EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 8.12.2021.
COM(2021) 799 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o trećem izvješću o napretku u provedbi strategije EU-a za sigurnosnu uniju
I.Uvod
Cilj je sigurnosne unije zajamčiti da EU u potpunosti ispuni svoju ulogu u odnosu na sigurnost građana i da se pritom poštuju vrijednosti koje određuju europski način života. Napredak u provedbi ostvaruje se u odnosu na sva četiri strateška prioriteta utvrđena strategijom za sigurnosnu uniju: i. sigurnosno okruženje otporno na promjene u budućnosti, ii. suočavanje s novim prijetnjama, iii. zaštita Europljana od terorizma i organiziranog kriminala i iv. snažan europski sigurnosni ekosustav.
Pandemija bolesti COVID-19 naglasila je ključne ranjivosti, dok se prijetnje i izazovi za europsku sigurnost i dalje mijenjaju zbog promjena u tehnologijama i međunarodnim kretanjima. U drugom izvješću o sigurnosnoj uniji prikazani su posebni izazovi za sigurnost koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19.
Naglasak u ovom trećem izvješću stavlja se na kretanja u posljednjih šest mjeseci povezana s najvažnijim novim prijetnjama u tom razdoblju. Posebno se ističe potreba za jačanjem suradnje sa širokim nizom dionika i partnera, ne samo unutar EU-a, već i na međunarodnoj razini.
Strategija za sigurnosnu uniju nastavlja se provoditi u kontekstu prijetnji koje su sve češće prekogranične i međusektorske prirode. Digitalni svijet i dalje se iskorištava u zlonamjerne svrhe. Kibernapadi pokrenuti unutar ili izvan Europe, među ostalim s pomoću ucjenjivačkog softvera, sve su češći i usmjereni su na osnovne državne funkcije (kao što su sustavi zdravstvene skrbi i ključna infrastruktura), industrije i javna tijela te pojedince. U porastu su aktivnosti vanjske manipulacije informacijama i vanjskog uplitanja, koje su u nekim slučajevima bile usko povezane s kiberaktivnostima, naročito operacijama hakiranja i objavljivanja informacija. Organizirani kriminal svih vrsta i dalje se odvija preko granica, a djelotvoran odgovor na to ovisi o partnerstvima sa subjektima izvan EU-a. Međunarodna kretanja zahtijevaju budnost u kontekstu potencijalne radikalizacije i terorizma te hibridnih napada, što u ovom izvještajnom razdoblju uključuje i zbivanja na vanjskoj granici EU-a.
Kako bi se otklonile te sve sofisticiranije globalne i prekogranične prijetnje, EU pojačava ne samo svoj odgovor na njih, već i suradnju s međunarodnim partnerima. To je središnja tema ovog izvješća.
Istodobno se sve intenzivnije radi na jačanju sigurnosti na schengenskom području. Bliska suradnja među državama članicama od ključne je važnosti za opću sigurnost schengenskog područja. Radi daljnjih poboljšanja u tom pogledu Komisija je pripremila velik paket mjera koji uključuje mjere za jačanje policijske suradnje i sigurnosti na schengenskom području.
Agencije EU-a u potpunosti su uključene u taj rad putem svojih operativnih aktivnosti, kojima pružaju potporu nacionalnim tijelima država članica te osiguravaju stručno znanje i iskustvo, informacije i pregled stanja u vezi s prijetnjama na koje treba hitno odgovoriti.
Dodatne pojedinosti i najnovije informacije o cijelom nizu inicijativa koje se provode u okviru sigurnosne unije prikazane su u prilogu ovoj komunikaciji.
II.Sigurnosno okruženje otporno na promjene u budućnosti
Digitalna infrastruktura, tehnologije i internetski sustavi omogućuju nam pokretanje poslovanja i korištenje proizvoda i usluga. Međutim, ta sve veća digitalizacija našeg okruženja čini nas i ranjivijima na napade. Razmjeri, učestalost i sofisticiranost kiberkriminaliteta i kibernapada sve su veći, što je potvrđeno i u ocjeni prijetnje organiziranog kriminala na internetu koju je Europol objavio u studenome 2021. i u godišnjem izvješću o prijetnjama koje je objavila Agencija EU-a za kibersigurnost (ENISA) u listopadu 2021. Prošle godine vlade u Europi suočile su se s barem 198 kiberincidenata, što javnu upravu čini sektorom koji je najviše izložen tim incidentima. Iznimno vješti i dobro opremljeni zlonamjerni akteri nalaze se i unutar i izvan EU-a te iskorištavaju globalni, otvoreni internet bez granica i praznine u nadležnosti u postojećim okvirima. Kibernapadi i kiberkriminalitet često su međusobno povezani, kao što pokazuju brojni incidenti u kojima počinitelji kaznenih djela usmjeravaju svoje aktivnosti na ranjivosti kako bi iznudili novac, te su stalna prijetnja koja se neprestano mijenja. Motivi počinitelja kiberkriminaliteta mogu jednostavno proizlaziti iz sve većih mogućnosti da unovče svoje aktivnosti, ali ponašanja drugih zlonamjernih državnih i nedržavnih aktera motivirana su ne samo financijskom dobiti, već i složenijim geopolitičkim i ideološkim razlozima. Podaci koje je prikupila ENISA pokazuju da su hakeri koji uživaju potporu država usto dostigli „nove razine sofisticiranosti i utjecaja” napadima usmjerenima na lance opskrbe u javnom i privatnom sektoru.
Stoga je naročito važno da se održi visoka razina ambicije u djelovanju EU-a, i u smislu razine sigurnosti koju nastojimo postići i u smislu brzine kojom radimo na njezinu postizanju. Na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2021. razmatralo se znatno povećanje zlonamjernih kiberaktivnosti. Vijeće je ponovno potvrdilo zalaganje EU-a za otvoren, slobodan, stabilan i siguran kiberprostor te je naglasilo potrebu za djelotvornom koordinacijom i pripravnošću pri suočavanju sa sve većim kiberprijetnjama. Istaknulo je i potrebu za jačanjem aktivnosti suzbijanja kiberkriminaliteta, naročito napada ucjenjivačkim softverom, te potrebu za poboljšanjem suradnje s partnerskim zemljama, među ostalim i u okviru multilateralnih foruma.
|
Neki primjeri nedavnih kiberincidenata/incidenata s ucjenjivačkim softverom u izvještajnom razdoblju
-Srpanj: približno 500 supermarketa u Švedskoj moralo se zatvoriti zbog vrlo agresivnog kibernapada kojim su pogođene organizacije u cijelom svijetu.
-Srpanj: Estonija je prijavila da je haker iz Tallinna preuzeo 286 438 fotografija s osobnih iskaznica iz vladinih baza podataka, čime je razotkrivena ranjivost u platformi kojom upravlja estonsko Tijelo za informacijske sustave.
-Kolovoz: regija Lacij u Italiji pretrpjela je napad ucjenjivačkim softverom kojim su onesposobljeni IT sustavi, uključujući portal za registraciju za cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Novi termini za cijepljenje nisu se mogli zakazati još nekoliko dana nakon tog napada.
-Rujan: u Njemačkoj je potvrđen kibernapad u kojem su hakeri uspjeli upasti u poslužitelj i datotečne sustave njemačkog Saveznog statističkog ureda, na čijem je čelu nacionalni povjerenik za izbore.
-Rujan: u Nizozemskoj je zbog kibernapada otežano uvođenje COVID potvrda.
-Listopad: bolnica u Belgiji bila je zbog napada ucjenjivačkim softverom primorana otkazati sve zakazane preglede.
-Studeni: u kibernapadu na europsku podružnicu Mediamarkta hakeri su zatražili da im se isplati iznos od 50 milijuna USD u bitcoinima.
|
Unutarnje rješavanje pitanja otpornosti EU-a
Ključni sastavni element potreban za povećanje sposobnosti EU-a za odgovor i oporavak u najkraćem roku uveden je Preporukom Komisije o osnivanju zajedničke jedinice za kibersigurnost (JCU). U toj zajedničkoj jedinici za kibersigurnost okupile bi se države članice i relevantne institucije, agencije i tijela EU-a kako bi se uspostavila struktura za koordiniranu suradnju na operativnoj razini. Ta bi jedinica pomagala u povezivanju raznih sudionika odgovornih za kibersigurnosne operacije u svim zajednicama za kibersigurnost u EU-u (otpornost, izvršavanje zakonodavstva, kiberdiplomacija i kiberobrana). Vijeće je 19. listopada pristalo razmotriti potencijal inicijative o zajedničkoj jedinici za kibersigurnost, kojom se dopunjuje Preporuka Komisije o koordiniranom odgovoru EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera. Pokrenut je pripremni postupak te je ENISA organizirala nekoliko radionica radi razmatranja očekivanih rezultata i sljedećih koraka, kako je utvrđeno u preporuci Komisije te uzimajući u obzir dokument slovenskog predsjedništva o daljnjim koracima u pogledu zajedničke jedinice za kibersigurnost.
