Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Nova strategija EU-a za šume do 2030.

(COM(2021) 572 final)

(2022/C 152/28)

Izvjestitelj:

Simo TIAINEN

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 10.8.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	25.11.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	8.12.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	565
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	227/1/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

U svojoj novoj „Strategiji EU-a za šume do 2030.” Europska komisija s pravom navodi da šume imaju višestruku ulogu te znatan gospodarski, socijalni i ekološki potencijal. Vitalnost i zdravlje šuma od ključne su važnosti za ekologiju, klimu, ali i za unapređenje gospodarskog razvoja zasnovanog na šumama i poboljšanje blagostanja građana. Iako Odbor priznaje da se strategija za šume bavi gospodarskim i socijalnim prilikama, to bi trebalo učiniti na sveobuhvatniji način. EGSO također napominje da nema odgovora na to kako će se kompenzirati nekomercijalne usluge ekosustava koje pružaju šume odnosno njihovi vlasnici. U strategiji se opisuje nekoliko pozitivnih primjera, a Odbor poziva na pronalaženje istinski uvjerljivog i održivog rješenja za budućnost.

1.2.

Strategija za šume trebala bi povezati različita područja politike, strategije koje se odnose na šume i biogospodarstvo koje se temelji na šumama. EGSO također ističe važnost donošenja odluka na odgovarajućoj razini, u skladu s nadležnostima i načelom supsidijarnosti. Budući da se šume uvelike razlikuju diljem EU-a, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi odgovaralo svima, pa je nacionalna razina najprikladnija za razmatranje gospodarenja šumama i njegovog planiranja da bi se ostvarili zajednički ciljevi. Okvir na razini EU-a potreban je i u pogledu pitanja povezanih s jedinstvenim tržištem te ekoloških i klimatskih pitanja koja se ne mogu riješiti isključivo nacionalnim mjerama i za koja je često potrebno i djelovanje na međunarodnoj razini.

1.3.

Na svim razinama osmišljavanja politika potrebna je dublja suradnja, pa EGSO ističe potrebu aktivnog uključivanja predstavnika civilnog društva, među ostalim privrede, sindikata i organizacija za zaštitu okoliša, u daljnji razvoj i praćenje strategije i naglašava središnju ulogu vlasnika šuma, privrede i radnika u održivom gospodarenju šumama i biogospodarstvu koje se temelji na šumama.

1.4.

EGSO poziva na koherentnost, sigurnost, stabilnost, jasnoću i dosljednost politike i regulatornog okvira. Ključno je da se ne uvode inicijative koje se preklapaju ili su u suprotnosti s postojećim široko prihvaćenim definicijama, načelima, kriterijima, pokazateljima, smjernicama i programima održivosti. Zaštita vlasništva i tržišno gospodarstvo načela su koja je isto tako potrebno podržati.

1.5.

S obzirom na to da niz pitanja nema jasne implikacije, EGSO poziva na sveobuhvatnu procjenu učinka strategije kako bi se utvrdile posljedice za tržišne uvjete, ruralna područja i različite potrebe za financiranjem, uključujući financiranje istraživanja i inovacija, razvoja vještina, infrastrukture, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te poticanja biološke raznolikosti.

1.6.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u strategiji posvećuje odgovarajuća pozornost prilagodbi klimatskim promjenama jer globalno zagrijavanje dovodi do promjene stanja stabala i svih organizama i povezano je sa šumskim katastrofama s fatalnim posljedicama i za okoliš i za gospodarstvo. EGSO također ističe potrebu za sveobuhvatnim razmatranjem uloge koju šume i biogospodarstvo koje se temelji na šumama imaju u ublažavanju klimatskih promjena kako bi se osigurala najbolja kombinacija sekvestracije, skladištenja i zamjene radi prelaska na gospodarstvo bez fosilnih goriva. Osim toga, EGSO – baš kao i strategija Komisije za šume – ističe i važnost integriranog pristupa gospodarenju šumama i zaštiti biološke raznolikosti.

1.7.

EGSO potiče istraživanje povezanosti klimatskih promjena, šumskih ekosustava i gospodarenja šumama te poziva na sustavno prikupljanje i razmjenu pouzdanih podataka o stanju šuma. EGSO ističe i važnost inovacija u područjima održive i klimatski otporne proizvodnje biomase, novih šumskih proizvoda i praksi kružnog gospodarstva uz potpunu uporabu digitalnih tehnologija.

