EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.12.2021
COM(2021) 965 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Rezultati završne evaluacije programa ISA²
{SWD(2021) 965}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.12.2021
COM(2021) 965 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Rezultati završne evaluacije programa ISA²
{SWD(2021) 965}
Sadržaj
1. Uvod
2. Što se očekivalo od programa ISA2?
3. Kako se stanje promijenilo tijekom razdoblja evaluacije?
3.1. Donošenje novog EIF-a
3.2. Politički kontekst
3.3. Sve složenije regulatorno okruženje EU-a
3.4. Ulaganja u digitalizaciju
4. Rezultati evaluacije
4.1. U kojoj je mjeri program ISA2 bio uspješan?
4.2. Kako je program ISA2 utjecao na živote građana i poduzeća?
4.3. Jesu li program ISA2 i njegovi ciljevi i dalje relevantni?
5. Zaključci i stečena iskustva
5.1. Važnost interoperabilnosti za provedbu politika EU-a
5.2. Od dosljednog do strateškog pristupa interoperabilnosti javnog sektora EU-a
5.3. Razvoj i primjena spremnih interoperabilnih rješenja prilagođenih korisnicima
6. Sljedeći koraci
1.Uvod
Odlukom 1 o programu ISA2 1. siječnja 2016. pokrenut je petogodišnji program interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzeća i građane (program ISA2). Riječ je o petom u nizu programa Europske komisije 2 usmjerenom na interoperabilna rješenja za javni sektor. Interoperabilnost, kako je definirana u Europskom okviru za interoperabilnost (EIF), nije tehničko pitanje. Više je riječ o pravnim, organizacijskim, semantičkim i tehničkim zahtjevima s ciljem da se omogućile integrirane javne usluge.
Ovo izvješće sadržava zaključke i preporuke završne evaluacije programa
3
ISA2.
U skladu s člankom 13. stavkom 3. Odluke o programu ISA2 Komisija mora provesti tu evaluaciju i dostaviti njezine rezultate Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2021.
Komisija je provela evaluaciju služeći se uslugama tima neovisnih stručnjaka iz savjetodavnog poduzeća
4
. Evaluaciju je nadgledala upravljačka skupina za koordinaciju među službama
5
, a provedena je u bliskoj koordinaciji s evaluacijom
EIF-a i procjenom učinka za buduću politiku interoperabilnosti
6
, koju Komisija planira predložiti Parlamentu i Vijeću u drugom tromjesečju 2022.
2.Što se očekivalo od programa ISA2?
Zadatak programa ISA2 bio je ostvariti sljedeća četiri cilja (članak 1. stavak 1. Odluke1 o programu ISA2):
(a)razvoj, održavanje i promicanje holističkog pristupa interoperabilnosti u
EU-u;
(b)olakšavanje učinkovite i djelotvorne elektroničke prekogranične ili međusektorske interakcije kako bi se doprinijelo razvoju učinkovitije i jednostavnije e-uprave prilagođene korisnicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini javne uprave;
(c)utvrđivanje, osmišljavanje i primjena interoperabilnih rješenja kojima se potiču provedba politika i aktivnosti EU-a;
(d)olakšavanje ponovne uporabe interoperabilnih rješenja u europskim javnim upravama.
Kako bi se ti ciljevi ostvarili, program se oslanjao na postignuća svojeg prethodnika, programa ISA 7 . Važno je bilo neometano uklapanje u širi politički okvir za digitalizaciju, osobito interoperabilnost javnih uprava u EU-u. U članku 1. stavku 2. Odluke o programu ISA2 navodi se da se programom ISA2 jamči zajedničko poimanje interoperabilnosti putem Europskog okvira interoperabilnosti (EIF) i njegove provedbe u upravama država članica.