Uz te glavne prijedloge taj se rad dopunjuje i sektorskim zakonodavstvom, u kojem se uzimaju u obzir konkretne ranjivosti, te se može uočiti da je tijekom izvještajnog razdoblja ostvaren napredak u financijskom, zdravstvenom, pomorskom i energetskom sektoru te u zaštiti potrošača.
Napreduju i pregovori o Aktu o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, kojim se nastoji povećati opća digitalna operativna otpornost financijskih institucija. Vijeće je 24. studenoga postiglo dogovor o općem pristupu, dok Europski parlament svoj pregovarački mandat namjerava donijeti do kraja godine. Nakon što se te mjere donesu, njima će se EU-u i njegovim državama članicama pružiti pouzdan zakonodavni okvir otporan na buduće promjene, koji će omogućiti djelotvornije rješavanje tih problema pod uvjetom da se u konačnom ishodu pregovora odražava potrebna razina ambicije.
Pandemija je pokazala da je sektor zdravstvene skrbi po svojoj prirodi ključan te da je potreban učinkovit okvir za zdravstvenu sigurnost. Prijedlozima o europskoj zdravstvenoj uniji nastoje se poboljšati zaštita, sprečavanje, pripravnost i odgovor na razini EU-a u odnosu na opasnosti za zdravlje ljudi te se u njima ocrtavaju ambicija i odlučnost EU-a da zaštiti taj ključni sektor. Već je postignut dogovor o ažuriranju mandata ključnih agencija, a uskoro bi se trebali postići i dogovori u vezi s prekograničnim prijetnjama zdravlju. Osnivanje tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) u rujnu 2021. dodalo je novu dimenziju tom radu, a podupirat će se novim okvirom hitnih, vremenski ograničenih mjera koje će se aktivirati prema potrebi.
Kiberprijetnje i hibridne prijetnje u pomorskom području, usmjerene na kritičnu pomorsku infrastrukturu, kao što su luke, podvodni kabeli i cjevovodi, energetske platforme i uska grla u pomorskom prometu, mogu dovesti do izrazitih poremećaja. Trenutačno se procjenjuje je li potrebno ažurirati Strategiju pomorske sigurnosti Europske unije i akcijski plan za tu strategiju, čime bi se moglo djelotvornije odgovarati na kiberprijetnje i hibridne prijetnje koje se stalno mijenjaju.
U nedavnoj komunikaciji „Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije” Komisija je najavila svoju namjeru da do kraja 2022. poduzme mjere za prilagođavanje otpornosti energetskog sustava novim prijetnjama kao što su kibernapadi ili ekstremni vremenski uvjeti. To bi uključivalo nova pravila o kibersigurnosti električne energije, preporuku o aspektima otpornosti u području čistih izvora energije i osnivanje europske stalne skupine operatera i nadležnih tijela za otpornost energetske infrastrukture.
Sigurnosne ranjivosti prisutne su i u mnogim pametnim proizvodima i bežičnim uređajima. Sigurnosnim rizicima naročito mogu biti izložena djeca zbog ranjivosti elektroničkih proizvoda kao što su povezane igračke i pametni satovi. Kako bi se riješio taj problem, Komisija je u listopadu 2021. donijela delegirani akt na temelju Direktive o radijskoj opremi kako bi se zaštitile privatnost i mreže te osigurala zaštita od prijevara u području povezanih elektroničkih proizvoda. Time bi se proizvođačima nametnuli zahtjevi kojima bi se povećala razina kibersigurnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a te omogućilo državama članicama da poduzmu korektivne mjere ako se utvrdi postojanje nesigurnih proizvoda na tržištu.
Povećanje otpornosti EU-a međunarodnom suradnjom
Sigurnosne prijetnje globalne su po prirodi, pa je za njihovo djelotvorno otklanjanje ključno izgraditi pouzdana međunarodna partnerstva. Stoga EU i njegove države članice aktivnije rade na sprečavanju i odvraćanju aktera prijetnji koji djeluju pod državnim i nedržavnim pokroviteljstvom te odgovaranja na te prijetnje, među ostalim jasnijim utvrđivanjem odgovornosti za te prijetnje. U srpnju 2021. EU, Sjedinjene Američke Države, NATO i druge svjetske sile objavili su izjave u kojima su oštro osudili zlonamjerne kiberaktivnosti i utvrdili da je hakerski napad na poslužitelj Microsoft Exchange početkom 2021. izvršen s državnog područja Kine. Tom zlonamjernom kiberaktivnošću kompromitirano je više od 100 000 poslužitelja u cijelom svijetu. Visoki predstavnik izdao je 24. rujna 2021. u ime EU-a izjavu o poštovanju demokratskih procesa EU-a, u kojoj je osudio niz zlonamjernih kiberaktivnosti te zatražio od Ruske Federacije da se pridržava normi odgovornog ponašanja država u kiberprostoru i pozvao sve sudionike u tim aktivnostima da ih odmah okončaju.
Rasprave o globalnim sigurnosnim izazovima pojačavaju se i na multilateralnoj razini. Na sastanku ministara nadležnih za unutarnje poslove i sigurnost iz država skupine G7 u rujnu 2021. raspravljalo se o nizu pitanja koja sežu od objavljivanja na internetu materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece, preko ucjenjivačkog softvera, pa do suzbijanja terorizma i teških kaznenih djela te korupcije. Partneri u okviru skupine G7 imali su podudarna stajališta o tim pitanjima i izrazili su predanost većoj razmjeni informacija (uključujući biometrijske i biografske informacije) uz istodobno osiguravanje zaštite osobnih podataka i temeljnih prava.
EU je sudjelovao i na sastanku ministara nadležnih za digitalna pitanja iz država skupine G20, koji je održan u kolovozu u okviru talijanskog predsjedništva. Ministri su se dogovorili o izjavi u kojoj su naglasili da je potrebno osigurati zaštitu podataka za opću javnost i poduzeća te zaštititi sigurnost digitalnog okruženja za sve. Postigli su dogovor i o načelima skupine G20 za sigurno i korisno digitalno okruženje za djecu.
EU odlučno podupire suradnju više dionika jer smatra da je ona ključna za očuvanje otvorenosti, stabilnosti i sigurnosti kiberprostora. U kontekstu Pariškog mirovnog foruma iz 2021. predsjednica von der Leyen najavila je u studenome 2021. odluku o podršci Pariškom pozivu na povjerenje i sigurnost u kiberprostoru, u okviru kojeg je okupljeno više od 80 država, 700 poduzeća i 350 organizacija civilnog društva predanih suradnji u suočavanju s izazovima, ali i mogućnostima koje donosi kiberprostor.
Osim toga, EU bilateralno surađuje s nizom trećih zemalja, među ostalim u okviru redovitih dijaloga o sigurnosti i kiberdijaloga. Proteklih je mjeseci pojačana suradnja između EU-a i SAD-a u području sigurnosnih pitanja, koja je glavni primjer suradnje s državama koje dijele slična stajališta radi postizanja napretka u ostvarivanju planova u području sigurnosti.
