komisije (23).

5.10.

EGSO poziva europske institucije da preuzmu veću ulogu i pružaju veću potporu u socijalnom području u slučaju gospodarske krize, a posebno u reguliranju i financiranju mjera za potporu radnicima i poduzećima, i da promiču javnu raspravu za uspostavu trajnog europskog sustava osiguranja u slučaju nezaposlenosti s drugačijom pravnom osnovom, pozivajući se pritom i na prethodna mišljenja EGSO-a (24).

Bruxelles, 22. rujna 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Preporuka Komisije (EU) 2021/402 оd 4. ožujka 2021. o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE) (SL L 80, 8.3.2021., str. 1.).

(2) Eurofound, COVID-19: Implications for Employment and working life (Posljedice COVID-a 19 na zaposlenost i rad), ožujak 2021.

(3) COVID-19: Policy responses across Europe (COVID-19: odgovori javnih politika širom Europe), Eurofound, lipanj 2020.

(4) OECD Employment Outlook 2021 (OECD: Izgledi za zapošljavanje 2021. godine), poglavlje 2.

(5) COM(2021) 148 final. Instrument SURE: Analiza stanja nakon šest mjeseci, 22. ožujka 2021.; vidjeti i Informativno izvješće Europskog parlamenta o provedbi instrumenta SURE, travanj 2021.

(6) OECD, Employment Outlook 2021 (izvješće OECD-a o izgledima za zapošljavanje u 2021.), poglavlje 2., tablica 2.1: Job retention schemes in OECD countries (Programi za očuvanje radnih mjesta u zemljama OECD-a), ibid., Eurofound.

(7) COVID-19: Policy responses across Europe (COVID-19: odgovori javnih politika širom Europe), Eurofound, lipanj 2020.

(8) Podaci OECD-a, Europskog sindikalnog instituta (ETUI), Europske komisije i Europskog parlamenta.

(9) COVID-19: Policy responses across Europe (COVID-19: odgovori javnih politika širom Europe), Eurofound, lipanj 2020., podaci Eurostata koje je obradio Eurofound.

(10) Analiza Europske komisije i Eurofounda; vidjeti također i Zajednički program Međunarodne organizacije rada i Agencije UN-a za žene te Policy tool – Assessing the gendered employment impacts of COVID-19 and supporting a gender-responsive recovery (Politički instrument – Evaluacija utjecaja epidemije COVID-a 19 na zapošljavanje s obzirom na rod i potpora rodno osviještenom oporavku), ožujak 2021.

(11) ETUI – Političko izvješće br. 7, 2020.

(12) Vidjeti COM(2021) 148 final. Instrument SURE: Analiza stanja nakon šest mjeseci, 22. ožujka 2021.; vidjeti i Informativno izvješće Europskog parlamenta o provedbi instrumenta SURE, travanj 2021., te internetsku stranicu Europske komisije o instrumentu SURE.

(13) Eurofound, ibid., poglavlje 3., 2021.

(14) COM(2021) 105 final, Komunikacija Komisije Vijeću: „Godinu dana od izbijanja pandemije bolesti COVID-19: odgovor u okviru fiskalne politike.”

(15) COM(2021) 148 final. Instrument SURE: Analiza stanja nakon šest mjeseci, 22. ožujka 2021.; vidjeti i Informativno izvješće Europskog parlamenta o provedbi instrumenta SURE, travanj 2021.

(16) Rezolucija EGSO-a „Doprinos Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Europske komisije za 2022. godinu”, lipanj 2021., (SL C 341, 24.8.2021., str. 1.).

(17) Christina Katami, Protecting employment in 2021 and beyond: what can the new SURE instrument do? (Zaštita radnih mjesta 2021. i nakon toga: što može učiniti novi instrument SURE?), Grčka zaklada za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP), dokument o politikama, 2021.; L. Andor, Protecting Jobs and Incomes in Europe: Towards an EU Capacity for Employment Stabilisation in the Pandemic Period (Zaštita radnih mjesta i dohotka u Europi: ususret sposobnosti EU-a da osigura stabilnost zapošljavanja u razdoblju pandemije), 2021., u Caetano J:, Vieira I. i Caleiro A., New Challenges for the Eurozone Governance (Novi izazovi za upravljanje eurozonom).

(18) Eurofound, COVID-19: utjecaj na zapošljavanje i poslovni život, ožujak 2021.

(19) OECD – Employment Outlook, poglavlje 2.5 Combining job retention policies with job reallocation (Kombiniranje politika za očuvanje radnih mjesta s restrukturiranjem radnih mjesta), 2021. i Eurofound, ibid., s primjerima mjera iz nekih država.

(20) COM(2021) 148 final.

(21) Rezolucija EGSO-a „Doprinos Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Europske komisije za 2022. godinu”, lipanj 2021., (SL C 341, 24.8.2021., str. 1.).

(22) COM(2020) 123 final.

(23) Vidjeti Christina Katami, Protecting employment in 2021 and beyond: what can the new SURE instrument do? (Zaštita radnih mjesta 2021. i nakon toga: što može učiniti novi instrument SURE?), Grčka zaklada za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP), dokument o politikama, 2021.; L. Andor, Protecting Jobs and Incomes in Europe: Towards an EU Capacity for Employment Stabilisation in the Pandemic Period (Zaštita radnih mjesta i dohotka u Europi: ususret sposobnosti EU-a da osigura stabilnost zapošljavanja u razdoblju pandemije), 2021., u Caetano J:, Vieira I. i Caleiro A., New Challenges for the Eurozone Governance (Novi izazovi za upravljanje eurozonom) te izvješće Europske komisije, Eurofounda i OECD-a (Eurofound, COVID-19: Implications for Employment and working life (Posljedice COVID-a 19 na zaposlenost i rad), ožujak 2021.; COM(2021) 148 final. Instrument SURE: Analiza stanja nakon šest mjeseci, 22. ožujka 2021.; vidjeti i Informativno izvješće Europskog parlamenta o provedbi instrumenta SURE, travanj 2021.).

(24) Mišljenje EGSO-a o zajedničkim minimalnim standardima, (SL C 97, 24.3.2020., str. 32.); Miroslav Beblavy, Karolien Lenaerts, Feasibility and added value of a European Unemployment Benefits Scheme (Izvedivost i dodana vrijednost europskog sustava osiguranja u slučaju nezaposlenosti), Centar za studije europskih politika (CEPS), 2017.