EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.9.2021.

COM(2021) 609 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o europskim misijama

Komunikacija Komisije o europskim misijama

1.Uvod

Način na koji su Europljani reagirali suočeni s ekstremnim vremenskim uvjetima u nekoliko država članica EU-a ovog ljeta svjedoči o važnosti europske solidarnosti i suradnje. Europske zemlje spremno su si pomagale u borbi protiv šumskih požara, popravljanju štete od poplava i pružanju financijske potpore za osobe koje su izgubile svoje domove. Te prirodne katastrofe još jednom potvrđuju postojanje klimatske krize i krize bioraznolikosti u Europi i u svijetu.

Pandemija bolesti COVID-19, koja je izazvala zdravstvene i socioekonomske probleme, jasno je pokazala da se kriza najbolje može rješavati solidarnošću, koordiniranim radom i neovisnom znanošću, koja ima ključnu ulogu. Pandemija nas je i snažno podsjetila da nijedna kriza ne dolazi sama. Iako je pandemija imala i pozitivne utjecaje, npr. poboljšala se kvaliteta zraka u gradovima i iskazala lokalna solidarnost, povećala je druge zdravstvene rizike, npr. opasnost od raka, jer su aktivnosti prevencije ranog otkrivanja, dijagnoze i terapije smanjene.

Te klimatske i zdravstvene krize poziv su svim društvenim akterima da udruže snage na nove i inovativne načine. Održavati status quo više nije moguće. Europljani su svjesni koliko je hitno da se nešto poduzme i snažno podupiru znanost u pronalaženju rješenja. To daje jedinstven zamah novoj vrsti politike istraživanja i inovacija. S istim timskim duhom i spremnošću na suradnju koje smo pokazali u ovim teškim trenucima možemo biti odvažni i ambiciozni u oblikovanju budućnosti u kojoj želimo živjeti.

Imajući to na umu, Europski parlament i Vijeće EU-a dali su mandat Komisiji da uvede nov način rada u svim područjima politika i područjima stručnosti i znanosti uz izravnu suradnju s poduzećima, lokalnim zajednicama i inovacijskim zajednicama: misije EU-a 1 . Te su misije utemeljene na istraživanju i inovacijama 2 , a cilj im je odgovoriti na društvene probleme i ponovno povezati građane s Europskom unijom inspirirajući ih i osnažujući ih kako bi poboljšali svoje i tuđe živote.

Ovo je naša prilika da zajedno radimo na zdravoj, zelenoj i digitalnoj budućnosti. Ovo je naša misija.

2.Misije EU-a

Misije EU-a polaze od ideje da je za postizanje učinka u složenim društvenim pitanjima potreban koordiniran rad u cijeloj Europi. One pomažu u ostvarivanju ambicioznih prioriteta ove Komisije, imajući u vidu zaključak da postojeći instrumenti nisu dovoljni. Misije će postići rezultate zahvaljujući novoj ulozi istraživanja i inovacija u okviru Obzora Europa kombiniranoj s koordiniranim, sveobuhvatnim pristupom i novim odnosom s građanima. Misije EU-a postavile su odvažne, konkretne i mjerljive ciljeve s jasno definiranim rokom u kojem se rezultati mogu realno očekivati. Kontinuirano će se provoditi praćenje i evaluacije. Misije će se sastojati od koordiniranog rada Komisije na objedinjavanju potrebnih resursa u smislu programa financiranja, politika i propisa, podatkovnih usluga i izvora 3 i drugih aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva misija. Da bi se postigao stvaran i trajan učinak, taj rad znači punu mobilizaciju javnih i privatnih aktera, kao što su države članice EU-a, regionalne i lokalne vlasti, istraživački instituti, poduzetnici i javni i privatni ulagači.

Posebno važan element misija EU-a bit će pozivanje lokalnih zajednica na suradnju i uključivanje europskih građana kako bi se osiguralo da ta nova rješenja i pristupi budu prihvaćeni u društvu.

Misije će biti izravna potpora prioritetima kao što su europski zeleni plan, europski plan za borbu protiv raka, gospodarstvo u interesu građana, novi europski Bauhaus 4 , EU-ov osuvremenjeni plan za industrijsku konkurentnost i europski svemirski program, pri čemu će se svim tim podupirati UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Suzakonodavci 5 su utvrdili i dogovorili pet područja misija, a zatim su ih dodatno razradili posebni stručni odbori za misije na temelju opsežnih savjetovanja s dionicima i građanima 6 . Komisija sad pokreće provedbu pet misija EU-a:

Prilagodba klimatskim promjenama: potpora da barem 150 europskih regija i zajednica postane otporno na klimatske promjene do 2030.

