EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 25.1.2021.
COM(2021) 38 final
2021/0021(NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o izmjeni Preporuke Vijeća (EU) 2020/1475 od 13. listopada 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19
(Tekst značajan za EGP)
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 1 . U Preporuci je utvrđen koordinirani pristup u sljedećim ključnim područjima: primjeni zajedničkih kriterija i pragova pri donošenju odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja, mapiranju opasnosti od prenošenja bolesti COVID-19 na temelju dogovorenog kôda u boji te koordiniranog pristupa u pogledu mjera, ako postoje, koje se mogu na odgovarajući način primijeniti na osobe koje se kreću između područjâ, ovisno o razini rizika od prijenosa u tim područjima.
Preporukom Vijeća (EU) 2020/1475 nastoji se osigurati veća koordinacija među državama članicama koje radi očuvanja javnog zdravlja u kontekstu pandemije razmatraju donošenje mjera za ograničavanje slobodnog kretanja. U Preporuci se jasno navodi da bi države članice pri donošenju i primjeni ograničenja slobodnog kretanja trebale poštovati načela prava EU-a, osobito načelo proporcionalnosti i nediskriminacije.
Komisiji se dodjeljuje zadaća da, uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, redovito ocjenjuje kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u toj preporuci s obzirom na razvoj epidemiološke situacije te da Vijeću proslijedi svoje nalaze na razmatranje, zajedno s prijedlogom izmjene Preporuke, ako je to potrebno.
Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 19. siječnja 2021. Zajednički do pobjede nad bolešću COVID-19 2 , prijelaz u novu godinu vjerojatno će biti početak kraja pandemije bolesti COVID-19. Zahvaljujući revolucionarnoj znanosti i izuzetnim nastojanjima politike i farmaceutskog sektora, ono za što je inače potrebno deset godina sad je postignuto u deset mjeseci, pa su zahvaljujući uvođenju brzog i masovnog cijepljenja milijuni Europljana već cijepljeni protiv bolesti COVID-19.
Međutim, dokle god broj zaraženih raste i sve dok cijepljenih ne bude onoliko koliko je potrebno za preokret tijeka pandemije, i dalje će biti potrebna stalna budnost, zdravstvene kontrole i mjere za suzbijanje zaraze. EU i države članice sada moraju djelovati kako bi ograničili rizik od potencijalno težeg trećeg vala infekcija uz pojavu novih varijanti virusa, koje su lakše prenosive i koje su već prisutne u Europi.
Te nove varijante virusa 3 uistinu ozbiljno zabrinjavaju. Zasad nema dokaza da uzrokuju teže oblike bolesti, ali čini se da je njihova prenosivost veća za 50–70 % 4 . To znači da se virus može lakše i brže širiti, i još više povećati opterećenje ionako preopterećenih zdravstvenih sustava. To je vjerojatan uzrok znatnog povećanja broja slučajeva u većini država članica proteklih tjedana.
Stoga će putovanja i dalje biti osobit izazov. Sve dok se epidemiološka situacija bitno ne popravi, građane treba snažno odvraćati od svih putovanja koja nisu nužna, posebno putovanja u područja visokog rizika i iz njih.
To stajalište podupiru i preporuke koje je u svojoj brzoj procjeni rizika od 21. siječnja 2021. 5 izdao Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC je zbog veće zaraznosti varijanti koje izazivaju zabrinutost vjerojatnost njihova unošenja i širenja unutar zajednice u EU-u/EGP-u procijenio kao vrlo visoku. Ta veća zaraznost vjerojatno je dovela do povećanog broja infekcija. To je pak vjerojatno dovelo do viših stopa hospitalizacije i smrtnosti u svim dobnim skupinama, posebno među starijim osobama ili osobama s komorbiditetima. Posljedično, ECDC smatra da su potrebne strože nefarmaceutske intervencije kako bi se smanjio prijenos i pritisak na zdravstvene sustave. Stoga je stajalište ECDC-a da su posljedice unošenja i širenja unutar zajednice velike. ECDC je ukupni rizik povezan s unošenjem i širenjem unutar zajednice varijanti koje izazivaju zabrinutost procijenio kao visok/vrlo visok.