Suradnja između EU-a i SAD-a u području sigurnosnih pitanja
Na sastanku na vrhu između EU-a i SAD-a održanom 15. lipnja 2021. ponovno je istaknuta odlučnost u pogledu udruženog rješavanja zajedničkih problema u području sigurnosti. Nakon toga pokrenut je niz inicijativa:
—
Vijeće EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju (TTC) održalo je prvi sastanak 29. rujna 2021. U povezanoj Izjavi iz Pittsburgha naglašene su važnost provjere ulaganja radi otklanjanja opasnosti za nacionalnu sigurnost, važnost suradnje u područjima povezanima s kontrolom izvoza za trgovinu robom s dvojnom namjenom, važnost širenja otpornih i održivih lanaca opskrbe te važnost suzbijanja vanjske manipulacije informacijama i vanjskog uplitanja. Vijeće EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju uključuje radnu skupinu zaduženu za informacijske i komunikacijske tehnologije te usluge, sigurnost i konkurentnost, koja će raditi na pitanjima kao što su sigurnost, raznolikost, interoperabilnost i otpornost u cijelom lancu opskrbe IKT-om, uključujući osjetljiva i kritična područja kao što su 5G mreže, podvodni kabeli, podatkovni centri i infrastruktura u oblaku;
—
kiberdijalog između EU-a i SAD-a održan je 21. rujna 2021. Postignut je dogovor o potrebi za povećanjem suradnje i koordinacije u vezi s raspravama u okviru UN-a koje se odnose na kibersigurnost radi sprečavanja i odvraćanja i pružanja odgovora na zlonamjerne kiberaktivnosti te djelotvorne suradnje s drugim zemljama, ponajprije na jačanju globalne otpornosti;
—
EU je sudjelovao na sastanku u okviru Inicijative Bijele kuće o suzbijanju napada ucjenjivačkim softverom, održanom u listopadu 2021., zajedno s višim stručnjacima i predstavnicima vlada iz 30 zemalja. Rasprave su obuhvaćale pitanja otpornosti mreža, zloupotrebe virtualnih valuta za pranje otkupnina od ucjene i razmjene informacija radi potpore istragama i progonima transnacionalnih počinitelja napada ucjenjivačkim softverom te diplomatske aktivnosti radi potpore ostvarivanju zajedničkih ciljeva u području suzbijanja napada ucjenjivačkim softverom. Radna skupina EU-a i SAD-a za ucjenjivački softver, čiji je rad usmjeren na operativnu suradnju među tijelima kaznenog progona, prvi se put sastala 25. listopada 2021.;
—
na marginama sastanka skupine G20 u listopadu 2021. EU je s SAD-om i drugim sudionicima razgovarao o poremećajima u lancima opskrbe koji se očekuju u bližoj budućnosti i o načinima postizanja njihove dugoročne otpornosti radi izbjegavanja nestašica i očuvanja otvorenih tržišta.
U svrhu djelotvornog suzbijanja kiberkriminaliteta aktivnosti radi poboljšanja prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima za potrebe kaznenih istraga poduzimaju se u cijelom svijetu, i to na nacionalnoj razini, razini EU-a i međunarodnoj razini. Kako bi se izbjegli sukobi zakonâ pri traženju prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima, naročito je važno postojanje usklađenih pravila na međunarodnoj razini.
Velik napredak u tom području ostvaren je 17. studenoga 2021., kad je Odbor ministara Vijeća Europe donio tekst Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu (Budimpeštanska konvencija) u okviru Vijeća Europe i time formalno zaključio pregovore o tom protokolu. Komisija je donijela prijedloge kako bi ovlastila države članice da u interesu Unije brzo potpišu i ratificiraju taj protokol te sad blisko surađuje s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se državama članicama omogućilo da što prije potpišu i ratificiraju taj protokol. Protokolom se stručnjacima iz prakse u cijelom svijetu osiguravaju instrumenti za pojačanu suradnju u području kiberkriminaliteta i elektroničkih dokaza te se potvrđuje da pouzdane mjere za zaštitu temeljnih prava pozitivno utječu na djelotvornu prekograničnu suradnju za potrebe kaznenog pravosuđa. Protokol uključuje i mjere za zaštitu privatnosti i osobnih podataka.
Usporedno s time sastavlja se i nova konvencija Ujedinjenih naroda o kibernetičkom kriminalu, koja bi trebala biti pravno usklađena s postojećim instrumentima, naročito s Budimpeštanskom konvencijom. Komisija će osigurati djelotvorno sudjelovanje Europske unije u pregovorima o tome, koji počinju u siječnju 2022.
III.Suočavanje s novim prijetnjama
Najvažnije nove prijetnje uočene u izvještajnom razdoblju odnose se na hibridne prijetnje i povezane su sa stalnim tehnološkim razvojem. Razmjeri, promjenjiva priroda i način funkcioniranja sigurnosnih i hibridnih prijetnji u današnjem svijetu stalan su izazov jer se širi raspon alata kojima se zlonamjerni akteri koriste. Sigurnosni izazovi sve više proizlaze i iz novih tehnoloških postignuća, koja društvu pružaju nove mogućnosti, ali ih često iskorištavaju i zlonamjerni akteri i počinitelji kaznenih djela.
Radi djelotvornog suočavanja s novim prijetnjama, predsjednica von der Leyen istaknula je potrebu za sveobuhvatnim pristupom koji se temelji na zajedničkoj procjeni prijetnji. Strateški kompas, koji je visoki predstavnik predstavio u studenome 2021. i o kojem bi se države članice trebale dogovoriti u ožujku 2022., služit će kao smjernice za politike EU-a u području sigurnosti i obrane. U Strateškom kompasu, koji se temelji na prvoj sveobuhvatnoj analizi prijetnji (provedenoj 2020.), utvrđuju se daljnji koraci za jačanje strateške autonomije EU-a i put prema tome da EU postane jači globalni partner. U njemu se utvrđuju konkretni ciljevi i očekivani rezultati za sljedećih pet do deset godina u pogledu toga kako brzo djelovati kad smo suočeni s krizama, kako zaštititi naše građane od prijetnji koje se brzo mijenjaju, kako ulagati u kapacitete koji nam trebaju te kako sklapati partnerstva s ostalim akterima radi ostvarenja zajedničkih ciljeva.
Iskustvo s pandemijom bolesti COVID-19 pokazalo je da vanjska manipulacija informacijama i vanjsko uplitanje predstavljaju ozbiljnu i sve veću sigurnosnu prijetnju. Ona može ugroziti vrijednosti ugrađene u Ugovore EU-a, ponajprije demokratske institucije i procese, te narušiti temeljna prava i slobode. EU aktivno radi na otkrivanju, analiziranju i razotkrivanju vanjske manipulacije informacijama i vanjskog uplitanja te blisko surađuje s trećim zemljama i međunarodnim partnerima (naročito sa skupinom G7 i NATO-om) radi izgradnje kapaciteta. Nakon donošenja akcijskog plana za europsku demokraciju Europska služba za vanjsko djelovanje trenutačno u bliskoj suradnji s Europskom komisijom osmišljava paket instrumenata za suzbijanje vanjske manipulacije informacijama i vanjskog uplitanja. Komisija je 25. studenoga predstavila niz inicijativa za jačanje demokracije i integriteta izbora. To uključuje Prijedlog uredbe o transparentnosti u političkom oglašavanju i dva prijedloga o ažuriranju direktiva o biračkim pravima „mobilnih građana EU-a”.
Zapanjujući razvoj događaja povezan s hibridnim napadima na EU u ljeto 2021. bio je pokušaj destabiliziranja EU-a instrumentalizacijom migranata na vanjskim granicama EU-a.
Hibridni napad Bjelarusa na EU
-Nakon što je u svibnju 2021. Bjelarus prisilio na slijetanje jedan putnički zrakoplov, u ljeto 2021. nametnute su mu sankcije. Bjelaruski režim na to je reagirao olakšavanjem dolazaka nezakonitih migranata na granice Litve, Latvije i Poljske, čime je pokazao odlučnost u pokušaju da se stvori dugotrajna kriza kao dio širih usklađenih nastojanja da se destabilizira EU.
-Osim izlaganja migranata znatnim osobnim rizicima, važna sastavnica bjelaruskog djelovanja radi instrumentalizacije migranata bilo je manipuliranje informacijama. EU je pratio, analizirao i razotkrivao vanjsko manipuliranje informacijama i uplitanje te prosljeđivao svoje nalaze državama članicama i međunarodnim partnerima (NATO i skupina G7) putem sustava brzog uzbunjivanja.
-U Zajedničkoj komunikaciji od 23. studenoga o odgovoru na instrumentalizaciju migranata na vanjskim granicama EU-a pod pokroviteljstvom države utvrđeni su čvrsti i raznovrsni odgovori EU-a na ta događanja.
-To je uključivalo niz mjera, među ostalim: financijsku potporu EU-a; operativnu pomoć pogođenim državama članicama koju su pružale EU-ove agencije Frontex i EASO; diplomatsku komunikaciju sa zemljama podrijetla i tranzita migranata kako bi se izbjeglo da njihovi građani padnu u zamku; uvođenje sankcija usmjerenih na pojedince i subjekte koji olakšavaju nezakonite prelaske vanjskih granica Unije. Predložen je nacrt uredbe kako bi se ograničile aktivnosti prijevoznika koje olakšavaju trgovanje ljudima ili krijumčarenje ljudi u EU. Predložene su izvanredne mjere u području azila i vraćanja kako bi se pogođenim državama članicama pomoglo da odgovore na trenutačnu krizu, uz potpuno poštovanje vrijednosti i standarda EU-a. Taj paket instrumenata dopunit će se i predloženom revizijom Zakonika o schengenskim granicama tako što će se instrumentalizacija definirati u pravnom okviru EU-a.