Cilj je ove misije hitan problem prilagodbe klimatskim promjenama pretvoriti u priliku da Europa postane otporna, pravedna i pripremljena za suočavanje s klimatskim poremećajima, kao što su ekstremni vremenski uvjeti, šumski požari i zarazne bolesti. Misija će biti podrška u pripremi europskih regija na neizbježne promjene i ekstremne pojave te u razmjeni iskustava i rješenja za sprečavanje gubitka života i sredstava za život.

Borba protiv raka: dulji i kvalitetniji život za više od 3 milijuna ljudi do 2030., s fokusom na prevenciju, liječenje oboljelih od raka i pomoć njihovim članovima obitelji.

Ovo je podrška državama članicama, regijama i zajednicama u suzbijanju raka, posebno važna s obzirom na poremećaje koje je izazvala pandemija koronavirusa. Poboljšat će poimanje raka, prevenciju, dijagnosticiranje i terapije, pozitivno utjecati na kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji te zajamčiti jednak pristup skrbi u cijeloj Europi. Ova će misija u središte osmišljavanja politika staviti istraživanja i inovacije, a u središte istraživanja i inovacija građane, a posebno pacijente.

Obnova naših oceana i voda do 2030. 

Promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovode u opasnost naše oceane i vode, a time i naša društva. Novi sustavni pristup misije promatrat će oceane i vode kao cjelinu i imati ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti i obnovi prirode. Misija će doprinijeti ciljevima EU-a da se zaštiti 30 % morskog područja EU-a, obnove morski ekosustavi, oslobodi 25 000 km riječnih tokova, spriječi i ukloni onečišćenje – tako što će se za 50 % smanjiti gubitak hranjivih tvari, upotreba kemijskih pesticida, količina plastičnog otpada koji završi u moru – te ostvari klimatski neutralno i kružno plavo gospodarstvo s neto nultom stopom emisija iz pomorskog sektora.

 
100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. 

Gradovi, koji proizvode više od 70 % globalnih emisija CO2, imaju presudnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Najmanje 100 gradova dobit će potporu da bi do 2030. postali klimatski neutralni. Ti će gradovi u bliskoj suradnji s građanima sastaviti klimatske ugovore za gradove, u kojima će se detaljno razraditi strategija za uvođenje i praćenje inovativnih i digitalnih rješenja za postizanje klimatske neutralnosti. Bit će predvodnici u području klimatskih inovacija i demonstrirati rješenja za smanjenje emisija ugljika koja će svim drugim gradovima omogućiti da ostvare što i oni do 2050.

Plan za tlo za Europu: 100 živih laboratorija i oglednih projekata koji će biti na čelu nastojanja da se zdravlje tla oporavi do 2030.

Život na Zemlji ovisi o zdravim tlima, ali ona su globalno ugrožena. Smatra se da je u Europi 60 %–70 % tla nezdravo, zbog čega smo izloženiji problemima s opskrbom hranom i ekstremnim vremenskim uvjetima. Ova će misija poticati ljude sudjelovanje i stvarati djelotvorna međusektorska i međuteritorijalna partnerstva kako bi se zaštitila i obnovila tla u Europi, pa i izvan nje. Doprinijet će ciljevima zelenog plana koji se odnose na održivu poljoprivredu, otpornost na klimatske promjene, bioraznolikost i nultu stopu onečišćenja.