Ostale političke inicijative kojima je program ISA2 trebao doprinijeti uključuju Akcijski plan za e-upravu 2016.–2020. 8 , kao i nekoliko sektorskih inicijativa povezanih s interoperabilnošću (npr. u području pravosuđa i unutarnjih poslova, zdravstva, europskih fondova) 9 .
Program ISA2 trajao je od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2020., uz ukupni proračun od 130,9 milijuna EUR. Neke su aktivnosti još u tijeku. Njime su se financirala djelovanja definirana na godišnjoj osnovi u godišnjem tekućem programu rada. Program ISA2 bio je otvoren za države članice EU-a, ostale članice Europskog gospodarskog prostora i države kandidatkinje. Uz 28 država članica EU-a (27 za 2020.), u programu su sudjelovale još četiri zemlje 10 .
3.Kako se stanje promijenilo tijekom razdoblja evaluacije?
Tijekom razdoblja evaluacije digitalizacija je, odnosno preciznije interoperabilnost, postala važnija na svim razinama društva. Stoga je i dalje prioritet Europske komisije.
3.1.Donošenje novog EIF-a
Kako je predviđeno Komunikacijom o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu 11 i Akcijskim planom za e-upravu 2016.–2020., EIF je 2017. ažuriran i produljen. Novi EIF iznesen je u komunikaciji 12 i popraćen akcijskim planom za interoperabilnost. Novi EIF dao je programu ISA2 novi okvir politike usklađen s ciljevima programa. U veljači 2020. Komisija je u Komunikaciji „ Europska strategija za podatke 13 ” najavila da će predstaviti ojačani EIF.
3.2.Politički kontekst
Tijekom razdoblja evaluacije politička je potpora država članica stalno rasla. U Izjavi iz Tallinna o e-upravi 14 ministri zaduženi za politiku e-uprave u EU-u preuzeli su obvezu da se vode s nekoliko načela, uključujući načelo „interoperabilnost kao standard”. Ta je obveza nedavno obnovljena Berlinskom deklaracijom o digitalnom društvu i digitalnoj upravi temeljenoj na vrijednostima 15 , u kojoj je utvrđena potreba za pristupom digitalnoj transformaciji javnog sektora koji se temelji na vrijednostima i koji uključuje digitalnu suverenost i interoperabilnost.
Komisija je u veljači 2020. donijela Komunikaciju „ Izgradnja digitalne budućnosti Europe 16 ” u okviru glavnog cilja „Europa spremna za digitalno doba”. U njoj se kao ključna mjera iznosi razvoj „ojačane strategije interoperabilnosti uprava EU-a”, čiji je cilj poboljšati koordinaciju i donošenje zajedničkih standarda za javne usluge i protok podataka.
3.3.Sve složenije regulatorno okruženje EU-a
Odluka o programu ISA2 odnosi se na širok raspon sektorskih i međusektorskih aktivnosti interoperabilnosti na razini EU-a. Od početka programa donesene su daljnje ključne inicijative EU-a:
·2016. – stupile su na snagu Opća uredba o zaštiti podataka 17 i Direktiva o pristupačnosti interneta 18 ,
·2018. – stupila je na snagu Uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku 19 , kao i Uredba o slobodnom protoku neosobnih podataka 20 ,
·2019. – stupili su na snagu Akt EU-a o kibersigurnosti 21 i drugo povezano zakonodavstvo, kao i Direktiva o otvorenim podacima 22 ,
·2020. – Komisija je predložila Akt o digitalnim uslugama 23 , Akt o upravljanju podacima 24 i, kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, inicijative za interoperabilnost u području e-zdravstva 25 .
