Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu

(COM(2021) 699 final)

(2022/C 290/21)

Izvjestitelj:

Arnaud SCHWARTZ

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 20.12.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna Stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	8.3.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.3.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	568
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	169/0/5

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Odbor pozdravlja Komunikaciju Europske komisije o strategiji za tlo do 2030. te želi da ga se redovito obavješćuje i želi aktivno doprinositi pripremi prijedloga o zaštiti tla.

1.2.

Tlo je strateški i ugrožen gospodarski i okolišni resurs i zaslužuje definiran okvir za ciljeve, programe i propise. Odbor potiče Komisiju da promiče europski pravni okvir koji je učinkovit u sprečavanju degradacije tla, kojim se podupiru programi obnove te se revidira plan djelovanja u cilju dobrog statusa zdravlja tla. Odbor poziva i na nužnu dodjelu sredstava iz europskog proračuna za provedbu strategije za tlo.

1.3.

Za provedbu strategije Komisija predviđa donošenje zakonodavnog akta o zdravlju tla. Međutim, EGSO preporučuje da se provede procjena planiranog učinka, a zatim da se donese odluka o najprikladnijim instrumentima. EGSO također preporučuje da se okvir temelji na sljedećim načelima kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve dionike koji rade u gospodarskim sektorima povezanima s tlom i njegovom upotrebom:

—	pružanje jasne definicije „zdravog tla”, pokazatelja i graničnih vrijednosti razvijenih na znanstveno utemeljenoj osnovi;

—	postavljanje jasnih ciljeva za 2030. na temelju definicije „zdravog tla”;

—	osiguravanje odgovarajuće razine zaštite okoliša i djelovanja u području klime;

—	potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, s obzirom na heterogenost tla, raznolikost namjene i potražnje za namjenom, različite geološke, klimatske i krajobrazne uvjete, kao i različite opasnosti i već postojeće nacionalne propise;

—	davanje prednosti mjerama obrazovanja, savjetovanju, prijenosu znanja i poticajima za zaštitu tla u odnosu na dodatne pravne obveze;

—	svođenje administrativnog opterećenja za sve dionike na razumnu razinu uz istodobno osiguravanje njegove pristupačnosti u pogledu troškova.

1.4.

Odbor preporučuje provedbu što opsežnije rasprave, uz sudjelovanje gospodarskih i socijalnih aktera te organizacija civilnog društva, o sadržaju te zakonodavne inicijative. Iz tog razloga Odbor poziva Komisiju da što prije podnese prijedlog kako bi se ostavilo dovoljno vremena za raspravu prije glasanja o tekstu u okviru aktualnog zakonodavnog mandata.

1.5.

Odbor ističe potrebu za razmatranjem svih aspekata degradacije tla s posebnim naglaskom na temama onečišćenja tla, preuzimanja zemljišta za urbanističke razvojne projekte i infrastrukturu te iscrpljivanja organskih tvari iz poljoprivrednog tla s obzirom na to da te pojave imaju posebno dalekosežan i potencijalno nepovratan učinak na zdravlje tla i njegovu sposobnost pružanja usluga ekosustava.

1.6.

U Europi postoji velika raznolikost tla, što odražava razlike u klimi, geologiji i upotrebi zemljišta. Tla su također izložena opasnostima različitih vrsta i intenziteta, stoga je politike za sprečavanje degradacije tla potrebno prilagoditi različitim geografskim i kulturnim kontekstima. Zakonodavstvo o zaštiti tla u državama članicama heterogeno je i fragmentirano, a politički i zakonodavni okviri nekoliko država članica ne vode računa o mnogim opasnostima za tlo.

1.7.

Odbor također ističe da je iznimno važno hitno uhvatiti se u koštac s učinkom koji na tlo imaju klimatske promjene koje je prouzročio čovjek. Stoga Odbor odlučno preporučuje da se u novu strategiju EU-a za tlo uključe mjere protiv erozije i dezertifikacije povezane s ekstremnim poplavama, sušama i požarima.

1.8.

Odbor izražava veliku zabrinutost zbog preuzimanja zemljišta uzrokovanog procesima urbanizacije koji u velikoj većini slučajeva utječu na plodna tla u ravničarskim i obalnim područjima. Cilj „nulte stope preuzimanja zemljišta” do 2050. mora biti popraćen poticajima za ponovno korištenje napuštenih zemljišta i obnovu neiskorištenih nepropusnih površina.

1.9.