3.Metode za ostvarivanje ciljeva

Nova uloga istraživanja i inovacija

Misije imaju jasnu polaznu točku u području istraživanja i inovacija: istraživačke i inovacijske aktivnosti određuju smjer za postizanje rezultata na temelju konkretnih ciljeva pojedinačne misije. Opseg misija znatno nadilazi opseg pojedinačnog istraživačkog projekta. Cilj svake misije je osnova za portfelj istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, koji će sadržavati osnovna i primijenjena istraživanja u raznim sektorima i područjima. U misijama je fokus na demonstriranju, povećavanju razmjera i repliciranju postojećih i novih rješenja, uključujući socijalne inovacije. Time će se dobiti pojedinačno prilagođen inovacijski pristup, koji uključuje socijalne inovacije i u okviru kojeg će rješenja biti potpuno prilagođena lokalnim okolnostima. Nadalje, postupne promjene neće biti dovoljne. Rješavanje tih problema zahtijeva remećenje postojećeg stanja, nove ideje i preuzimanje rizika. Misije u svom pristupu potpuno podržavaju razmišljanje izvan okvira: potiču eksperimentiranje i pristupe odozdo prema gore s višestrukim rješenjima za postizanje svojih ciljeva, a cijene i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje zbog njihove uloge u razvoju talenata, znanja i vještina građana. Upravo ta otvorena, uključiva i inovativna suradnja, u kojoj postoji i element usmjerenosti na socijalni učinak i preobrazbe, za koji su potrebna socijalna ulaganja i novi kurikulumi, povećava naše izglede da pronađemo rješenja za složene društvene probleme koje misije trebaju riješiti, a ujedno i potiče aktivnosti izvan misija u novim smjerovima, privlači privatna ulaganja i pomaže istraživačima u stjecanju vještina i napretku u karijeri. Misije će biti jedinstvena prilika da se kapacitet javnog sektora za potporu eksperimentiranju i prihvaćanje neuspjeha kombinira s uvođenjem kapaciteta privatnog sektora za inovacije i remećenje postojećeg stanja.

Primjeri iz misija

·U okviru misije „Prilagodba klimatskim promjenama” provest će se 75 demonstracija sustavnih promjena velikih razmjera kako bi se pripremilo za velike opasnosti izazvane klimatskim promjenama, npr. scenariji poplava prilagođeni lokalnim okolnostima i kombiniranje tehničkih mjera s rješenjima koja se temelje na prirodi.  

·U okviru misije „Borba protiv raka” i europskog plana za borbu protiv raka radit će se na stvaranju novih sveobuhvatnih infrastruktura za borbu protiv raka, čiji je cilj pacijentima poboljšati pristup visokokvalitetnoj skrbi o raku i kliničkim ispitivanjima. Da bi se te infrastrukture uspostavile, potreban je precizno usmjeren pristup EU-a u kojem će biti uzete u obzir posebnosti svakog zdravstvenog sustava i postojeće nejednakosti. Bliska suradnja između tvoraca politika, istraživača, zdravstvenih djelatnika i pacijenata bit će od presudne važnosti.

·Misija „Obnova naših oceana i voda” poticat će digitalni sustav znanja o oceanima i vodama, što uključuje pripremu Digitalnog blizanca oceana, koji će se integrirati s inicijativom Odredište Zemlja u okviru programa Digitalna Europa. Na temelju ove misije vodit će se pilot-projekti i testovi revolucionarnih istraživanja i inovacija za mapiranje, praćenje, upravljanje, predviđanje i obnavljanje oceana i voda izloženih štetnim klimatskim promjenama i antropogenim pritiscima. To će biti proširenje postojećih i planiranih europskih infrastruktura i usluga kao što su Copernicus 7 i EMODet 8 .

·U okviru misije „Klimatski neutralni i pametni gradovi” podupirat će se opsežne istraživačke i inovacijske aktivnosti za razvoj, ispitivanje, demonstraciju i poboljšanje inovativnih rješenja za klimatsku neutralnost u gradovima u svim sektorima. Time će se ubrzati razvoj sposobnosti gradova da postignu klimatsku neutralnost i pridonijeti njihovu rastu u centre u kojima se inovativna rješenja primjenjuju u većim razmjerima.

·U misiji „Plan za tlo za Europu” predviđeno je da zajednice i dionici budu u središtu inovacijskog procesa. Pokrenut će se aktivnosti velikih razmjera: uspostava 100 živih laboratorija i oglednih projekata u kojima će ljudi iz svih društvenih slojeva i poduzeća moći zajednički stvarati znanje i pronalaziti rješenja u stvarnim uvjetima i pokazati što znaju.

Sveobuhvatni pristup

Misije EU-a priznaju da je za rješavanje društvenih problema potreban sveobuhvatan pristup koji nadilazi granice politika, programa i različitih razina upravljanja. Takav pristup lakše će se postići kroz misije jer one počinju s jasnim ciljem i zajedničkim dogovorom o roku za njegovo postizanje. Stvarni učinak postići će se zbog sposobnosti misija da okupe sve aktere – različite razine javnih tijela, istraživače i inovatore, obrazovne ustanove, mala i velika poduzeća, ulagače i civilno društvo – da stanu iza tih konkretnih i ostvarivih ciljeva. Ovaj pristup omogućuje da se od samog početka utvrde potrebni akteri, politike i instrumenti i se definiraju zajedničke odgovornosti i obveza svih dionika. Uspostavljen je poseban Komisijin model upravljanja kako bi se osigurala koordinacija i utvrdile sinergije za potporu ciljevima misija EU-a radi usmjeravanja razvoja njihovih provedbenih planova. Bliska suradnja država članica i pridruženih zemalja bit će ključna za postizanje ciljeva misija i usklađivanje s nacionalnim strategijama. Utvrdit će se komplementarnosti s regionalnim strategijama i strategijama pametne specijalizacije kako bi se, uz potporu Odbora regija i europskih mreža za potporu malim i srednjim poduzećima i inovacijama, pomoglo premostiti inovacijski jaz između država članica i regija.

