Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada i izmjeni uredaba (EU) br. 1257/2013 i (EU) 2020/1056

(COM(2021) 709 final – 2021/0367 (COD))

(2022/C 275/15)

Izvjestitelj:

Anastasis YIAPANIS

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 22.11.2021. Vijeće, 1.12.2021.
Pravna osnova:	članak 192. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	9.2.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.2.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	567
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	160/2/0

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o novoj uredbi i prateću komunikaciju i smatra zaštitu zdravlja ljudi i okoliša jednim od glavnih prioriteta EU-a. Ako je to tehnički moguće, otpad nastao u EU-u trebao bi se reciklirati unutar EU-a na okolišno, ekonomski i društveno prihvatljiv način.

1.2.

EGSO poziva države članice da što prije usvoje sustav za elektroničku razmjenu podataka, da postignu suglasnost u pogledu donošenja usklađenih kriterija za postupke izdavanja prethodnog odobrenja te da ovlaste Komisiju za donošenje delegiranih akata za zajedničko razvrstavanje otpada. Potrebno je bez odgode osigurati sredstva i tehničku pomoć za povećane operativne kapacitete.

1.3.

Hitno je potreban prelazak na nove poslovne modele kojima se planetu vraća više nego što se od njega uzima. Zdravlje i sigurnost te radni uvjeti moraju biti dobro zaštićeni i mora ih se pomno nadzirati. EGSO poziva na ulaganja u osposobljavanje radnika s pomoću namjenski dodijeljenih sredstava u okviru fonda ESF+.

1.4.

EGSO poziva na povećanje mogućnosti financiranja za uspostavu i/ili modernizaciju postrojenja za recikliranje u EU-u te za otkrivanje inovativnih tehnologija za ponovnu uporabu i recikliranje otpada. Povećanje kapaciteta za recikliranje unutar granica EU-a doprinijet će smanjenju ugljičnog otiska i učinka na okoliš i dovest će do rasta zaposlenosti u tom sektoru.

1.5.

EGSO vjeruje da bi usklađeni izračun financijskih jamstava trebao jasno obuhvaćati sve rizike koji proizlaze iz pošiljaka otpada, ali ne smije biti prekomjerno opterećenje za poduzeća, osobito za MSP-ove.

1.6.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o revizijama koje bi treće strane, tj. revizori s poslovnim nastanom ili ovlaštenjem za rad u EU-u (koje bi izdavala prijavljena tijela EU-a, s odgovarajućom kvalifikacijom), provodile na razini postrojenja i zemalja i smatra da bi socijalni partneri i relevantne nevladine organizacije trebali pratiti te postupke. Trebalo bi ojačati mehanizam praćenja, podnošenja pritužbi i sankcija.

1.7.

EGSO preporučuje da prijelazno razdoblje nakon donošenja Uredbe traje najviše dvije godine. Nadalje, vremenski rok u kojem nadležna tijela provoza mogu podnijeti obrazložene prigovore u pogledu planirane pošiljke za oporabu trebao bi biti skraćen na 10 dana, a podnošenje prigovora na istu pošiljku trebalo bi biti moguće samo jedanput.

1.8.

Odbor poziva na proširenje sustava za elektroničku razmjenu podataka na sve pošiljke otpada predviđene za izvoz, uvoz i provoz. Sustav bi trebao postati operativan što prije, čak i prije isteka dvogodišnjeg roka koji je predložila Europska komisija. U tu su svrhu potrebni odgovarajući ljudski i tehnički resursi.

1.9.

EGSO smatra da je izvoz visokokvalitetnog otpada koji se može reciklirati, a osobito izvoz otpada s visokim udjelom kritičnih sirovina, štetan za održivost u EU-u te da se njime narušava njegova globalna konkurentnost. Potrebna su ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, posebno u zemljama u kojima su pokrenuti postupci zbog povrede. Potrebno je provesti osnovnu procjenu količine izvezenog otpada kako bi se otkrile promjene u pošiljkama otpada i time zaštitio EU i poduprlo postizanje ciljeva EU-a opisanih u zelenom planu i akcijskom planu za kružno gospodarstvo.

