Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su relevantne za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

(COM(2021) 723 final – 2021/0378 (COD))

Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke

(COM(2021) 724 final – 2021/0379 (COD))

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni određenih uredbi u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke

(COM(2021) 725 final – 2021/0380 (COD))

(2022/C 290/10)

Izvjestitelj:

Florian MARIN

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 9.2.2022. (COM(2021) 724 final i COM(2021) 725 final), 15.2.2022. (COM(2021) 723 final) Europski parlament, 14.2.2022.
Pravna osnova:	članci 50., 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	3.3.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.3.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	568
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	215/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO podupire jedinstvenu europsku pristupnu točku kao alat koji doprinosi održivijem, digitalnijem i uključivijem gospodarstvu, jačanju digitalne suverenosti i boljoj integraciji tržištâ kapitala.

1.2.

EGSO smatra da bi jedinstvena europska pristupna točka trebala biti ambicioznija i stvarati više dodane vrijednosti obradom informacija te da ne bi trebala biti samo informacijski alat za prikupljanje neobrađenih informacija s jedinstvenom pristupnom točkom. Agregiranje i transformiranje podataka te sektorskih i teritorijalnih izvješća i analize trebali bi se dostavljati putem jedinstvene europske pristupne točke.

1.3.

EGSO navodi da bi jedinstvenu europsku pristupnu točku trebalo osmisliti kao fleksibilan alat te da bi trebalo moći dodavati nove podatkovne kategorije i komunicirati s nacionalnim registrima ili Eurostatom, uzimajući u obzir različite vrste tehnologija. Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi osigurati jasnu sinergiju između ciljeva održivog razvoja i pokazatelja zelenog plana.

1.4.

EGSO smatra da treba razmotriti osnivanje savjetodavnog odbora, koji bi trebao uključivati civilno društvo i socijalne partnere na temelju transparentnog postupka odabira, i koji bi odlučivao o budućnosti jedinstvene europske pristupne točke i strateškim promjenama.

1.5.

Važno je smanjenje „bijelih zona” radi osiguravanja pristupa jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki bez diskriminacije. Jedinstvena europska pristupna točka također bi trebala omogućiti funkcionalnosti kojima će se osobama s invaliditetom omogućiti odgovarajući pristup bez diskriminacije.

1.6.

EGSO navodi da je vrlo važno da jedinstvena europska pristupna točka osigura standardne postupke, transparentnost, cjelovitost podataka i vjerodostojnost izvora podataka, automatsku provjeru podataka prilagođenu korisnicima i odgovarajuću kontrolu tijela za prikupljanje podataka u pogledu zaštite podataka. Dobar i odgovarajući nadzor pružatelja financijskih, okolišnih, društvenih i upravljačkih informacija bit će važan u bliskoj budućnosti.

1.7.

Trebalo bi obratiti pozornost na subvencioniranje troškova MSP-ovima u pogledu prikupljanja i generiranja podataka te upravljanja njima, oslobađanje MSP-ova svih pristojbi, neovisno o količini pruženih podataka, i osiguravanje odgovarajućih radnih uvjeta radnika odgovornih za pružanje podataka i upravljanje njima.

1.8.

Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi osigurati jasnu razliku između financijskih i nefinancijskih podataka te im pridati jednaku razinu važnosti i ponuditi mogućnost dobrovoljnog objavljivanja socijalnih podataka o djelatnosti svakog poduzeća, njegovoj upravi i zaposlenima na temelju posebnih kriterija.

1.9.

EGSO smatra da je potrebna posebna služba za pomoć kako bi se pomoglo u dostavljanju informacija u odgovarajućem formatu i osiguravanju njihove tehničke uporabljivosti te da je potrebno i osposobljavanje u području financijske i digitalne pismenosti. U jedinstvenu europsku pristupnu točku mogao bi se uključiti minimalni skup gospodarskih ključnih pokazatelja učinka, koji su definirani na razini EU-a sa zajedničkom metodologijom, kako bi se zajamčila bolja i šira upotreba.