Primjeri iz misija

·U okviru misije „Klimatski neutralni i pametni gradovi” primijenit će se pristup koji se temelji na potražnji, a platforma misije pružit će gradovima potrebno tehničko, regulatorno i financijsko stručno znanje za približavanje klimatskoj neutralnosti. Misija će također podupirati i portfelj istraživačkih i inovacijskih demonstracijskih i pilot-projekata kojima se odgovara na potrebe koje su gradovi naveli, pri čemu će svi relevantni akteri na nacionalnoj i lokalnoj razini biti potpuno uključeni.

·Misija „Borba protiv raka” pokrenut će jedinstvenu suradnju s državama članicama i dionicima na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Novi model zajedničkog upravljanja 9 sa strukturiranim dijalogom osigurat će sustavnu i djelotvornu integraciju istraživanja, inovacija i razvoja politika u području borbe protiv raka u Europi.

·U okviru misije „Obnova naših oceana i voda” svi će se relevantni akteri okupiti na temelju povelja o provedbi. Partneri će se tim poveljama obvezati na uspostavu oglednih projekata na razini bazena/sliva za rješavanje zajedničkih, prekograničnih problema, kao što su obnova morskih i slatkovodnih ekosustava, borba protiv onečišćenja i potpora klimatski neutralnom plavom gospodarstvu u EU-u.

Novi odnos s građanima

Pristup na temelju misija sadržava još jedan važan, novi element, a to je kako će misije u svoje aktivnosti uključiti ljude, a osobito mlade, zajednice i socijalne partnere. Zahvaljujući novim mogućnostima za participativnu demokraciju u Europi, koje uključuju digitalne tehnologije osmišljene tako da budu otporne na zlonamjerne aktere, ne samo što je moguće nego je i nužno preispitati kako građani mogu pomoći u oblikovanju, provedbi i praćenju politika koje mogu pozitivno utjecati na njihove živote.

Misije nude nov način pronalaženja rješenja, osmišljen da ljudima pridruživanje i sudjelovanje bude jednostavnije i privlačnije. Fokus misija su jasni i konkretni ciljevi, zbog čega je dodana vrijednost djelovanja na razini Europske unije konkretnija, zanimljivija i privlačnija za pridruživanje. Postoji ogroman potencijal društvenih inovacija i znanstvenih aktivnosti građana koji bi mogao doprinijeti ciljevima misija. Tijekom 2019. i 2020. 10 organizirane su rasprave i razmjene mišljenja između odbora za misije i građana iz cijele Europe kako bi se prikupila mišljenja i primjedbe o prijedlozima, a te će se aktivnosti nastaviti u fazama provedbe i praćenja misija instrumentima osmišljenima za pojedinačne misije i podupiranjem dijaloga među misijama. Konferencija o budućnosti Europe 11 prilagodila je alate za dijalog s građanima u okviru svojih okruglih stolova te će se uspostaviti namjenski alati za potporu takvog dijaloga tijekom životnog ciklusa misija.

Primjeri iz misija

·U okviru misije „Prilagodba klimatskim promjenama” podržat će se sudjelovanje regija u savjetovanju s građanima i njihovu izravnom uključivanju, među ostalim putem okruglih stolova ili na najpristupačnije načine, kako bi se pripremili regionalni planovi za pripremu za klimatske rizike i regionalne aktivnosti preobrazbe.

·U okviru misije „Klimatski neutralni i pametni gradovi” u odabranim će se gradovima uključiti građane u formuliranje ciljeva klimatskih ugovora za gradove kako bi se ostvarila klimatska neutralnost do 2030. Pristup aktivnog sudjelovanja lokalno organiziranih građana nastavit će se tijekom provedbe jačajući osjećaj odgovornosti i potvrđujući legitimitet mjera koje poduzimaju lokalne vlasti.