3.4.Ulaganja u digitalizaciju
Javne uprave u cijelom EU-u znatno ulažu u digitalizaciju svojih usluga i logističkih odjela. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je ukazala na važnost digitalnih rješenja. Uz program ISA2, digitalizaciji u razdoblju evaluacije pridonijeli su i drugi programi EU-a:
· program potpore strukturnim reformama 26 , proveden od 2017. do 2020., i zatim Instrument za tehničku potporu za razdoblje od 2021. do 2027. 27 ,
·programi Obzor 2020. 28 (namijenjen istraživanju i inovacijama), Europski socijalni fond 29 i digitalizacija financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj 30 . Mehanizam za oporavak i otpornost 31 bit će još jedan važan izvor financiranja u budućnosti jer se 20 % njegova proračuna mora dodijeliti za rashode u području digitalizacije.
4.Rezultati evaluacije
Evaluacija programa ISA2 temeljila se na kvantitativnim i kvalitativnim podacima prikupljenima raznim metodama. Među njima su bile analiza dokumentacije, javno savjetovanje, ciljane internetske ankete, detaljni razgovori i dvije radionice za dionike. Aktivnosti savjetovanja omogućile su da se obuhvate razni dionici programa ISA2 – od predstavnikâ država članica EU-a i službi Komisije do građana i tijela za normizaciju.
Radi boljeg prikupljanja podataka odabran je uzorak od 21 od ukupno 54 djelovanja, grupiranih u devet paketa, koja su financirana sredstvima programa ISA2. Uzorkovanje je provedeno na temelju triju prethodno definiranih kriterija kako bi se zajamčilo da su odabrana djelovanja u velikoj mjeri reprezentativna za program. Ukupno prikupljanje podataka dopunjeno je i stručnom ocjenom programa koju je provelo pet stručnjaka za tehničku interoperabilnost.
Evaluacija je bila usmjerena na sljedećih sedam glavnih kriterija 32 : relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, dodana vrijednost EU-a, korisnost i održivost.
4.1.U kojoj je mjeri program ISA2 bio uspješan?
Na temelju podataka prikupljenih od 102 ispitana dionika 33 , opsežne analize dokumentacije i stručnih ocjena, evaluacija je pokazala da je program ISA2 donekle postigao svoje ciljeve. Korisnici rješenja programa ISA2 i nositelji djelovanja, koji su bolje upoznati s programom, općenito smatraju da je taj program znatno napredovao u postizanju ciljeva. Općenito, od svih ispitanih skupina dionika, ispitanici iz nacionalnih i podnacionalnih javnih tijela dali su najniže ocjene na pitanju je li program postigao ciljeve.
Kad je riječ o općim i posebnim ciljevima, većina ispitanika i analiza dokumentacije potvrđuju da su u određenoj ili u velikoj mjeri postignuti sljedeći ciljevi:
·„utvrđivanje, osmišljavanje i primjena interoperabilnih rješenja kojima se potiču provedba politika i aktivnosti EU-a” (ukupna prosječna ocjena 3,43 od 5). Djelovanja u okviru programa ISA2 pridonijela su na različite načine provedbi EIF-a 34 , jedinstvenog digitalnog pristupnika 35 , Direktive o otvorenim podacima 36 , e-javne nabave 37 , Direktive INSPIRE 38 , Europskog statističkog sustava 39 i financijskih zakonodavnih akata 40 .
·„olakšavanje ponovne uporabe interoperabilnih rješenja” (ukupna prosječna ocjena 3,43 od 5). Inicijativa Joinup 41 , s istoimenom platformom, pruža sveobuhvatan pregled postojećih interoperabilnih rješenja dostupnih za ponovnu uporabu, uključujući pristup nekoliko nacionalnih, pa čak i lokalnih portala. Interaktivna karta 42 na internetskoj stranici programa ISA2 prikazuje primjenu rješenja programa ISA2 u EU-u. Moglo bi se učiniti više kako bi se povećala njihova primjena i potaknula njihova ponovna uporaba, posebno na regionalnoj i lokalnoj razini.
·„razvoj, održavanje i promicanje holističkog pristupa interoperabilnosti u EU-u” (ukupna prosječna ocjena 3,39 od 5). Program ISA2 ima važnu ulogu u informiranju o interoperabilnosti jer su njime uspostavljene strukture za suradnju sa zemljama EU-a (Odbor ISA2) te se podupiru promicanje i praćenje provedbe EIF-a.