2.   Kontekst

2.1.

Europska komisija pokreće jedinstvenu pristupnu točku kojom će se omogućiti centraliziran elektronički pristup informacijama koje se odnose na tržišta kapitala i financijske usluge (uključujući informacije povezane s održivošću) i koje se moraju objaviti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, no i drugim vrstama informacija koje se odnose na tržišta kapitala i financijske usluge koje poduzeća odluče dobrovoljno objaviti. Jedinstvena europska pristupna točka dio je akcijskog plana za uniju tržišta kapitala (1).

2.2.

Informacije će se prikupljati putem različitih tijela za prikupljanje koja su odgovorna za, među ostalim, provedbu automatskih provjera i pružanje tehničke pomoći subjektima koji su dostavili informacije. Komisija je objavila da namjerava staviti na raspolaganje više podataka za upotrebu u gospodarstvu i društvu, uključujući uvođenje europskih podatkovnih prostora. Namjerava staviti na raspolaganje više visokokvalitetnih podataka iz javnog sektora za ponovnu upotrebu, uključujući podatke o poduzeću, tako da ti skupovi podataka budu jednostavnije i besplatno dostupni (2). Stoga je Komisijina zakonodavna inicijativa o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki pravodobna i vrlo relevantna.

2.3.

Jedinstvena europska pristupna točka osigurat će nediskriminirajući besplatan pristup informacijama uz mogućnost uvođenja pristojbi za posebne usluge, npr. kad se objavljuje velika količina podataka. Automatska provjera kojom se potvrđuje da su informacije koje dostavljaju tijela za prikupljanje u skladu sa zahtjevima provodit će se na temelju tehničkog okvira koji utvrđuje i odobrava Komisija. Jedinstvena europska pristupna točka bit će dostupna najmanje 95 % vremena svakog mjeseca.

2.4.

Jedinstvena europska pristupna točka neće pohranjivati informacije koje se odnose na osobne podatke, uz određene iznimke, i pratit će se uzimajući u obzir pokazatelje kao što su: — broj posjetitelja i pretraživanja; — postotak pretraživanja koja vode do pregleda ili preuzimanja; — broj i postotak strojno čitljivih informacija koje su dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki; — broj i postotak strojno čitljivih pregleda i preuzimanja; — udio obavijesti u skladu s automatskim provjerama.

2.5.

Jedinstvena europska pristupna točka osigurat će funkcionalnosti kao što su sučelje prilagođeno korisnicima na svim jezicima EU-a, funkciju pretraživanja, uslugu preuzimanja, inovativni pristup pružanju usluga prevođenja i uslugu obavješćivanja kojom se korisnike obavješćuje o svim novim dostupnim informacijama. Jedinstvena europska pristupna točka ocjenjivat će se na temelju dostupnosti, kvalitete i upotrebljivosti informacija, kao i zadovoljstva krajnjih korisnika i mogućnosti da korisnici ostvare svoje ciljeve. Radi provedbe jedinstvene europske pristupne točke izmjenjuje se nekoliko direktiva i uredbi.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO podupire inicijativu Komisije za uspostavu jedinstvene europske pristupne točke. Ključni su prioriteti EU-a prilagodba gospodarstva digitalnoj budućnosti, jačanje digitalne suverenosti, ubrzavanje protoka informacija i postavljanje zajedničkih standarda s naglaskom na podacima, tehnologiji i infrastrukturi. Jedinstvena europska pristupna točka promiče financije koje se temelje na podacima i znatno poboljšava pristup poduzeća i financijskih institucija podacima i informacijama o subjektima. Jedinstvena europska pristupna točka doprinijet će stvaranju održivijeg, digitalnijeg i uključivijeg gospodarstva te boljoj integraciji tržištâ kapitala. U svojem mišljenju „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća (novi akcijski plan)” EGSO navodi da je europska pristupna točka prioritet za poboljšanje učinkovitosti unije tržišta kapitala (3).

