Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757

(COM(2021) 551 final – 2021/0211 (COD))

i o

Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030.

(COM(2021) 571 final – 2021/0202 (COD))

(2022/C 152/29)

Izvjestitelj:

Stefan BACK

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 13.9.2021. Vijeće, 20.9.2021.
Pravna osnova:	članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	25.11.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	8.12.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	565
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	219/3/13

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja težnje za bržim i većim smanjenjem emisija CO2 radi ispunjavanja ciljeva iz Europskog zakona o klimi i europskog zelenog plana te u potpunosti podržava opći cilj smanjenja CO2 za 55 % do 2030. i postizanja ugljično neutralnog gospodarstva do 2050.

1.2.

EGSO podržava predložene mjere i zbog toga također smatra iznimno važnim da se problemi povezani s predviđenom tranzicijom riješe na odgovarajući način. Smatramo da je to temeljni uvjet za uspjeh.

1.3.

Stoga je važno vrlo pažljivo analizirati potencijalne negativne posljedice predloženih mjera na konkurentnost europske industrije i pružatelje usluga, i to ne samo u sektorima s visokom razinom emisija ugljika već i općenito, i poduzeti mjere kako bi se u što većoj mjeri spriječile negativne posljedice za gospodarstvo i negativni socijalni učinci poput nezaposlenosti, energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti.

1.4.

EGSO primjećuje da će resursi za prekvalifikaciju, usavršavanje i suzbijanje negativnih socijalnih učinaka koji proizlaze iz prijedloga o sustavu trgovanja emisijama ovisiti o sudbini prijedloga koji su još uvijek u postupku pred suzakonodavcima, uključujući prijedlog za osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Iako odobrava te prijedloge, EGSO se ipak pita hoće li dostupni resursi biti dostatni čak i ako prijedlozi za financiranje budu odobreni bez bitnih izmjena.

1.5.

Treba razmotriti i načine na koje se klimatska pitanja rješavaju u svijetu i izbjeći razlike zbog kojih bi europska poduzeća mogla doći u nepovoljan položaj. U tom kontekstu EGSO se, među ostalim, poziva na svoje mišljenje o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

1.6.

Ubrzani tempo i visoka razina ambicioznosti u pogledu smanjenja CO2 te manje dostupnih emisijskih jedinica stakleničkih plinova značit će veće troškove za sve sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Iako će neki sektori biti zaštićeni mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), to će negativno utjecati na konkurentnost na svjetskom tržištu, osim ako značajan broj zemalja ne krene putem EU-a koji je još uvijek nepoznat. Možda će biti potrebno poduzeti mjere za potporu izvozu, a EGSO ističe potrebu za pronalaženjem učinkovitih rješenja koja su u skladu s okvirom WTO-a, pa bi Europska komisija trebala poduzeti hitne političke mjere. Osim toga, potrebno je u skladu s time izmijeniti sve bilateralne trgovinske sporazume EU-a.

1.7.

EGSO se pita i može li povećanje razine troškova uzrokovano izmjenama sustava trgovanja emisijama negativno utjecati na izglede za oporavak nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.

1.8.

EGSO skreće pažnju na činjenicu da je pomorski promet jedan od sektora u kojem je smanjenje CO2 do 2030. osobito teško i skupo, ali i na činjenicu da je taj sektor ipak najavio da će do 2050. postati klimatski neutralan. Europska komisija trebala bi ispitati bi li planirano uključivanje pomorskog prometa moglo uzrokovati opći rast cijena emisijskih jedinica s posljedicama za sve sektore u sustavu trgovanja emisijama.

1.9.

EGSO u načelu pozdravlja prijedlog da se primjena sustava trgovanja emisijama proširi na plovila iz trećih zemalja i na putovanja iz luka trećih zemalja i u njih, ali ipak skreće pažnju na činjenicu da se u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji trenutačno radi na postizanju globalnog rješenja za emisije iz pomorskog prometa pa potiče EU da aktivno sudjeluje u tom procesu.

1.10.

Kad je riječ o odabranom rješenju za proširenje sustava trgovanja emisijama na zgrade i cestovni promet (paralelni sustav u kojem su distributeri goriva dionici u trgovanju), EGSO napominje da će glavni učinak za one koji snose odgovornost za zgrade, za prijevoznike ili za vlasnike osobnih automobila biti cjenovni signal utoliko što će distributer goriva omogućavati da troškovi trgovanja utječu na cijenu goriva, što će imati značajne posljedice na kućanstva/potrošače i poduzeća.