1.10.

Sve zemlje članice OECD-a i one koje to nisu trebale bi ispunjavati iste stroge kriterije u pogledu obveza u području zaštite okoliša utvrđenih na razini EU-a i trebalo bi dostavljati dokaze o tome da zemlje primateljice već gospodare kućnim otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš i u skladu je sa standardima u EU-u te ključnim konvencijama ILO-a i radnim standardima.

1.11.

EGSO podržava provedbu postupaka inspekcijskog nadzora i istrage te poziva na potpunu suradnju među državama članicama i s Unijom, kao i na uspostavu usklađenog sustava sankcioniranja koji je djelotvoran i razmjeran povredi. Podaci koji nisu povjerljivi trebali bi biti javno dostupni svim zainteresiranim stranama, uključujući socijalne partnere, nevladine organizacije, općine i građane.

1.12.

Potrebno je poticati proizvodna poduzeća da proizvode osmišljavaju tako da budu prikladni za ponovnu uporabu i recikliranje. Potrebne su nacionalne i europske strategije koje uključuju socijalne partnere, predstavnike MSP-ova i organizacije civilnog društva i koje se moraju promicati putem suradničkih platformi. U tom je smislu odličan primjer Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (1).

1.13.

EGSO poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost uspostave promatračke skupine za tržište sekundarnih sirovina, koja bi savjetovala Europsku komisiju te koja bi mogla analizirati i davati preporuke za politike sektorskog razvoja i načine uklanjanja postojećih uskih grla te zadržavanje vrijednih sekundarnih sirovina u EU-u.

1.14.

Konačno, Odbor poziva na temeljitu procjenu učinka provedbe Uredbe pet godina nakon njezina stupanja na snagu.

2.   Uvod i opće napomene

2.1.

Očekuje se da će se potrošnja materijala kao što su metali, minerali, biomasa i fosilna goriva udvostručiti do 2060. (2), što će do 2050. godine dovesti do povećanja otpada nastalog na godišnjoj razini za 70 % (3). Zemlje s visokim dohotkom najveći su izvoznici otpada na globalnoj razini, dok su zemlje u razvoju najveći uvoznici otpada (4).

2.2.

Približno 40 % ukupnih proizvodnih troškova proizvodnih poduzeća odnosi se na sirovine. Danas je samo 12 % materijalnih resursa koji se upotrebljavaju u industriji EU-a dobiveno od recikliranih proizvoda i oporabljenih materijala (5). Najveća prepreka uvođenju sekundarnih sirovina jest njihova visoka cijena u usporedbi s neobrađenim sirovinama.

2.3.

Europska komisija objavila je 17. studenoga 2021. Prijedlog uredbe o pošiljkama otpada i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1257/2013 (6) i Uredbe (EU) 2020/1056 (7) (dalje u tekstu „Uredba”). Njome se zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada donesena prije 15 godina (8), i to nakon što su na njezino preispitivanje pozivali Europski parlament (9) i Europski gospodarski i socijalni odbor (10), a temelji se na ambicijama iznesenima u europskom zelenom planu (11) i akcijskom planu za kružno gospodarstvo (12).

2.4.

Rastuće količine otpada i gospodarski razvoj doveli su do povećanja izvoza otpada iz EU-a u treće zemlje, što je potom dovelo do štetnih učinaka na okoliš i zdravlje u državama odredišta. Uredbom se žele omogućiti lakši i brži postupci za pošiljke unutar EU-a namijenjene za oporabu i recikliranje te se njome uvode jasna pravila za izvoz, uvoz i provoz otpada i jača trenutačni okvir EU-a za suzbijanje nezakonitih pošiljki.