Nastavlja se provedba zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji iz 2016. i Zajedničke komunikacije o jačanju otpornosti i povećanju sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje iz 2018., kako je opisano u petom godišnjem izvješću. Aspekti hibridnih prijetnji uključuju se u oblikovanje politika, kao dio procjene učinka budućih inicijativa politika EU-a, u okviru paketa instrumenata za bolju regulativu. Pojačana je mreža kontaktnih točaka za hibridne prijetnje, koja sad uključuje službenike za politiku iz službi Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje i Europske obrambene agencije.
U suzbijanju hibridnih prijetnji od ključne su važnosti i poboljšanje informiranosti o stanju te izgradnja otpornosti. Jedinica EU-a za otkrivanje hibridnih prijetnji unutar Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN), koji radi u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje, sastavila je preko 100 pisanih izvješća o hibridnim prijetnjama, uključujući šest analiza trendova povezanih s hibridnim prijetnjama. Kako bi osmislile instrumente za procjenu razine pripravnosti u sektorima izloženima uplitanju povezanom s hibridnim prijetnjama, službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje provele su prvo utvrđivanje sektorskih polaznih scenarija, što je prvi korak u praćenju napretka u zaštiti država članica i institucija EU-a od hibridnih prijetnji.
Hibridne prijetnje ujedno su i u središtu interesa suradnje EU-a i NATO-a, koja se temelji na zajedničkim izjavama iz Varšave (iz 2016.) i Bruxellesa (iz 2018.), a koja se dodatno pojačala tijekom pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na prijetnje koje se stalno mijenjaju i s kojima se suočavaju države članice EU-a i saveznici iz NATO-a, u tijeku su pregovori o trećoj zajedničkoj izjavi EU-a i NATO-a.
Kemijski, biološki, radiološki i nuklearni (KBRN) rizici
Prijetnje biološkog, kemijskog i nepoznatog podrijetla mogu biti prekogranične prijetnje zdravlju te se koristiti kao hibridne prijetnje ili u terorističke svrhe. To će biti dio zadaća HERA-e, u okviru kojih će se stalno provoditi procjene prijetnji te promicati nabava i proizvodnja materijala za relevantne medicinske protumjere. EU financira (sredstvima iz Zdravstvenog programa u iznosu od 5 milijuna EUR) zajedničku akciju posebno osmišljenu radi jačanja pripravnosti i odgovora na biološke i kemijske terorističke napade.
Tehnološki izazovi
Zlonamjerni akteri i počinitelji kaznenih djela mogu iskorištavati tehnologije kao što su šifriranje ili umjetna inteligencija. U ovom području pred oblikovateljima politika u Europi i izvan nje stoji izazov pronalaženja prave ravnoteže između zaštite prava i sloboda pojedinaca, osiguravanja kibersigurnosti i osiguravanja da tijela za izvršavanje zakonodavstva mogu raditi svoj posao.
Kako je istaknuto u trećem izvješću o promatračkoj funkciji u vezi sa šifriranjem, tijela kaznenog progona i pravosudna tijela suočavaju se s mnogim problemima pri zakonitom presretanju komunikacija i prikupljanju dokaza za potrebe kaznenih istraga. U ovogodišnjoj strategiji za suzbijanje organiziranog kriminala Komisija je navela svoju namjeru da 2022. predloži buduće mjere za rješavanje problema zakonitog i ciljanog pristupa šifriranim informacijama za potrebe kaznenih istraga i progona. Komisija je u postupku izrade pregleda postojećeg zakonodavstva, sudske prakse, operativne prakse i potreba u državama članicama kako bi stekla temeljitije razumijevanje pravnih okvira, postojeće prakse i potreba zajednica za kazneni progon, pravosuđe i kibersigurnost.
O Komisijinu Prijedlogu akta o umjetnoj inteligenciji vodile su se rasprave u okviru Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove te Vijeća za telekomunikacije. Slovensko predsjedništvo organiziralo je radionice, uključujući posebne radionice o izvršavanju zakonodavstva, radi pojašnjavanja najsloženijih pitanja. Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) objavili su u lipnju 2021. zajedničko mišljenje o prijedlogu Komisije, u kojem su pozvali na opću zabranu korištenja umjetne inteligencije u sustavima za daljinsku biometrijsku identifikaciju na javnim mjestima. Europski parlament donio je 6. listopada 2021. rezoluciju u kojoj ukazuje na opasnosti sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu i algoritamske pristranosti u primjenama umjetne inteligencije te naglašava potrebu za ljudskim nadzorom i strogim zakonskim ovlastima, osobito u kontekstu kaznenog progona ili prelaska granice.
IV.Zaštita Europljana od terorizma i organiziranog kriminala
Terorizam
U izvješću o stanju i trendovima u području terorizma koje je objavio Europol u lipnju 2021. navedeno je da države članice smatraju da je džihadistički terorizam i dalje najveća teroristička prijetnja u EU-u. U izvješću se potvrđuje da su najčešća vrsta napada nadahnutih džihadizmom u EU-u, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini bili napadi na javnim mjestima usmjereni na civile. Sve dovršene džihadističke napade 2020. počinili su pojedinci koji su djelovali samostalno. U izvješću se navodi i da je više osumnjičenika uhićenih 2020. imalo kontakte putem interneta sa sljedbenicima terorističkih skupina izvan EU-a. Teroristička skupina koja samu sebe naziva „Islamska država” i mreža Al Qaida nastavile su u zemljama Zapada poticati napade pojedinaca koji djeluju samostalno, što pokazuje međusobnu usku povezanost vanjske i unutarnje sigurnosti. Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u kolovozu je u svojoj izjavi navelo da će „EU i njegove države članice učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da stanje u Afganistanu ne dovede do novih sigurnosnih prijetnji za građane i građanke EU-a”. Poduzeti su koraci kako bi se osiguralo da se za odgovaranje na moguće prijetnje koriste svi raspoloživi instrumenti.
S obzirom na kretanja u Afganistanu koordinator EU-a za borbu protiv terorizma u koordinaciji s Komisijom, Europskom službom za vanjsko djelovanje, predsjedništvom i ključnim agencijama EU-a sastavio je akcijski plan za borbu protiv terorizma u Afganistanu. U tom akcijskom planu utvrđuju se 23 preporuke u četirima područjima: sigurnosne provjere – sprečavanje infiltracije; izbjegavanje toga da Afganistan postane utočište za terorističke skupine; praćenje i suzbijanje propagande i mobilizacije (npr. uloga Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji) i suzbijanje organiziranog kriminala kao izvora financiranja terorizma. Države članice izrazile su zadovoljstvo tim akcijskim planom u okviru Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 8. listopada 2021. Prvo postignuće bio je dobrovoljni postupak za pojačane sigurnosne provjere osoba koje dolaze iz Afganistana, koji je 22. studenoga 2021. dobio podršku Stalnog odbora EU-a za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti. Na tehničkom sastanku s članovima privremene afganistanske vlade koju su proglasili Talibani održanom 28. studenoga 2021. u Dohi EU je pozvao Afganistan na poduzimanje odlučnih mjera za borbu protiv svih oblika terorizma.
Komisija nastavlja sa svojim radom na provedbi Agende za borbu protiv terorizma. Evaluacija Direktive o suzbijanju terorizma donesena je 18. studenoga 2021. i u njoj je ta direktiva općenito pozitivno ocijenjena. Međutim, postoje problemi koji ograničavaju uspješno funkcioniranje te direktive, na primjer poteškoće u dokazivanju terorističke namjere ili, u nekim državama članicama, teškoće pri klasificiranju nasilnih djela ekstremne desnice kao terorističkih djela.
Konačno, i dalje postoje prepreke djelotvornoj suradnji i koordinaciji među državama članicama kad je riječ o zaštiti i pomoći koja se pruža žrtvama terorizma. Komisija trenutačno dodatno ocjenjuje prenošenje te direktive u nacionalno pravo te je od srpnja 2021. pokrenula postupke zbog povrede prava protiv 24 države članice zbog neodgovarajućeg prenošenja direktive. Stručni centar EU-a za žrtve terorizma
, koji je pilot-projekt Komisije, pomaže državama članicama i nacionalnim organizacijama za potporu žrtvama u praktičnoj primjeni pravila EU-a o žrtvama terorizma. Rezultati tog pilot-projekta uključuju Priručnik EU-a o žrtvama terorizma, nacionalne priručnike i nacionalne aktivnosti osposobljavanja u kojima je sudjelovalo više od 750 sudionika.
Komisija stalno pruža potporu nastojanjima država članica da bolje zaštite javne prostore. Održana je druga Digitalna jesenska škola o zaštiti javnih prostora te su dionici upoznati s najnovijim primjerima najbolje prakse.