1.11.

Budući da u ovom slučaju dionici koji podliježu sustavu trgovanja emisijama, odnosno distributeri goriva, nisu stvarni dionici u predmetnim sektorima (cestovni promet ili upravljanje zgradama) mogućnosti da dionici iz predmetnih sektora utječu na njihovu situaciju vrlo su ograničene i u mnogim slučajevima nepostojeće. Ono što se uvodi jest cjenovni signal sa sličnim učincima kao, primjerice, povećanje poreza. Uobičajena dodana vrijednost sustava trgovanja emisijama stoga uglavnom ne postoji.

1.12.

Učinci proširenja na cestovni promet mogu biti osobito teški za kućanstva koja, zbog financijskih ili drugih razloga, ne mogu odabrati električno vozilo ili vozilo na alternativna goriva ili za sektor prijevoza teškog tereta u kojem, osobito za prijevoz na duge udaljenosti, za sada ne postoje prave alternative fosilnim gorivima.

1.13.

U pogledu proširenja na cestovni promet, EGSO primjećuje da je o toj mjeri odlučeno unatoč skeptičnim stajalištima privatnog sektora, sindikata i nevladinih organizacija. Čini se da su njihova stajališta imala manji utjecaj od stajališta privatnih građana i akademske zajednice. Budući da je zakonodavstvo politički proces koji za sobom povlači društvene učinke, EGSO smatra da bi opsežno razmatranje učinaka na društvo, uključujući gospodarstvo i zapošljavanje, trebalo biti ključno u donošenju te odluke.

1.14.

EGSO skreće pozornost na činjenicu da će se na domaću plovidbu, zgrade i cestovni promet u EU-u i dalje primjenjivati Uredba o raspodjeli tereta (ESR) te da će se rezultati sustava trgovanja emisijama u tim sektorima uračunati u nastojanja država članica da ispune obveze iz te Uredbe. Na prometni sektor utječu i emisijske norme, a na građevinski sektor odredbe o energetskoj učinkovitosti, dok na oba sektora utječe i Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora. EGSO stoga napominje da je važno da Komisija i države članice na miran i transparentan način riješe pitanje povezanosti tih sustava.

1.15.

EGSO odobrava prijedlog da se prilagode količine te poboljša stabilnost i predvidljivost u pogledu rezerve za stabilnost tržišta. EGSO isto tako pozdravlja stvaranje rezerve za stabilnost tržišta, među ostalim u pogledu trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade.

2.   Kontekst

2.1.

Komisija je podnijela sljedeća dva prijedloga kojim se ažurira i proširuje sustav trgovanja emisijama: — Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757, (COM(2021) 551 – 2021/0211 (COD)) (prijedlog o sustavu trgovanja emisijama), — Prijedlog odluke o izmjeni Odluke (EU) 2015/814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030., (COM(2021) 571 – 2021/0202 (COD)) (prijedlog o stabilnosti tržišta).

2.2.

Prijedlozi su dio paketa „Spremni za 55 %” kojim se nastoji uspostaviti regulatorni okvir za ostvarivanje cilja iz zakona o klimi o smanjenju emisija CO2 za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. na pravedan, troškovno učinkovit i konkurentan način.

2.3.

Taj se cilj treba postići pomoću trinaest zakonodavnih prijedloga za koje se smatra da su međusobno povezani i da sadrže mjere za određivanje cijena, postavljanje ciljeva i standarda i potporu.

2.4.

Prijedlozi o kojima je ovdje riječ su prijedlozi namijenjeni uspostavi snažnijeg sustava trgovanja emisijama i proširenju trgovanja emisijama na pomorski i cestovni promet te na zgrade. Daljnji prijedlozi u pogledu sustava trgovanja emisijama u sektoru zračnog prometa razmatraju se u zasebnom mišljenju.

2.5.

Prijedlozi su povezani s prijedlozima o ažuriranju Direktive o oporezivanju energije (1) i prijedlogu o mehanizmu za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) (2). Povezani su i s Prijedlogom uredbe o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku (3) namijenjenog ublažavanju negativnih socijalnih učinaka koji proizlaze iz prijedloga o sustavu trgovanja emisijama.

2.6.