3.2.

EGSO je suglasan s činjenicom da se jedinstvenom europskom pristupnom točkom ne stvaraju nove obveze izvješćivanja i da ona upotrebljava postojeće zahtjeve za objavljivanje u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Jedinstvena europska pristupna točka je alat kojim će se omogućiti bolja procjena načina na koji europski subjekti doprinose održivosti i klimatskim ciljevima. Informacije povezane s održivošću ključne su kako bi se ulaganja preusmjerila na projekte kojima će se podržati zelena tranzicija, kako su istaknuli dionici na savjetovanju o obnovljenoj strategiji održivog financiranja (4).

3.3.

Jedinstvena europska pristupna točka osigurava pristup informacijama na određeno razdoblje, uključujući prošle informacije, što je važno za osiguravanje pravilnih procesa donošenja odluka na tržištima kapitala. Europske su financije problematične jer su uvjeti neravnopravni: troškovi financiranja s kojima se suočavaju poduzeća u velikoj mjeri ovise o zemlji u kojoj su osnovana, start-up poduzeća ograničena kolateralom teško dobivaju ikakvo financiranje, a potrošnja nije zaštićena od lokalnih gospodarskih šokova (5). Praćenje gospodarske uspješnosti i uspješnosti u području održivosti bit će ključno za tržišta kapitala i buduće odluke o ulaganju.

3.4.

Jedinstvena europska pristupna točka uspostavlja se u trenutku u kojemu se financijski sektor EU-a suočava s temeljitom preobrazbom zbog dviju velikih tranzicija – digitalne i klimatske. Doći će do gubitka radnih mjesta, morat će se stjecati nove vještine, odgovornosti zaposlenika se mijenjaju i doći će do otpuštanja i do novih organizacijskih modela rada. Jedinstvena europska pristupna točka mogla bi biti alat za pozitivno upravljanje određenim problematičnim posljedicama procesa financijske transformacije EU-a.

3.5.

Jedinstvena europska pristupna točka ima potencijal da bude čimbenik razvoja i ulaganja. MSP-ovi koji žele povećati svoju vidljivost mogli bi se poticati da objavljuju svoje podatke kako bi privukli buduća ulaganja i tržišta. EGSO navodi da se mora uzeti u obzir uloga softverskih posrednika jer će određena poduzeća, uglavnom MSP-ovi, surađivati s takvim vrstama subjekata kako bi smanjila administrativno opterećenje povezano s upravljanjem podacima i njihovom pohranom. Jedinstvena europska pristupna točka doprinosi većoj ekonomičnosti procesa odlučivanja o ulaganjima i povećanju vidljivosti MSP-ova.

3.6.

Jedinstvenom europskom pristupnom točkom trebala bi se omogućiti učinkovita interoperabilnost s Eurostatom i nacionalnim registrima. Trebalo bi uključiti dinamiku javnih ili tržišnih interesa u pogledu transparentnosti i podataka tako da se omogući dodavanje novih kategorija podataka u budućnosti. Jedinstvenu europsku pristupnu točku trebalo bi organizirati kao instrument za podatke koji je fleksibilan u odnosu na razne sektore i europske inicijative. Važna je komunikacija između različitih tehnologija. Trošak dodavanja novih podataka trebalo bi ocjenjivati iz perspektive njihova učinka na tržišta kapitala i sa stajališta upravljanja podacima.

3.7.

Važno je osigurati odgovarajuću internetsku povezivost u cijeloj Europskoj uniji kako bi sva poduzeća imala pristup jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki i kako bi se spriječila diskriminacija. Ključno je ulagati u smanjenje „bijelih zona” i zajamčiti da svi građani i dionici tržišta kapitala imaju pristup jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki.

3.8.

Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi osigurati cjelovitost podataka i vjerodostojnost izvora informacija dostavljenih tijelima za prikupljanje. Automatska ocjena informacija trebala bi biti jednostavna i prilagođena korisnicima. Dodjela pristupa valjanim i odgovarajućim informacijama i zaštita potrošača moraju i dalje biti stalni prioriteti. Tijela za prikupljanje trebalo bi također pratiti na odgovarajući način, a zaštita podataka trebala bi isto tako biti stalni prioritet.

3.9.

Bolje mogućnosti financiranja poduzeća otvorit će nove mogućnosti na tržištu EU-a i mogućnosti za nova radna mjesta. Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi uzeti u obzir sve vrste ulaganja i tržišnih aktera, među ostalim u području socijalne ekonomije ili skupnog financiranja, koji pozitivno utječu na opći interes, osobito kad je riječ o ranjivim skupinama ljudi. Jedinstvena europska pristupna točka također bi trebala omogućiti funkcionalnosti kojima će se osobama s invaliditetom omogućiti odgovarajući pristup bez diskriminacije.

3.10.

EGSO podupire činjenicu da će upotreba jedinstvene europske pristupne točke i objavljivanje određenih informacija biti besplatno. Ipak, trošak dozvola ili prikupljanja, generiranja podataka i upravljanja njima mogao bi biti velik. Trebalo bi uvesti porezne poticaje i subvencije za MSP-ove kako bi se smanjili troškovi pružanja podataka, posebno kad je riječ o obveznim izvješćima. Sredstvima EU-a moraju se podržati ulaganja u softversku i hardversku opremu za poduzeća i druge dionike tržišta kapitala kako bi se omogućila propisna upotreba jedinstvene europske pristupne točke i interakcija s njom. U tom je pogledu potrebna veća uključenost država članica. MSP-ove bi trebalo osloboditi svih pristojbi, neovisno o količini objavljenih informacija. Razina pristojbi, ako se primjenjuju, trebala bi biti transparentna i trebala bi se utvrditi s obzirom na troškove upravljanja podacima.

3.11.

Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi se jednako odnositi prema društvima uvrštenima na burzu i onima koji to nisu, neovisno o njihovoj veličini ili zemljopisnom smještaju. Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi postati instrument koji proizvodi dodanu vrijednost zahvaljujući većoj učinkovitosti u pogledu izvješćivanja, transparentnosti i upravljanja podacima.

3.12.

Upravljanje jedinstvenom europskom pristupnom točkom trebalo bi se temeljiti na uključenosti civilnog društva i uključivati dvije razine upravljačke strukture, i to: — savjetodavni odbor koji bi trebao uključivati civilno društvo i socijalne partnere na temelju transparentnog postupka odabira, koji će odlučivati o budućnosti jedinstvene europske pristupne točke i strateškim promjenama; — izvršni odbor koji će osiguravati tehničke standarde i pravilan rad jedinstvene europske pristupne točke.

3.13.

U kontekstu visoke izloženosti banaka povjerenje ulagatelja i odluke o ulaganju u poduzeća koja se koriste tržištima kapitala ovise o lakoj dostupnosti, kvaliteti i usporedivosti informacija. Da bi se stvorio učinkovit i sveobuhvatan odnos između izdavatelja i ulagatelja, EGSO ističe da su ključni standardni postupci. Standardizacija mora uključivati iste rokove za objavu i metodologije objave podataka u skladu s načelom „ista aktivnost, isti rizik, ista pravila”.

3.14.