·Misija „Plan za tlo za Europu” omogućit će građanima da postanu „skrbnici tla”. Građani će dobiti priliku da u praksi iskuse kako zdravlje tla utječe na njihove život. Poticat će ih se na sudjelovanje u građanskim znanstvenim inicijativama, npr. da pomognu s prikupljanjem podataka za praćenje tla.

·Mladi će biti pozvani da doprinesu zaštiti planeta u planiranoj klimatskoj inicijativi u okviru Europskih snaga solidarnosti.

4.Zaključak

Misije EU-a osmišljene su za postizanje ciljeva drugačije nego inače. One su inovativan način suradnje, rješavanja problema i poboljšavanja života ne samo europskih stanovnika nego i drugih ljudi. Precizni ciljevi misija i rok za postizanje rezultata, 2030., jasno pokazuju kako se mjeri uspjeh i služe da se pridobije potpora Europljana u svim zemljama, sektorima i disciplinama.

Komisija će u ostvarivanju ciljeva misija iskoristiti odgovarajuće instrumente i resurse. Da bi se započelo s provedbom pet misija, za početak će staviti na raspolaganje 1,89 milijardi EUR iz Obzora Europa za razdoblje 2021.–2023. Prva velika rata bit će stavljena na raspolaganje do kraja 2021. Komisija će najkasnije 2023. ocijeniti pet misija i procijeniti buduće financijske potrebe.

Misije moraju omogućiti da se u cijeloj Europi zajednički uči i eksperimentira tako što će uvjeriti zajednice i vlade da sudjeluju. Ključan čimbenik uspjeha je aktivno sudjelovanje država članica, regija, lokalnih vlasti, istraživača, inovatora, privatnog sektora, građana, civilnog društva i ulagača. Od velike će važnosti biti potpora i doprinos Europskog parlamenta, npr. kroz njegov Posebni odbor za borbu protiv raka. Još je potrebno razviti međunarodni profil. Tijekom sljedećih mjeseci organizirat će se rasprave sa svim relevantnim dionicima kako bi se definirala suradnja i odredila očekivanja u pogledu njihova sudjelovanja u postizanju ciljeva misija.

Ambiciozne obveze za razdoblje od gotovo desetljeća predstavljaju odvažan i nužan odmak od tradicionalnog oblikovanja politika. Zbog prirode problema i mogućih dobitaka moramo poduzeti odlučne korake. Vrijeme je za odvažnost.

Prilog – Informativni članci o misijama

Prilagodba klimatskim promjenama: potpora da barem 150 europskih regija i zajednica postane otporno na klimatske promjene do 2030.

Zašto je ovo europska misija?

Klimatske promjene predstavljaju neposrednu prijetnju našem zdravlju i gospodarstvu jer zbog njih rastu učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su:

·poplave,

·uragani,

·šumski požari,

·toplinski valovi,

·suše.

Posljedice klimatskih promjena u EU-u već koštaju najmanje 12 milijardi EUR godišnje. Prema procjenama ti će gubici brzo rasti ako ne počnemo odmah nešto poduzimati.

Prilike

Pružanje potpore našim regijama kako bi postale otporne na klimatske promjene pomaže im da:

·budu pripremljene za neizbježne promjene i ekstremne događaje,

·razmjenjuju iskustava i rješenja, što donosi višestruke koristi,

·spriječe znatne gospodarske gubitke.

Ciljevi

U okviru ove misije:

·regije će se podupirati u boljem poimanju, pripremi i upravljanju u području njihovih klimatskih rizika i povezanih prilika,

·regije će se podupirati u razvoju transformacijskih putova i aktivnosti,

·podupirat će se inovativna rješenja za postizanje otpornosti na klimatske promjene i pomagati u pronalaženju dodatnih izvora ulaganja u tu svrhu,

·ubrzat će se transformacija najmanje 150 regija kako bi u budućnosti bile otporne na klimatske promjene,

·izvest će se barem 75 demonstracija sustavnih promjena velikih razmjera za postizanje otpornosti na klimatske promjene.

Aktivnosti

·uspostavit će se platforma za provedbu misije kako bi se podržala i koordinirala provedba misije i pomoglo regijama sudionicama,

·za potporu provedbi misije iz Obzora Europa uložit će se u razdoblju 2021.–2023. 368,36 milijuna EUR,

·misija će početi s radom u 60–100 regija i provesti prve mjere u razdoblju od 2021. do 2023.,

·nakon toga će se u okviru misije podupirati razvoj inovativnih rješenja za otpornost na klimatske promjene i njihova provedba na terenu u još 50–100 regija.