Povećanje cilja u pogledu smanjenja emisija s 43 % na 61 % do 2030. podrazumijeva povećanje godišnjeg smanjenja emisija sa sadašnjih 2,2 % na 4,2 %. To se treba postići smanjenjem broja emisijskih jedinica dostupnih svake godine. Nakon što predloženi mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama bude u potpunosti uveden, u sektorima koje bi on trebao štititi (cement, električna energija, gnojiva, željezo, čelik i aluminij) neće više biti besplatnih emisijskih jedinica. Isto vrijedi i za zgrade i cestovni promet gdje se ne očekuje rizik od istjecanja ugljika.

2.7.

Proširenje sustava trgovanja emisijama na cestovni promet i zgrade povezano je i s prijedlogom o ažuriranju Uredbe o raspodjeli tereta (4).

3.   Opće napomene

Prijedlog o ETS-u općenito

3.1.

EGSO pozdravlja ambiciju da se ubrza i poveća smanjenje emisija CO2 radi ispunjavanja ciljeva iz Europskog zakona o klimi i europskog zelenog plana. EGSO u potpunosti podržava opći cilj smanjenja CO2 za 55 % do 2030. i postizanja ugljično neutralnog gospodarstva do 2050. EGSO općenito podržava i načelo „onečišćivač plaća”. Kao što je vidljivo i iz izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), potrebne su hitne i snažne mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

3.2.

Stoga je važno vrlo pažljivo analizirati potencijalne negativne posljedice predloženih mjera na konkurentnost europske industrije i pružatelje usluga, i to ne samo u sektorima s visokom razinom emisija ugljika već i općenito, i poduzeti mjere kako bi se u što većoj mjeri spriječile negativne posljedice za gospodarstvo i negativni socijalni učinci poput nezaposlenosti, energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti.

3.3.

Treba razmotriti i načine na koje se klimatska pitanja rješavaju u svijetu i izbjeći razlike koje bi europska poduzeća mogla dovesti u nepovoljan položaj ili prouzročiti socijalne probleme poput energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. EGSO izražava žaljenje zbog toga što se čini da je premalo pažnje posvećeno tim problemima i što ponuđena rješenja možda nisu u potpunosti dostatna.

3.4.

Kad su posrijedi socijalne posljedice, postojat će očita potreba za prekvalifikacijom i usavršavanjem kako bi se radnu snagu osposobilo za prilagodbu i zadovoljavanje novih zahtjeva u pogledu vještina. Nadalje, kućanstva trpe posljedice, poput većih izdataka za električnu energiju i mobilnost, koje će vjerojatno uzrokovati energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu mobilnosti, pri čemu je siromaštvo u pogledu mobilnosti posebno prisutno u udaljenim i rijetko naseljenim regijama. Za rješavanje tih problema planirane su različite mjere ublažavanja koje će se u velikoj mjeri financirati prihodima ETS-a, među ostalim onima namijenjenima državama članicama i onima namijenjenima za financiranje predloženog Socijalnog klimatskog fonda. EGSO uzima na znanje da će resursi dostupni za rješavanje tih problema ovisiti o sudbini prijedloga koji su još uvijek u postupku pred suzakonodavcima. EGSO smatra da će troškovi rješavanja tih problema biti znatni i dugotrajni te se stoga, imajući na umu broj uključenih osoba i vrijeme potrebno za predviđenu tranziciju, pita hoće li dostupni resursi biti dostatni čak i ako prijedlozi za financiranje budu odobreni bez bitnih izmjena.

3.5.

Ubrzani tempo i visoka razina ambicioznosti u pogledu smanjenja CO2 te smanjena dostupnost emisijskih jedinica bit će od koristi za okoliš, ali će svim sektorima obuhvaćenima sustavom ETS i nametnuti veće troškove. Iako će dostupnost besplatnih emisijskih jedinica i, za neke sektore, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama utjecati na smanjenje troškova, te se mjere neće primjenjivati na sve sektore koji upotrebljavaju energiju u različitim procesima i koji će se na unutarnjem tržištu suočavati s konkurencijom iz trećih zemalja. Nadalje, te mjere neće zaštititi poduzeća iz EU-a od nepovoljnog položaja u kojem će se naći u odnosu na konkurenciju na vanjskim tržištima zbog većih troškova.

3.6.

EGSO također ukazuje na činjenicu da se još ne zna hoće li proizvodi s nultom stopom emisija postati dovoljno privlačni da nadoknade razliku u cijeni prouzrokovanu sustavom trgovanja emisijama i hoće li se na svjetska tržišta općenito uvoditi mjere sa sličnim učinkom na cijenu kao što ima sustav trgovanja emisijama. Ako to ne bude slučaj, konkurentnost europskih poduzeća na svjetskim tržištima može postati problematična.