Radi boljeg sprečavanja terorizma potrebno je nastaviti s borbom protiv radikalizacije na internetu i izvan njega. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) proslavila je u listopadu 2021. svoju desetu obljetnicu djelovanja u području sprečavanja radikalizacije tako što je organizirala konferenciju usmjerenu na promjenjivu prirodu izazova u tom području. Kad je riječ o borbi protiv radikalizacije na internetu, Europol je 5. studenoga 2021. u suradnji s Komisijom organizirao stožernu vježbu radi provjere provedbe Kriznog protokola EU-a. Vježba se održala u okviru internetskog foruma EU-a, a njome se ispitivala suradnja između vladinih tijela i tehnološke industrije u zaustavljanju viralnog širenja terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu.
Budući da je sigurnost naših partnera i susjeda od ključne važnosti za osiguravanje europske vlastite unutarnje sigurnosti, Europska služba za vanjsko djelovanje i Komisija blisko surađuju s ključnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru redovitih dijaloga o borbi protiv terorizma radi jačanja naše suradnje u pitanjima sigurnosti i borbe protiv terorizma. Istodobno, postoji niz sporazuma koji su sklopljeni radi olakšavanja razmjene informacija i osobnih podataka, čime se pak omogućuje suradnja preko Europola, koja je više operativne prirode.
|
Dijalozi o borbi protiv terorizma s trećim zemljama/međunarodnim organizacijama u razdoblju od srpnja do prosinca 2021.:
- politički i sigurnosni dijalog na visokoj razini s državama središnje Azije (srpanj 2021.),
-Zajednički odbor za suradnju s Novim Zelandom, strateški dijalog između EU-a i Novog Zelanda (srpanj 2021.),
-sastanak s višim dužnosnicima iz Maldiva u okviru Odjela za borbu protiv terorizma (rujan 2021.),
-dijalog o borbi protiv terorizma s Bosnom i Hercegovinom (listopad 2021.),
-dijalog o borbi protiv terorizma s Turskom (25. studenoga 2021.),
-dijalog o borbi protiv terorizma između EU-a i NATO-a (15. studenoga 2021.).
Sporazumi Europola s trećim zemljama o razmjeni osobnih podataka:
-sporazum Europola s Novim Zelandom sklopljen je 28. rujna 2021.,
-prvi krug pregovora s Izraelom održan je 22. studenoga 2021.
Sporazumi Europola o strateškoj suradnji:
-Europol je 16. rujna 2021. s Armenijom potpisao sporazum o strateškoj suradnji.
|
|
|
Suradnja u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije naročito je intenzivna s partnerima sa zapadnog Balkana, a odvija se u okviru Zajedničkog akcijskog plana iz 2018. za borbu protiv terorizma s partnerima sa zapadnog Balkana. Rad na provedbi šest provedbenih aranžmana dogovorenih sa svakim od partnera sa zapadnog Balkana nastavlja se stabilnim tempom. Na sastanku na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom u Sloveniji u listopadu 2021. istaknuta je važnost poduzimanja odlučnih mjera za borbu protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala, a naročito trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, pranja novca, uzgoja droge i trgovine drogom te korupcije, nezakonite trgovine vatrenim oružjem, kiberprijetnji i hibridnih prijetnji.
Komisija je 20. srpnja 2021. predstavila ambiciozan paket zakonodavnih prijedloga radi jačanja
pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma
, koji uključuje mjere za usklađivanje pravila o kriptoimovini s najnovijim međunarodnim standardima, koje je izradila Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF). Primjerice, svi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom bit će obuhvaćeni područjem primjene zakonodavstva EU-a o borbi protiv pranja novca, kojim će se od njih zahtijevati da prijave svaku sumnjivu transakciju koju su izvršili njihovi klijenti. Komisija predlaže i da se pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom zabrani pružanje anonimnih usluga novčanika za kriptoimovinu. Paket je dio obveze Komisije da štiti pojedince u EU-u i financijski sustav EU-a od financiranja terorizma. Njime se nastoji unaprijediti otkrivanje sumnjivih transakcija i aktivnosti te ukloniti praznine u propisima kojima se počinitelji kaznenih djela koriste za pranje nezakonito stečene imovine ili financiranje terorističkih aktivnosti putem financijskog sustava.
Nedavno donesene uredbe o carinskim kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i o uvozu kulturnih dobara sad su u fazi provedbe (potonja uredba u fazi je djelomične provedbe dok se ne razvije centralizirani informatički sustav povezan s njome). Te će uredbe pridonijeti borbi protiv pranja novca i zaštiti kulturne baštine, no imat će ulogu i u jačanju borbe protiv financiranja terorizma.
Organizirani kriminal
Trendovi povezani s kriminalom koje je Europol uočio tijekom pandemije bolesti COVID-19 pokazuju da je unatoč zabranama kretanja i ograničenjima teški i organizirani kriminal i dalje aktivan te da se prilagođava svim okolnostima i iskorištava ih radi ostvarivanja zarade. Dok su zakonita gospodarstva oslabila, kriminalno gospodarstvo jača. Informacije dobivene u okviru međunarodne suradnje u području izvršavanja zakonodavstva svakodnevno pokazuju globalne razmjere mreža organiziranog kriminala i stupanj povezanosti među kriminalcima. Za prevladavanje tog transnacionalnog izazova potreban je međunarodni angažman u borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući dodatne korake za razvoj partnerstava i suradnje sa zemljama u neposrednom susjedstvu i šire.
Trgovina nedopuštenim drogama i dalje je najveće kriminalno tržište u EU-u. Akcijski plan EU-a u području droga za razdoblje 2021.–2025. donesen je početkom srpnja, nakon strategije objavljene u prosincu 2020. Nacionalni koordinatori za droge iz EU-a sastali su se 22. rujna kako bi razgovarali o sprečavanju. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u lipnju je u Europskom izvješću o drogama 2021. iznio svoju najnoviju analizu situacije u području droga u EU-u, a u rujnu je objavio izvješće u kojem se naglašava da u Afganistanu sve više raste proizvodnja metamfetamina. Europol pojačava suradnju s iranskim i turskim tijelima kako bi se poboljšalo prikupljanje obavještajnih podataka o nezakonitoj trgovini drogama. Prema informacijama Europola glavni put za krijumčarenje heroina unutar EU-a i dalje vodi kroz Balkan, dok se krijumčarenje kokaina najčešće odvija kontejnerskim lukama kao što su Antwerpen ili Rotterdam. Europol izrađuje novu platformu o drogama kako bi mogao svaki tjedan izvješćivati države članice EU-a o najnovijim kretanjima.
Suradnja s međunarodnim partnerima od ključne je važnosti u borbi protiv droga. Nedavni ostvareni kontakti uključuju dijalog između EU-a i SAD-a u rujnu 2021., dijalog o drogama između EU-a i zemalja zapadnog Balkana u listopadu te Mehanizam za koordinaciju i suradnju između EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) u području droga u lipnju. Pokrenut će se i dijalozi o drogama između EU-a i Irana te između EU-a i Kolumbije.
U Akcijskom planu EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. jasno se navodi da je glavni prioritet potpuna provedba Direktive o vatrenom oružju. U izvješću Komisije iz listopada 2021. ocjenjuje se primjena Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja te se ističe da je Direktiva o vatrenom oružju dovela do poboljšanja u pogledu kategorija vatrenog oružja, njegove sljedivosti, razmjene informacija i administrativnih postupaka. Međutim, zasad je samo deset država članica u potpunosti prenijelo tu direktivu. U izvješću se naglašava da postoji prostor za daljnja poboljšanja u području zakonske kontrole nabave, posjedovanja i kretanja civilnog oružja. Komisija će stoga provesti procjenu učinka mogućih izmjena Direktive o vatrenom oružju. U EU-u postoji približno 35 milijuna komada nezakonitog vatrenog oružja te se mnogo oružja krijumčari preko naših granica. Od ključne je važnosti suradnja sa zemljama zapadnog Balkana. U rujnu 2021. održana je Ministarska konferencija o vatrenom oružju između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, na kojoj je istaknuta bliska suradnja između EU-a i zemalja zapadnog Balkana u borbi protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem, koja se odvija u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT). Otkad je 2018. donesen Regionalni plan djelovanja za sveobuhvatnu kontrolu malog i lakog oružja, partneri sa zapadnog Balkana ostvarivali su stabilan napredak u usklađivanju svojih pravnih okvira s pravilima EU-a i UN-a o vatrenom oružju te se povećala operativna suradnja i razmjena informacija s EU-om i njegovim agencijama.