Borba protiv raka: dulji i kvalitetniji život za više od 3 milijuna ljudi do 2030., s fokusom na prevenciju, liječenje oboljelih od raka i pomoć njihovim članovima obitelji

Zašto je ovo europska misija?

Rak je velik društveni problem, koji ne prestaje raste i koji stvara sve veće opterećenje za zdravstvene sustave. Ti sustavi mogu na vrijeme dijagnosticirati ili liječiti tek ograničen broj ljudi:

·rak se svake godine dijagnosticira kod 2,7 milijuna ljudi u EU-u (i taj će broj rasti),

·svake godine od raka umre 1,3 milijuna ljudi u EU-u (i taj će broj rasti),

·procijenjeno je da je ukupni trošak zbog raka u Europi 2018. bio 199 milijardi EUR.

Taj se problem ne može riješiti postojećim, često fragmentiranim aktivnostima na razini EU-a ni na nacionalnoj ili regionalnoj razini, a posebno ne sad, s obzirom na poremećaje koje je izazvala pandemija bolesti COVID-19.

Prilike

Ti su problemi jedinstvena prilika da se u okviru misije borbe protiv raka:

·poboljša suzbijanje raka u Europi,

·u središte istraživanja i inovacija stavi građane, a posebno pacijente,

·postigne sustavno uključivanje istraživanja i inovacija u razvoj politika pružanjem potpore provedbi europskog plana za borbu protiv raka.

Ciljevi

U okviru ove misije u kombinaciji s europskim planom za borbu protiv raka:

·provodit će se strateški program za istraživanje i inovacije usmjeren na poboljšavanje znanja o raku,

·oblikovat će se djelotvorne strategije prevencije,

·razvijat će se nove metode pregleda i ranog otkrivanja,

·omogućit će se optimizirane dijagnoze i bolje terapije,

·poboljšat će se kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji,

·pružat će se prilagođenu potporu državama, regijama i zajednicama,

·uspostavit će se visoku razinu suradnje unutar onkološke zajednice.

Aktivnosti

·za potporu provedbi misije iz Obzora Europa uložit će se u razdoblju 2021.-2023. 378,2 milijuna EUR,

·uspostavit će se platforma EU-a za razumijevanje raka (UNCAN.eu) i Europski digitalni centar za borbu protiv raka te pružati potpora mreži sveobuhvatnih infrastruktura za borbu protiv raka.

Obnova naših oceana i voda do 2030. 

Zašto je ovo europska misija?

Život na Zemlji ovisi o zdravlju povezanog sustava oceana, mora i unutarnjih voda, koji prekriva oko 75 % površine Zemlje. Taj sustav regulira našu klimu i daje nam kisik, pitku vodu, čistu energiju i hranu. Međutim, promjene nastale zbog ljudskog djelovanja dovode naše oceane i vode u ozbiljnu opasnost uzrokujući:

·onečišćenje,

·gubitak bioraznolikosti, 

·ekstremne vremenske uvjete, kao što su poplave, suše i toplinski valovi.

Moramo odmah nešto poduzeti da bismo zaustavili degradaciju oceana i voda i omogućili im da se obnove.

Prilike

Obnovljeni oceani i zdrave vode mogu imati ključnu ulogu u postizanju:

·klimatske neutralnosti  Oceani i vode su glavni ponori ugljika i ključni za prilagodbu klimatskim promjenama,

·zaštite bioraznolikosti  Oceani i vode su dom bogatoj raznolikosti vrsta,

·gospodarskog prosperiteta  Procjenjuje se da će oceani do 2030. stvarati prihod od 2,5 bilijuna EUR godišnje.

Ciljevi

U okviru ove misije:

·zaštitit će se i obnoviti vodene ekosustave i bioraznolikost: 

ozaštićeno ≥ 30 % morskog područja EU-a,

ostrogo zaštićeno ≥ 10 % morskog područja EU-a,

oobnovljen slobodni tok na više od ≥ 25 000 km riječnih tokova,

oobnovljeni morski i obalni ekosustavi 12 ,

·sprečavat će se i uklanjati onečišćenja: 

o≥ 50 % manje plastičnog otpada u moru,

o≥ 30 % manje mikroplastike ispuštene u okolišu,

o≥ 50 % manji gubitak hranjivih tvari,

o≥ 50 % manja upotreba kemijskih pesticida pa time i manja opasnost,

·plavo gospodarstvo EU-a učinit će se ugljično neutralnim i kružnim: 

onulta neto stopa emisija iz pomorskog prometa,

oakvakultura s nultom stopom emisija ugljika i malim utjecajem na okoliš,

okružno, niskougljično višenamjensko iskorištavanje morskog i ostalog vodenog prostora.