Zbog krize prouzročene bolešću COVID-19 i potrebe za održivim i uključivim oporavkom u kojemu se nikoga ne zapostavlja povećao se pritisak na ubrzavanje provedbe akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Poduzeća nikad dosad nisu imala veću potrebu za financiranjem i ulaganjem.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO-u je jasno da unija tržišta kapitala nije dobrovoljna aktivnost u korist nekolicine, već ona mora postati stvarnost u svim državama članicama EU-a. Da bi se zajamčila učinkovita i djelotvorna upotreba jedinstvene europske pristupne točke moraju se dodijeliti odgovarajući financijski i ljudski resursi. Prioritet bi trebalo biti uključivanje i podupiranje država članica i nacionalnih nadzornih tijela kako bi se osiguralo priznavanje jedinstvene europske pristupne točke kao važnog europskog podatkovnog instrumenta za poduzeća, ulagatelje i financijske posrednike. Jedinstvenu europsku pristupnu točku trebalo bi promicati u svim državama članicama i pritom isticati prednosti i važnost tog instrumenta. U tom cilju mogle bi se upotrebljavati društvene mreže.

4.2.

EGSO podupire činjenicu da je Komisija spremna uvesti veću transparentnost, staviti na raspolaganje više podataka (6) i poduprijeti digitalnu transformaciju financija u predstojećim godinama, kako je navedeno u strategiji za digitalne financije (7). U jedinstvenu europsku pristupnu točku trebalo bi uključiti mogućnost agregiranja podataka i generiranja izvješća (8). Trebale bi postojati funkcionalnosti za usporedbu i biltene. Jedinstvena europska pristupna točka mogla bi uključivati forum dionika za rasprave, obrazloženja i razmjenu najboljih praksi.

4.3.

EGSO navodi da bi trebalo osigurati posebnu službu za pomoć kako bi se pomoglo u dostavljanju informacija u odgovarajućem formatu i u osiguravanju njihove tehničke uporabljivosti. Pružena pomoć trebala bi uključivati zajedničke postupke i okvir za dosljednost, usporedivost i upotrebljivost podataka. Naposljetku, da bi se zajamčila ekonomičnost procesa, jedinstvena europska pristupna točka trebala bi raditi s najučestalijim formatima datoteka, kao što su XBRL, PDF, XML, HTML, CSV, TXT i XLS.

4.4.

EGSO smatra da će digitalizacija i centralizacija podataka pozitivno utjecati na izvješćivanje. To će dovesti do poboljšanja u različitim testiranjima otpornosti na stres i klimatskim analizama, kao i do boljeg utvrđivanja i praćenja portfelja financijskih ustanova u pogledu ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Jedinstvena europska pristupna točka bit će alat koji doprinosi utvrđivanju potencijalnih rizika i stvaranju mogućnosti za poduzeća. Jedinstvena europska pristupna točka može biti i alat za pomoć u poticanju istraživanja MSP-ova na europskoj razini.

4.5.

EGSO navodi da bi trebalo osigurati istu razinu važnosti financijskih i nefinancijskih podataka u pogledu vidljivosti i statusa. Nefinancijske informacije trebale bi obuhvaćati (na dobrovoljnoj osnovi) socijalne podatke o djelatnosti svakog poduzeća i njegovim zaposlenicima. Podaci o upravi i osoblju poduzeća trebali bi biti uključeni na dobrovoljnoj osnovi (broj zaposlenika, spol itd.). U tom bi se pogledu mogli utvrditi posebni kriteriji za socijalne informacije.

4.6.

EGSO smatra da bi jedinstvena europska pristupna točka trebala biti ambicioznija. Konkretno, trebalo bi unijeti dodatne ciljeve koji nadilaze prikupljanje neobrađenih podataka i stvoriti veću dodanu vrijednost obradom informacija umjesto da jedinstvena europska pristupna točka bude samo informacijski alat s jedinstvenom pristupnom točkom. EGSO pozdravlja to što će jedinstvena europska pristupna točka biti dostupna na svim službenim jezicima EU-a. Uloga i važnost jedinstvene europske pristupne točke ključne su kako bi se zajamčilo da istraživači, socijalni partneri, nevladine organizacije, akademska zajednica i analitičari dobiju veći, odgovarajući, pravedan, jednak i neposredan pristup informacijama. Jedinstvena europska pristupna točka mogla bi podržati nastanak novih privatnih platformi za obradu informacija, no trošak njihove upotrebe i pristup tržištima kapitala i dalje će biti problem, osobito za male ulagatelje kao što su pojedinci.