Odbor smatra da je u skladu s izazovom kružnog i resursno učinkovitog gospodarstva prioritet očuvanje ekološke produktivnosti europskih tala, tako da se smanji ekološki utjecaj potražnje iz EU-a u trećim zemljama, te smatra da je apsolutni prioritet dovršetak inicijativa za jamstva kojima se isključuje krčenje šuma u međunarodnoj trgovini.

2. Kontekst

2.1.

Komisija je 20. svibnja 2020. objavila svoj prijedlog strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. U Komunikaciji se ističe da je „tlo […] iznimno važan neobnovljivi resurs koji je neophodan za zdravlje ljudi i gospodarstva te proizvodnju hrane i novih lijekova” (1) te se naglašava potreba za rješavanjem pitanja preuzimanja zemljišta i obnove ekosustava tla. U njoj se objavljuje preuzimanje obveze Komisije da 2021. ažurira tematsku strategiju EU-a za zaštitu tla te da osnuje misiju u području zdravlja tla i hrane u okviru programa Obzor Europa kako bi se razvila rješenja za obnovu zdravlja i funkcija tla.

2.2.

Europski parlament donio je 28. travnja 2021. rezoluciju o zaštiti tla te je istaknuo potrebu da se zaštite i regeneriraju europska tla te da se njima održivo upravlja radi očuvanja njihove multifunkcionalne uloge i kapaciteta kako bi se podržala proizvodnja zdrave hrane i sirovina te osiguralo mnoštvo usluga ekosustava za društvo. U toj rezoluciji ističe se da su zdrava tla neophodna za ostvarenje ciljeva europskog zelenog plana, uključujući klimatsku neutralnost i obnovu bioraznolikosti. U njoj se izražava i nezadovoljstvo zbog nedostatka ravnopravnih uvjeta među državama članicama u pogledu njihovih različitih režima zaštite tla te se poziva Komisiju „da osmisli zajednički pravni okvir na razini EU-a, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, za zaštitu i održivo korištenje tla”.

2.3.

Europski parlament pozdravio je 9. lipnja 2021. prijedlog europske strategije za bioraznolikost do 2030. kojim se odobrava rezolucija u kojoj je, među gotovo 200 preporuka, posebno istaknuta središnja uloga bioraznolikosti tla. Europski parlament ponovno potiče Komisiju da predstavi prijedlog za uspostavu zajedničkog pravnog okvira za zaštitu tla i „za efektivno uključivanje navedene zaštite u sve relevantne politike EU-a”. Europski parlament u svojoj rezoluciji ističe i da se „EU obvezao na postizanje neutralnosti degradacije zemljišta do 2030., ali da se taj cilj vjerojatno neće ostvariti”, kako je zaključeno u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda (2).

2.4.

Komisija je 17. studenoga 2021. objavila, u okviru strategije EU-a za bioraznolikost, svoj prijedlog za strategiju EU-a za tlo naslovljenu „Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu”.

2.5.

Tim prijedlogom Komisije unapređuje se prethodna strategija za tlo u skladu sa strateškom misijom europskog zelenog plana radi rješavanja klimatske krize i krize u području bioraznolikosti te kako bi se poduprla ambicija EU-a za djelovanje na globalnoj razini u području tla.

2.6.

Cilj je te strategije pružiti presudan doprinos ostvarenju brojnih ciljeva zelenog plana, uključujući: suzbijanje dezertifikacije i obnovu degradiranog zemljišta i tla te nastojanje da se ostvari svijet bez degradacije zemljišta do 2030. (cilj održivog razvoja 15.3.), doprinos uklanjanju stakleničkih plinova, postizanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja površinskih i podzemnih voda do 2027., smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 % i ukupne upotrebe i rizika od pesticida za 50 % do 2030., smanjenje onečišćenja tla na razine koje se više ne smatraju štetnima za ljudsko zdravlje i prirodne ekosustave, čime će se do 2050. stvoriti netoksični okoliš, te postizanje nulte stope preuzimanja zemljišta do 2050. (3).

2.7.