Aktivnosti

·za potporu provedbi misije iz Obzora Europa uložit će se u razdoblju 2021.–2023. 344,16 milijuna EUR, pri čemu će biti i drugih sredstava, među ostalim iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, InvestEU-a i drugih programa, npr. svemirskog programa EU-a,

·u velikim morskim bazenima i riječnim slivovima pokrenut će se ogledni projekti da bi se isprobala, demonstrirala i primijenila rješenja za postizanje ciljeva misije,

·sklopit će se povelje o provedbi oglednih projekata radi uspostavljanja upravljanja i jamčenja političke predanosti,

·uspostavit će se „plavi parkovi” na razini EU-a kako bi se stvorile nove prilike za obnovu i očuvanje te proširile mreže zaštićenih morskih područja,

·uspostavit će se digitalni sustav znanja o oceanima i vodama, koji uključuje pripremu Digitalnog blizanca oceana, što je aktivnost koja pridonosi aktivnostima inicijative Odredište Zemlja, te poboljšano praćenje stanja okoliša za zdravlje oceana, čime se podupire djelotvorno upravljanje vodama,

·povezat će se, mobilizirati i osnažiti europske građane i lokalne zajednice kako bi na uključiviji način poduzimali mjere za obnovu oceana i voda.

100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. 

Zašto je ovo europska misija?

Gradovi imaju presudnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Gradovi su:

·po površini samo 4 % kopnene površine EU-a,

·dom 75 % građana EU-a,

·odgovorni za > 65 % globalne potrošnje energije,

·generatori > 70 % globalnih emisija CO2.

Iako se određeni broj gradova obvezao na smanjenje emisija stakleničkih plinova, samo je nekoliko gradova usvojilo cilj klimatske neutralnosti do 2030.

Prilike

Klimatski neutralni i pametni gradovi:

·znatno će pridonijeti ciljevima EU-a za smanjenje emisija od 55 %,

·ponudit će svojim građanima čišći zrak, sigurniji prijevoz i manje zagušenja,

·predvodit će u klimatskim i digitalnim inovacijama, čime će Europa postati privlačna kvalificiranim radnicima i za ulaganja inovativnih poduzeća,

·bit će mjesta gdje „politika razgovara s ljudima”, na kojima europski zeleni plan postaje dio svakodnevnog života Europljana,

·inspirirat će preostale gradove u Europi i izvan nje da postanu klimatski neutralni.

Ciljevi

U okviru ove misije lokalne vlasti, građani, poduzeća, ulagači i regionalna i nacionalna tijela sudjelovat će:

1.u postizanju 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.,

2.u pretvaranju tih gradova u eksperimentalne i inovacijske centre, koji će svim europskim gradovima omogućiti da ostvare što i oni do 2050. 

Aktivnosti

·za potporu provedbi misije iz Obzora Europa uložit će se u razdoblju 2021.–2023. 359,29 milijuna EUR,

·platforma misije pružit će gradovima potrebnu tehničku, regulatornu i financijsku pomoć (2021.),

·gradovi će pripremiti, potpisati i provesti klimatske ugovore za gradove, u čijoj će izradi sudjelovati građani i lokalni dionici, a potpisat će ih njihov gradonačelnik ili politički predstavnik:

o2021.: poziv na iskaz interesa,

o2022.: odabir gradova i priprema prvih klimatskih ugovora za gradove,

·pokrenut će se portfelj istraživačkih i inovacijskih projekata (2023.),

·Globalni centar za razmjenu znanja olakšat će razmjenu znanja među gradovima unutar i izvan Europe (2023.),

·oznaka misije osigurat će vidljivost i stvoriti mogućnosti financiranja, npr. u suradnji s Grupom Europske investicijske banke,

·mreža s nacionalnim, lokalnim i regionalnim tijelima pomoći će u boljoj pripremljenosti za prelazak na klimatsku neutralnost gradova u njihovim zemljama.

Plan za tlo za Europu – 100 živih laboratorija i oglednih projekata koji će biti na čelu tranzicije na zdrava tla do 2030.

Zašto je ovo europska misija?