2.5.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o novoj uredbi i prateću komunikaciju i smatra zaštitu zdravlja ljudi i okoliša jednim od glavnih prioriteta EU-a. Kao jedan od predvodnika borbe protiv klimatskih promjena, EU bi trebao biti u stanju nositi se s otpadom nastalim na području EU-a, a ne ga izvoziti u druge zemlje. Hitno je potreban prelazak na nove poslovne modele kojima se planetu vraća više nego što se od njega uzima, popraćen održivim ponašanjem svih uključenih dionika. Ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom pogodnu za okoliš trebala bi i dalje biti prioritet, posebno u zemljama u kojima su pokrenuti postupci zbog povrede.

2.6.

U gospodarskom pogledu otpad može imati znatnu vrijednost u smislu oporabe sekundarnih sirovina, doprinosa kružnom gospodarstvu EU-a, smanjenja ovisnosti o određenim primarnim sirovinama, uz istodobno smanjenje potrošnje energije potrebne za proizvodnju primarnih sirovina u Europi i smanjenje emisija CO2. Nadalje, EGSO smatra da je izvoz visokokvalitetnog otpada koji se može reciklirati, a osobito izvoz otpada s visokim udjelom kritičnih sirovina, štetan za održivost u Europskoj uniji te da se njime narušava njezina globalna konkurentnost jer se vrijedni resursi daju na raspolaganje vanjskim konkurentima.

3.   Pošiljke otpada unutar EU-a

3.1.

Savjetovanje s dionicima koje je provela Komisija ukazalo je na potrebu za: — digitalizacijom postupaka obavješćivanja; — ažuriranjem sustava ubrzanih postupaka; — utvrđivanjem zajedničkih i transparentnih pravila za razvrstavanje otpada i izračun financijskih jamstava; — usklađivanjem s načelom blizine i hijerarhijom otpada.

3.2.

Rascjepkana provedba Uredbe iz 2006. na razini EU-a dovela je do dugotrajnih postupaka za pošiljke otpada unutar EU-a i birokratskog opterećenja, što uzrokuje kašnjenja i financijske gubitke za gospodarske subjekte, koji nisu motivirani otpremati otpad u svrhu oporabe materijala unutar EU-a.

3.3.

EGSO smatra da bi se, ako je to tehnički moguće, otpad nastao u EU-u trebao reciklirati unutar EU-a na okolišno, ekonomski i društveno prihvatljiv način, uz poštovanje okolišnih, zdravstvenih i sigurnosnih normi. Veće količine otpada koji se otprema unutar EU-a i brži postupci dovest će do povećanja kružnog gospodarstva u EU-u, doprinijet će konkurentnosti EU-a i njegovoj strateškoj autonomiji te će se tako stvoriti temelji za nova radna mjesta.

3.4.

Povećanje kapaciteta za recikliranje unutar granica EU-a od presudne je važnosti i pomoći će u smanjenju ugljičnog otiska i učinka na okoliš. Također bi moglo dovesti do povećanja zaposlenosti u tom sektoru; brojke koje je iznijela Europska komisija, koja je procijenila da će se otvoriti od 9 000 do 23 000 novih radnih mjesta u sektorima recikliranja i oporabe, obećavajuće su, a te bi brojke mogle biti još i više ako se uvedu prikladni poticaji za kapacitet za recikliranje.

3.5.

Odbor smatra da je potpuno neprihvatljivo da se neke države članice i dalje oslanjaju na postupke koji se temelje na papirnatim dokumentima te da ponekad čak i regije iste države članice na različite načine tumače postupke provedbe. Stoga EGSO poziva države članice da što prije usvoje digitalna rješenja koja je predložila Europska komisija te da zajamče neometan prelazak na usklađen i transparentan europski okvir, da postignu suglasnost u pogledu donošenja usklađenih kriterija za postupke izdavanja prethodnog odobrenja te da ovlaste Komisiju za donošenje delegiranih akata za zajedničko razvrstavanje otpada. Potrebno je bez odgode osigurati sredstva i tehničku pomoć za povećane operativne kapacitete.

3.6.