1.8.

Za digitalnu i zelenu tranziciju djelatnosti koje se temelje na šumama potrebne su nove vještine, a to posebno treba uzeti u obzir u strukovnom osposobljavanju te u organiziranju usavršavanja i prekvalifikacije. EGSO ističe važnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i stvaranja prilika i odgovarajućih radnih uvjeta za radnike u biogospodarstvu koje se temelji na drvu. EGSO naglašava ulogu socijalnog dijaloga u razvoju vještina i u području zdravlja i sigurnosti na radu. Suradnja je potrebna i za podizanje razine svijesti javnosti o modernim djelatnostima koje se temelje na šumama, osobito među mladima.

1.9.

Kako bi se ostvario potencijal biogospodarstva koje se temelji na šumama za inovacije i zapošljavanje, potrebno je povoljno okruženje za produktivna ulaganja duž lanaca vrijednosti. EGSO ističe i potrebu za ulaganjem u infrastrukturu kako bi se olakšala logistika i omogućila digitalizacija djelatnosti koje se temelje na šumama.

1.10.

U cilju doprinosa globalnom razvoju, EGSO poziva EU da aktivno promiče jednake uvjete za poduzeća iz EU-a koja se natječu na međunarodnim biogospodarskim tržištima te da poboljša globalnu provedbu međunarodnih sporazuma koji pridonose zaštiti i održivoj uporabi šuma.

2.   Opće napomene: okvir politike

2.1.

Novom strategijom EU-a za šume do 2030. ažurira se postojeća strategija EU-a za šume iz 2013. kako bi se uzele u obzir nedavne promjene i uskladilo s ciljevima europskog zelenog plana radi postizanja modernog, ugljično neutralnog, resursno učinkovitog, konkurentnog i socijalno pravednog EU-a. EGSO je već podnio svoja stajališta o izvješću o napretku za prethodnu strategiju (1).

2.2.

Šume imaju važnu ulogu u provedbi zelenog plana jer su neodvojivo povezane s raznim ključnim elementima plana – promicanjem održivih industrija te energetskih, prometnih, građevinskih i prehrambenih sustava kao i borbom protiv klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja okoliša.

2.3.

Šume su i veliki svjetski problem te su relevantne za mnoge ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, uključujući ciljeve koji se odnose na život na kopnu, djelovanje u području klime, smanjenje siromaštva, zdravlje i blagostanje, industriju i inovacije te dostojanstven rad i gospodarski rast.

2.4.

S obzirom na višestruku ulogu i potencijal šuma u smislu gospodarskih, socijalnih i ekoloških koristi, Odbor smatra da je važno razvijati sve funkcije šuma u cilju stvaranja najbolje moguće ukupne koristi.

2.5.

Od ključne je važnosti održavati vitalnost i zdravlje šuma za ekologiju, klimu, ali i za unapređenje gospodarskog razvoja zasnovanog na šumama i poboljšanje blagostanja građana. Iako Odbor priznaje da se strategija za šume bavi gospodarskim i socijalnim prilikama, to bi trebalo učiniti na sveobuhvatniji način. EGSO također napominje da nema odgovora na to kako će se kompenzirati nekomercijalne usluge ekosustava koje pružaju šume odnosno njihovi vlasnici. U strategiji se opisuje nekoliko pozitivnih primjera, a Odbor poziva na pronalaženje istinski uvjerljivog i održivog rješenja za budućnost.

2.6.

EGSO smatra da bi strategija za šume trebala povezati različita područja politike, strategije koje se odnose na šume i biogospodarstvo koje se temelji na šumama. Za to će, uz klimatske i ekološke politike te dimenziju ruralnog razvoja poljoprivredne politike, biti potrebna međusektorska suradnja koja uključuje istraživanje, inovacije, industrijske i fiskalne politike te politike zapošljavanja.

2.7.