Život na Zemlji ovisi o zdravim tlima, ali su ta tla ugrožena u Europi i globalno:

·tla čine temelj 95 % naše hrane i drugih ključnih usluga ekosustava kao što su čista voda, bioraznolikost i regulacija klime; međutim, smatra se da je u EU-u 60 %–70 % tla nezdravo, zbog čega smo izloženiji problemima s opskrbom hranom i ekstremnim vremenskim uvjetima, 

·približno 70 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u sadržava prekomjerne razine hranjivih tvari, što negativno utječe na kvalitetu vode i bioraznolikost,

·za približno 25 % zemljišta u južnoj, srednjoj i istočnoj Europi postoji visok ili vrlo visok rizik od dezertifikacije,

·procjenjuje se da su godišnji troškovi povezani s degradacijom tla u EU-u veći od 50 milijardi EUR.

Moramo nešto poduzeti kako bi buduće generacije naslijedile čista, produktivna i otporna tla.

Prilike

Ti su problemi jedinstvena prilika da se u okviru misije „Plan za tlo za Europu”:

·uključi ljude i stvori djelotvorna međusektorska i međuteritorijalna partnerstva kako bi se zaštitila i obnovila tla,

·doprinese održivoj poljoprivredi i šumarstvu, zdravim i sigurnim prehrambenim sustavima, otpornosti na klimatske promjene, bioraznolikosti, nultoj stopi onečišćenja, dinamičnim ruralnim područjima i drugim ambicijama iz zelenog plana,

·podupire ambiciju EU-a da preuzme vodeću ulogu na svjetskoj razini, posebno u pogledu ciljeva održivog razvoja.

Ciljevi

Radi vođenja prelaska na zdrava tla do 2030. u okviru ove misije:

·financirat će se ambiciozan istraživački i inovacijski program sa snažnom komponentom društvenih znanosti,

·uspostavit će se učinkovita mreža od 100 živih laboratorija i oglednih projekata za zajedničko stvaranje znanja, testiranje rješenja i pokazivanje koliko vrijede u stvarnim uvjetima,

·razvit će se usklađen okvir za praćenje tla u Europi i izvješćivanje,

·osvješćivat će se ljude o vitalnoj važnosti tla.

Aktivnosti

·za potporu provedbi misije iz Obzora Europa uložit će se u razdoblju 2021.–2023. 320 milijuna EUR,

·pokrenut će se prvi val živih laboratorija u regijama širom Europe (2023.–2024.),

·uspostavit će se platforma za koordinaciju radi nadgledanja mreže 100 živih laboratorija i oglednih projekata,

·podupirat će se ciljane mreže za suradnju s regijama i regionalnim dionicima, poduzećima i građanima (2023.–2027.),

·pokrenut će se kampanja o zdravlju tla u okviru Europskog partnerstva za inovacije u poljoprivredi (EIP-AGRI) s fokusom na poljoprivrednom i šumarskom sektoru,

·osnovat će se međunarodni istraživački konzorcij za sekvestraciju ugljika u tlu.

(1)

   Pravna je osnova misija Uredba o Obzoru Europa (članak 8. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021.).

(2)

   Prikazani su samo proračuni za potporu misijama u okviru 2. stupa Obzora Europa, što ne uključuje očekivana znatna financijska sredstva iz drugih programa.

(3)

   Npr. svemirski program EU-a, EMODnet, Climate-ADAPT.

(4)

   U okviru ovog prioriteta surađivat će se s misijama u rješavanju zajedničkih pitanja: ubrzavanja transformacije mjesta na kojima živimo i naših životnih stilova kako bi se postigla održivija, uključivija i bolja kvaliteta života https://europa.eu/new-european-bauhaus/system/files/2021-09/COM%282021%29_573_HR_ACT.PDF

(5)

   https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52018PC0435

(6)

   https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/missions-horizon-europe/citizen-events-and-specialised-missions-conferences_en

(7)

   https://www.copernicus.eu/hr

(8)

   Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru.

(9)

   U okviru Upravljačke skupine za promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti osnovana je zajednička podskupina za borbu protiv raka, u kojoj sudjeluju ministarstava za istraživanje i ministarstva zdravstva; u okviru Komisijine Platforme za zdravstvenu politiku osnovana je namjenska dionička kontaktna skupina, u koju se prijavilo više od 300 organizacija.

(10)

   https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/missions-horizon-europe/citizen-events-and-specialised-missions-conferences_en

(11)

   https://futureu.europa.eu/?locale=hr

(12)

   Ova će misija pridonijeti i predstojećim ciljevima obnove prirode u morskom okolišu, kako je najavljeno u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.