U strategiji se utvrđuje definicija „zdravog tla” kao tla koje je u dobrom kemijskom, biološkom i fizičkom stanju te stoga može neprestano pružati što je više moguće očekivanih usluga ekosustava, kao što su proizvodnja hrane i biomase, skladištenje i filtriranje vode, cirkuliranje mineralnih hranjivih tvari, podupiranje života i bioraznolikosti, skladištenje ugljika i podupiranje ljudskih aktivnosti, krajobraza i kulturne baštine. Definicija je u skladu s definicijom organizacija Ujedinjenih naroda (4). U viziji predstavljenoj u strategiji do 2050. treba postići dobro zdravlje tla putem obveza u pogledu održive uporabe i obnove zemljišta. Europska komisija procijenila je da je trenutačno 60 % do 70 % tala u EU-u „nezdravo kao izravna posljedica trenutačnih praksi upravljanja” (5), s velikim razlikama među zemljama. Međutim, „cilj od 75 % zdravog tla do 2030. na temelju radikalne promjene trenutačnih praksi upravljanja zemljištem izvediv je i potreban” (6).

2.8.

Cilj je te strategije osigurati jednaku razinu zaštite za tla kao za vodu i zrak te svladati problem nedostatka zakonodavstva u području tla na razini EU-a. U njoj se stoga najavljuje zakonodavni akt o zdravlju tla čiji će se nacrt izraditi do 2023. nakon procjene učinka, provjere supsidijarnosti i savjetovanja s dionicima i državama članicama. Novi zakonodavni akt o zdravlju tla trebao bi se baviti prekograničnim učincima degradacije tla i osigurati usklađenost politika na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se ostvarili ciljevi strategije.

2.9.

Strategija obuhvaća kombinaciju novih dobrovoljnih i pravno obvezujućih mjera koje će se razviti uz potpuno poštovanje supsidijarnosti i koje će se oslanjati na postojeće nacionalne politike u području tla koje su namijenjene za:

—	unapređenje zaštite organskih tala i tresetišta;

—	potporu inicijativi Komisije za održivo cirkuliranje ugljika, uključujući nagrađivanje praksi sekvestracije ugljika u poljoprivrednim tlima;

—	potporu ponovnoj upotrebi iskopanih tala, uključujući uvođenje „putovnice” kako bi se zajamčilo da se sigurno prevoze, obrađuju i ponovno upotrebljavaju;

—

zahtjev za države članice da do 2023. utvrde nacionalne ciljeve za smanjenje zemljišta koje se upotrebljava za nova naselja i infrastrukturu u skladu s ciljem „nulte stope preuzimanja zemljišta” do 2050. i uvođenje hijerarhije za bolju upotrebu urbanih tala, davanje prednosti ponovnoj upotrebi izgrađenog okoliša i postupno ukidanje lokalnih poreznih olakšica za urbanu transformaciju poljoprivrednog zemljišta;

—	promicanje sigurnog i održivog recikliranja organskih tvari kao što su kompost, digestat, kanalizacijski mulj, prerađeni stajski gnoj i drugi poljoprivredni ostaci;

—	procjenu, zaštitu i obnovu bioraznolikosti tla;

—	integraciju i koordinaciju upravljanja tlom i vodama i promicanje usvajanja prirodnih rješenja za upravljanje površinskim vodama i kišnicom;

—	potporu održivom upravljanju tlom u poljoprivredi;

—	praćenje kretanja dezertifikacije i usvajanje mjera za ublažavanje i sprečavanje degradacije tla;

—	sprečavanje onečišćenja tla reguliranjem i ograničavanjem upotrebe i ispuštanja mikroplastike, polifluoralkilnih tvari (PFAS) i drugih toksičnih kemikalija u tlo;

—	suradnju s državama članicama na utvrđivanju onečišćenih područja i njihovoj sanaciji;

—	procjenu izvedivosti uvođenja certifikata o zdravlju tla za zemljišne transakcije;

—	poboljšanje aktivnosti praćenja tla i usvajanje digitalnih alata za upravljanje hranjivim tvarima;

—	znatno financiranje istraživanja o bioraznolikosti tla i rješenjima za degradaciju i onečišćenje tla;

—	provedbu komunikacije, obrazovanja i uključivanja građana u promicanje zdravlja tla.

2.10.

U svojem mišljenju NAT/713 iz 2017. naslovljenom „Korištenje zemljišta za održivu proizvodnju hrane i usluge ekosustava” EGSO se složio da je ažurirani okvir politike EU-a od presudne važnosti za održivu upotrebu i zaštitu tla, posebno se pozivajući na poljoprivredno tlo, uključujući definiciju dobrog statusa tla i ujednačenu terminologiju i usklađene kriterije za praćenje te je pozvao na uključivanje načela održivog upravljanja tlom u mjere politike EU-a.

3. Opće napomene

3.1.