Komisija predlaže usklađivanje postupka izračuna za financijska jamstva za pošiljke otpada. EGSO pozdravlja činjenicu da će to dovesti do povećane predvidljivosti za poduzeća, ali poziva na razmjerni izračun tih iznosa na način koji neće predstavljati dodatno opterećenje za gospodarske subjekte. EGSO vjeruje da bi financijska jamstva trebala jasno obuhvaćati sve rizike koji proizlaze iz pošiljaka otpada, ali da ne smiju biti prekomjerno opterećenje za poduzeća, osobito jer u postupku sudjeluju brojni MSP-ovi, koji imaju ograničenu raspoloživu likvidnost.

3.7.

Konačno, EGSO poziva na povećanje mogućnosti financiranja sredstvima Europske unije i država članica za uspostavu i/ili modernizaciju postrojenja za recikliranje u EU-u te na razvoj inovativnih tehnologija za ponovnu uporabu i recikliranje otpada. Potrebno je bez odgode razviti krajnja tržišta za sirovine dobivene recikliranjem kako bi se uspostavilo potpuno funkcionalno tržište sekundarnih sirovina, na kojem se otpadni proizvodi pretvaraju u nove sirovine za proizvodnju. EU bi također trebao povećati dostupnost i kvalitetu reciklata, pri čemu naglasak treba staviti na sposobnost materijala da zadrži inherentna svojstva nakon recikliranja te njegovu sposobnost da u budućim primjenama zamijeni primarne sirovine. To će dovesti do povećanih kapaciteta za preradu unutar EU-a, do novih visokokvalitetnih i zelenih radnih mjesta te do mogućnosti za utvrđivanje vrste sirovina od kojih nastaje bezvrijedni otpad, u svrhu njihova dugoročnog uklanjanja ili zamjene.

4.   Izvoz, uvoz i provoz pošiljaka otpada

4.1.

Tijekom proteklih 17 godina količina otpada izvezenog u treće zemlje porasla je za 75 %, na približno 33 milijuna tona godišnje (13), pri čemu se vrlo često nedovoljno razmatralo kako postrojenja na odredištima posluju i obrađuju otpad, ako se to pitanje uopće uzimalo u obzir. EU uvozi 16 milijuna tona otpada godišnje, dok se sa 70 milijuna tona otpada trguje unutar EU-a.

4.2.

EU je ugovorna strana u više od 80 sporazuma o slobodnoj trgovini, pri čemu njih oko 40 još nije stupilo na snagu ili se o njima vode pregovori. EGSO smatra da je izrazito neprimjereno da se u samo dva takva sporazuma izričito spominje kružno gospodarstvo (14) i poziva na veću usredotočenost na jačanje poglavljâ o održivom razvoju u svim postojećim i budućim sporazumima o slobodnoj trgovini te na osiguranje njihove djelotvorne provedbe.

4.3.

Ograničenja u pogledu trgovine plastičnim otpadom koja su Kina, Indija, Tajland, Vijetnam i Malezija uveli razmjerno nedavno ukazala su na to da EU previše ovisi o obradi otpada u inozemstvu. Ta neprihvatljiva ovisnost o izvozu otpada čini gospodarstvo EU-a osjetljivim na poremećaje u lancima opskrbe.

4.4.

Izvoz otpada treba biti potpuno usklađen s pravilima o transparentnosti i u vezi s njime trebaju se pružati javno dostupne informacije o okolišno prihvatljivim normama gospodarenja u državi odredišta. EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o revizijama vanjskih postrojenja za otpad koje bi provodile treće strane i smatra da bi one trebale sadržavati detaljne odredbe o ekološkom otisku i uvjetima rada. Za predmete koji se otpremaju u svrhu ponovne uporabe trebalo bi zadržati načelo „onečišćivač plaća”, a proizvod bi trebale pratiti pristojbe u okviru programa proširene odgovornosti proizvođača jer su ih potrošači platili za pokrivanje faze otpada, neovisno o tome gdje se ta faza odvija. Nadalje, socijalni partneri i relevantne nevladine organizacije trebali bi sudjelovati u postupcima revizije te je nužno financirati i staviti na raspolaganje infrastrukture otvorenih podataka. Trebalo bi ojačati mehanizme za podnošenje pritužbi za nevladine organizacije i druge relevantne dionike.

