EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.11.2021.

COM(2021) 670 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2021) 306 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

Otporna infrastruktura temelj je energetske unije. Prošle je godine (2020.) s radom započeo još jedan važan projekt međusobnog povezivanja, a regionalna je suradnja znatno ojačana.

U tom je kontekstu Europski energetski program za oporavak (EEPR) imao ključnu ulogu u financiranju glavne infrastrukture od zajedničkog interesa radi integracije tržišta električne energije i plina te poboljšavanja sigurnosti opskrbe.

I. NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA

Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR), i danas su jednako važne kao i 2009., kad je EEPR uspostavljen.

U ovom se izvješću za svaki dio EEPR-a iznosi napredak postignut u provedbi projekata i Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEEF). Nadovezuje se na izvješće doneseno 2020. 1 i obuhvaća provedbu projekata od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. i plaćanja izvršena u tom razdoblju.

II. SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA

Do kraja prosinca 2020. od ukupno 59 projekata završeno ih je 46 (+1 u odnosu na 2019.), a korisnicima je isplaćen ukupan iznos od 2 571 908 648 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 203 322 313 EUR) (vidjeti Prilog).

U području infrastrukture za električnu energiju i plin situacija je sljedeća: većina je projekata završena, a dva su projekta u tijeku.

Nositelji projekata integracije energije dobivene iz vjetra na moru u mrežu ostvarili su znatan napredak, a nositelji jedinog preostalog projekta hvatanja i skladištenja ugljika odlučili su obustaviti financijsku potporu projektu.

Komisija je odlučila nastaviti pružati financijsku potporu ulagateljima sve dok je jasno da postoji mogućnost konačne odluke o ulaganju i da projekt donosi znatnu vrijednost društvu.

1.    Infrastruktura za plin i električnu energiju

Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u tri glavna područja djelovanja (spojni plinovodi, protok plina u suprotnom smjeru i električna energija).

Dodijeljen je ukupan iznos od 2 267 574 462 EUR, od čega je do 31. prosinca 2020. korisnicima isplaćeno 1 675 770 713 EUR. Plaćanja su podložna čvrstoj predanosti korisnika da projekt provedu konačnom odlukom o ulaganju.

1.1. Dosadašnji napredak 

Od ukupno 44 infrastrukturna projekta dosad ih je završeno 38 (bez promjene u odnosu na 2019. jer 2020. nije završen nijedan projekt), četiri su zaustavljena, a dva su u tijeku.

U sektoru električne energije završeno je svih 12 projekata.

U području spojnih plinovoda završeno je 13 projekata od ukupno njih 18, dva napreduju prema novom planu, a tri su zaustavljena.

U području protoka u suprotnom smjeru i spojnih plinovoda u središnjoj i istočnoj Europi završeno je 13 projekata, a Komisija je u rujnu 2014. zaustavila jedan projekt u Rumunjskoj.

U odnosu na posljednje izvješće o provedbi EEPR-a može se istaknuti napredak ostvaren u sljedećim područjima:

-spojni plinovod Grčka–Bugarska (IGB) ključan je pravac za transport plina iz Transjadranskog plinovoda (TAP) i ukapljenog prirodnog plina iz Grčke prema sjeveru te je riječ o važnom projektu za diversifikaciju opskrbe plinom u jugoistočnoj Europi. Riječ je o projektu od zajedničkog interesa (PCI 6.8.1.) i prioritetnom projektu u okviru inicijative za energetsku povezanost središnje i jugoistočne Europe (CESEC). Komisija ga od početka politički i financijski podupire. Za njega je izdvojeno 45 milijuna EUR iz Europskog energetskog programa za oporavak i 39 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Izgradnja projekta dodatno je napredovala 2020. i predviđa se da će biti završena do kraja 2021. Ispitivanje i puštanje u rad predviđeno je u prvom polugodištu 2022.,

-u Republici Cipru Ministarstvo energetike, trgovine i industrije priprema provedbu projekta za terminal za prihvat prirodnog plina, čime će se pridonijeti diversifikaciji ciparske strukture izvora energije i okončanju energetske izoliranosti otoka te olakšati tržišno natjecanje neovisnih proizvođača u proizvodnji električne energije iz plina. Očekuje se da će prirodni plin na ciparsko tržište ući do kraja 2022.