Kako bi se usporilo unošenje i širenje novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost, ECDC je kao jednu od mogućnosti odgovora preporučio da se izbjegavaju neobvezna putovanja. Uz preporuke o izbjegavanju neobveznih putovanja i ograničenja putovanja za zaražene osobe, trebalo bi zadržati i mjere povezane s putovanjem kao što su testiranje i karantena putnika, posebno za putnike iz područja u kojima je zabilježena veća incidencija novih varijanti. Ako sekvenciranje nije prikladno za isključivanje mogućnosti veće incidencije novih varijanti, u skladu sa smjernicama ECDC-a o genomskom sekvenciranju, trebalo bi razmotriti i razmjerne mjere za putovanja iz područja u kojima postoji stalna visoka razina prijenosa unutar zajednice.
Kako je predviđeno u Preporuci Vijeća (EU) 2020/1475, Komisija uz podršku ECDC-a redovito ocjenjuje kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u toj preporuci s obzirom na razvoj epidemiološke situacije. Razmatrajući navedene izazove u pogledu zaraznijih varijanti koje izazivaju zabrinutost, Komisija smatra da bi trebalo prilagoditi Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475.
Trebalo bi nastaviti primjenjivati razmjerna i nediskriminirajuća ograničenja putovanja i testiranje putnika, osobito onih koji dolaze iz područjâ s većom incidencijom varijanti virusa koje izazivaju zabrinutost. Ako je potrebno, trebalo bi provoditi karantenu za putnike, uz odgovarajuće iznimke za putnike koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe.
Tim se ciljanim mjerama nastoji izbjeći zatvaranje granica ili opća zabrana putovanja te ukidanje zračnog, kopnenog i pomorskog prijevoza među državama članicama koji nisu opravdani, budući da preciznije mjere imaju dovoljan učinak, a uzrokuju manje poremećaja. Sustav „zelenih traka” 6 trebao bi omogućiti održavanje prometnih tokova, konkretno, da bi se osiguralo slobodno kretanje robe i izbjegli poremećaji u opskrbi.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Ova je preporuka usmjerena na olakšavanje primjene postojećih odredbi koje se odnose na ograničenja slobode kretanja zbog javnog zdravlja.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Ova je preporuka u skladu s drugim politikama Unije, uključujući politike javnog zdravlja i kontrole unutarnjih granica.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 21. stavak 2., članak 168. stavak 6. i članak 292.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Člankom 292. UFEU-a Vijeću se omogućuje da donosi preporuke. U skladu s tom odredbom Vijeće odlučuje na prijedlog Komisije u svim slučajevima kada se Ugovorima predviđa da Vijeće donosi akte na prijedlog Komisije.
To se primjenjuje u trenutačnoj situaciji jer je potreban dosljedan pristup kako bi se izbjegli daljnji poremećaji uzrokovani jednostranim i nedovoljno koordiniranim mjerama kojima se ograničava slobodno kretanje unutar Unije. U članku 21. stavku 1. UFEU-a propisano je da svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Ako se pokaže da je potrebno djelovanje Unije za ostvarenje tog cilja, Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu donijeti odredbe radi lakšeg ostvarivanja tih prava.
Na temelju članka 168. stavka 6. Vijeće može na prijedlog Komisije donositi i preporuke u svrhu osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije.
•Proporcionalnost
Donošenje jednostranih ili neusklađenih mjera može dovesti do ograničenja slobodnog kretanja koja su neusklađena i fragmentirana te stvaraju nesigurnost za građane Unije prilikom ostvarivanja njihovih prava u EU-u. Ovaj Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno i proporcionalno za ostvarivanje planiranog cilja.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo.
•Savjetovanja s dionicima
Prijedlogom se uzimaju u obzir rasprave s državama članicama u redovitim vremenskim razmacima od provedbe prvih privremenih ograničenja, dostupne informacije o razvoju epidemiološke situacije i relevantni dostupni znanstveni dokazi.
•Procjena učinka
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Pravo na slobodu kretanja temeljno je pravo sadržano u članku 45. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s načelom proporcionalnosti, ograničenja su moguća samo ako su potrebna i ako su zaista u skladu s ciljevima od općeg interesa koje priznaje Unija ili s potrebom zaštite prava i sloboda drugih osoba. Člankom 21. Povelje zabranjuje se ograničenje na temelju nacionalnosti u okviru područja primjene Ugovorâ.
Sva ograničenja slobode kretanja unutar Unije uvedena radi javnog zdravlja moraju biti nužna, proporcionalna i utemeljena na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Ona moraju biti prikladna za osiguravanje ostvarenja željenog cilja i ne prelaziti ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Ne postoji.