4.5.

EGSO preporučuje da revizori s poslovnim nastanom ili ovlaštenjem za rad u EU-u (koje izdaju prijavljena tijela EU-a, s odgovarajućom kvalifikacijom) provode postupke revizije na razini postrojenja i zemalja kako bi se osiguralo da se u zemlji odredišta otpada poštuju zdravstveni, ekološki i socijalni standardi zemlje EU-a. Potrebno je detaljnije opisati revizijske postupke, kao i kriterije za praćenje, pritužbe i sankcije. Također je potrebno opisati uvjete (u pogledu opsega i rizika) na temelju kojih je moguće pokrenuti revizije.

4.6.

Odbor potiče MSP-ove da provode postupke revizije za postrojenja u trećim zemljama putem organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača jer bi se time trebalo smanjiti financijsko opterećenje takvih radnji. Zdravlje i sigurnost te radni uvjeti moraju biti dobro zaštićeni i mora ih se pomno nadzirati. Ulaganja u osposobljavanje i stjecanje znanja i iskustva za radnike trebala bi biti obuhvaćena namjenski dodijeljenim sredstvima u okviru fonda ESF+.

4.7.

EGSO priznaje da je nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima potrebno određeno razdoblje za prilagodbu kako bi primijenili nova pravila i postigli usklađenost s njima. Međutim, EGSO smatra da predloženi trogodišnji rok nakon stupanja Uredbe na snagu pokazuje manjak ambicije te stoga poziva na uvođenje prijelaznog razdoblja u trajanju od najviše dvije godine.

4.8.

Europska komisija predložila je 30-dnevni rok u kojem nadležna tijela provoza mogu uložiti valjani prigovor u pogledu predviđene pošiljke za oporabu. EGSO smatra da bi taj rok trebalo skratiti na 10 dana kako bi se zajamčila operabilnost i izbjegla nepotrebna kašnjenja. Nadalje, EGSO poziva na uvođenje jasnih ograničenja za ta nadležna tijela kako bi im se onemogućilo ulaganje prigovora na istu pošiljku više od jedanput.

4.9.

Odbor poziva na proširenje sustava za elektroničku razmjenu podataka na sve pošiljke otpada predviđene za izvoz, uvoz i provoz. To je jedini način na koji se mogu zajamčiti sljedivost i transparentnost tih postupaka tako se da poštuju ista pravila koja se primjenjuju za unutarnje pošiljke. Komisija i države članice dužne su uložiti sve napore kako bi taj sustav bio uspostavljen što prije, čak i prije isteka predloženog dvogodišnjeg roka. U tu svrhu EGSO poziva na osiguranje primjerenih ljudskih i tehničkih resursa.

4.10.

Činjenica da određene države odredišta mogu biti izuzete od obveze dokazivanja u kojoj mjeri ispunjavaju ključne zahtjeve u pogledu zaštite zdravlja ljudi i okoliša zbog toga što su članice OECD-a protivna je duhu reforme i mogla bi ugroziti čitavi sustav. EGSO zahtijeva da, u svrhu izvoza otpada, zemlje članice OECD-a i one koje to nisu ispunjavaju iste stroge kriterije u pogledu obveza u području zaštite okoliša. Nadalje, EGSO poziva na podnošenje dokaza o tome da sve zemlje primateljice već gospodare kućnim otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš i u skladu je s praksom EU-a te ključnim konvencijama ILO-a i radnim standardima.

5.   Nezakonita trgovina otpadom

5.1.

Različiti postupci provedbe Uredbe iz 2006. u državama članicama doveli su do povećanja aktivnosti nezakonite trgovine otpadom. Teško je utvrditi relevantne brojke, ali vjeruje se da je 30 % svih pošiljki otpada u Europi nezakonito te da njihova vrijednost iznosi oko 9,5 milijardi EUR godišnje (15).