Zasad se predviđa da bi ta dva projekta koja su u tijeku trebala biti završena do kraja 2021., odnosno do kraja 2022.

2. Projekti za energiju vjetra na moru

2.1. Dosadašnji napredak

Potprogram za energiju iz vjetra na moru sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljenih u dvije glavne vrste aktivnosti:

– opsežna ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih konstrukcija na moru (šest projekata), i

– razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene iz vjetra (tri projekta).

Od navedenih devet projekata sedam ih je završeno, a dva su prijevremeno zaustavljena. Za projekte je uplaćeno 399 945 664 EUR (nakon odbitka naloga za povrat).

2.2. Dosadašnji napredak po sektorima

2.2.1. Napredak u pogledu inovativnih turbina i konstrukcija na moru

U okviru projekta „Aberdeen Offshore Wind Farm” 1. srpnja 2018. u vjetroelektrani na moru „Aberdeen Bay” društva Vattenfall s radom je započelo jedanaest vjetroturbina s najvećim kapacitetom u svijetu (tad je to iznosilo 8,8 MW, a danas postoje turbine snage 12 MW). U rujnu 2018. službeno je otvoren objekt „European Offshore Wind Deployment Centre” (projekt „Aberdeen Offshore Wind Farm”). Posljednje izvješće za projekt dostavljeno je i odobreno u srpnju 2020.

2.2.2. Napredak u integraciji mreže za energiju iz vjetra

Provedba preostalih dvaju projekata (projekti „Kriegers Flak” i „COBRAcable”) općenito je napredovala u skladu s očekivanjima.

U rujnu 2019. u rad je pušten spojni plinovod COBRAcable između Danske i Nizozemske. Projekt COBRAcable završen je u prosincu 2019. Završno izvješće podneseno je u ožujku 2020., odobreno je, a projekt je zaključen.

Kriegers Flak – kombinirano mrežno rješenje – počeo je s radom u prosincu 2020., što je ujedno i datum završetka projekta. Završno izvješće podneseno je u ožujku 2021., odobreno je te je završno izvješćivanje za projekt zaključeno.

3. Hvatanje i skladištenje ugljika

Potprogram EEPR-a s financijskom potporom od milijardu EUR sastojao se od šest projekata kojima se nastojao obuhvatiti cjelokupni postupak hvatanja, prijevoza i skladištenja ugljika.

Završen je jedan projekt (Compostilla u Španjolskoj), a njegov je rezultat operativno pilot-postrojenje za hvatanje, prijevoz i skladištenje ugljika. Četiri su projekta prijevremeno zaustavljena zbog odluke nositelja projekta da ne izvrše ulaganja, a jedan je projekt zaključen prije završetka. Za te je projekte uplaćeno 387 099 179 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u ukupnom iznosu od 145 294 400 EUR).

III. EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEEF)

Iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) u prosincu 2010. izdvojeno je 146,3 milijuna EUR za financijski instrument za financiranje projekata održive energije 2 . Iznos od 125 milijuna EUR iskorišten je kao doprinos EU-a Europskom fondu za energetsku učinkovitost (EEEF). EEEF je pokrenut u srpnju 2011. i iznosi ukupno 265 milijuna EUR 3 , uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s osiguranim sredstvima u iznosu od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti informiranja. Instrumentom za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć omogućeno je podupiranje ulaganja 4 , čime se pridonijelo postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva EU-a u nekoliko država članica, uključujući Španjolsku, Portugal, Francusku, Dansku, Ujedinjenu Kraljevinu, Irsku, Nizozemsku i Belgiju. Nakon isteka roka za dodjelu sredstava iz instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć Komisija je 2020. u proračun EU-a vratila 4 498 415 EUR od prvotno dodijeljenog iznosa (vidjeti Prilog). EEEF omogućuje namjenska financiranja projekata (dužnički i vlasnički instrumenti) u područjima energetske učinkovitosti, obnovljive energije i čistog gradskog prijevoza. Korisnici su lokalna ili regionalna javna tijela ili privatni subjekti koji djeluju u njihovo ime.