Program ISA2 bio je manje uspješan u doprinošenju „razvoju učinkovitije i jednostavnije e-uprave prilagođene korisnicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini” (ukupna prosječna ocjena 3,20 od 5). Evaluacija je pokazala da su znanje i primjena rješenja na regionalnoj i lokalnoj razini još uvijek ograničeni. Postoji i nedostatak strateškog i holističkog pristupa.
Rad na paketima programa ISA2 napredovao je prema očekivanjima u odnosu na planirani rad i proračun. Heterogenost pokazatelja uspješnosti otežala je donošenje zaključaka o sveukupnoj troškovnoj učinkovitosti programa. Za pakete za koje je bilo moguće primijeniti tehnike troškovne učinkovitosti, troškovi po krajnjem korisniku (npr. poduzeća, građani itd.) ocijenjeni su kao niski. Koristi su stoga veće od troškova za krajnje korisnike razvijenih rješenja. Međutim, u nedostatku odgovarajućih mjera održivosti, koristi bi mogle oslabiti.
Znatne sinergije i ograničena preklapanja djelovanja u okviru programa ISA2 daju pozitivnu sliku unutarnje usklađenosti programa. Međutim, davanjem prednosti manjem skupu djelovanja povećale bi se sinergije. U okviru programa ISA2 postojala je bliska suradnja sa širokim rasponom drugih relevantnih programa, politika i inicijativa EU-a. Međutim, to bi se moglo raditi sustavnije.
4.2.Kako je program ISA2 utjecao na živote građana i poduzeća?
Cilj programa ISA2 bio je utjecati na živote građana i poduzeća time što će pomoći javnim upravama EU-a da smanje administrativno opterećenje i pružaju javne usluge prilagođene korisnicima, osobito u interakciji s javnim upravama u drugim državama članicama EU-a. Komisija i Europski parlament potvrdili su da je administrativno opterećenje osobito problematično malim i srednjim poduzećima 43 . Krajnji korisnici, građani i poduzetnici trebali bi imati koristi od zajedničkih, ponovno upotrebljivih i interoperabilnih usluga izvršnih ureda koje proizlaze iz bolje integracije procesa i razmjene podataka koja se odvija u logističkim odjelima javnih uprava u EU-u.
Program ISA2 pridonio je koordinaciji na razini EU-a koja je nužna za poboljšanje opće interoperabilnosti među europskim javnim upravama, uključujući rješenja za izvršne urede i logističke odjele. Većina ispitanika potvrdila je da bi nacionalne ili podnacionalne inicijative same po sebi bile tek malen korak prema postizanju većine ciljeva. Ispitani korisnici rješenja, nacionalne i podnacionalne javne uprave te sami dionici odgovorni za upravljanje programima smatraju da je pristup na razini EU-a stoga prikladniji za rješavanje teškoća povezanih s interoperabilnošću javnih uprava i usluga. Program ISA2 mogao bi usto ostvariti svoje ciljeve uz manje troškove u usporedbi s nacionalnim ili podnacionalnim inicijativama. Međutim, prema mišljenju većine ispitanika iz skupina dionika, kad je riječ o smanjenju troškova i administrativnog opterećenja prekogranične interakcije, takvi su ciljevi ostvareni samo u ograničenoj mjeri.
Potrebno je poboljšati način na koji rješenja zadovoljavaju potrebe korisnika. Očekuje se da će se te potrebe i problemi bolje zadovoljiti širom primjenom rješenja programa ISA2 u europskim javnim upravama.