5.2.

Savjetovanjem s dionicima utvrđeno je da postoji snažna potpora za jačanje postupaka suzbijanja nezakonitih pošiljaka otpada. U svrhu suzbijanja kaznenih djela protiv okoliša i borbe protiv nezakonite trgovine potreban je pojačan nadzor izvoza, uvoza i provoza otpada. EGSO pozdravlja i podupire provedbu inspekcijskog nadzora i istražnih postupaka te poziva na potpunu suradnju između država članica te s EU-om, u skladu s novom Strategijom EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021. – 2025 (16). Sudjelovanjem OLAF-a mogao bi se nadoknaditi manjak ljudskih resursa u nekim državama članicama i mogao bi se zajamčiti djelotvorniji okvir za suradnju.

5.3.

Trgovina otpadom i dalje je jedno od najtežih kaznenih djela protiv okoliša i smatra se vrlo profitabilnom aktivnošću koja podrazumijeva malo rizika, ali ima razorne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš. Europski revizorski sud primijetio je da je stopa otkrivanja nezakonitih slučajeva utvrđene trgovine otpadom niska te da je stopa kaznenog progona kaznenih djela povezanih s otpadom niža od stope progona ostalih vrsta kaznenih djela, a sankcije koje se primjenjuju nisu razmjerne i odvraćajuće (17). Razlog tomu ponajprije je činjenica da su lanci otpreme otpada vrlo složeni i da je teško dokazati da su uključene osobe bile svjesne nezakonite aktivnosti, osobito zbog toga što otpad prije nezakonitog odlaganja može nekoliko puta promijeniti „vlasnika” u više zemalja.

5.4.

Nakon što ostvare pristup podacima, industrijski dionici i nevladine organizacije mogu pratiti moguće nezakonite pošiljke otpada i izvješćivati o njima. Stoga EGSO poziva na to da se podaci koji nisu povjerljivi stave na raspolaganje svim zainteresiranim stranama, uključujući socijalne partnere, nevladine organizacije, općine i građane. EGSO vjeruje da će sveobuhvatno prikupljanje podataka i povećana transparentnost podataka dovesti do povećanog nadzora i smanjenja nezakonitih pošiljaka otpada.

5.5.

Međutim, EGSO smatra da je potrebno utvrditi jasnu razliku između utvrđenih nezakonitih trgovaca i subjekata koji su proglašeni krivima za ljudsku pogrešku u pogledu dokumentacije, osobito u vezi s Prilogom VII. (18), kao što je to bio slučaj u prošlosti. EGSO poziva na uspostavu usklađenog sustava sankcioniranja koji je djelotvoran i razmjeran povredi.

6.   Završne napomene

6.1.

Dosad je svima trebalo postati jasno da stvaramo previše otpada, a to je stanje još pogoršano manjkom novih prirodnih resursa. EGSO poziva na donošenje regulatornog okvira kojim se potiče na uporabu recikliranih materijala, što će doprinijeti nižim emisijama ugljika i spriječiti da vrijedni otpad završi na odlagalištima. Uporaba otpada kao resursa okosnica je akcijskog plana za kružno gospodarstvo, a EGSO je već izjavio da, „[k]ako bi se gospodarski razvoj odvojio od potrošnje prirodnih resursa i utjecajâ na okoliš, Unija treba utvrditi ambicioznije ciljne vrijednosti” (19).

6.2.

U skladu s načelima kružnog gospodarstva, Odbor poziva na donošenje zakonodavnih prijedloga kojima bi se proizvodna poduzeća poticalo da osmišljavaju svoje proizvode tako da budu prikladni za ponovnu uporabu i recikliranje te da prihvate razvoj modela kružnog poslovanja. Potrebno je osmisliti europske i nacionalne strategije te zakonodavne okvire kojima se pružaju poticaji za taj prelazak i suzbija prerano zastarijevanje proizvoda, u što valja uključiti socijalne partnere, predstavnike MSP-ova i organizacije civilnog društva. Prelazak na kružno gospodarstvo s jedne strane podrazumijeva dulje zadržavanje vrijednosti proizvodâ u gospodarstvu, a s druge strane povećanje uporabe sekundarnih sirovina. Prema tome, olakšavanje pristupa inovativnim rješenjima za pretvaranje otpada u sekundarne sirovine od presudne je važnosti i potrebno ga je promicati putem mrežnih platformi (kao što je Europska platforma dionika kružnog gospodarstva) i razmjene najboljih praksi.