Odbor pozdravlja prijedlog Komisije za europsku strategiju za tlo do 2030. koja se snažno oslanja na okvir zelenog plana i njegovu viziju da se prijetnje klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i degradacije okoliša pretvore u mogućnost preobrazbe EU-a u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.

3.2.

Odbor priznaje stratešku ulogu zdravih tala koja su u svojoj cijelosti i raznolikosti jedan od najvažnijih prirodnih resursa u koje se građani mogu pouzdati radi vlastite dobrobiti i sigurnosti.

3.3.

Odbor je svjestan da je tlo jedinstven i ograničen resurs koji je pod brojnim pritiscima. Degradacija tla i s njom povezan gubitak plodnosti mogu doprinijeti europskom otisku na svjetska tla, što dovodi do veće ovisnosti o uvozu hrane i neprehrambenih sirovina iz trećih zemalja u kojima povećanje neadekvatnog uzgoja potiče procese degradacije zemljišta povezane s krčenjem šuma i emisijama stakleničkih plinova.

3.4.

Odbor ističe apsolutni zahtjev i potrebu za dovršetkom inicijativa za uvođenje jamstava kojima se isključuje krčenje šuma u trgovanju s trećim zemljama te ih smatra prioritetom povezanim s izazovom stvaranja kružnog i resursno učinkovitog gospodarstva kako bi se, zahvaljujući zaštiti i obnovi dugoročne ekološke produktivnosti europskih tala, smanjio učinak unutarnje potražnje. Održivija upotreba tla, koja se temelji na agroekološkim načelima, može unijeti velike promjene i na europskoj i na svjetskoj razini u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana i ciljeva održivog razvoja Programa UN-a za 2030.

3.5.

Nužno je prevladati redukcionistički koncept tla kao puke platforme za naselja i razne aktivnosti jer je tlo složen biotički sustav o kojemu ovisi pružanje usluga ekosustava i osnovnih dobara; upravljanje njime iziskuje odgovarajuće rukovođenje, uključujući zemljovlasničko i korisničko upravljanje, odgovornost lokalnih upravitelja i ulogu nacionalnih vlada. Potrebno je vodstvo na europskoj razini s obzirom na to da su izazovi sigurnosti opskrbe hranom, skladištenja vode, očuvanja bioraznolikosti i odgovora na klimatske promjene usko povezani s dobrim upravljanjem tlom.

3.6.

Odbor naglašava da je potrebno da se u strategiji za tlo upotrebljavaju pravedne metode i alati, u skladu s načelima supsidijarnosti, za održivo upravljanje tlom: svakoj razini upravljanja tlom moraju se dati odgovarajuće zadaće i odgovornosti, kao i prikladni resursi u dodjeli financijskih sredstava; posebnu pozornost treba posvetiti potpori malim ruralnim zajednicama. Odbor također poziva na veće uključivanje građana, organizacija civilnog društva, sindikata i poduzeća u te napore te dijeljenje odgovornosti i resursa u ostvarenju cilja borbe protiv degradacije tla.

3.7.

Za provedbu strategije Europska komisija predviđa donošenje zakonodavnog akta o zdravlju tla. Međutim, EGSO preporučuje da se provede procjena planiranog učinka, a zatim da se donese odluka o najprikladnijim instrumentima. EGSO također preporučuje da se okvir temelji na sljedećim načelima kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve dionike koji rade u gospodarskim sektorima povezanima s tlom i njegovom upotrebom:

—	pružanje jasne definicije „zdravog tla”, pokazatelja i graničnih vrijednosti razvijenih na znanstveno utemeljenoj osnovi;

—	postavljanje jasnih ciljeva za 2030. na temelju definicije „zdravog tla”;

—	osiguravanje odgovarajuće razine zaštite okoliša i djelovanja u području klime;

—	potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, s obzirom na heterogenost tla, raznolikost namjene i potražnje za namjenom, različite geološke, klimatske i krajobrazne uvjete, kao i različite opasnosti i već postojeće nacionalne propise;

—	davanje prednosti mjerama obrazovanja, savjetovanju, prijenosu znanja i poticajima za zaštitu tla u odnosu na dodatne pravne obveze;

—	svođenje administrativnog opterećenja za sve dionike na razumnu razinu uz istodobno osiguravanje njegove pristupačnosti u pogledu troškova.

3.8.