2021/0021 (NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o izmjeni Preporuke Vijeća (EU) 2020/1475 od 13. listopada 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19
(Tekst značajan za EGP)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 21. stavak 2., članak 168. stavak 6. i članak 292. prvu i drugu rečenicu,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 7 . U Preporuci je utvrđen koordinirani pristup u sljedećim ključnim područjima: primjeni zajedničkih kriterija i pragova pri donošenju odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja, mapiranju opasnosti od prenošenja bolesti COVID-19 na temelju dogovorenog kôda u boji te koordiniranog pristupa u pogledu mjera, ako postoje, koje se mogu na odgovarajući način primijeniti na osobe koje se kreću između područjâ, ovisno o razini rizika od prijenosa u tim područjima.
(2)Na temelju kriterija i pragova utvrđenih u toj preporuci Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti jednom tjedno objavljuje kartu država članica podijeljenih na regije kako bi državama članicama pružio potporu u donošenju odluka 8 .
(3)Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26. te preporuke, s obzirom na razvoj epidemiološke situacije Komisija bi uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala redovito ocjenjivati kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u toj preporuci, a među ostalim i potrebu za razmatranjem drugih kriterija, kao što je stopa hospitalizacije ili stopa popunjenosti odjela intenzivne skrbi.
(4)Dva čimbenika utječu na trenutačni razvoj pandemije. S jedne strane, od početka 2021. provodi se masovno cijepljenje, a milijuni Europljana već su cijepljeni protiv bolesti COVID-19. Međutim, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću Zajednički do pobjede nad bolešću COVID-19 9 , dokle god broj zaraženih raste i sve dok cijepljenih ne bude onoliko koliko je potrebno za preokret tijeka pandemije, i dalje će biti potrebna stalna budnost, zdravstvene kontrole i mjere za suzbijanje zaraze. Konkretno, EU i države članice sada moraju djelovati kako bi ograničili rizik od potencijalno težeg trećeg vala infekcija koji bi karakterizirale nove varijante virusa SARS-CoV-2, koje su lakše prenosive i koje su već prisutne u Europi.
(5)Nedavna pojava novih varijanti virusa ozbiljno zabrinjava. Zasad nema dokaza da one uzrokuju teže oblike bolesti, ali čini se da je njihova prenosivost veća za 50 – 70 % 10 . To znači da se virus može lakše i brže širiti, i još više povećati opterećenje ionako preopterećenih zdravstvenih sustava. To je vjerojatan uzrok znatnog povećanja broja slučajeva u većini država članica proteklih tjedana.
(6)U posljednjoj procjeni rizika poveznog sa širenjem novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost u EU-u/EGP-u 11 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti navodi da je rizik povezan s unošenjem i širenjem unutar zajednice tih varijanti visok/vrlo visok.
(7)Kao mogućnost za suzbijanje tog rizika Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti preporučuje da se izbjegavaju neobvezna putovanja kako bi se usporilo unošenje i širenje novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost. Uz preporuke o izbjegavanju neobveznih putovanja i ograničenja putovanja za zaražene osobe, trebalo bi zadržati i mjere povezane s putovanjem kao što su testiranje i karantena putnika, posebno za putnike iz područja u kojima je zabilježena veća incidencija novih varijanti. Ako ni sekvenciranje nije dostatno za isključivanje mogućnosti veće incidencije novih varijanti, u skladu sa smjernicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o genomskom sekvenciranju, trebalo bi razmotriti i razmjerne mjere za putovanja iz područja u kojima postoji stalna visoka razina prijenosa unutar zajednice.
(8)S obzirom na preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 trebalo bi izmijeniti.
(9)Kako bi se uzela u obzir vrlo visoka stopa prisutnosti zaraze unutar zajednice, koja bi mogla biti povezana s većom zaraznošću novih zabrinjavajućih varijanti, trebalo bi uvesti novu boju – tamnocrvenu – za kartu koju svaki tjedan objavljuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti. Tom bi se bojom označavalo područja u kojima je vrlo visoka incidencija virusa, među ostalim i zato što su prisutne zaraznije varijante koje izazivaju zabrinutost.
(10)Države članice trebale bi također uzeti u obzir prevalenciju novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost. U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću Zajednički do pobjede nad bolešću COVID-19 naglašena je potreba da države članice hitno povećaju sekvenciranje genoma i provode ga u 5–10 % pozitivnih nalaza, ako treba i korištenjem kapaciteta Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, kako bi se utvrdilo širenje pojedinih varijanti i otkrila pojava novih.