Ukratko, program je zbog svoje tehničke prirode konkretno, ali ograničeno utjecao na živote građane i poduzeća. Unatoč tome, donio je dodanu vrijednost EU-a. Evaluacija upućuje na to da bi njegove prednosti mogle postati održive daljnjim razvojem nekih od njegovih rješenja u zajednicama otvorenog koda ili poticanjem poduzeća da razvijaju usluge koristeći se besplatnim rješenjima programa ISA2 u okviru javne licencije Europske unije 44 .
4.3.Jesu li program ISA2 i njegovi ciljevi i dalje relevantni?
Prvotne potrebe i problemi koje je program trebao riješiti i dalje su vrlo važni. Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na važnost programa i općenito važnost inicijativa za interoperabilnost. Zbog pandemije su i postojeće potrebe postale hitnije, uključujući potrebu za koordinacijom pri provedbi digitalnih rješenja na razini EU-a 45 .
Dionici se žale na to što se holistički pristup interoperabilnosti promiče, ali ne osigurava, posebno kad je riječ o interoperabilnosti rješenja predviđenih za provedbu politika EU-a.
5.Zaključci i stečena iskustva
Evaluacija daje općenito pozitivnu sliku dosadašnje uspješnosti programa ISA2. Interoperabilnost javnog sektora sada je važnija nego ikad za stvaranje dodane vrijednosti za građane i poduzeća. Program je proveden u uglavnom neobvezujućem okviru politike koji se razvija bržim tempom nego ikad prije (odjeljak 3.3 .). Predstojeća znatna ulaganja u digitalizaciju javnog sektora (odjeljak 3.4 .) zahtijevaju da se pomno razmotri iskustvo stečeno u okviru programa ISA2 i da njegova postignuća budu temelj novih postignuća.
To iskustvo važno je za nastavak aktivnosti u okviru programa Digitalna Europa 46 i za buduću politiku interoperabilnosti. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida potrebu za općenitim pristupom interoperabilnosti javnog sektora EU-a u svim politikama i programima.
5.1.Važnost interoperabilnosti za provedbu politika EU-a
Djelovanja u okviru programa ISA2 uspješno su pridonijela provedbi širokog raspona politika EU-a. Sve više politika 47 znatno utječe na digitalnu infrastrukturu javnog sektora EU-a. Koordinacija sektorskih prijedloga s poboljšanim upravljanjem interoperabilnošću ključna je za neometanu provedbu i interoperabilne europske digitalne javne usluge. Čak i ako ne postoje središnja rješenja, države članice EU-a zatražile su bolju koordinaciju i razmjenu primjera dobre prakse u digitalnoj provedbi politika EU-a. Interoperabilna rješenja povezana s bolešću COVID-19 pokazala su da se od EU-a sve više traži da pruži interoperabilna rješenja koja zemlje mogu ponovno uporabiti ili se na njih nadovezati.
Učinak nadilazi razinu država članica EU-a. Regionalne i lokalne javne uprave u mnogim zemljama kao minimum su zajednički odgovorne za pružanje digitalnih javnih usluga. To znači da bi imale koristi od relevantnih politika EU-a popraćenih provedbenim rješenjima koja su otpočetka interoperabilna.
5.2.Od dosljednog do strateškog pristupa interoperabilnosti javnog sektora EU-a
Evaluacija pokazuje da bi program mogao pridonijeti razvoju, održavanju i promicanju usklađenog pristupa digitalnoj transformaciji javnog sektora EU-a te interoperabilnosti s pomoću mjera povezanih s provedbom EIF-a.
Uz opći politički kontekst (odjeljak 3.2 .), Komisija je nedavno donijela Komunikaciju o Digitalnom kompasu 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće 48 . U tom se dokumentu naglašava da se mora „osigurati interoperabilnost među svim razinama vlasti i javnim uslugama”. Berlinskom deklaracijom ministri zaduženi za politiku e-uprave u državama članicama EU-a naglasili su važnost interoperabilnosti i za digitalnu suverenost te kao preduvjeta za digitalizaciju temeljenu na vrijednosti.