Novim prijedlogom za zaštitu tla moraju se stvoriti sinergije sa zakonodavstvom o klimi, vodi, zraku i bioraznolikosti, kao i sa zajedničkom poljoprivrednom politikom. Odbor poziva Komisiju da predvidi predstavljanje okvira kako bi se omogućila opsežnija rasprava o njegovu sadržaju s raznim dionicima prije nego što se dostavi na konačno usvajanje u okviru aktualnog zakonodavnog mandata.

4. Posebne napomene

4.1.

Jedan od najtežih oblika degradacije tla, čije je učinke najteže poništiti, svakako je preuzimanje zemljišta povezano s procesima urbanizacije: tijekom razdoblja 2012.–2018. preuzimanje zemljišta u EU-28 odvijalo se prema stopi od 539 km2 godišnje, pri čemu je 78 % zemljišta preuzeto nauštrb poljoprivrednih područja, a samo 13 % urbanističkih razvojnih projekata provedeno je na recikliranom zemljištu (7). Odbor smatra da cilj „nulte stope preuzimanja zemljišta” do 2050. mora biti popraćen kraćim prijelaznim i realnim ciljevima koji se podupiru poticajima za ponovnu upotrebu napuštenih naselja i obnovu neupotrebljavane potpuno prekrivene površine. U okviru ciljeva za smanjenje preuzimanja zemljišta radi urbanog razvoja i infrastrukture mogu se i moraju uzeti u obzir razne demografske promjene u državama članicama i regijama. Posebnu bi pozornost trebalo pridati zaštiti i obnovi obalnog područja, posebno sredozemne obale, koja je podvrgnuta opsežnim procesima urbanizacije, što izaziva značajnu štetu za obalnu bioraznolikost i turizam.

4.2.

Netaknuta tla prirodnih ekosustava ključni su izvor potpore bioraznolikosti i prirodne zalihe ugljika čiji se status mora očuvati. Stoga Odbor smatra da strategija za tlo mora dati prednost zaštiti tih tala i njihovoj vegetaciji te očuvati njihovu cjelovitost i poduprijeti upravljanje tim tlima odgovarajućim gospodarenjem ili obrađivanjem.

4.3.

Posebnu potporu trebalo bi pružiti održavanju trajnih pašnjaka i travnjaka jer pravilno upravljanje njima u okviru održivog uzgoja može pomoći u očuvanju tla bogatih ugljikom.

4.4.

Organska tvar iz tla ključna je sastavnica u reguliranju sposobnosti tla da podrži visoku razinu bioraznolikosti i pruži usluge ekosustava povezane s plodnošću te također čini zalihu ugljika uklonjenog iz atmosfere. Opadanje razina organske tvari u europskim tlima znatan je razlog za zabrinutost, uglavnom zbog gubitka plodnosti i rizika od dezertifikacije koju ono podrazumijeva, no i zbog posljedičnih emisija stakleničkih plinova: izračunano je da one iznose više od 170 Mt CO2 godišnje (8), odnosno više od 4 % ukupnih emisija stakleničkih plinova iz EU-27, koje su uglavnom povezane s prenamjenom zemljišta od organskih i tresetnih tala. Novom strategijom za tlo trebala bi se osigurati zaštita tresetišta i močvarnih zemljišta te adekvatno poduprijeti poljoprivrednike novim vrstama dohotka radi usvajanja praksi koje se zasnivaju na agroekološkim konceptima koji pogoduju održavanju i povećanju organske tvari u tlima. Širenje znanja povezanog s dobrim praksama i održivim upravljanjem poljoprivrednim tlima trebalo bi biti prioritet i posebno usmjereno na male poljoprivrednike.

4.5.

Osim važnosti organskih tvari u tlu, EGSO naglašava da je potrebno izbjegavati iscrpljivanje ili gubitak hranjivih minerala u tlu. Upotreba gnojiva mora se dozirati u skladu s potrebama usjeva, izbjegavanjem prekomjerne primjene i nastojanjem da se do 2030. istjecanje dušika i fosfora iz tla smanji za 50 %, u skladu s ciljevima strategije „od polja do stola”.

4.6.

Tla koja su prethodno ili nedavno pretrpjela industrijsko onečišćenje i dalje su prijetnja za javno zdravlje i kemijsko stanje vodnih resursa; 2,8 milijuna lokacija u EU-u ima potencijalno onečišćeno tlo, od čega ih otprilike 390 000 iziskuje sanaciju (9). Odluke o načinu njihove obnove trebalo bi donijeti u skladu s kriterijima održive sanacije i na temelju analiza rizika na konkretnom terenu. Odbor očekuje da će se predmetnom strategijom, na temelju najnaprednijih nacionalnih iskustava, osigurati homogene metode i kriteriji za provedbu tih postupaka kako bi se izbjegle značajne nedosljednosti među različitim nacionalnim propisima.