(11)Visoka stopa prisutnosti zaraze unutar zajednice u većini država članica znači da će putovanja i dalje biti poseban problem. Sve dok se epidemiološka situacija bitno ne popravi, građane treba snažno odvraćati od svih putovanja koja nisu nužna, a posebno od putovanja u područja visokog rizika i iz njih, osobito s obzirom na pojavu novih varijanti. S obzirom na to da je opasnost od zaraze ili prenošenja slična bez obzira na to jesu li putovanja prekogranična ili unutar nacionalnog područja, države članice trebale bi osigurati usklađenost mjera koje se primjenjuju na te dvije kategorije putovanja kada ona nisu nužna.
(12)U usmenim zaključcima tijekom videokonferencije članova i članica Europskog vijeća 21. siječnja 2021. 12 predsjednik Europskog vijeća napomenuo je da granice trebaju ostati otvorene kako bi se osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući protok osnovnih dobara i usluga. Ne bi trebalo uvoditi neselektivne zabrane putovanja. Međutim, kako bi se ograničilo širenje virusa možda će biti potrebne mjere ograničavanja neobveznih putovanja unutar EU-a. S obzirom na rizike od novih varijanti virusa, možda će biti potrebno da Vijeće preispita svoju preporuku o putovanjima unutar EU-a i neobveznim putovanjima u EU, ne mijenjajući pri tome načela na kojima se ona temelji.
(13)Svrha koordiniranog pristupa je izbjegavanje ponovnog uvođenja graničnih kontrola unutar Unije. Zatvaranje granica, opća zabrana putovanja ili ukidanje letova te zabrana kopnenog i pomorskog prijevoza nisu opravdani, budući da su ciljane mjere, kao što su obvezna karantena ili testiranje, dovoljno djelotvorne i uzrokuju manje poremećaja. Sustav „zelenih traka” 13 trebao bi omogućiti održavanje prometnih tokova, posebno u smislu osiguravanja slobodnog kretanja robe i usluga te izbjegavanja poremećaja u lancu opskrbe.
(14)Pri svim ograničenjima slobodnog kretanja osoba moraju se i dalje poštovati opća načela prava Unije, a osobito načela proporcionalnosti i nediskriminacije, uključujući nediskriminaciju na temelju državljanstva. Sve poduzete mjere stoga ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za očuvanje javnog zdravlja. Jasno, pravodobno i potpuno informiranje javnosti ključno je kako bi se osigurala predvidivost, pravna sigurnost i poštovanje mjera od strane građana. Ograničenja bi trebalo primjereno provoditi, a sve sankcije trebale bi biti djelotvorne i proporcionalne.
(15)Odbor za zdravstvenu sigurnost postigao je 11. siječnja 2021. dogovor o preporukama za zajedničko stajalište Unije u pogledu mjera izolacije za oboljele od COVID-a 19 i karantene za osobe koje su s njima bile u kontaktu te putnike. Države članice bi se pri uvođenju karantene za putnike trebale držati preporuka Odbora za zdravstvenu sigurnost 14 . Među ostalim, ako se propisuje obveza karantene za dolaske iz visokorizičnih područja, trebalo bi razmotriti mogućnost skraćivanja trajanja karantene u slučaju negativnog rezultata testa obavljenog pet do sedam dana nakon ulaska u zemlju, osim ako se kod putnika pojave simptomi.
(16)S obzirom na povećane kapacitete za testiranje na COVID-19, Preporuku Vijeća 2020/1475 trebalo bi izmijeniti kako bi države članice imale mogućnost da od putnika koji dolaze iz područja koja nisu u „zelenoj” kategoriji zatraže testiranje prije polaska.
(17)S obzirom na visoku stopu prisutnosti zaraze unutar zajednice u područjima koja će prema novoj kategorizaciji biti „tamnocrvena”, za osobe koje dolaze iz tih područja, ako je riječ o neobveznim putovanjima, trebalo bi propisati obvezu testiranja prije polaska i karantenu nakon dolaska na odredište, u skladu s preporukama Odbora za zdravstvenu sigurnost. Ako mjesto karantene nije njihovo boravište, trebalo bi osigurati odgovarajuće uvjete u objektima koji se koriste za karantenu, uključujući zaštitu i skrb za djecu u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije 15 .
(18)Ako osobe koje se vraćaju u državu članicu boravišta nisu mogle obaviti testiranje prije polaska, trebalo bi im dopustiti testiranje nakon dolaska, kako ih se ne bi sprečavalo da se vrate kući.