U budućnosti bi trebalo pažljivo procijeniti različite mogućnosti kako bi se pronašlo rješenje za neriješena pitanja, uzimajući u obzir sljedeće potrebe na koje su uputili dionici:
·potreba za poboljšanim upravljanjem interoperabilnošću koje uključuje države članice EU-a te regionalne i lokalne javne uprave,
·potreba za politikama EU-a prilagođenima digitalnim tehnologijama,
·potreba za strukturiranom i proaktivnom suradnjom i razmjenom primjera dobre prakse među svim razinama javne uprave EU-a (nacionalna, regionalna, lokalna) uključenima u razvoj digitalnih javnih usluga,
·potreba za strateškim i suradničkim planiranjem interoperabilnosti u okviru različitih programa politike i inicijativa za financiranje kako bi se ulaganja usmjerila prema nizu ključnih spremnih rješenja koja se temelje na potrebama korisnika,
·potreba za sustavnim povezivanjem s radom na europskoj normizaciji i informiranjem javnog sektora na svim razinama o ključnoj ulozi normi u podupiranju dvostruke, digitalne i zelene tranzicije,
·potreba za promicanjem uspješnih rješenja i kontinuiranim informiranjem o interoperabilnosti.
5.3.Razvoj i primjena spremnih interoperabilnih rješenja prilagođenih korisnicima
Evaluacija pokazuje da je program bio koristan za utvrđivanje, stvaranje i primjenu interoperabilnih rješenja te promicanje njihove ponovne uporabe. Kako bi se intenzivirale te aktivnosti i postigla njihova održivost, potrebno je pažljivo evaluirati određena konkretna djelovanja:
·usredotočavanje na razvoj manjeg skupa ključnih spremnih rješenja, njihovo stalno unapređivanje i poticanje njihove primjene. Usmjeravanjem na ključne prioritete i potrebe korisnika moglo bi se povećati i zadovoljstvo korisnika;
·uspostavljanje jedinstvene točke za spremna interoperabilna rješenja kako bi ih se lakše moglo integrirati u postojeći ekosustav interoperabilnosti te kako bi se povećala vidljivost postojećih rješenja i potaknula njihova primjena na regionalnoj i lokalnoj razini uz potporu država članica EU-a;
·povećanje kvalitete postojećih rješenja tako da ih se bolje prilagodi potrebama korisnika i da se korisnike uključi u njihovo stvaranje;
·podupiranje eksperimentiranja i inovacija uspostavom prilagodljivog postupka za razvoj rješenja te poticanjem javne nabave inovativnih rješenja u kombinaciji s uspostavom izoliranih okruženja za testiranje rješenja i dobivanje boljih povratnih informacija;
·poticanje suradnje sa zajednicama otvorenog koda radi održivog i otvorenog razvoja postojećih i budućih rješenja.
6.Sljedeći koraci
U okviru tekuće provedbe programa Digitalna Europa i pripreme buduće politike interoperabilnosti Komisija će posvetiti posebnu pozornost prethodno navedenim zaključcima i preporukama. Analizirat će ih kako bi utvrdila jesu li iznesena pitanja zaista problematična te kako bi pokušala pronaći odgovore na njih, u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a.
Odluka (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora (SL L 318, 4.12.2015., str. 1.).
1. Doprinos Zajednice telematskoj razmjeni podataka između uprava ( IDA ), 1995.–1997.; 2. Druga faza programa IDA ( IDA II ), 1999.–2004.; 3. Interoperabilno pružanje paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti javnim upravama, poduzetnicima i građanima ( IDABC ), 2005.–2009.; 4. Interoperabilna rješenja za europske javne uprave ( ISA ), 2010.–2015.; 5. Interoperabilna rješenja i zajednički okviri za europske javne uprave, poduzeća i građane ( ISA2 ), 2016.–2020.