1.Dosadašnji napredak

Portfelju Fonda dodana je nova transakcija 2020.:

– projekt „Dancer” u Litvi uključuje Fond i proizvođača Dancer, koji su utemeljili društvo Dancer Mobility kako bi se javnim tijelima pružile sveobuhvatne usluge operativnog najma električnih autobusa proizvedenih u Litvi. EEEF je uložio zajedno s poduzećem Vėjo Projektai, litavskim proizvođačem električnih autobusa Dancer, od kojih je grad Klaipėda u Litvi već kupio dva. Kupnju električnih autobusa i njihov rad financirat će Dancer Mobility. Sveobuhvatnim operativnim najmovima koje Dancer Mobility nudi javnim tijelima bit će obuhvaćena upotreba autobusa, infrastruktura za punjenje, opskrba zelenom energijom i potpuno održavanje. Dancer je inovativan model autobusa, koji su u cijelosti osmislili i razvili mladi inženjeri iz Klaipėde u suradnji s trima europskim sveučilištima. Riječ je o izrazito laganom (9,8 tona), potpuno električnom gradskom autobusu s kapacitetom prijevoza do 93 putnika. Dancer je najlaganiji među autobusima iz iste kategorije i ima napredne značajke za smanjenje buke. Smatra se izrazito energetski učinkovitim i gotovo ne proizvodi vibracije.

Od njegova osnivanja do 31. prosinca 2020. u okviru EEEF-a potpisani su ugovori za 18 projekata u vrijednosti od 199 milijuna EUR te se procjenjuje da je time generirano 354,5 milijuna EUR konačnih ulaganja.

Na temelju ocjene projekta EEEF-a i okvira izvješćivanja 5 o uštedama ekvivalenta CO2 i primarne energije, od kraja 2016. njegovim su ulaganjima postignute uštede od gotovo 566 476 tona CO2 i 857 445 MWh primarne energije 6 .

2.Instrument za tehničku pomoć EEEF-a

Europski fond za energetsku učinkovitost u studenome 2016. pokrenuo je novi instrument za tehničku pomoć. Nastavljajući se na Instrument za tehničku pomoć Europske komisije kojim upravlja EEEF, Fond je uspostavio novo sredstvo za potporu ambicioznim javnim subjektima s unovčivim projektima ulaganja u održivu energiju. Takvi projekti moraju se odnositi na sektor energetske učinkovitosti, inicijative malog opsega povezane s obnovljivom energijom i/ili javnim prijevozom. EEEF pruža potporu korisnicima – regijama, gradskim vijećima, sveučilištima, javnim bolnicama i drugim javnim subjektima u državama članicama EU-a – dodjelom savjetodavnih usluga za planirana ulaganja, na primjer, provedbe studija izvedivosti, energetskih pregleda, pravnih usluga i analize gospodarske održivosti. Instrument za tehničku pomoć EEEF-a dobio je financijska sredstva iz instrumenta ELENA (Europski instrument za lokalnu energetsku podršku) u okviru programa Obzor 2020. Europske unije. Do prosinca 2020. potporu u okviru njega već je primalo osam korisnika u Italiji, Španjolskoj i Litvi.

3.Glavni zaključci i izgledi

EEEF je postupno ostvario dobre rezultate u pogledu unosnih ulaganja te je u devet godina rada u okviru njega već osigurana potpora za 18 vrlo specifičnih projekata 7 (od kojih su dva projekta već otplaćena zaradom koja je ponovno uložena u fond) u području različitih tehnologija u osam država članica.

IV. Opći zaključci

EEPR je ostvario dobre rezultate. Završena je infrastruktura u svih 12 projekata u području električne energije i u većini projekata u području plina. Dva projekta u području plina još su u tijeku te se njihov završetak očekuje 2021. i 2022. Stroga kontrola koju provodi Europska komisija u provedbi i nadzoru projekta pridonijela je povećavanju učinkovitosti instrumenta.

Projekti za energiju iz vjetra na moru bili su složeniji nego što se očekivalo, no nositelji i graditelji uspjeli su pronaći rješenja kako bi se oni završili, što je u nekim slučajevima dovelo do produljenja trajanja ugovora. EEPR je tijekom jedanaestogodišnjeg trajanja programa pomogao u stjecanju tehničkog znanja i pridonio razvoju interkonekcijskih tehnologija za energiju iz vjetra na moru.

Iako financijska potpora EEPR-a nije bila dovoljna da potakne tvrtke da realiziraju demonstracijske projekte hvatanja i skladištenja ugljika na komercijalnoj razini, Komisija i dalje smatra da je hvatanje i skladištenje ugljika važno za dekarbonizaciju (jedina pouzdana tehnologija za dugoročno skladištenje ugljikova dioksida) – općenito za EU, a naročito za industrije s velikom potrošnjom energije i visokim emisijama ugljika.