4.7.

Omogućivanje primjene velike količine podataka, strojnog učenja i umjetne inteligencije pružit će veću učinkovitost u upotrebi informacija za stvaranje integriranijih tržišta kapitala i učinit će gospodarstvo EU-a otpornijim. Budući korisnici jedinstvene europske pristupne točke trebali bi imati mogućnosti izrade sektorskih i teritorijalnih izvješća i analiza. I dalje bi trebalo neprestano provjeravati podatke i njihovu valjanost. Treba pomno pratiti izvješćivanje o podacima koji se preklapaju i upravljanje njima. Bez obzira na to, EGSO smatra da je dostavljanje neobrađenih informacija manje ambiciozno i nedovoljno za nove ulagatelje koji nisu upoznati s tržištima kapitala i koji razmatraju ulaganje na njima.

4.8.

Jedinstvenu europsku pristupnu točku treba pokrenuti kako bi se ostvarili ne samo ciljevi tržišta kapitala, nego i dopunski ciljevi politike, kao što je doprinos poduzećâ pokazateljima ciljeva održivog razvoja UN-a. Omogućivanje trećim zemljama da pristupe podacima moglo bi ubuduće doprinijeti osiguravanju dodatnih ulaganja u poduzeća EU-a. Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi se voditi primjerom portala InvestEU te bi mogla podržati uspješnu provedbu unije tržišta kapitala (9).

4.9.

EGSO smatra da bi trebalo postići financijsku (mjera 7. akcijskog plana unije tržišta kapitala) i digitalnu pismenost. Potreban je i priručnik za financijsku pismenost i podatke. Mogle bi se sastaviti i promicati posebne smjernice za razumijevanje važnosti podataka i za upotrebu i razmjenu podataka. U tom bi se pogledu mogla iskoristiti sredstva Europskog socijalnog fonda plus. Trebalo bi neprestano voditi računa o odgovarajućim i primjerenim radnim uvjetima radnika uključenih u prikupljanje podataka i upravljanje podacima iz različitih poduzeća ili od raznih dionika.

4.10.

EGSO navodi da bi se u jedinstvenu europsku pristupnu točku mogao uključiti minimalni skup gospodarskih ključnih pokazatelja učinka, koji su definirani na razini EU-a, i zajednička metodologija kako bi se zajamčila bolja i šira upotreba. Mora se osigurati jasna sinergija s člankom 8. taksonomije EU-a za održivost (10) jer jedinstvena europska pristupna točka obuhvaća podatke o održivosti. Jedinstvena europska pristupna točka trebala bi uključivati poseban prostor za statistiku u vezi sa zelenim planom i doprinos poduzeća pokazateljima zelenog plana.

4.11.

Naposljetku, EGSO bi želio da Europska komisija ocijeni prednosti dobre i razmjerne regulacije i nadzora pružatelja financijskih, okolišnih, društvenih i upravljačkih podataka jer će oni i dalje imati ključnu ulogu, i odozdo prema gore i obratno, kada jedinstvena europska pristupna točka postane operativna.

---

(1)  Mjera 1., Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, 24.9.2020., COM(2020) 590 final.

(2)  Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(3)  SL C 155, 30.4.2021., str. 20.

(4)  Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (2020.), Izvješće „Sustainable Finance and the Role of Securities Regulators and IOSCO” (Održive financije i uloga regulatornih tijela za vrijednosne papire i IOSCO-a).

(5)  https://blogs.imf.org/2019/09/10/a-capital-market-union-for-europe-why-its-needed-and-how-to-get-there.

(6)  COM(2020) 66 final

(7)  COM(2020) 591 final

(8)  Slično europskom oblaku za otvorenu znanost.

(9)  SL C 155, 30.4.2021., str. 20.

(10)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R0852&from=EN