6.3.

EGSO smatra da je uvođenje sustava za elektroničku razmjenu podataka posve nužno i u skladu s digitalnom strategijom EU-a (20) i poziva na njegovu brzu provedbu, jer se time mogu smanjiti ekonomski gubici za poduzeća, zajamčiti brži postupci i praćenje kvalitete. EGSO također smatra da će elektronički sustav doprinijeti transparentnosti i učinkovitosti, da će se njime zajamčiti bolja sljedivost, osigurati okvir za intenzivniju suradnju među državama članicama i poticati razvoj snažnih tržišta otpada. Nadalje, predlaže uporabu modernih tehnologija za praćenje prijevoza (internet stvari i sateliti) i tehnologije lanca blokova u svrhu sigurnosti podataka.

6.4.

Potrebno je utvrditi jasnu razliku između pošiljaka otpada za ponovnu uporabu i recikliranje te pošiljaka čija su svrha niži oblici oporabe, kao što je spaljivanje. Neophodno je da od samog početka budu dostupni prikladni alati za istraživanje te jasni kriteriji kojima se zabranjuju pošiljke otpada koje se provode s lažnim namjerama.

6.5.

Odbor poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost uspostave promatračke skupine za tržište sekundarnih sirovina koja bi mogla analizirati i davati preporuke za politike sektorskog razvoja i načine uklanjanja postojećih prepreka. Promatračka skupina trebala bi obuhvaćati sve relevantne europske dionike i trebala bi imati ulogu savjetovanja Komisije.

6.6.

Konačno, EGSO smatra da bi Europska komisija trebala provesti temeljitu procjenu učinka provedbe Uredbe pet godina nakon njezina stupanja na snagu.

---

(1)  https://circulareconomy.europa.eu/platform/en.

(2)  OECD (2018.), Global Material Resources Outlook to 2060 (Globalni izgledi za materijalne resurse do 2060.).

(3)  Svjetska banka: A Global Snapshot of Solid Waste Management to 2050 (Globalni prikaz gospodarenja krutim otpadom do 2050.).

(4)  Institut za europsku okolišnu politiku: EU circular economy and trade (Kružno gospodarstvo i trgovina EU-a).

(5)  Eurostat – Kružno gospodarstvo u EU-u.

(6)  SL L 330, 10.12.2013., str. 1.

(7)  SL L 249, 31.7.2020., str. 33.

(8)  SL L 190, 12.7.2006., str. 1.

(9)  Europski parlament: Uredba o pošiljkama otpada, Preispitivanje Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada.

(10)  Mišljenje EGSO-a „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama” (SL C 220, 9.6.2021., str. 118.).

(11)  COM/2019/640 final.

(12)  COM/2020/98 final.

(13)  Komunikacija „Naš otpad, naša odgovornost”.

(14)  Sporazumi o slobodnoj trgovini s Meksikom i Novim Zelandom.

(15)  Pitanja i odgovori u vezi s novim propisima EU-a o pošiljkama otpada.

(16)  Strategija EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025.

(17)  Pregled br. 4/2020: Mjere EU-a za rješavanje problema plastičnog otpada.

(18)  Prilog VII. – Popratne informacije uz pošiljke otpada.

(19)  Mišljenje EGSO-a „Provedba zakonodavstva EU-a o okolišu: voda, otpad i kvaliteta zraka” (SL C 110, 22.3.2019., str. 33.).

(20)  Europska digitalna strategija – Izgradnja digitalne budućnosti Europe.