(19)S obzirom na visoku stopu infekcija u „tamnocrvenim” područjima, osobe koje putuju zbog nužne funkcije ili potrebe također bi se trebale podvrgnuti testiranju na infekciju bolešću COVID-19 i karanteni, pod uvjetom da to nerazmjerno ne utječe na nužne funkcije koje obavljaju ili na ispunjavanje potrebe zbog koje putuju, na primjer zato što je izlaganje putnika stanovništvu na odredištu vrlo ograničeno. Ako država članica u specifičnom epidemiološkom kontekstu ipak zatraži testiranje za pružatelje usluga i radnike u sektoru prometa, to ne bi trebalo dovesti do poremećaja u tom sektoru 16 . Kako bi se održala cjelovitost lanaca opskrbe, obveza karantene ne bi se trebala primjenjivati na osoblje u sektoru prometa pri obavljanju te nužne funkcije.
(20)Ograničenja povezana s prekograničnim putovanjima posebno ometaju osobe koje svakodnevno ili često prelaze granice putujući do radnog mjesta ili škole, radi posjeta bliskoj rodbini, usluga zdravstvene zaštite ili skrbi o svojim bližnjima. S obzirom na to da karantena znatno remeti svakodnevni život i egzistenciju tih osoba te gospodarstvo u cjelini, one se ne bi trebale podvrgnuti karanteni ako prelaze granice zbog navedenih nužnih razloga. Sve dok je epidemiološka situacija slična s obje strane granice, čini se da nije neophodno da se te osobe često testiraju samo zato što prelaze granicu. I dalje će biti posebno važna bliska koordinacija među državama članicama i pograničnim regijama.
(21)S obzirom na razvoj epidemiološke situacije Komisija bi uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala i dalje redovito ocjenjivati kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u ovoj Preporuci – među ostalim i potrebu za razmatranje drugih kriterija ili prilagodbu pragova – te svoje zaključke proslijediti Vijeću na razmatranje, zajedno s prijedlogom izmjene Preporuke, ako je to potrebno,
DONIJELO JE OVU PREPORUKU:
Preporuka Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 mijenja se kako slijedi:
1.u točki 10. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:
„(c) crvenom, ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 od 50 do 150 i stopa pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID-19 4 % ili veća, ili ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 veća od 150, ali manja od 500,”;
2.u točki 10. umeće se sljedeća podtočka (ca):
„(ca) tamnocrvenom, ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 500 ili veća;”;
3.u točki 13. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:
„(a) države članice trebale bi poštovati razlike u epidemiološkoj situaciji između područja klasificiranih kao „narančasta”, „crvena” ili „tamnocrvena” i djelovati razmjerno;”;
4.u točki 13. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) države članice trebale bi uzeti u obzir strategije testiranja i obratiti posebnu pozornost na situaciju u područjima s visokim stopama testiranja;”;
5.u točki 13. dodaje se sljedeća podtočka (e):
„(e) države članice trebale bi uzeti u obzir prevalenciju novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost.”;
6.nakon naslova „Zajednički okvir u pogledu mogućih mjera za putnike koji dolaze iz područja povećanog rizika” umeće se sljedeća točka 16.a:
„Države članice trebale bi snažno odvraćati građane od neobveznih putovanja u područja koja su klasificirana kao „tamnocrvena” i iz njih te ih odvraćati od svih neobveznih putovanja u područja koja su klasificirana kao „crvena” i iz njih, u skladu s točkom 10. U tom kontekstu države članice trebale bi osigurati usklađenost mjera koje se poduzimaju u pogledu prekograničnih putovanja i putovanja unutar državnog područja države članice.