4.7.

Iako cijeni činjenicu da je strategija usmjerena na ključni koncept „zdravog tla” (10), Odbor naglašava da je potrebno razviti sustav učinkovitih pokazatelja koji će nedvosmisleno odrediti okvire statusa zdravlja tala u indeksu zdravlja tla, opće ciljeve koje treba ostvariti i njihovo formuliranje u skladu s raznolikošću europskih pedoklimatskih uvjeta. Kako bi se pratilo postizanje tih ciljeva, moraju biti dostupni pouzdani alati za nedvosmisleno procjenjivanje indeksa zdravlja tla na razini pojedinačne parcele.

4.8.

Odbor naglašava potrebu za povećanjem razine svijesti i znanja o tlima, njihovoj ekologiji i funkcijama. U tom je cilju neophodno poduprijeti informativne programe za građane i obrazovanje u školama, kao i osposobljavanje za poljoprivrednike te općenito za stručnjake koji rade sa zemljištem i tlom u tradicionalnim područjima biogospodarstva i kružnog gospodarstva ili onima u nastajanju, kao i za lokalne i regionalne donositelje odluka o kojima ovise odluke koje određuju promjene u upotrebi zemljišta.

4.9.

Pristup zdravom tlu ključan je za razne gospodarske sektore. Gospodarske i socijalne posljedice strategije ne bi smjele utjecati na radna mjesta i konkurentnost. Posebno je potrebno zaštititi prihode u ruralnim zajednicama i obiteljima čija egzistencija ovisi o tlu. Strategijom bi trebalo osigurati pravednu raspodjelu troškova i koristi među dionicima. Potrebno je zaštititi ranjive skupine i regije, podupirati poljoprivrednike koji proizvode za vlastite potrebe i dodjeljivati sredstva zajednicama kojima je to potrebno.

Bruxelles, 23. ožujka 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Europska komisija, 2020., Strategija za bioraznolikost do 2030., https://ec.europa.eu/environment/strategy/biodiversity-strategy-2030_hr.

(2) Tematsko izvješće br. 33/2018: „Borba protiv dezertifikacije u EU-u: sve veća prijetnja u pogledu koje je potrebno djelovati odlučnije”.

(3) U strategiji se upućuje na tlo kao složen i biološki aktivan sustav (pedosfera) koji podupire kopnenu vegetaciju te se nalazi kao poveznica između litosfere i atmosfere te je u dodiru s hidrosferom. Ne obuhvaća morske i jezerske sedimente. Prema priopćenjima FAO-a tlo je osnova za 95 % svjetske proizvodnje hrane.

(4) Healthy soils are the basis for healthy food production („Zdrava tla osnova su za proizvodnju zdrave hrane”), FAO, 2015., https://www.fao.org/documents/card/en/c/645883cd-ba28-4b16-a7b8-34babbb3c505/.

(5) Europska komisija 2020., Caring for soil is caring for life („Brigom o tlima brinemo se za život”), Izvješće Odbora Misije za zdravlje tla i hranu, https://op.europa.eu/en/web/eu-law-and-publications/publication-detail/-/publication/32d5d312-b689-11ea-bb7a-01aa75ed71a1.

(6) Ibidem.

(7) EEA (2020.), Land take in Europe – Indicator assessment („Preuzimanje zemljišta u Europi – procjena pokazatelja”), https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/land-take-3/assessment.

(8) JRC-EK (2015.), Soil threats in Europe: status, methods, drivers and effects on ecosystem services, technical report („Prijetnje za tlo u Europi: status, metode, pokretači i učinci na usluge ekosustava, tehničko izvješće”) https://esdac.jrc.ec.europa.eu/public_path/shared_folder/doc_pub/EUR27607.pdf.

(9) JRC-EK 2018., Status of local soil contamination in Europe („Stanje onečišćenja tla na lokalnoj razini u Europi”) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC107508.

(10) Vision and objectives: achieving good soil health by 2050 („Vizija i ciljevi: postizanje dobrog zdravlja tla do 2050.”), Europska komisija 2021., strategija EU-a za tlo do 2030., https://ec.europa.eu/environment/publications/eu-soil-strategy-2030_en.