Nezakonita trgovina otpadom jedan je od najtežih oblika kaznenih djela protiv okoliša. Do 30 % vrijednosti pošiljaka otpada odnosi se na nezakonite pošiljke, čija je vrijednost 9,5 milijardi EUR godišnje. Komisija je 17. studenoga 2021. donijela
revidiranu Uredbu o pošiljkama otpada
, kojom će se dodatno pojačati mjere protiv nezakonite trgovine otpadom osnivanjem EU-ove skupine za provedbu Uredbe o pošiljkama otpada, ovlašćivanjem Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da pruža potporu u transnacionalnim istragama koje provode države članice o nezakonitoj trgovini otpadom te predviđanjem strožih pravila o administrativnim sankcijama.
Borba protiv korupcije od ključne je važnosti za osiguravanje kvalitetne vladavine prava i očuvanje povjerenja građana u javne institucije. Glavni su problemi pritom čvrsta povezanost organiziranog kriminala i korupcije te rizik od infiltracije korupcije u zakonito gospodarstvo i javne institucije. U drugom izvješću o vladavini prava, objavljenom 20. srpnja 2021., istaknuto je da iako su države članice EU-a i dalje među najuspješnijima na svijetu u borbi protiv korupcije, problemi i dalje postoje, naročito kad je riječ o kaznenim istragama, kaznenom progonu i primjeni sankcija za korupciju u nekim državama članicama. Iako su mnoge države članice poduzele mjere za jačanje okvira za sprečavanje korupcije i integritet, uključujući pravila o sukobu interesa, transparentnosti u lobiranju i praksi „rotirajućih vrata”, resursi koji se dodjeljuju za borbu protiv korupcije u nekim su državama članicama nedostatni. U drugim državama članicama i dalje postoje sumnje u djelotvornost istraga, kaznenog progona i odlučivanja u predmetima korupcije na visokoj razini.
Od ključne je važnosti i sprečavanje prijevara na štetu proračuna EU-a. Europski parlament izdao je 26. listopada dva izvješća u kojima je sa zabrinutošću primijetio da su uslijed pandemije bolesti COVID-19 nastale nove mogućnosti za počinitelje prijevara i organizirani kriminal te je skrenuo pozornost na važnost preventivnih mjera u predviđanju rizika od korupcije u kriznim situacijama i odgovoru na njih te na potrebu za povećanjem transparentnosti u financijskom okruženju Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) već je u rujnu 2021., manje od četiri mjeseca od početka svojih aktivnosti, ostvario zapažene rezultate pokretanjem istraga o slučajevima navodnih prijevara, čija se vrijednost procjenjuje na približno 4,5 milijardi EUR
. Europol je 15. listopada 2021. pokrenuo novu operaciju na razini EU-a pod nazivom Sentinel, koja će biti usmjerena na prijevare povezane sa sredstvima koja se nude u okviru inicijative NextGenerationEU. U operaciju su uključeni EPPO, Eurojust, OLAF i 23 države članice. Te aktivnosti provodit će se barem godinu dana, a bit će usmjerene na proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka, razmjenu informacija i podupiranje koordinacije operacija za suzbijanje prijevara, ponajprije prijevara na štetu Mehanizma za oporavak i otpornost.
Krijumčarenje migranata kriminalna je aktivnost usmjerena na iskorištavanje ranjivih osoba. Polovinu krijumčara ljudi čine kriminalci koji se bave s više vrsta kriminala te su uključeni i u druge oblike kriminalnih aktivnosti. Sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata ključni je cilj
strategije EU-a za sigurnosnu uniju
, strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala, strategije EU-a za suzbijanje trgovine ljudima (2021.–2025.) i
novog pakta o migracijama i azilu
, što zahtijeva stalnu međunarodnu suradnju i koordinaciju. Oslanjajući se na napredak ostvaren u okviru prvog
akcijskog plana EU-a protiv krijumčarenja migranata (2015.–2020.)
, Komisija je u suradnji s visokim predstavnikom donijela ažurirani akcijski plan EU-a za razdoblje 2021.–2025.
Ključne teme akcijskog plana EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata za razdoblje 2021.–2025.
-Uspostava operativnih partnerstava protiv krijumčarenja s konkretnim instrumentima u okviru sveobuhvatnih, uravnoteženih, pojedinačno prilagođenih i uzajamno korisnih migracijskih partnerstava, što će omogućiti dodatan rad na stvaranju povjerenja i uspostavi suradnje.
-Poboljšanje provedbe pravnih okvira za sankcioniranje krijumčara i zaštitu migranata od iskorištavanja.
-Jačanje pravosudne suradnje u području krijumčarenja migranata pozivanjem država članica EU-a da se više koriste potporom Eurojusta za prekogranične istrage putem zajedničkih istražnih timova i da što bolje iskoriste Fokusnu skupinu za tužitelje za krijumčarenje migranata.
-Reagiranje na internetske prakse koje se neprestano mijenjaju i na alate koji olakšavaju krijumčarenje, i to putem poboljšane operativne suradnje i razmjene informacija između nacionalnih tijela i agencija EU-a.
-Povećanje istraživanja i prikupljanja podataka radi boljeg razumijevanja migracijskih trendova, prirode i dosega kriminalnih mreža, učinka politika protiv krijumčarenja i načina rada kriminalnih mreža.
Eurojust je 4.–5. studenoga 2021. održao svoj godišnji sastanak o krijumčarenju migranata, koji je poslužio i kao prilika za poboljšanje suradnje u tom području sa zemljama zapadnog Balkana i južnim partnerskim zemljama s područja Sredozemlja koje sudjeluju u programu EuroMed pravosuđe. U posljednjih šest mjeseci 2021. Eurojust je podupirao i nekoliko velikih operacija protiv krijumčarenja migranata
.
Nakon što je donijela Strategiju za suzbijanje trgovine ljudima, Komisija provodi evaluaciju Direktive o suzbijanju trgovine ljudima, što uključuje razmatranje minimalnih pravila na razini EU-a kojima bi se moglo kriminalizirati korištenje usluga iskorištavanih žrtava trgovine ljudima. Kako bi se javnost informirala o tom obliku kriminala, 18. listopada 2021. obilježen je 15. dan EU-a za borbu protiv trgovine ljudima. Istog je dana mreža agencija za pravosuđe i unutarnje poslove objavila zajedničko izvješće o identifikaciji i zaštiti žrtava trgovine ljudima. U studenome 2021. Europol i Frontex koordinirali su i podupirali veliku međunarodnu akciju protiv trgovine ljudima. U toj akciji sudjelovalo je 29 zemalja, predvođenih Austrijom i Rumunjskom, s više od 14 000 službenika za izvršavanje zakonodavstva. Akcija se provodila na putovima krijumčarenja na cestama i u zračnim lukama te je dovela do 212 uhićenja i identifikacije 89 dodatnih osoba koje se sumnjiči za trgovinu ljudima.
Seksualno zlostavljanje djece na internetu i izvan njega jedno je od najtežih kaznenih djela i stalni prioritet za EU i njegove države članice. Ministri unutarnjih poslova raspravljali su 12. studenoga 2021. o politikama i praksama usmjerenima na informiranje javnosti o tim kaznenim djelima i na njihovo sprečavanje, o instrumentima koji su potrebni za uspješne istrage tih kaznenih djela, uz potpuno poštovanje temeljnih prava svih predmetnih korisnika, te o načinima osiguravanja zaštite žrtava, s jakim naglaskom na prava djeteta. Privremeno zakonodavstvo na temelju kojeg bi pružatelji internetskih usluga mogli nastaviti svoje dobrovoljne aktivnosti otkrivanja i prijavljivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu te uklanjati materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece iz svojih sustava stupilo je na snagu 3. kolovoza 2021. Komisija i dalje radi na provedbi inicijativa najavljenih u strategiji EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece i sveobuhvatnoj strategiji EU-a o pravima djeteta te ujedno izrađuje i dugoročnije zakonodavstvo radi djelotvornije borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
V.Snažan europski sigurnosni ekosustav
Pojačana policijska suradnja u cijelom EU-u i jake vanjske granice ključni su elementi EU-a bez nadzora unutarnjih granica. S obzirom na prekograničnu prirodu borbe protiv kriminala i jačanja sigurnosti, države članice moraju se sve više oslanjati jedne na druge. Međutim, i dalje postoje prepreke u razmjeni podataka među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u različitim državama članicama EU-a, što dovodi do slijepih točaka koje mogu iskorištavati kriminalci i teroristi koji djeluju u više država članica. U svrhu bolje potpore državama članicama Komisija je predstavila paket mjera za policijsku suradnju.