Sredstva iz EEEF-a ulagala su se u nekoliko projekata energetske učinkovitosti, a fond će i dalje širiti svoj portfelj te osiguravati rješenja za financiranje i stvarati dobit za svoje dionike. Europski fond za energetsku učinkovitost služi i kao model za inovativne financijske instrumente u okviru kojih se ulaže u isplative i razrađene projekte održive energije koji mogu privući privatni kapital, uz istodobno dokazivanje poslovne isplativosti takvih ulaganja i postizanje vjerodostojnih rezultata.

(1)

Izvješće iz 2019. doneseno 3. rujna 2020., COM(2020) 476 final.

(2)

Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike.

(3)

Uz Europsku komisiju, u Fond su uložili i: Europska investicijska banka (75 milijuna EUR), Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) (60 milijuna EUR), upravitelj ulaganja Deutsche Bank (DB) (5 milijuna EUR) i 2020. Deutsche Bundesstiftung Umwelt (10 milijuna EUR).

(4)

Više informacija o tim ulaganjima može se pronaći na poveznici: https://www.eeef.lu/european-commission-ta-facility.html

(5)

Izvješće EEEF-a za 4. tromjesečje, str. 3., dostupno na: https://www.eeef.lu/quarterly-reports.html?file=files/downloads/Quarterly_Reports/2020/eeef-Quarterly-Report-2020-Q4.pdf  

(6)

Kumulativne uštede primarne energije prikazane su samo za tehnologije energetske učinkovitosti i čistog gradskog prijevoza. Obuhvaćaju obračune od financijskog zaključenja do dospijeća zajma utemeljene na procjenama za projekte u izgradnji i one koji su u radu kraće od godinu dana te na stvarnim podacima za projekte koji su u radu duže od godinu dana. Uštede se odnose na ukupno ulaganje u projekt (tj. na ulaganja EEEF-a i druga ulaganja).

(7)

Izvješće EEEF-a za 4. tromjesečje, str. 4.–10., dostupno na sljedećoj poveznici: https://www.eeef.lu/quarterly-reports.html?file=files/downloads/Quarterly_Reports/2020/eeef-Quarterly-Report-2020-Q4.pdf  

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.11.2021.

COM(2021) 670 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2021) 306 final}

Ukupni iznos plaćanja za projekte u okviru EEPR-a (EUR) 31. prosinca 2020.
	Godina	Ukupno
Spojni plinovodi	2010.	360 855 255
	2011.	224 168 978
	2012.	129 803 681
	2013.	126 931 210
	2014.	105 405 090
	2015.	368 316 520
	2016.	171 413 396
	2017.	54 679 619
	2018.	127 796 483
	2019. 2020.	0 6 400 481
Ukupno		1 675 770 713
Hvatanje i skladištenje ugljika	2010.	193 746 615
	2011.	192 003 912
	2012.	–5 616 119
	2013.	26 844 339
	2014.	16 439 027
	2015.	8 810 052
	2016.	0
	2017.	–8 187 324
	2018.	–36 828 954
	2019. 2020.	–112 368 0
Ukupno		387 099 179
Energija vjetra na moru	2010.	146 307 028
	2011.	41 300 325
	2012.	15 624 304
	2013.	11 990 156
	2014.	19 996 656
	2015.	–26 186 766
	2016.	14 240 385
	2017.	87 063 362
	2018.	31 303 765
	2019. 2020.	34 549 131 23 757 319
Ukupno		399 945 664

Fond za energetsku učinkovitost	2010.	0
	2011.	30 000 000
	2012.	934 251
	2013.	24 892 027
	2014.	42 726 026
	2015.	14 651 461
	2016.	3 000 000
	2017.	0
	2018.	0
	2019. 2020.	–2 612 258 –4 498 415
Ukupno		109 093 092
Sveukupno	2010.	700 908 898
	2011.	487 473 215
	2012.	140 746 117
	2013.	190 657 732
	2014.	184 566 799
	2015.	365 591 267
	2016.	188 653 781
	2017.	133 555 657
	2018.	122 271 293
	2019. 2020.	31 824 505 25 659 385
Ukupno		2 571 908 648
Nalozi za povrat odbijeni su od plaćanja.