Stoga se nameće pitanje bi li proizvode ili usluge namijenjene izvozu u treće zemlje trebalo izuzeti iz sustava trgovanja emisijama ili bi trebalo razmotriti druge mjere potpore. Dvojbeno je da li je potpora inovacijama, koja se čini jedinom mjerom potpore spojivom s okvirom WTO-a, dovoljna za rješavanje mogućeg problema konkurentnosti.

3.7.

Još jedno pitanje jest može li povećanje razine troškova uzrokovano izmjenama sustava trgovanja emisijama negativno utjecati na izglede za oporavak nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. EGSO se pita je li taj rizik u dovoljnoj mjeri uzet u obzir.

3.8.

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da se u prijedlogu o sustavu trgovanja emisijama predviđa da se prihodi od tog sustava upotrebljavaju na različite načine – u sklopu Komisijinih vlastitih sredstava ili u skladu s odredbama o uporabi prihoda u državama članicama – za promoviranje održivosti, uključujući socijalne učinke na prelazak na ugljično neutralno društvo.

3.9.

EGSO ističe da gore navedene napomene ne znače da se dovodi u pitanje hitna potreba za djelovanjem radi ublažavanja negativnih učinaka emisija na klimu, već ih treba shvatiti kao upozorenje na moguće negativne učinke, kako socijalne tako i u pogledu konkurentnosti, do kojih bi moglo doći ako se ta pitanja ne riješe.

Širenje primjene na pomorski promet

3.10.

EGSO pozdravlja činjenicu da će se na sve brodove koji pristaju u luke EU-a ili isplovljavaju iz njih primjenjivati ista pravila. Međutim, troškovi za brodovlasnike i brodare iz EU-a obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama bit će veći nego troškovi za konkurente izvan EU-a, koji usto ponekad smanjuju svoje troškove putem socijalnog dampinga. EU treba obratiti pažnju na učinke smanjene konkurentnosti pomorskog prometa EU-a.

3.11.

Trebalo bi razmotriti i činjenicu da je pomorski promet jedan od sektora u kojem je smanjenje CO2 osobito teško i skupo pa bi stoga uključivanje pomorskog prometa moglo uzrokovati opći rast cijena emisijskih jedinica, što bi imalo reperkusije na konkurentnost sektorâ u sustavu trgovanja emisijama općenito.

3.12.

Prema prijedlogu o sustavu trgovanja emisijama, taj je sustav u pomorskom sektoru ograničen na brodove čija bruto tonaža iznosi više od 5 000 bruto tona u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji. To bi moglo imati negativne učinke jer bi moglo doći do povećane izgradnje novih brodova lakših od 5 000 tona ili preinake brodova da budu ispod praga od 5 000 bruto tona. Razumno rješenje bilo bi znatno sniziti prag i primijeniti sustav ETS-a na, primjerice, brodove iznad 400 bruto tona. Dodatno rješenje mogla bi biti odgovarajuća prilagodba obveze praćenja.

3.13.

Iako u načelu pozdravlja prijedlog proširenja primjene sustava trgovanja emisijama na plovila iz trećih zemalja te na putovanja iz luka trećih zemalja i u njih, EGSO ipak skreće pažnju na činjenicu da se u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji trenutačno radi na postizanju globalnog rješenja u pogledu emisija iz pomorskog prometa pa potiče EU da aktivno sudjeluje u tom procesu.

Proširenje primjene na zgrade i cestovni prometa u usporednom sustavu

3.14.

Odabrano rješenje (paralelni sustav u kojem su distributeri goriva dionici u trgovanju) znači da će glavni učinak na one odgovorne za zgrade, prijevoznike ili vlasnike osobnih automobila biti cjenovni signal utoliko što će distributer goriva omogućavati da troškovi trgovanja utječu na cijenu goriva. Ako do toga dođe, učinci na kućanstva/potrošače i na poduzeća mogli bi biti značajni.

3.15.

U pogledu proširenja na cestovni promet, EGSO primjećuje da je o toj mjeri odlučeno unatoč skeptičnim stajalištima privatnog sektora, sindikata i nevladinih organizacija. Čini se da su njihova stajališta imala manji utjecaj od stajališta privatnih građana i akademske zajednice. Budući da je zakonodavstvo politički proces koji za sobom povlači društvene učinke, EGSO smatra da bi opsežno razmatranje učinaka na društvo, uključujući gospodarstvo i zapošljavanje, trebalo biti ključno u donošenju te odluke.

3.16.

Učinci mogu biti osobito teški za kućanstva koja, zbog financijskih ili drugih razloga, ne mogu odabrati električno vozilo ili vozilo na alternativna goriva, ili za sektor prijevoza teškog tereta u kojem, osobito za prijevoz na duge udaljenosti, za sada ne postoje prave alternative fosilnim gorivima.

3.17.

Zbog povećane potražnje vjerojatno će narasti i cijene alternativnih goriva, osobito s obzirom na stroge propise o obnovljivim gorivima kojima se ograničava dostupnost i uzrokuju veći troškovi.

3.18.

Izgleda da je bitna značajka i bitna dodana vrijednost sustava trgovanja emisijama činjenica da potiče dionike u predmetnim sektorima da mijenjanjem svojeg ponašanja nastoje smanjiti teret koji nameće sustav ili se razvijaju na različite načine. Budući da u ovom slučaju dionici koji podliježu sustavu trgovanja emisijama, odnosno distributeri goriva, nisu stvarni dionici u predmetnim sektorima (cestovni promet ili upravljanje zgradama) mogućnosti da dionici iz predmetnih sektora utječu na njihovu situaciju vrlo su ograničene i u mnogim slučajevima nepostojeće. Ono što se uvodi jest cjenovni signal sa sličnim učincima kao, primjerice, povećanje poreza. Uobičajena dodana vrijednost sustava trgovanja emisijama stoga uglavnom ne postoji.

Povezanost ETS-a u pomorskom prometu, zgradama i cestovnom prometu i Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (6) o raspodjeli tereta (ESR)

3.19.

EGSO prima na znanje da će domaća plovidba, zgrade i cestovni promet EU-a i dalje podlijegati Uredbi o raspodjeli tereta te da će na te sektore utjecati i druga nova pravila povezana s paketom mjera „Spremni za 55 %”, uključujući prijedloge za Uredbu o energetskoj učinkovitosti (7), Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora (8) i zahtjeve u pogledu emisija za motorna vozila. To bi značilo da će se razine emisija koje proizađu iz sustava trgovanja emisijama u tim sektorima uračunavati u nastojanja država članica da ispune obveze iz Uredbe o raspodjeli tereta. To bi značilo i da države članice zadržavaju regulatorni kapacitet za nametanje dodatnih obveza tim sektorima kako bi lakše ispunile svoje obveze iz Uredbe o raspodjeli tereta, pri čemu se istodobno primjenjuju odredbe o fleksibilnosti i pravednosti iz te Uredbe. EGSO stoga skreće pozornost na činjenicu da je važno da Komisija i države članice na miran i transparentan način riješe pitanje povezanosti tih raznih sustava.

Prijedlog o stabilnosti tržišta

3.20.

EGSO napominje prilagodbu izračuna ukupnog broja emisijskih jedinica kojom se rezervi za stabilnost tržišta omogućuje uključivanje i zrakoplovnog i pomorskog sektora te izmjene takozvane stope unosa kako bi se uveo element fleksibilnosti stvaranjem zaštitne rezerve za stabilnost tržišta.

3.21.

EGSO isto tako pozdravlja stvaranje rezerve za stabilnost tržišta kao takve, među ostalim u pogledu trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade.

3.22.

EGSO sa zadovoljstvom ukazuje na izmjene Odluke (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o rezervi za stabilnost tržišta i namjeru da se u obzir uzmu i potrebe zračnog i pomorskog prometa te zgrada i cestovnog prometa. EGSO uvažava cilj poboljšanja predvidljivosti i stabilnosti u pogledu dostupnosti emisijskih jedinica. EGSO isto tako sa zadovoljstvom ukazuje na prijedlog da se produlji vrijeme udvostručavanja postotaka i emisijskih jedinica kako bi se omogućilo da se dostatan broj emisijskih jedinica stavi u rezervu za stabilnost tržišta.

---

(1)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX%3A52021PC0563.

(2)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52021PC0564&qid=1634050477623.

(3)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52021PC0568.

(4)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM:2021:555:FIN.

(5)  Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

(6)  Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(7)  COM(2021) 558 final

(8)  COM(2021) 557 final

(9)  Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).