EGSO također ističe važnost donošenja odluka na odgovarajućoj razini, u skladu s nadležnostima i načelom supsidijarnosti. Opće je pravilo da su za pitanja koja se odnose na jedinstveno tržište potrebne čvrste mjere na razini EU-a. Okvir na razini EU-a potreban je i u pogledu ekoloških i klimatskih pitanja koja se ne mogu riješiti isključivo nacionalnim mjerama i za koja je često potrebno i djelovanje na međunarodnoj razini.

2.8.

S druge strane, nacionalna je razina najprikladnija za razmatranje gospodarenja šumama i njegovog planiranja da bi se ostvarili zajednički ciljevi. EGSO stoga smatra da je uključivanje i potpora država članica od ključne važnosti za provedbu strategije. Nacionalni strateški planovi za šume u tome imaju ključnu ulogu, među ostalim tako što uključuju klimatske aspekte i aspekte biološke raznolikosti, ali i zato što utvrđuju načine pružanja ekonomske kompenzacije vlasnicima šuma za usluge šumskog ekosustava. Budući da se obilježja šuma znatno razlikuju diljem EU-a, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi odgovaralo svima. Različita je i važnost šuma u nacionalnim gospodarstvima država članica, kao i vlasništvo nad šumama, koje mogu biti u vlasništvu javnog sektora, velikih privatnih poduzeća i investitora ili malih obitelji.

2.9.

EGSO smatra da je važno dijeliti primjere dobre prakse među državama članicama i uspostaviti suradnju između Komisije i država članica temeljenu na revidiranim načinima rada, a ne na novim formalnim tijelima. EGSO ističe i potrebu aktivnog uključivanja predstavnika civilnog društva, među ostalim privrede, sindikata i organizacija za zaštitu okoliša, u daljnji razvoj i praćenje strategije te ukazuje na središnju ulogu vlasnika šuma, privrede i radnika u održivom gospodarenju šumama i biogospodarstvu koje se temelji na šumama. Za provedbu strategije potrebna su ulaganja u izgradnju kapaciteta dionika i nadležnih tijela.

2.10.

S obzirom na ključnu ulogu privatnih vlasnika šuma i poduzeća potrebno je u cijelosti voditi računa o zaštiti vlasništva i tržišnoga gospodarstva. Općenito govoreći, nije moguće kontrolirati asortiman proizvoda, odabir sirovina i operativne prakse, ali je moguće postaviti znanstveno utemeljene i tehnološki neutralne okvirne uvjete pod kojima akteri biogospodarstva mogu ulagati i poslovati te biti inovativni. To je, primjerice, mjerodavno za provedbu kaskadnog načela koje se mora temeljiti na tržištu.

2.11.

EGSO poziva na koherentnost, sigurnost, stabilnost, jasnoću i dosljednost politike i regulatornog okvira zbog dugih investicijskih ciklusa brojnih djelatnosti biogospodarstva. Ključno je da se ne uvode inicijative koje se preklapaju ili su u suprotnosti s postojećim široko prihvaćenim definicijama, načelima, kriterijima, pokazateljima, smjernicama i programima održivosti. Nadalje, svaka inicijativa mora izbjegavati pretjeranu birokraciju kao što je višestruko prikupljanje podataka i izvješćivanje.

2.12.

EGSO smatra ključnim da se navedena načela, koja se odnose na razinu odlučivanja, vlasništvo, stabilnost, dosljednost i izbjegavanje preklapanja, pažljivo razmotre i potpuno primjenjuju u daljnjem radu. To se osobito odnosi na inicijative u pogledu sustava praćenja, pokazatelja i pragova za održivo gospodarenje šumama, programa certificiranja u skladu s prirodom i kriterija za održivo financiranje povezanih sa šumama.

2.13.

Sve u svemu, implikacije strategije nisu jasne, a neke od njezinih inicijativa mogu oslabiti vrijednosne lance koji se temelje na šumama i ograničavanjem održive sječe drva ugroziti radna mjesta, posebno u ruralnim područjima. EGSO stoga poziva da se provede sveobuhvatna procjena učinka strategije kako bi se ocijenile njezine kumulativne gospodarske, socijalne i ekološke posljedice. To je potrebno i radi utvrđivanja različitih potreba za financiranjem, uključujući istraživanje i inovacije, razvoj vještina, infrastrukturu, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te zaštitu i poticanje biološke raznolikosti.

3.   Posebne napomene: uloga šuma u klimatskim promjenama i biološkoj raznolikosti

3.1.

Šume imaju značajnu ulogu u prirodnim procesima: u kontroliranju ciklusa ugljika, vode i nutrijenata, formiranju tla i održavanju biološke raznolikosti. S druge strane, šume su same po sebi iznimno osjetljive na učinke klimatskih promjena.

3.2.

U EU-u su se u posljednjih nekoliko desetljeća povećali ukupno područje pod šumama i površina zaštićenih šuma, povećanje broja stabala premašuje sječu, a šume su važan ponor ugljika (2). Za razliku od toga, na globalnoj se razini nastavlja krčenje šuma, osobito u tropskim područjima, čime se te šume pretvaraju u izvor emisija i čime se znatno doprinosi kontinuiranom gubitku biološke raznolikosti (3). EGSO stoga ističe i potrebu za razmatranjem uloge šuma na globalnoj razini te poziva EU da aktivno promiče globalnu provedbu međunarodnih sporazuma koji pridonose zaštiti i održivoj uporabi šuma.

3.3.

Šume i biogospodarstvo koje se temelji na šumama imaju višestruku ulogu u ublažavanju klimatskih promjena sekvestracijom i skladištenjem ugljika te zamjenom sirovina, energije i proizvoda fosilnog podrijetla. Iz toga proizlazi da postoje sinergije i kompromisi među različitim mjerama (4). EGSO stoga ističe da je u cilju pronalaska najodrživijih rješenja za prelazak na gospodarstvo bez fosilnih goriva u obzir potrebno uzeti sve te mehanizme na sveobuhvatan način.

3.4.

Sekvestracija ugljika nije samo povezana s površinom šumskog zemljišta, već prvenstveno s rastom šuma i snažnom fotosintezom. Stoga su aktivno gospodarenje, uporaba i obnova šuma, uz pošumljavanje i ponovno pošumljavanje, ključni za iskorištavanje potencijala šuma kao ponora ugljika.

3.5.

Uloga šuma u skladištenju ugljika isto je tako višestruka jer se ugljik ne skladišti samo u stablima i tlu, nego i u proizvodima na bazi drva. U tom su pogledu najdjelotvorniji trajni proizvodi od drva, kao što su zgrade i visokokvalitetan namještaj. Šumski proizvodi kraćeg trajanja isto tako zadržavaju svoj sadržaj ugljika sve dok se recikliraju. Nadalje, kada se kao zamjena za fosilne sirovine upotrebljavaju obnovljive šumske sirovine, nema ispuštanja ugljika zbog skladištenja fosilnih sirovina.

3.6.

EGSO poziva i na temeljito razmatranje osjetljivosti šuma na klimatske promjene i potrebe za prilagodbom budući da zagrijavanje dovodi do promjene stanja stabala i svih organizama i popraćeno je nepogodama u šumama uzrokovanima sve učestalijim sušama, požarima, olujama i pojavama nametnika. S druge strane, šume pridonose prilagodbi klimatskim promjenama tako što pružaju zaštitu od erozije, odrona i poplava.

3.7.

Šume, uključujući šume kojima se gospodari, ključne su i za biološku raznolikost jer je većina kopnene biološke raznolikosti u šumama. Biološka raznolikost može se održavati na različite načine: zaštitom ugroženih vrsta, određivanjem zaštićenih područja u kojima su ljudske aktivnosti dozvoljene u ograničenoj mjeri ili uopće nisu dozvoljene ili pak provedbom praksi gospodarenja šumama koje omogućavaju održavanje biološke raznolikosti uz socioekonomsku uporabu šuma.

3.8.

S obzirom na to da se većinom šuma gospodari, EGSO ističe važnost integriranog pristupa gospodarenju šumama i zaštiti biološke raznolikosti, čime se omogućuje kombiniranje višestrukih funkcija šuma. Odbor prepoznaje tržišno utemeljene i dobrovoljne mjere za zaštitu biološke raznolikosti i sekvestraciju ugljika koje provode vlasnici šuma i podupire istraživanje i razvoj programa kreditiranja takvih mjera.

3.9.

Sposobnost sekvestracije ugljika i biološka raznolikost šuma diljem država članica znatno se razlikuju. Razlike su djelomično povezane s različitim prirodnim uvjetima, a djelomično su rezultat načina gospodarenja šumama i uporabe šuma tijekom vremena. Stoga se i potreba za zaštitom i obnovom šuma razlikuje diljem EU-a, što mora biti uzeto u obzir pri određivanju koje šume treba obnoviti ili zaštititi.

3.10.

EGSO potiče daljnje istraživanje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u šumama te povezanosti klimatskih promjena, šumskih ekosustava i ljudske aktivnosti kako bi se osiguralo da prakse gospodarenja šumama budu utemeljene na znanstvenim dokazima. Također je važno sustavno pratiti i razmjenjivati podatke o stanju šuma i u potpunosti koristiti digitalne alate i sustave. Pritom se treba pobrinuti za odgovarajuću zaštitu i pouzdanost podataka.

3.11.

EGSO podržava inicijativu o sadnji tri milijarde stabala kao praktičnom oglednom projektu koji uključuje odgovarajuće planiranje lokacija i vrsta, dodjelu ljudskih i financijskih resursa, sadnju, gospodarenje te pomno praćenje razvoja i rezultata. To pošumljavanje ne smije se kositi s uporabom zemljišta za proizvodnju hrane ili ignorirati potrebu za održavanjem otvorenog krajolika na određenim mjestima.

4.   Posebne napomene: gospodarska i socijalna uloga šuma

4.1.

Šume ispunjavaju niz svakodnevnih potreba – osiguravaju sirovine za industrijske proizvode i proizvode široke potrošnje, mjesto za rekreaciju i zdravu hranu za izravnu uporabu u kućanstvu. Šume stoga imaju važnu ulogu u biogospodarstvu koje se temelji na drvu i nedrvnom biogospodarstvu te pridonose zdravlju i mentalnom blagostanju.

4.2.

Biogospodarstvo koje se temelji na šumama počiva na raznim lancima vrijednosti koji obuhvaćaju vlasnike šuma te raznovrsne industrije i usluge: od poduzetnika koji se bave šumskim strojevima i prijevozom do poduzeća za obradu drva, od lokalnih mikropoduzeća, zadruga te malih i srednjih poduzeća do velikih međunarodnih poduzeća. Stoga biogospodarstvo koje se temelji na šumama osigurava radna mjesta u brojnim područjima i na brojnim lokacijama te je vrlo važno za ruralna područja.

4.3.

Većina oblovine u EU-u upotrebljava se kao industrijska sirovina (trupci i celulozno drvo), a uporaba drva za ogrjev znatno se razlikuje među državama članicama (5). Osim u slučaju papira za ispis, predviđa se da će potražnja za tradicionalnim i novim drvnim proizvodima rasti na globalnoj razini. EGSO preporučuje da se osigura da norme i standardi ne ometaju, već potiču uporabu proizvoda od drva i gradnju na bazi drva, ali istodobno treba zajamčiti da potrošači odgovarajućim označavanjem budu ispravno informirani o mogućoj prisutnosti materijala koji nisu od drva u tim proizvodima.

4.4.

Iz primjera postojeće dobre prakse vidljivo je da se različite vrste stabala i različiti dijelovi stabla upotrebljavaju za potrebe i proizvode za koje su najprikladniji te tako stvaraju najveću dodanu vrijednost bez trošenja prirodnih resursa. Dosta energije koja se temelji na šumama dobiva se iz prorede, ostataka od sječe ili nusproizvoda obrade drva. Tvornice celuloze dobar su primjer postrojenja u kojima električna energija i toplina nastaju kao nusproizvod. Nadalje, nusproizvodi i ostaci upotrebljavaju se kao sirovina u postojećim industrijskim procesima, a sve češće i za nove bioproizvode.

4.5.

EGSO ističe važnost intenzivnog razvoja tehnologija i rješenja za održivu i klimatski otpornu proizvodnju biomase, energiju i učinkovitost materijala te prakse kružnog gospodarstva duž lanaca vrijednosti koji se temelje na šumama. Digitalne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, mogu znatno pomoći razvoju i optimizaciji gospodarenja šumama, industrijskih procesa, logistike i interakcije među partnerima u lancu opskrbe.

4.6.

Najdalekosežnije inovacije rezultiraju novim materijalima i proizvodima, među ostalim, biokemijskim proizvodima, naprednim biogorivima i tekstilnim vlaknima, od kojih se neki proizvode u malim količinama, ali imaju visoku dodanu vrijednost. Budući da se novi proizvodi često razvijaju u kontekstu trenutačne proizvodnje, iz tradicionalnih proizvodnih jedinica razvijaju se novi poslovni ekosustavi koji uključuju niz poduzeća, osobito malih i srednjih.

4.7.

Razvoj vještina preduvjet je za digitalnu i zelenu tranziciju djelatnosti koje se temelje na šumama. Osim toga, time se osigurava da nitko ne ostane zanemaren. Nova potražnja za vještinama mora se uzeti u obzir u strukovnom osposobljavanju i sveučilišnom obrazovanju te organiziranju usavršavanja i prekvalificiranja. Nadalje, potrebne su praktične savjetodavne usluge kako bi se pomoglo poduzećima, osobito malim, da ispune nove zahtjeve.

4.8.

EGSO naglašava ulogu socijalnog dijaloga pri razvoju vještina i u području zdravlja i sigurnosti na radu. Dodjela sredstava iz fonda ESF+ za povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje odgovarajućih radnih uvjeta u biogospodarstvu koje se temelji na drvu može pomoći u borbi protiv siromaštva i smanjenju migracija iz ruralnih područja. Smanjenjem siromaštva pridonosi se i smanjenju nezakonite sječe drva, posebno za grijanje.

4.9.

Budući da na radnim mjestima povezanima sa šumama prevladavaju muškarci i budući da je prosječna dob tih radnika relativno visoka, važno je privući više radnica, poduzetnica i mladih u taj sektor. Za to će biti potrebna suradnja na stvaranju pozitivne slike o šumarstvu i industrijama koje se temelje na šumama te na povećanju osviještenosti javnosti o mogućnostima koje pruža moderno biogospodarstvo. Potrebna je i snažna društvena komunikacija o načinima i preduvjetima za povećanje vitalnosti i otpornosti šuma.

4.10.

Za realizaciju potencijala biogospodarstva koje se temelji na šumama za inovacije i zapošljavanje potrebno je okruženje koje je povoljno za produktivno ulaganje duž lanaca vrijednosti. EGSO ističe i potrebu za odgovarajućom infrastrukturom, među ostalim u ruralnim područjima. Za biogospodarstvo koje se temelji na šumama potrebna je prometna infrastruktura koja ispunjava logističke potrebe šumarstva te proizvodnje i distribucije bioproizvoda koji se temelje na šumama. Odgovarajuća digitalna infrastruktura drugi je preduvjet za moderno biogospodarstvo.

4.11.

EGSO potiče države članice da iskorištavaju sredstva EU-a i nacionalna sredstva, što podrazumijeva i fondove za ruralni razvoj, kako bi se unaprijedilo biogospodarstvo koje se temelji na šumama. Programe potpore koji ometaju ili narušavaju biogospodarska tržišta treba izbjegavati, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti postojećim subvencijama i drugim poticajima za spaljivanje drva.

4.12.

Poduzećima iz EU-a je, osim toga, potrebno konkurentno trgovinsko okruženje koje im omogućuje da održive proizvode i rješenja koji se temelje na šumama izvoze drugim zemljama i da se uspješno natječu s uvozom iz zemalja izvan EU-a. EGSO poziva EU da promiče jednaka pravila na međunarodnim biogospodarskim tržištima i da iskoristi paneuropska i međunarodna partnerstva i trgovinske sporazume za promicanje klimatskih ambicija EU-a i održivosti uporabe šuma izvan EU-a.

---

(1)  Mišljenje EGSO-a o Izvješću Europske komisije o napretku u pogledu strategije EU-a za šume (SL C 47, 11.2.2020., str. 87.).

(2)  https://forest.eea.europa.eu/news/summary-for-policy-makers-state-of-europe2019s-forests-2020

(3)  http://www.fao.org/state-of-forests/en/

(4)  https://ec.europa.eu/jrc/en/science-update/forest-based-bioeconomy-and-climate-change-mitigation-trade-offs-and-synergies

(5)  https://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/12069644/KS-FK-20-001-EN-N.pdf/a7439b01-671b-80ce-85e4-4d803c44340a?t=1608139005821