Paket o policijskoj suradnji uključuje:
-Prijedlog direktive o razmjeni informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica: ciljevi su: i. olakšati tijelima za izvršavanje zakonodavstva jednak pristup informacijama dostupnima u drugoj državi članici; ii. postići da sve države članice imaju jedinstvenu kontaktnu točku koja djelotvorno funkcionira; iii. uspostaviti Europolovu mrežnu aplikaciju za sigurnu razmjenu informacija (SIENA) kao standardni komunikacijski kanal za razmjenu informacija među državama članicama u području izvršavanja zakonodavstva;
-Prijedlog preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji: ciljevi su pojačati operativnu prekograničnu policijsku suradnju donošenjem zajedničkih minimalnih standarda na razini EU-a za instrumente suradnje u područjima kao što su prekogranične potjere, zajedničke ophodnje i zajedničke operacije;
-Prijedlog uredbe o revidiranom okviru iz Prüma: cilj je revidirati postojeći okvir iz Prüma o automatiziranoj razmjeni podataka, među ostalim: i. dodavanjem kategorija policijskih evidencija i prikaza lica, ii. uvođenjem tehničkog rješenja (središnji usmjerivač) za učinkovitiju automatiziranu razmjenu podataka među tijelima za izvršavanje zakonodavstva i iii. osiguravanjem dostupnosti relevantnih podataka iz baze podataka Europola tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica.
Europol ima presudnu ulogu u policijskoj suradnji u suzbijanju terorizma i organiziranog kriminala. Brzim dogovorom o prijedlogu izmjene uredbe o Europolu omogućilo bi se Europolu da bolje podupire države članice u suzbijanju organiziranog kriminala i terorizma.
Suradnja na međunarodnoj razini među tijelima za izvršavanje zakonodavstva od ključne je važnosti za našu unutarnju sigurnost. Vijeće je u srpnju donijelo pregovarački mandat za sporazum između EU-a i Interpola. Pregovori bi trebali početi u prosincu 2021.
Radi dodatne potpore istragama država članica u području suzbijanja terorizma i organiziranog kriminala te radi olakšavanja pravosudne suradnje Komisija je 1. prosinca 2021. donijela paket o digitalnom pravosuđu.
|
Paket o digitalnom pravosuđu uključuje:
-Prijedlog o digitalnoj razmjeni informacija o prekograničnim terorističkim predmetima: cilj je poboljšati funkcioniranje Registra za borbu protiv terorizma uspostavljenog u listopadu 2019. Njime će se Eurojustu omogućiti da ostvari jaču, proaktivniju ulogu u podupiranju koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima za istrage i progon u odnosu na kaznena djela terorizma;
-Prijedlog o uspostavi platforme za suradnju radi potpore funkcioniranju zajedničkih istražnih timova: cilj je dodatno povećati učinkovitost i djelotvornost zajedničkih istražnih timova. Njime će se omogućiti sigurna elektronička komunikacija i razmjena informacija i dokaza među nadležnim nacionalnim tijelima te tijelima, uredima i agencijama Unije uključenima u odgovarajuće zajedničke istražne timove;
-Prijedlog o digitalizaciji prekogranične pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima: prijedlogom se nastoji osigurati djelotvoran pristup fizičkih i pravnih osoba pravosuđu i olakšati pravosudnu suradnju među državama članicama utvrđivanjem pravne osnove za korištenje modernih digitalnih tehnologija za komunikaciju u kontekstu prekograničnih sudskih postupaka u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima.
|
Boljim sinergijama između sigurnosti i obrane povećat će se djelotvornost našeg djelovanja radi potpore državama članicama u tim područjima. Komisija je započela s provedbom akcijskog plana o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije, koji je donesen u veljači 2021. Komisija radi s agencijama EU-a, što ponajprije uključuje Europsku obrambenu agenciju, na poticanju pristupa koji se temelje na sposobnostima u svim sektorima sigurnosti te na promicanju sinergija poboljšanjem koordinacije programa i instrumenata EU-a. Osim toga, Komisija će objaviti radni dokument službi Komisije „Jačanje sigurnosti istraživanjem i inovacijama”. U tom se dokumentu, s jedne strane, naglašava strateška uloga sigurnosnih istraživanja kao potpore u ostvarivanju različitih ciljeva politike civilne sigurnosti te se, s druge strane, prikazuju mjere koje se uvode radi omogućivanja optimalnog prihvaćanja inovacija proizašlih iz istraživanja u instrumentima i uslugama dostupnima europskim i nacionalnim tijelima za sigurnost.
Kad je riječ o financijskim sredstvima EU-a za sigurnost, 26. studenoga 2021. donesen je program rada Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2021.–2022. To će pridonijeti aktivnostima u nizu područja, kao što su razmjena informacija, prekogranična suradnja te sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, terorizma i radikalizacije na internetu i izvan njega. Komisija je 10. studenoga 2021. donijela programe rada za
program Digitalna Europa
. Među tim programima program rada u području kibersigurnosti, za koji su dodijeljena financijska sredstva u iznosu od 269 milijuna EUR, provodit će Komisija u ime Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti (ECCC) zajedno s mrežom nacionalnih koordinacijskih centara. U okviru tog programa provodit će se ulaganja u izgradnju napredne kibersigurnosne opreme, alata i podatkovnih infrastruktura. Financirat će se razvoj i optimalno korištenje znanja i vještina povezanih s kibersigurnošću, promicat će se primjeri najbolje prakse i osigurati široko uvođenje najsuvremenijih kibersigurnosnih rješenja u cijelom europskom gospodarstvu.
Brza i potpuna provedba donesenog zakonodavstva od ključne je važnosti za djelotvornost sigurnosne unije. Europska komisija svojim odlukama o povredama vodi pravne postupke protiv država članica koje ne poštuju svoje obveze na temelju prava EU-a, što uključuje zakonodavstvo u okviru sigurnosne unije. Komisija je 2. prosinca odlučila pokrenuti postupke protiv raznih država članica zbog toga što nisu prenijele ili provele određene elemente pravila EU-a o suzbijanju terorizma, suzbijanju rasizma i ksenofobije, europskom uhidbenom nalogu, razmjeni informacija iz kaznene evidencije te suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima.
Uloga agencija i tijela EU-a
Agencije i tijela EU-a i dalje imaju presudnu ulogu u poticanju suradnje i razmjene informacija u cijeloj Uniji i u borbi protiv kriminala. Mnoge aktivnosti tih agencija i tijela u izvještajnom razdoblju bile su usmjerene na brzo odgovaranje na operativne potrebe nastale zbog krize u Afganistanu, ali i na druge hitne sigurnosne izazove, kao što su hibridne prijetnje, ucjenjivački softver i organizirani kriminal.
|
Primjeri operativnih aktivnosti agencija EU-a
-U listopadu 2021. Europol i Eurojust koordinirali su aktivnosti suradnje koje su imale središnju ulogu u suzbijanju napada ucjenjivačkim softverom na kritičnu infrastrukturu i identificiranju brojnih aktera prijetnji čijim je radnjama pogođeno više od 1 800 žrtava u 71 zemlji.
-Europol je u srpnju 2021. proslavio petu obljetnicu inicijative „Bez novih ucjena” (engl. No More Ransom), u okviru koje je više od šest milijuna poduzeća i pojedinaca dobilo pomoć da besplatno povrate svoje datoteke, čime je spriječena isplata otkupnina kiberkriminalcima ukupne vrijednosti od gotovo milijardu EUR.
-Uloga ENISA-e u području operativne suradnje konsolidirana je kako bi se mreži CSIRT-ova, mreži EU-CyCLONe i svim uključenim sudionicima u EU-u omogućilo da surađuju i odgovaraju na napade velikih razmjera. ENISA koordiniranjem rada tajništva mreže EU-CyCLONe i tajništva mreže CSIRT-ova nastoji uskladiti djelovanje na tehničkoj i operativnoj razini te djelovanje svih sudionika iz EU-a uključenih u odgovor.
|
Važnu ulogu ima i suradnja među agencijama, a primjer za to sporazum je sklopljen 22. studenoga između Frontexa i Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).
Većina agencija razvija vanjsku dimenziju svojih aktivnosti. Međunarodna suradnja i ta vanjska dimenzija od ključne su važnosti za rješavanje sigurnosnih izazova na koje se agencije moraju usredotočiti u skladu sa svojim mandatima. Provedba te vanjske dimenzije odvija se u bliskom dogovoru i koordinaciji s drugim vanjskim akterima i programima, uključujući djelovanje u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kako bi se izbjeglo udvostručivanje aktivnosti, omogućila suradnja i povećala djelotvornost.
|
Uloga agencija EU-a u odgovoru na stanje u Afganistanu i regiji
-Agencije EU-a osiguravaju stalno praćenje stanja u Afganistanu i regiji te pridonose informiranosti o stanju i dinamičnoj razmjeni informacija o Afganistanu u okviru Mreže EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.
-Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) izdala je 31. kolovoza izvješće o mogućim posljedicama razvoja događaja u Afganistanu koje utječu na unutarnju sigurnost EU-a, i to u područjima terorizma, organiziranog kriminala i krijumčarenja migranata. Osim toga, Europol je osnovao unutarnju stručnu radnu skupinu za praćenje krize i razmjenu relevantnih i pouzdanih informacija.
-Europski potporni ured za azil (EASO) objavio je ažurirano izvješće s informacijama o zemlji podrijetla o sigurnosnom stanju u Afganistanu te je pokrenuo aktivnosti potpore u pogledu unutarnje i vanjske dimenzije krize.
-Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex – EBCG) pratila je stanje i koordinirala zajedničke operacije država članica s trećim zemljama radi jačanja sigurnosti granica, operativne suradnje i razmjene informacija.
|
Osim provođenja operativnih aktivnosti opisanih u izvješću agencije i tijela EU-a izdali su, od objave posljednjeg izvješća o napretku prema uspostavi sigurnosne unije, i velik broj važnih izvješća i smjernica, koji su navedeni u prilogu.
VI.Zaključak
EU i dalje pokazuje da se može prilagoditi novim izazovima i uspješno nositi s njima kako se pojavljuju, a to je jasno vidljivo u području sigurnosti. Kako bi zaštitio svoje države članice, EU uvijek drži korak s najnovijim razvojem događaja, bez obzira na to je li riječ o pružanju potpore državama članicama koje se suočavaju s novim hibridnim prijetnjama na vanjskim granicama EU-a ili o suradnji s međunarodnim partnerima u pružanju koordiniranog odgovora na prijetnje koje proizlaze iz novih tehnologija i koje se neprestano mijenjaju. Istodobno se rješenjima i preventivnim djelovanjem na razini EU-a i dalje odgovara na konvencionalnije sigurnosne rizike.
Jamčenje sigurnosti Europe u cjelini zajednička je odgovornost u okviru koje svaki sudionik ima svoju ulogu, od Europskog parlamenta i Vijeća, koji donose nova svrsishodna i djelotvorna pravila, preko država članica, koje pravodobno provode zakonodavstvo EU-a, do raznih tijela, organizacija i dionika, koji obavljaju operativni rad na terenu. U okviru sigurnosne unije nastavit će se koordinirati vrlo širok niz različitih instrumenata i sudionika u interesu građana EU-a.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 8.12.2021.
COM(2021) 799 final
EMPTY
PRILOG
KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o trećem izvješću o napretku u provedbi strategije EU-a za sigurnosnu uniju
Izvješća i smjernice agencija EU-a u području sigurnosti u posljednjih šest mjeseci
Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol)
·Europol je 22. lipnja 2021. objavio godišnje izvješće o stanju i trendovima u pogledu terorizma (Te-Sat), u kojem se detaljno opisuje stanje u pogledu terorizma i navode podaci o terorističkim napadima i uhićenjima u EU-u 2020.
·Europol je 13. kolovoza 2021. objavio treće izdanje svojeg godišnjeg izvješća o džihadističkoj propagandi na internetu, koje sadržava opsežnu analizu glavnih trendova i razvoja internetske propagande najistaknutijih džihadističkih organizacija u 2020.
·Europol i UNODC objavili su 7. rujna 2021. Izvješće o novim spoznajama o kokainu, u kojem se opisuje nova dinamika na tržištu kokaina, koje predstavlja jasnu prijetnju europskoj i globalnoj sigurnosti.
·Europol je 11. studenoga 2021. objavio godišnju ocjenu prijetnje organiziranog kriminala na internetu (IOCTA). U izvješću iz te godine i dalje je uočljiv učinak pandemije bolesti COVID-19.
·Europol je 24. studenoga 2021. u suradnji s Eurojustom objavio treće godišnje izvješće Sirius o stanju digitalnih dokaza u EU-u. To izvješće upućuje na složenost posljedica digitalnog okruženja koje se stalno mijenja i fragmentiranog pravnog okvira. Ono pokazuje i kako je globalna pandemija bolesti COVID-19 prisilila pravosudna tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva EU-a na to da razviju inovativne pristupe i prilagode postojeće postupke.
Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust)
·Eurojust je u srpnju 2021. objavio Smjernice o kaznenom progonu prijevara povezanih s ulaganjima
. Te smjernice sadržavaju pregled pravnih i operativnih pitanja na koja tužitelji mogu naići te se objašnjava kako Eurojust i Europol mogu pridonijeti uspješnosti kaznenog progona prijevara povezanih s ulaganjima.
·Eurojust je u srpnju također objavio Izvješće o Eurojustovoj obradi predmeta u području europskog uhidbenog naloga
, u kojem se na temelju Eurojustove obrade predmeta utvrđuju glavne poteškoće s kojima se susreće u praktičnoj primjeni europskog uhidbenog naloga i ističe, gdje je relevantno, uloga koju je Eurojust imao u prevladavanju takvih poteškoća.
·Eurojust je u listopadu 2021. objavio Informativni članak o trgovini ljudima
, u kojem se detaljno opisuje rad te agencije u tom području kako bi se stručnjake informiralo o dodanoj vrijednosti Eurojusta u poboljšanju pravosudne suradnje u predmetima trgovine ljudima.
·U izvješću objavljenom 18. listopada 2021. Eurojust je koordinirao prvi potpuni pregled djelovanja za pomoć žrtvama trgovanja ljudima. To je zajednički pothvat svih agencija Europske unije koje djeluju u području pravosuđa i unutarnjih poslova
.
·Eurojust je u studenome 2021. objavio brošuru o upotrebi i pravnoj prirodi informacija dobivenih od migranata na vanjskim granicama EU-a u sudskim postupcima.
·Eurojust je u studenome 2021. objavio i izvješće o zaštiti prava žrtava u prekograničnim slučajevima, u kojem na temelju obrade predmeta analizira glavne izazove i primjere najbolje prakse u tom području.
·U studenome je objavljeno 3. zajedničko izvješće Eurojusta i Europola o stanju digitalnih dokaza u EU-u. Cilj je izvješća predstaviti podatke o upotrebi elektroničkih dokaza u kaznenim predmetima i prikupiti stajališta pravosudnih tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva i pružatelja internetskih usluga o metodama i izazovima dobivanja podataka za istragu i kazneni progon.
Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA)
·ENISA je u srpnju 2021. objavila ocjenu zakonodavstva EU-a o sigurnosti telekomunikacijskih usluga i dva izvješća o učinku kiberincidenata na telekomunikacijske usluge i usluge povjerenja te na lanac opskrbe.
·ENISA je uz savjetovanje s državama članicama osmislila okvir za indeks kibersigurnosti EU-a, u skladu s predloženom Direktivom NIS2. Cilj je indeksa kibersigurnosti pružiti pregled razvijenosti kapaciteta za kibersigurnost u državama članicama. ENISA namjerava isprobati indeks 2022.
·ENISA je ove godine zajedno s državama članicama i Komisijom izradila tehničke smjernice o sigurnosnim mjerama za nacionalne vršne domene (kao što su .nl, .eu) kako bi nacionalnim tijelima pomogla u nadzoru sigurnosti registara vršnih domena u EU-u. Te će smjernice biti donesene kao smjernice Skupine za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS).
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex–ECBG)
·Frontex je 30. lipnja 2021. objavio svoju godišnju analizu rizika, koja pokazuje kako je bolest COVID-19 utjecala na vanjske granice.
·U kolovozu 2021. Frontex je objavio prvo izvješće ureda za temeljna prava, u kojem je istaknuo mjere poduzete radi usklađivanja s novim zahtjevima iz Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži iz 2019.
Druge agencije i tijela
·Agencija za temeljna prava (FRA) objavila je u srpnju 2021. izvješće o prijavljivanju zločina iz mržnje, u kojem je utvrdila znatne prepreke koje žrtvama otežavaju pristup pravosuđu. Agencija je u rujnu zajedno s osam međunarodnih organizacija pokrenula portal za promicanje globalne suradnje u području umjetne inteligencije.
· Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) izradila je tijekom ljeta 2021. dvije analize potreba za operativnim osposobljavanjem – u području borbe protiv terorizma i seksualnog iskorištavanju djece.
·Europska mreža i centar za stručnost u području kibersigurnosti osnivaju se u Bukureštu, a prvi sastanak Upravnog odbora održan je 20. listopada.
·Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je prvi paket europskog vodiča za 2021. o zdravstvenim i socijalnim odgovorima na probleme s drogama (18. listopada 2021.). Taj vodič pomaže stručnjacima i oblikovateljima politika u rješavanju negativnih posljedica uporabe droga. Vodič se sastoji od četiri minivodiča, koji se objavljuju u četiri uzastopna paketa od listopada 2021. do početka 2022. Glavna tema prvog paketa su obrasci uporabe.