Pojedinosti o postupku i rezultatima evaluacije te popratni dokazi dostupni su u Radnom dokumentu službi Komisije: SWD(2021) 965 final.
CEPS (2021.): Studija u prilog završnoj evaluaciji programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzeća i građane (ISA²), Europska komisija. DOI: 10.2799/94683
Članovi skupine bili su glavne uprave CNECT, DEFIS, DIGIT, ECFIN, EMPL, ENER, ENV, ESTAT, FISMA, GROW, JUST, MOVE, NEAR, OP, REFORM, RTD, SANTE, SG, TAXUD i JRC.
Više informacija o trenutačnom statusu inicijative: https://ec.europa.eu/isa2/shaping-future-interoperability-policy_hr
Članak 1. stavak 3. Odluke (EU) 2015/2240.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016.–2020. Ubrzavanje digitalne transformacije uprave, COM(2016) 0179 final, 19. travnja 2016.
Vidjeti uvodne izjave od 4. do 19. Odluke (EU) 2015/2240.
Island, Norveška (od 2016.), Crna Gora (od 2018.) i Sjeverna Makedonija (2020.). Programom se ujedno poticala suradnja s drugim zemljama izvan EU-a te s međunarodnim organizacijama i tijelima. Sporazumi o suradnji potpisani su 2018. s Urugvajem i Ukrajinom.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, COM(2015) 192 final, 6. svibnja 2015.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski okvir za interoperabilnost – strategija provedbe, COM(2017) 134 final, 23. ožujka 2017.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europska strategija za podatke, COM(2020) 66 final, 19. veljače 2020.
Izjava iz Tallinna o e-upravi na ministarskom sastanku od 6. listopada 2017. za vrijeme estonskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Berlinska deklaracija o digitalnom društvu i digitalnoj upravi temeljenoj na vrijednosti na ministarskom sastanku 8. prosinca 2020. za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Izgradnja digitalne budućnosti Europe, COM(2020) 67 final, 19. veljače 2020.
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (SL L 303, 28.11.2018., str. 59.).
Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (SL L 151, 7.6.2019., str. 15.).
Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ, COM(2020) 825 final, 15.12.2020.
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskom upravljanju podacima (Akt o upravljanju podacima), COM(2020) 767 final, 25.11.2020.
Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1.).
Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).
Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).
Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).
Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).
Vidjeti alat br. 47 Komisijina Paketa instrumenata za bolju regulativu (od srpnja 2021.).
S obzirom na povjerljivost i razloge povezane sa zaštitom podataka evaluacijski tim zatražio je od nositelja djelovanja da stupe u kontakt s korisnicima njihovih rješenja kao posrednici za aktivnosti savjetovanja. Takav pristup u dva koraka možda je ograničio broj zaprimljenih odgovora.
https://ec.europa.eu/isa2/actions/continuously-updating-european-interoperability-strategy_hr
https://ec.europa.eu/isa2/actions/common-architecture-single-digital-gateway_hr
https://ec.europa.eu/isa2/solutions/dcat-application-profile-data-portals-europe_hr
https://ec.europa.eu/isa2/actions/simplifying-public-tenders_hr
https://ec.europa.eu/isa2/actions/sharing-statistical-services-and-solutions_hr
https://ec.europa.eu/isa2/actions/towards-better-financial-data-reporting_hr
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0103 https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2020-0359_HR.html
U tom kontekstu, program ISA2 omogućio je lakšu razmjenu primjera dobre prakse i ponovnu uporabu rješenja putem zajedničkog repozitorija, zbirke „Digitalni odgovor na COVID-19” na platformi Joinup.
Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (SL L 166, 11.5.2021., str. 1.).
Uz inicijative iz odjeljka 3.3., u 2021. predstavljeni su sljedeći relevantni prijedlozi: Uredba o digitalnoj zelenoj potvrdi, europski okvir za digitalni identitet i Uredba o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće, COM(2021) 118 final, 9.3.2021.