Istodobno države članice trebaju nastojati izbjeći poremećaje nužnih putovanja, kako bi se održali prometni tokovi u skladu sa sustavom „zelenih traka” i izbjegli poremećaji u lancima opskrbe te poremećaji kretanja radnika i samozaposlenih osoba koje putuju zbog profesionalnih ili poslovnih razloga.”;
7.u točki 17. podtočke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:
„(a) karanteni u skladu s preporukama Odbora za zdravstvenu sigurnost 17 ; i/ili
(b) testu na infekciju bolešću COVID-19 prije i/ili nakon dolaska. To može biti test RT-PCR ili brzi antigenski test koji je naveden na zajedničkom ažuriranom popisu brzih antigenskih testova utvrđen na temelju Preporuke Vijeća od 21. siječnja 2021. o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u 18 .”;
8.u točki 17. briše se sljedeća rečenica:
„Države članice putnicima bi mogle ponuditi mogućnost da se umjesto testu navedenom u podtočki (b) podvrgnu testu na infekciju bolešću COVID-19 prije dolaska.”;
9.u točki 17. dodaje se sljedeća rečenica:
„Države članice trebale bi ponuditi dovoljne kapacitete za testiranje i prihvaćati digitalne potvrde o testiranju, pri čemu trebaju osigurati da se time ne ometa pružanje ključnih usluga javnog zdravstva, posebno u smislu laboratorijskih kapaciteta.;,
10.umeće se sljedeća točka 17.a:
„Države članice trebale bi zahtijevati da se osobe koje putuju iz područja klasificiranog kao „tamnocrveno” u skladu s točkom 10. podtočkom (ca) podvrgnu testiranju na infekciju bolešću COVID-19 prije dolaska i da se podvrgnu karanteni u skladu s preporukama Odbora za zdravstvenu sigurnost.
Države članice trebale bi donijeti, održavati ili pojačati nefarmaceutske mjere, posebno u područjima klasificiranima kao „tamnocrvena”, intenzivirati testiranja i praćenje kontakata te intenzivirati nadzor i sekvenciranje reprezentativnog uzorka slučajeva COVID-a 19 među stanovništvom kako bi se ograničilo širenje i utjecaj zaraznijih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje se pojavljuju.”;
11.umeće se sljedeća točka 17.b:
„Države članice trebale bi osobama s boravištem na njihovu državnom području ponuditi mogućnost da umjesto testiranja prije dolaska iz točke 17. podtočke (b) i točke 17.a obave testiranje na infekciju bolešću COVID-19 nakon dolaska, uz eventualne primjenjive zahtjeve u pogledu karantene.”;
12.umeće se sljedeća točka 19.a:
„U skladu s točkom 17.a, osobe koje putuju zbog nužne funkcije ili potrebe iz „tamnocrvenog” područja trebale bi podlijegati obvezi testiranja i karantene, pod uvjetom da to ne utječe nerazmjerno na nužne funkcije koje obavljaju ili na ispunjavanje potrebe zbog koje putuju.
Odstupajući od toga, od radnika u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza iz točke 19. podtočke (b) u načelu se ne bi trebalo zahtijevati testiranje na infekciju bolešću COVID-19 iz točke 17. podtočke (b) i točke 17a. Ako država članica zahtijeva da se radnici u sektoru prometa i pružatelji usluga prijevoza testiraju na infekciju bolešću COVID-19, trebalo bi upotrebljavati brzi antigenski test i ne uzrokovati poremećaje u prijevozu. Ako se pojavi poremećaj u prijevozu ili lancu opskrbe, države članice trebale bi, kako bi se održalo funkcioniranje „zelenih traka”, odmah ukinuti ili staviti izvan snage takve zahtjeve za sustavno testiranje. Od radnika u sektoru prometa i pružatelja usluga prijevoza ne bi se trebalo zahtijevati da se podvrgnu karanteni iz točke 17. podtočke (a) i točke 17.a pri obavljanju te nužne funkcije.”;
13.umeće se sljedeća točka 19.b:
„Države članice ne bi trebale zahtijevati da se karanteni podvrgavaju osobe koje žive u pograničnim područjima i svakodnevno ili često putuju preko granice radi posla, poslovanja, obrazovanja, obiteljskih razloga, zdravstvene zaštite ili skrbi. Ako se u tim područjima uvede obveza testiranja za prekogranična putovanja, učestalost testiranja takvih osoba trebala bi biti razmjerna. Ako je epidemiološka situacija s obje strane granice slična, ne bi trebalo uvoditi nikakve obveze testiranja povezane s putovanjima. Od osoba koje tvrde da su u situaciji koja je obuhvaćena ovom točkom može se zahtijevati dokument kojim se to dokazuje ili izjava u tom smislu.”;
14.točka 21. zamjenjuje se sljedećim:
„Sve mjere koje se primjenjuju na osobe koje dolaze iz područja koje je na temelju točke 10. klasificirano kao „tamnocrveno”, „crveno”, „narančasto” ili „sivo” ne smiju biti diskriminirajuće, tj. trebaju se jednako tako primjenjivati na državljane dotične države članice koji se vraćaju u svoju zemlju.”.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik