Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o temi „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”

(COM(2021) 350 final)

(2022/C 105/10)

Izvjestiteljica:

Sandra PARTHIE

Suizvjestitelj:

Dirk BERGRATH

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 1.7.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	30.9.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	21.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	194/0/0

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Koherentna industrijska strategija trebala bi biti usredotočena na dvije dimenzije: na oporavak od pandemije te na obnovu i otpornost. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja poziv na zajedničko stvaranje rješenja za prelazak na zelenu i digitalnu budućnost te ističe da to treba učiniti u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. EGSO smatra da je prvi korak prema uspješnoj i dosljednoj provedbi industrijske strategije oblikovati ispravan okvir s naglaskom na konkurentnosti i inovacijama, što bi trebalo rješavati u svakom ekosustavu, s jasnim ciljevima i ciljnim vrijednostima.

1.2.

U tom kontekstu EGSO poziva na uvođenje posebnih ključnih pokazatelja uspješnosti kojima se ne mjeri samo konkurentnost ekosustava nego i horizontalna pitanja te naglašava potrebu za redovitim ocjenjivanjem odabranih pokazatelja i njihovom prilagodbom ili mijenjanjem tijekom vremena.

1.3.

EGSO pozdravlja angažman Europske komisije da zadrži i proširi europsku industrijsku i proizvodnu bazu te naglašava da socijalni partneri i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu i da ih treba uključiti u oblikovanje budućnosti europske industrije. EGSO također poziva na usklađivanje mjera predviđenih za postizanje klimatske neutralnosti i digitalne tranzicije s ciljem socijalne dobrobiti i održivog rasta.

1.4.

1.5.

Pandemija je, nažalost, u nekim područjima pridonijela povećanju jaza između naprednih i manje prosperitetnih država članica EU-a. Time je dodatno ugrožena socijalna i ekonomska kohezija. Next Generation EU instrument je bez premca za ublažavanje tog učinka i mora se iskoristiti za postizanje bolje konvergencije među državama članicama i regijama EU-a, među ostalim i u pogledu dvostruke tranzicije prema održivoj i digitalnoj Europi.

1.6.

Industrijski savezi pokazuju se uspješnom metodom za razvoj velikih i prekograničnih industrijskih projekata u strateškim područjima. Ti industrijski savezi, zajedno s važnim projektima od zajedničkog europskog interesa, presudni su za oporavak i promicanje europskih standarda i ključnih tehnologija, posebno u područjima u kojima sâmo tržište ne može ostvariti rezultate ili je narušeno.

1.7.

Smatramo da uspješna provedba takvih projekata iziskuje bliski dijalog s predstavnicima radnika i sindikatima te predstavnicima poduzeća i savezima poslodavaca kako bi se uključilo njihovo znanje i što više smanjile nesigurnosti prilikom konverzije. Uz to mora biti provedena procjena učinka postupaka dekarbonizacije na stvaranje vrijednosti, zaposlenost i vještine potrebne za dekarboniziranu industrijsku proizvodnju i kružno gospodarstvo.

1.8.

Od ključne je važnosti utvrditi jasne i odgovarajuće mjere za potporu europskim MMSP-ovima. (1) EGSO podržava namjeru da se poduzećima svih veličina pruži dostupna potpora za inovacije i potpuno uvođenje digitalizacije. Potrebna je i revizija politika kako bi se odgovorilo na izazove zapošljavanja s kojima se suočavaju poduzeća i privukla kvalificirana radna snaga, kao i poslovno okruženje i ulaganja u socijalnu infrastrukturu, vještine i osposobljavanje radnika, te pristojni radni uvjeti.

1.9.

Nestašice u strateškim lancima vrijednosti, kao i manjak kvalificiranih radnika, ugrožavaju sposobnost europskih industrija da se brzo oporave od pandemije. Ključno je da države članice i EU djeluju odlučno u rješavanju strateških ovisnosti, (2) među ostalim i reindustrijalizacijom i mjerama kružnog gospodarstva, trgovinske politike i mjerama povezanim s vještinama. Općenito, poduzeća se nalaze u najboljem položaju za preispitivanje i reviziju svojih lanaca opskrbe te bi im u tom nastojanju trebalo pružiti potporu.

1.10.

EU mora ostati otvoren, pošten i utemeljen na vrijednostima kako bi privukao ulagače i podržao gospodarsku aktivnost. Međutim, EGSO podržava otvoreno i pravedno jedinstveno tržište na kojem se europska poduzeća mogu natjecati na stranim tržištima te stoga poziva Komisiju i države članice da osiguraju ulaganja u digitalna rješenja koja donose vrijednost europskim gospodarstvima. Digitalizaciju gospodarstva treba promicati na uključiv način, suzbijajući svaku vrstu digitalne diskriminacije.

1.11.

EGSO smatra da bi se i niz mjera koje je Komisija najavila za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja zbog stranih subvencija trebao upotrijebiti kao sredstvo za reindustrijalizaciju Europe i potporu njezinim industrijskim lancima vrijednosti. EGSO također podržava mapiranje europskih proizvodnih lanaca, pri čemu bi industrija trebala biti predvodnik u toj obnovi, i poziva na bolje promicanje europskih standarda na globalnoj razini.

2. Komunikacija Komisije

2.1.

Komunikacijom se ažurira nova industrijska strategija za Europu, objavljena 10. ožujka 2020., Ažuriranjem se želi zabilježiti učinak krize uzrokovane pandemijom na europsko gospodarstvo i industriju, iznijeti pouke naučene iz krize i utvrditi političke prioritete u tri glavna područja:

—	jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta;

—	rješavanje problema strateške ovisnosti Europe;

—	ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije industrije EU-a.

2.2.

U ažuriranju se također ocjenjuju otpornost i funkcioniranje jedinstvenog tržišta, procjenjuju potrebe svakog industrijskog ekosustava, identificiraju strateške ovisnosti u ključnim ranjivim ekosustavima i predlažu ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje provedbe strategije. Ažuriranje uključuje i dimenziju MSP-ova s prilagođenom financijskom potporom i mjerama kako bi se MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima omogućilo da prihvate dvostruku tranziciju.

3. Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja ažuriranje industrijske strategije, koju je potrebno revidirati jer je kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 opteretila europsko gospodarstvo, industrijske lance vrijednosti, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, kao i građane, posebno mlade, zatim osobe koje su ostale bez posla, radnike s niskim primanjima i ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom i žene. Otkrivene su dodatne slabosti, ovisnosti i rupe u lancima opskrbe, a za uspješno rješavanje tih pitanja potrebna je procjena zasnovana na dokazima. EGSO pozdravlja Komisijin angažman da zadrži i proširi svoju industrijsku i proizvodnu bazu te naglašava činjenicu da socijalni partneri i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu i da ih treba uključiti u oblikovanje budućnosti europske industrije. EGSO posebno naglašava ključnu ulogu socijalnog dijaloga, socijalnih partnera, kolektivnog pregovaranja i sudjelovanja radnika, kao i angažmana civilnog društva, u postizanju konkurentne industrijske politike.

3.2.

Ipak, s obzirom na to da izazovi koji su postojali prije pandemije bolesti COVID-19 nisu nestali, potrebna je dosljednost u pogledu mjera predloženih u industrijskoj strategiji za Europu za 2020. Oporavak će potrajati, a u tom procesu potrebna je kontinuirana potpora europskoj industriji, poduzećima i radnicima. Izazov dvostruke tranzicije, koja se odnosi na klimatske promjene i unapređenje digitalizacije, zahtijeva napore poduzeća i javnih tijela i mora imati središnju ulogu u modernoj industrijskoj strategiji za Europu. EGSO ističe da se mjere za klimatsku neutralnost i digitalnu tranziciju moraju uskladiti s ciljem ostvarivanja socijalne dobrobiti i održivog rasta kako bi se postigla pravedna tranzicija u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Osim usredotočenosti na oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19, ključno je imati i dugoročnu perspektivu za zelenu i digitalnu tranziciju, ali i općenito za produktivnost i konkurentnost.

3.3.

Odbor se slaže s time da je otpornost lanca vrijednosti dobila na značaju i podržava nastojanja Komisije da osigura lance opskrbe i ojača otpornost poduzeća jer je to važno za gospodarstvo EU-a, a pandemija bolesti COVID-19 istaknula je neočekivane nedostatke, među ostalim i na jedinstvenom tržištu. Snažna horizontalna industrijska politika trebala bi podržati europsku industrijsku bazu bez diskrecijskih intervencija u tržišnim rezultatima. EGSO ističe važnost inovacija. Istraživanje načina za pronalazak odgovarajuće razine sigurnosti opskrbe i jačanje kapaciteta za suočavanje s poremećajima trebali bi biti dio političkog, ali prije svega korporativnog plana.

3.4.

Vještine su ključne za potporu dvostrukoj tranziciji i za doprinos oporavku. EU može biti geopolitička sila samo ako ima vrlo konkurentnu industrijsku bazu s jakim poduzećima i visokokvalificiranim radnicima, proizvodnim pogonima na tlu EU-a te s jasnim i poštenim pravilima na unutarnjem tržištu. EGSO podupire inicijativu Pakt za vještine koja je osmišljena kako bi se potaknule mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju odraslih radnika. Mjere u okviru pakta, kao što su razvoj partnerstva za vještine po ekosustavu, uključujući javno-privatna partnerstva, najbolje se razvijaju na sektorskoj razini uz sudjelovanje sektorskih socijalnih partnera i relevantnih organizacija civilnog društva. Također je važno da nacionalne inicijative za vještine potiču poslodavce da ponude mogućnosti osposobljavanja. U tom je pogledu teritorijalna dimenzija od najveće važnosti; tržišta rada treba pravilno procijeniti s ciljem stvaranja novih radnih mjesta u svim regijama. EGSO će pratiti te aspekte i poziva Komisiju i države članice da uključe socijalne partnere i civilno društvo u praćenje i provedbu planova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, koji moraju biti u skladu s europskim zelenim planom i industrijskom strategijom. Europi je potrebna visokokvalificirana radna snaga, prilagođena promjenama s kojima se suočava gospodarstvo. Uspjeh u usavršavanju i prekvalifikaciji ogroman je izazov (3).

3.5.

EGSO pozdravlja temeljitu analizu učinka pandemije bolesti COVID-19 provedenu u kontekstu strategije. Predložene trajne aktivnosti i instrumenti praćenja i promatranja, kao što je godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu ili praćenje kritičnih sirovina, mogu stvoriti vrlo korisne skupove podataka za procjenu stanja industrijske snage Europe i biti temelj za horizontalnu industrijsku politiku koja će Europu ponovno dovesti na položaj globalnog predvodnika.

3.6.

Međutim, skup strategija ili planova, npr. u pogledu zelenog plana ili instrumenta Next Generation EU, nije dovoljan sve dok nedostaje provedba. EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađivanje različitih planova za oporavak Europe, uz potreban regulatorni okvir i poticaje, kako bi se industrijskom sektoru, njegovim poduzećima i radnicima omogućila tranzicija u održivu i digitalnu budućnost.

3.7.

U skladu s europskim stupom socijalnih prava, ta znatna upotreba javnih sredstava trebala bi biti usmjerena na načelo socijalne održivosti i solidarnosti. To bi trebalo biti vodeće načelo u provedbi ažurirane strategije. S obzirom na razmjere izazova resursi koji su trenutno dostupni putem Fonda za pravednu tranziciju nisu dovoljni za stvaranje dovoljnih izgleda za regije i zaposlenike pogođene postupkom strukturne promjene. Pravedna tranzicija u industrijskom sektoru može uspjeti samo ako se provodi koordinirano. EGSO smatra da bi se javna ulaganja prvenstveno trebala provoditi putem širokih i otvorenih istraživačkih programa kao što je Obzor Europa kako bi se izbjeglo subvencioniranje aktivnosti koje su bliže tržištima.

3.8.

Industrijske i trgovinske politike međusobno su povezane, moraju se uzajamno osnaživati i moraju rješavati poremećaje na tržištu. Osiguravanje da EU ostane otvoren za trgovinu i ulaganja preduvjet je za postizanje otpornosti. Trgovina može pomoći u diversifikaciji lanaca opskrbe i omogućiti EU-u nesmetan pristup resursima koji su ključni za našu sposobnost inovacija i povećanja proizvodnje (4). Trgovinska politika EU-a može pridonijeti povećanju naše globalne konkurentnosti, među ostalim povećanjem ambicija trgovinskih partnera u području klime, npr. liberalizacijom trgovine ekološkim dobrima i uslugama. EGSO ističe da bi sve politike EU-a trebale promicati održivi razvoj i na europskoj i na međunarodnoj razini i osiguravati da ekonomski razvoj ide ruku pod ruku sa socijalnom pravdom, poštovanjem ljudskih prava te visokim standardima u pogledu rada i okoliša. EU mora ostati otvoren, pošten i utemeljen na vrijednostima kako bi privukao ulagače i podržao svoje gospodarske aktivnosti.

3.9.

Jedinstveno tržište najveća je europska vrijednost i njegov će uspjeh biti ključan za omogućavanje tranzicije. Komisija bi i dalje trebala biti usredotočena na primjenu i provedbu pravila te na uklanjanje zapreka na jedinstvenom tržištu koje su bile prisutne i prije krize.

3.10.

Pandemija je u nekim područjima povećala jaz između naprednih i manje prosperitetnih država članica EU-a. Time je dodatno ugrožena socijalna i ekonomska kohezija. Instrument Next Generation EU za ublažavanje tog učinka bez premca je, ali EGSO izražava žaljenje zbog toga što je prilikom ažuriranja industrijske strategije zanemaren regionalni aspekt, perifernost i geografski položaj. Samo pristupom koji se temelji na ekosustavima neće se ispraviti situacija niti smanjiti razlike. Jedan od glavnih ciljeva strategije trebalo bi biti smanjenje razlika među državama članicama i regijama, uz istodobno nastojanje da se ostvari uzlazna konvergencija.

4. Praćenje industrijskih trendova, lanaca vrijednosti i konkurentnosti

4.1.

Proizvodnja je pokretač inovacija, središnja točka za lance vrijednosti, uključujući usluge, te mjesto visoke produktivnosti i radnih mjesta s visokim primanjima. Osiguravanje budućnosti proizvodnje, jačanje industrijske proizvodnje i omogućavanje pogodnog poslovnog i regulatornog okruženja trebali bi biti temelji otporne i moderne europske ekonomske i industrijske politike koja čuva i stvara nova radna mjesta.

4.2.

Nestašice u strateškim lancima vrijednosti, kao i manjak kvalificiranih radnika, ugrožavaju sposobnost europskih industrija da se brzo oporave od pandemije. Države članice i EU moraju riješiti problem strateških ovisnosti, također privlačenjem strateške proizvodnje na teritorij EU-a te mjerama kružnog gospodarstva i trgovinske politike. Općenito, poduzeća su ta koja se nalaze u najboljem položaju za preispitivanje i reviziju svojih lanaca opskrbe. EGSO smatra da bi se i niz mjera koje je Komisija najavila za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja zbog stranih subvencija trebao upotrijebiti kao sredstvo za reindustrijalizaciju Europe i potporu njezinim industrijskim lancima vrijednosti. Povećanjem europskih strateških kapaciteta pomoću novih industrijskih saveza koji se inače ne bi razvili moguće je stvoriti nova radna mjesta i ostvariti rast ponovnim razvojem određenih strateških proizvodnih pogona.

4.3.

Europski se proizvodni sektor suočava sa sve većom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Europa se natječe za ulaganja koja se mogu izvršiti u mnogim dijelovima svijeta. Povoljni uvjeti za ulaganje ključni su preduvjeti za budući prosperitet Europe. Domaći, europski i međunarodni ulagači moraju pronaći atraktivne uvjete kako bi održali i povećali dionički kapital koji olakšava budući rast. Postojeća poduzeća moraju ispunjavati uvjete za razvoj, dok je osnivače potrebno uvjeriti da se njihovi poslovni projekti mogu uspješno razvijati u Europi. EGSO preporučuje jačanje horizontalnog pristupa u industrijskoj strategiji, dopunjenog vertikalnim pristupima.

4.4.

Oporezivanje može imati ključnu ulogu u pružanju potrebnih poticaja, ali ne dok se države članice još uvijek natječu jedna s drugom na nepravedan i štetan način i time omogućuju nekim velikim korporacijama da izbjegavaju plaćanje pravednog dijela poreza. EGSO podupire pripremu zakonodavnog prijedloga o BEFITU-u (Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti) i cijeni nedavne sporazume unutar OECD-a o oporezivanju trgovačkih društava.

4.5.

U godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu utvrđuje se niz ključnih pokazatelja uspješnosti pomoću kojih će se analizirati gospodarska kretanja i pratiti napredak postignut u različitim područjima koja su prepoznata kao prioriteti za europsku industriju. EGSO podržava ključne pokazatelje uspješnosti kao alat za praćenje i pozdravlja cilj pružanja pregleda uspješnosti gospodarstva EU-a u usporedbi s međunarodnim partnerima i analize specifičnosti industrijskih ekosustava. Pozivamo Komisiju da svake godine provodi godišnju ocjenu u kojoj se detaljno navodi kako su ključni pokazatelji uspješnosti postigli predložene ciljeve te da po potrebi uspostavi korektivne mjere. EGSO također smatra da ključni pokazatelji uspješnosti kao glavni instrument za provedbu strategije za industriju iziskuju mjerljive ciljeve, jasan vremenski okvir i upravljanje.

4.6.

Međutim, prema našem mišljenju potrebni su nam pokazatelji koji ne pružaju samo još jedan skup podataka, već prikazuju ono što je važno za konkurentnost EU-a. Predloženi ključni pokazatelji uspješnosti zanemaruju važne pokazatelje kao što su dob, rod ili profil vještina radne snage u različitim ekosustavima. Ti su aspekti presudni za predviđanje nadolazećih promjena i izbjegavanje uskih grla i prepreka tijekom transformiranja europske industrije. Međutim, oni su ključni i za izgradnju uključivog oporavka s obzirom na to da su mladi, žene i radnici na nesigurnim radnim mjestima najteže pogođeni krizom. EGSO preporučuje da se predloženi ključni pokazatelji uspješnosti dopune pokazateljima koji mjere društveni učinak industrijske strategije i njezinih 14 ekosustava, s ciljem osiguranja dobrih uvjeta rada i proizvodnje te kvalitetnih radnih mjesta. Poziva na uvođenje namjenskih pokazatelja kojima se ne mjere samo ekosustavi, već i horizontalna pitanja, uz mogućnost da ih se po potrebi s vremenom prilagodi, izmijeni ili razvije. Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi, na primjer, uzeti u obzir sklonosti potrošača, a posebno prelazak na održive proizvode.

5. Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta

5.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u središtu ovog ažuriranja nalazi jedinstveno tržište. Snažno domaće tržište preduvjet je za osnivanje europskih poduzeća, njihov razvoj i uspješno poslovanje. EGSO podsjeća da je cilj osigurati visoke radne, socijalne i okolišne standarde te nesmetan rad lanaca opskrbe i mreža za stvaranje vrijednosti u Europi. Socijalna kohezija, cjenovno pristupačni zdravstveni sustavi, učinkovite javne usluge, dobra infrastruktura, uspješni obrazovni sustavi i funkcionalni industrijski odnosi ključni su uvjeti za privlačenje ulaganja i stvaranje prosperiteta.

5.2.

EGSO podržava prijedlog Komisije o Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve radi veće transparentnosti i koordinacije. Pozdravlja i detaljnu analizu industrijskih ekosustava, koja će morati biti popraćena sektorskim analizama i planovima, u kojoj se ne ističu samo međuovisnosti i veze, već i jazovi u mnogim sektorima u EU-u, uključujući procjenu kretanja tržišta rada i odgovarajućih potreba za vještinama. Trebalo bi biti prostora i za reviziju načina definiranja i upotrebe ekosustava (5), ali i odabira sektora koji se ispituju kako alat ne bi postao pretjerano selektivan.

5.3.

EGSO pozdravlja prepoznavanje uloge europskih MMSP-ova i odobrava namjeru da im se pomogne u jačanju i privlačenju kvalificirane radne snage. To zahtijeva okruženje koje pogoduje poslovanju i ulaganja u vještine i osposobljavanje radnika, kao i pristojne radne uvjete i dobru socijalnu infrastrukturu. EGSO cijeni dodatnu pozornost koju je Komisija posvetila zakašnjelim plaćanjima. Rješavanje problema zakašnjelih plaćanja posebno je važno za MSP-ove. Sustavi za alternativno rješavanje sporova u kojima sporovi mogu biti povjerljivi mogu biti važan korak u tom smjeru.

5.4.

Industrijski savezi pokazuju se uspješnom metodom za razvoj velikih i prekograničnih industrijskih projekata u strateškim područjima. Ti industrijski savezi, zajedno s važnim projektima od zajedničkog europskog interesa, presudni su za oporavak i za promicanje europskih standarda i ključnih tehnologija, posebno u područjima u kojima sâmo tržište ne može ostvariti rezultate ili je narušeno.

5.5.

EGSO poziva na reformu pravila o državnim potporama. Trenutni ustroj više nije primjeren svrsi. Potreban nam je sustav koji smanjuje administrativna opterećenja, ubrzava donošenje odluka i olakšava ispunjavanje uvjeta iz odredbe o usklađivanju. Pravila o državnoj potpori mogu utjecati i na uspjeh ili neuspjeh važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, koji su ključni za poticanje javnih i privatnih ulaganja.

5.6.

EGSO žali zbog toga što u Komunikaciji nije prepoznata ključna uloga poduzeća socijalne ekonomije tijekom pandemije i njihova važnost u izgradnji otporne Europe koja ostvaruje napredak. U tom pogledu EGSO upućuje na predstojeći akcijski plan za promicanje socijalne ekonomije.

5.7.

Istraživanje, razvoj i inovacije vrlo su važni za budućnost europske industrije. EGSO žali zbog toga što smo još daleko od postizanja cilja da se 3 % BDP-a ulaže u istraživanje, razvoj i inovacije. Iako neke države članice postižu tu razinu, druge su ispod 1 %. Te razlike narušavaju globalni kapacitet EU-a kao bloka, zadržavajući ga iza SAD-a, Japana i Kine.

5.8.

Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta zahtijeva poticanje integracije tržišta. U tu je svrhu potrebno i na europskoj i na međunarodnoj razini uzeti u obzir fiskalnu dimenziju i tu integraciju, te mjere za izbjegavanje nepoštene porezne konkurencije. Pravila tržišnog natjecanja potrebno je prilagoditi i novim okolnostima s kojima se danas suočavamo, neovisno o industrijskoj politici.

6. Rješavanje problema ovisnosti: otvorena strateška autonomija u praksi

6.1.

EU mora ostati otvoren, pošten i utemeljen na vrijednostima kako bi privukao ulagače i podržao svoje gospodarske aktivnosti. Njegova geopolitička moć povezana je s konkurentnom industrijskom bazom, snažnim poduzećima i visokokvalificiranim radnicima te proizvodnim pogonima u EU-u i s jasnim i poštenim pravilima na unutarnjem tržištu, koji mogu poslužiti kao primjer na međunarodnoj razini (6). Važno je, međutim, da se instrumenti trgovinske zaštite upotrebljavaju pažljivo kako bi se očuvalo pošteno tržišno natjecanje u EU-u.

6.2.

EGSO je uvjeren da politika usmjerena na autonomiju nije primjerena svrsi. Umjesto toga, u trgovinskoj politici EU-a potrebno je prepoznati činjenicu da je otvorenost ključna sastavnica u postizanju otpornosti. Važno je pronaći pravu ravnotežu između otvorenosti i planiranog pravnog instrumenta za rješavanje potencijalno narušavajućih učinaka stranih subvencija, i na poduzeća i na radnike, na jedinstvenom tržištu. EGSO podržava otvoreno i pravedno jedinstveno tržište i jednake uvjete pod kojima se europska poduzeća mogu natjecati na stranim tržištima.

6.3.

S druge strane, treba izbjegavati uvođenje novih pojmova kao što je „konkurentna održivost” bez dodatnih objašnjenja. Poduzeća će se suočiti s teškom bitkom tijekom faze oporavka i za to im je potreban zakonodavni okvir koji se lako dogovara.

6.4.

Pristup stvaranja i podupiranja industrijskih saveza pokazao se uspješnim u postojećim primjerima u području baterija i vodika. EGSO smatra da je to vrlo dobar instrument i podržava pokretanje daljnjih saveza u odabranim sektorima, kao što su prerađivače i poluvodičke tehnologije, industrijski podaci, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku, svemirski lansirni sustav i zrakoplovstvo bez emisija. Međutim, apeliramo na to da savezi budu uspostavljeni na transparentan i uključiv način i da se pritom posebna pozornost posveti MMSP-ovima.

7. Ubrzavanje dvostruke tranzicije

7.1.

Kao što je prepoznato u zelenom planu, digitalizacija ima ključnu ulogu u svim ekosustavima. Stoga je potrebno pojačati ulaganja u cijelom EU-u kako bi se povećala snaga rasta novih sektora IKT-a, kao što su podatkovna ekonomija, internet stvari, računalstvo u oblaku, robotika, umjetna inteligencija i napredna proizvodnja, kao i primjena industrijskih standarda razvijenih u Europi. EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju ulaganja u digitalna rješenja koja donose vrijednost europskim gospodarstvima.

7.2.

Učiniti Europu konkurentnom u digitalnom području najveći je prioritet. U strategiji se s pravom primjećuje potreba da suzakonodavci brzo donesu Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima i glavna uloga usklađenih standarda u jačanju jedinstvenog tržišta robe i omogućavanju europskog tehnološkog predvodništva na globalnoj razini, uključujući upotrebom digitalizacije kako bi se postigla veća energetska učinkovitost. Funkcionalni europski normizacijski sustav ključan je za postizanje ciljeva dvostruke tranzicije i jačanje konkurentnosti i otpornosti industrija EU-a. EGSO poziva Komisiju da poveća napore u zauzimanju vodećeg položaja i putem uspostavljanja standarda i u samom uspostavljanju standarda, i to promicanjem i razvojem postojećih europskih industrijskih standarda zajedno s poduzećima. EGSO stoga pozdravlja holistički pristup Komisije, također uzimajući u obzir važnost sektora usluga za funkcionalno jedinstveno tržište i suočavanje s dvostrukom tranzicijom.

7.3.

Osposobljavanje europske radne snage digitalnim vještinama za ovu novu fazu industrijalizacije od ključnog je značaja. Prihvaćanje digitalne ere može se postići samo kvalificiranom i dobro pripremljenom radnom snagom. Vještine su važan katalizator za inovacije i stvaranje dodane vrijednosti. Povećanje zapošljivosti iziskuje sveobuhvatne strategije tržišta rada koje uključuju sve relevantne dionike (socijalne partnere, institucije tržišta rada, organizacije civilnog društva, pružatelje osposobljavanja). Digitalne vještine i kompetencije moraju biti integrirane u sve razine obrazovanja, osposobljavanja i sektorskih socijalnih partnera. Lokalna poduzeća trebala bi biti uključena u upravljanje sustavima obrazovanja i strukovnog osposobljavanja jer imaju široko znanje o sustavima poduzeća i potrebama lokalnog tržišta. Digitalizaciju gospodarstva treba promicati na uključiv način, suzbijajući svaku vrstu digitalne diskriminacije, posebno starijih osoba, osoba s invaliditetom i onih koji žive u ruralnim i udaljenim regijama.

7.4.

EGSO naglašava da je snažan europski proizvodni sektor utemeljen na tehnologijama s niskim emisijama ili bez emisija te na energetskoj učinkovitosti najpovoljniji za ekonomski prosperitet i klimu. Smanjivanje proizvodnih kapaciteta i rizik da se istjecanje ugljika i ulaganja prebace u zemlje s manje ambicioznim emisijskim standardima bilo bi veliki neuspjeh. Razvoj cjenovno pristupačnih niskougljičnih ili bezugljičnih tehnologija, kao i energetski učinkovitih tehnologija, te njihovo stavljanje na globalna tržišta najvažnija je poluga za smanjenje globalnih emisija. Europa ima odgovornost pokazati da je ambiciozno smanjenje emisija moguće bez ugrožavanja ekonomskog prosperiteta.

7.5.

Kružno gospodarstvo (7) i stvaranje sekundarnih tržišta sirovina od vitalne su važnosti. Politike gospodarenja otpadom i obvezni reciklirani udjeli u ambalaži i drugim proizvodima ključni su za pokretanje ulaganja duž reciklažnih lanaca.

7.6.

Kako bi se postigla razina ulaganja koja je potrebna za financiranje zelenog plana, također treba predvidjeti reviziju pravila o državnim potporama za ulaganja u proizvode i procese s niskim udjelom ugljika. Nadalje, novoosnovani Inovacijski fond i Fond za modernizaciju, kao i prihodi od sustava trgovanja emisijama i predloženi ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, trebali bi pružiti dodatne resurse za potporu projektima povezanima s klimom i energijom i rješavati pitanje socijalnog utjecaja tranzicije čiji je cilj da nitko ne bude zapostavljen. Osim toga, treba povezati industrijsku strategiju s europskim zelenim planom i Akcijskim planom EU-a „Prema nultoj stopi onečišćenja zraka, vode i tla”.

7.7.

EGSO podupire stajalište izneseno u ažuriranju industrijske strategije o mehanizmu za prilagodbu emisija ugljika na granicama. Želimo naglasiti činjenicu da mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama, uveden za odabrane sektore, mora biti u potpunosti u skladu s pravilima WTO-a kako bi se izbjegle mjere odmazde trgovinskih partnera. U nastojanju da se postigne klimatska neutralnost, postavljanje sličnih razina cijena ugljika na međunarodnoj razini trebalo bi biti prioritetni cilj u budućim multilateralnim pregovorima.

7.8.

Analitika podataka imat će ključnu ulogu u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. EU-u su potrebni napredni programi za analizu podataka kojima se može procijeniti razina konkurentnosti Europe u usporedbi s našim globalnim konkurentima. EGSO stoga pozdravlja napore za stvaranje industrijskih saveza za industrijske podatke, računalstvo na rubu i računalstvo u oblaku.

Bruxelles, 21. listopada 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

Napomena:

Prilog ovom dokumentu sadržava dopunsko mišljenje Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene CCMI/185 „Ažuriranje nove industrijske strategije – Učinci na zdravstveni industrijski ekosustav” (EESC-2021-02562-00-00-AS-TRA).

(1) Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP-ovi).

(2) EGSO želi istaknuti da se ovdje, naravno, radi o strateškim „neovisnostima”, a ne o „ovisnostima”, ali radi dosljednosti i dalje upotrebljava terminologiju koju je uvela Komisija.

(3) SL C 374, 16.9.2021., str. 16.

(4) Vidjeti SL C 429, 11.12.2020., str. 197. i SL C 364, 28.10.2020., str. 53.

(5) Upotreba pojma „ekosustavi” pogrešno podrazumijeva održivu ravnotežu. Uporaba pojma „ekosustavi” u komunikacijama Europske komisije nije dosljedna. U Komunikaciji o europskom zelenom planu iz prosinca 2019. „ekosustav” se upotrebljava za prirodne sustave, a ne za one koje su stvorili ljudi. U ažuriranoj Komunikaciji o industrijskoj strategiji taj se pojam upotrebljava samo za industrijske sustave.

(6) Vidjeti SL C 364, 28.10.2020., str. 108.

(7) Vidjeti SL C 364, 28.10.2020., str. 94. i SL C 14, 15.1.2020., str. 29.

PRILOG

Mišljenje Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI) o temi „Ažuriranje nove industrijske strategije – Učinci na zdravstveni industrijski ekosustav”

(dopunsko mišljenje uz dosje INT/935)

Izvjestitelj:	Anastasis YIAPANIS
Suizvjestitelj:	Antonello PEZZINI

Odluka Plenarne skupštine:	26.4.2021.
Pravna osnova:	pravilo 37. stavak 2. Poslovnika
	(dopunsko mišljenje)
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u CCMI-ju:	29.9.2021.

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO je uvjeren da je zdravlje u središtu novog međunarodnog geopolitičkog konteksta i da je neophodno podržati snažan i koordiniran europski zdravstveni ekosustav kako bi se doprinijelo industrijskoj strateškoj autonomiji EU-a, tehnološkoj suverenosti i boljoj kvaliteti života građana i građanki EU-a na temelju holističkog pristupa, s jasno utvrđenim planovima i mjerljivim i transparentnim pokazateljima uspješnosti.

1.2.

Zajedno s državama članicama i dionicima u sektoru trebalo bi provesti evidentiranje odozdo prema gore i analizu kako bi se točno procijenila priroda utvrđenih ovisnosti, uključujući rizike koje one predstavljaju za otpornost i funkcioniranje industrijskog ekosustava, te kako bi se otklonile slabosti i riješio problem manjka strateških materijala.

1.3.

EGSO smatra da je potrebno poduzeti mjere kako bi se uspostavio snažniji, pravedniji, učinkovitiji i pristupačniji zdravstveni ekosustav uz djelotvorno vodstvo, odgovarajuću diversifikaciju izvora opskrbe i interoperabilnu i međusobno povezanu digitalnu zdravstvenu strukturu. EU mora pronaći odgovarajuće poticaje za vraćanje strateških proizvodnih kapaciteta u matične zemlje.

1.4.

Kad je riječ o opskrbi određenim sirovinama, Europa ovisi o drugim zemljama. Zdravstvenom sektoru potrebni su snažniji i raznolikiji međunarodni lanci opskrbe kako bi bio spreman suočiti se s budućim krizama. EGSO pozdravlja najavljeni prijedlog o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize.

1.5.

EGSO naglašava potrebu da se intenzivira rad u tom području, među ostalim, zahvaljujući sinergiji između javnog i privatnog sektora. Na razini Unije prijeko je potrebno strateško predviđanje kojim bi se promicala pravedna dostupnost opreme i pristup zdravstvenom ekosustavu, veća solidarnost, pravednost i multilateralna suradnja. EGSO poziva na to da se svim građanima i građankama EU-a zajamči socijalna dobrobit putem jednostavnog pristupa visokokvalitetnim i djelotvornim lijekovima.

1.6.

Potencijalne sinergije između velikih poduzeća i MSP-ova ne iskorištavaju se u potpunosti, čime se uvelike onemogućava jačanje položaja MSP-ova i sprečava se da zdravstveni sektor postane inkubator revolucionarnih otkrića. Instrumenti za potporu ulaganju moraju se učinkovito koordinirati uz posebne pozive na podnošenje ponuda namijenjene industrijskim MSP-ovima.

1.7.

EGSO poziva na veću jasnoću u vezi s razmjenom zdravstvenih podataka i upotrebom umjetne inteligencije, na ukidanje regulatornih prepreka i potporu zajedničkom pristupu EU-a kada je riječ o upotrebi usluga telemedicine. U potpunosti podržava uvođenje europskog prostora za zdravstvene podatke, uz potpuno poštovanje prava pojedinaca i zaštitu osobnih podataka.

1.8.

Zdravstveni sektor može znatno doprinijeti klimatskoj neutralnosti EU-a prikladno osmišljenim politikama za gospodarenje otpadom, novim poslovnim modelima kružnog gospodarstva i većim kapacitetom prometne infrastrukture.

1.9.

Ulaganje u istraživanje i razvoj ključno je za konkurentnost i održivost zdravstvene industrije. Europske politike moraju poticati javna i privatna ulaganja kako bi ona uključivala socijalne i zdravstvene aspekte.

1.10.

EGSO poziva na veću uključenost relevantnih dionika u regulatorne postupke u pogledu razvoja usklađenih normi kvalitete i sigurnosti za zaštitnu opremu i medicinske proizvode. Poziva na jasne ovlasti tijela za normizaciju u postupku tehničke regulacije.

1.11.

Europskim zdravstvenim djelatnicima potrebni su programi namjenskog osposobljavanja, prekvalifikacije, usavršavanja i cjeloživotnog učenja kako bi se suočili s novim izazovima zelenog plana. Naglasak ne smije biti samo na zdravstvenim djelatnicima nego i na istraživačima, nastavnicima, medijskim djelatnicima i samim pacijentima. EGSO stoga poziva na bolju komunikaciju na razini EU-a o pravima potrošača odnosno pacijenata, uz potpuno uključivanje socijalnih partnera i relevantnih organizacija civilnog društva.

1.12.

EGSO poziva Komisiju na to da nastavi suradnju i dijalog među dionicima o otpornosti farmaceutskog sektora, nadovezujući se na postojeće strukture u okviru farmaceutske strategije za Europu, te da nastavi provoditi snažnu, održivu i digitalnu transformaciju zdravstvenog industrijskog ekosustava, kako je navedeno u industrijskoj strategiji za Europu.

2. Kontekst i uvod

2.1.

Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je nezabilježenu krizu u svim državama članicama EU-a koja je, za razliku od drugih kriza, narušila i ponudu i potražnju, kao i društvo u cjelini. EU je teško pogođen u usporedbi s drugim dijelovima svijeta i zabilježio je više smrtnih slučajeva na milijun ljudi u odnosu na globalni trend (1). Unija je reagirala primjereno i u određenoj mjeri koordinirano. Moglo se učiniti više da je EU kao unija bio spremniji na takav šok.

2.2.

Jedinstveno tržište jedno je od najvažnijih postignuća projekta Europske unije. Prepreke su i dalje prisutne te proizlaze iz neusklađene primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama. Pandemija COVID-a 19 pojačala je te prepreke i posebno je istaknula krhkost vrijednosnih lanaca i povećanje problema u području distribucije. Postalo je jasno da EU ovisi o trećim zemljama kad je riječ o medicinskoj opremi.

2.3.

U zdravstvenom sektoru 2018. godine bilo je zaposleno više od 7 milijuna osoba (2). Taj je sektor vrlo važan za jedinstveno tržište: izravno zapošljava više od 800 000 ljudi i ostvaruje trgovinski suficit od 109,4 milijarde EUR (3). Proizvođači lijekova dali su najveći doprinos u pogledu ulaganja u istraživanje i razvoj 2019., dok vrijednost europskog elektromedicinskog tržišta trenutačno iznosi 120 milijardi EUR. Međutim, EU ulaže manje u usporedbi s našim trgovinskim partnerima: 19,2 % ulaganja u istraživanje i razvoj u području industrije u EU-u usmjereno je na inovacije u zdravstvu u usporedbi s primjerice 26,4 % u SAD-u. Europa je veliko središte svjetske industrije medicinskih proizvoda. Tržište medicinskih proizvoda u EU-u čini jednu trećinu svjetskog tržišta s oko 32 000 poduzeća i 730 000 zaposlenika.

3. Opće napomene

3.1.

Zdravlje je jedan od megatrendova budućnosti, posebno u Europi, a u novom geopolitičkom kontekstu ključno je pružiti potporu zdravstvenom industrijskom ekosustavu koji doprinosi strateškoj autonomiji i tehnološkoj suverenosti EU-a.

3.2.

EGSO smatra da se u komunikaciji Europske komisije industrija, a posebno zdravstvena zaštita, stavljaju na prvo mjesto u europskim politikama te se prepoznaje njezina sposobnost da potiče velike promjene, tumači nove potrebe i izazove društva i nudi inovativna i konkurentna rješenja. Međutim, EGSO poziva na sveobuhvatniji pristup od onoga koji zauzima Komisija i koji je usmjeren uglavnom na industriju. Oblikovatelji politika imaju veliku odgovornost jer je zdravlje osnova postojanja svake osobe i nedvojbeno je najveće bogatstvo pojedinca. EGSO stoga poziva na veću komunikaciju na razini EU-a o pravima potrošača odnosno pacijenata, uključujući temeljna prava sadržana u Povelji EU-a o temeljnim pravima. EU-u je potreban snažan koordinirani zdravstveni sustav.

3.3.

Industrijska struktura zdravstvenog ekosustava opsežna je konstrukcija koja obuhvaća nekoliko velikih aktera i znatan broj MSP-ova. Međutim, potencijalne sinergije između tih dviju skupina ne iskorištavaju se u potpunosti, što ozbiljno ometa osnaživanje MSP-ova. S obzirom na to, zdravstveni ekosustav nije u potpunosti funkcionalan i ne može ostvariti svoju ulogu inkubatora inovativnih otkrića.

3.4.

Zdravstvenom industrijskom ekosustavu potrebno je snažno unutarnje tržište sa snažnim postrojenjima za proizvodnju i distribuciju. EGSO je prethodno naglasio važnost „funkcionalnog, pravednog i učinkovitog unutarnjeg tržišta na kojem se s jedne strane promiču i nagrađuju istinske medicinske inovacije sa stvarnom dodanom vrijednošću za zdravstvenu zaštitu, a s druge strane jača i tržišno natjecanje kako bi pristup lijekovima bio pravedan i cjenovno pristupačan” (4).

3.5.

Čini se da postoji znatna potreba za ažuriranjem integracije jedinstvenog tržišta osiguravanjem djelotvornijeg upravljanja, posebno u zdravstvenom industrijskom sektoru (5): funkcionalna politika jedinstvenog tržišta i tržišnog natjecanja omogućuje snažnu poslovnu dinamiku, što može imati glavnu ulogu u diversifikaciji izvora opskrbe u EU-u i na temelju čega se može izbjeći fragmentirana zdravstvena struktura.

3.6.

Kako se pokazalo tijekom pandemije COVID-a 19, prekogranična suradnja i solidarnost poboljšavaju kapacitet odgovora EU-a i povećavaju otpornost Unije u cijelosti. Strateško predviđanje na razini Unije krajnje je neophodno, posebno jer je pandemija teže pogodila sektore i vrijednosne lance s prekograničnim vezama.

3.7.

Strateške ovisnosti utječu na temeljne interese EU-a. Posebno se odnose na područja sigurnosti i zaštite, zdravlje Europljanki i Europljana i mogućnost pristupa robi, uslugama i tehnologijama koje su ključne za zelenu i digitalnu tranziciju, koja je u središtu prioriteta EU-a.

3.8.

EGSO preporučuje „predstavljanje jasne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne konkretne i sveobuhvatne strategije za europsku industriju” i potiče Komisiju da „izradi konkretan akcijski plan s jasnim godišnjim ciljevima i postupcima praćenja, uz blisku suradnju sa svim relevantnim dionicima” (6) te ističe kako su „uloga poslodavaca, poduzetnika i uključenost privatnog sektora u pokretanju strukturnih promjena ključni za industrijsku tranziciju” (7).

3.9.

Inovativnu medicinsko-farmaceutsku industriju pokreće napredak medicine. Jedan od važnih problema koji je potrebno odmah riješiti jest cjenovna nepristupačnost ili nedostupnost lijekova. Socijalna dobrobit mora se zajamčiti putem jednostavnog pristupa visokokvalitetnim i djelotvornim lijekovima za sve građane i građanke koji žive u EU-u. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ima velike posljedice za proizvođače medicinskih proizvoda.

3.10.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 postala je očita ovisnost Europe o određenim sirovinama koje proizvodi samo nekoliko proizvođača i zemalja. Osim toga, čak i zelene i digitalne tehnologije, koje su često povezane sa zdravstvenim industrijskim sustavom, ovise o nizu oskudnih sirovina koje se uvoze u Europu, pri čemu vrlo velik udio potrebnih elemenata rijetkih zemalja dolazi od jednog dobavljača – Kine (8). Jačanje i diversifikacija međunarodnih lanaca opskrbe također su ključni za razvoj zdravstvene industrije i osiguravanje da EU bude spreman suočiti se s budućim krizama kao što je pandemija COVID-a 19. Otklanjanje slabosti i stvaranje stabilnog, predvidljivog i resursno učinkovitog trgovinskog okruženja trebali bi biti krajnji ciljevi. Dobrodošao je najavljeni prijedlog o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize.

3.11.

Europa je uspješna u svojoj strategiji razvoja javno-privatnih partnerstava za poticanje istraživanja i razvoja u farmaceutskoj industriji, no uključene količine iznose jednu desetinu onoga što potroši Biomedicinska uprava za napredna istraživanja i razvoj SAD-a (BARDA).

3.12.

Najveće mogućnosti tijekom predstojećih godina proizlazit će iz digitalnih zdravstvenih tehnologija. Bilo da je riječ o lijekovima, medicinskim proizvodima i postupcima bilo o mjerama za sprečavanje, dijagnosticiranje ili liječenje bolesti, svi su oni iznimno važni za sve građane i građanke EU-a. Predstojećom Uredbom o umjetnoj inteligenciji (9), zakonodavnim prijedlogom o europskom prostoru za zdravstvene podatke (10) i normizacijom unijet će se više jasnoće u razmjenu zdravstvenih podataka i upotrebu umjetne inteligencije, ukloniti regulatorne prepreke i podržati zajednički pristup EU-a upotrebi usluga telemedicine, dok bi se Aktom o upravljanju podacima (11) trebala moći zajamčiti razmjena zdravstvenih podataka uz osiguravanje zaštite osobnih podataka i drugih ljudskih prava.

4. Posebne napomene

4.1.

Digitalna transformacija zdravstvenog sektora velika je prilika. Prihvaćanje dvostruke tranzicije Uniji može omogućiti dodatne konkurentske prednosti u složenom i napetom međunarodnom okruženju. Konkretno ulaganjem u računalstvo visokih performansi i tehnologiju umjetne inteligencije EU može razviti najsuvremenije tehnologije, poglavito prognostičke. Pandemija je ukazala na hitnu potrebu za pametnim zdravstvenim uslugama, kao što je telezdravstvo.

4.2.

Osim toga, zdravstveni sektor može znatno doprinijeti klimatskoj neutralnosti EU-a smanjenjem svojih emisija stakleničkih plinova duž vrijednosnih lanaca. Potrebno je ojačati politike gospodarenja otpadom jer se u tom sektoru proizvode znatne količine otpada od ostataka lijekova i iskorištene tehnološke i osobne zaštitne opreme. Moraju se razviti novi poslovni modeli kružnog gospodarstva i povećati kapaciteti prometne infrastrukture uz istodobno uključivanje svih država članica i dionika u dekarbonizaciju vrijednosnih lanaca.

4.3.

Ljudsko zdravlje u konačnici ovisi o proizvodima i uslugama ekosustava (kao što su dostupnost slatke vode, hrane i goriva) koji su preduvjet za dobro zdravlje ljudi i produktivna sredstva za život. Gubitak biološke raznolikosti može imati znatne izravne učinke na zdravlje ljudi ako usluge ekosustava prestanu biti adekvatne za zadovoljavanje socijalnih potreba.

4.4.

Tradicionalna medicina i dalje ima ključnu ulogu u zdravstvenoj skrbi, posebno u primarnoj zdravstvenoj skrbi. Upotreba ljekovitog bilja najčešći je lijek u tradicionalnoj medicini i komplementarnoj medicini diljem svijeta. Mnoge se zajednice uz hranu oslanjaju i na prirodne proizvode prikupljene iz ekosustava u medicinske i kulturne svrhe.

4.5.

Strateško stvaranje zaliha i vraćanje poduzeća EU-a u matične zemlje drugi su važni smjerovi koje treba razmotriti i dio su podijeljenih nadležnosti EU-a. Budući da se tehnologija usavršava, a s njom i proizvodni kapacitet, EU mora pronaći odgovarajuće poticaje za vraćanje strateških proizvodnih kapaciteta na svoj teritorij. Porezni poticaji u tome će imati ključnu ulogu.

4.6.

Potrebno je s državama članicama i industrijom provesti evidentiranje odozdo prema gore i analizu kako bi se omogućila detaljnija procjena točne naravi utvrđenih ovisnosti, uključujući rizike koje predstavljaju za otpornost i funkcioniranje industrijskih ekosustava u EU-u, kao i moguće izglede za smanjenje tih ovisnosti te trgovinskih sporova i kibernapada u budućnosti.

4.7.

Ulaganje u istraživanje i razvoj ključno je za konkurentnost i održivost zdravstvene industrije. Osim doprinosa fondova EU-a, europske politike moraju što više poticati ulaganja u javnom i privatnom sektoru. Razvoj javno-privatnih partnerstava, kao što je inicijativa za inovativne lijekove 2 (IMI 2), potaknut će proizvođače da ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije koji su ključni za buduća otkrića lijekova te da ih nastoje ostvariti. Tom vrstom inicijativa Europa može ostati na čelu medicinskih inovacija.

4.8.

Isto je tako neizmjerno važno poduprijeti nastojanja država članica da udruže sredstva javnog sektora kroz važne projekte od zajedničkog europskog interesa u sektorima u kojima samo tržište ne može iznjedriti revolucionarne inovacije, kao što je slučaj u farmaceutskom sektoru.

4.9.

Čvrst okvir prava intelektualnog vlasništva kojim se osnažuju i štite inovacije mora podržati konkurentnost te industrije. Pristup podacima ključan je i za proizvođače, posebno za MSP-ove, koje je pandemija teško pogodila te ih se mora potaknuti na širenje i rast. EU-u su potrebne posebno osmišljene politike za analizu velikih količina podataka i interoperabilnu infrastrukturu pristupa podacima.

4.10.

MSP-ovima je potreban i jednostavan pristup financiranju kako bi napredovali i rasli. To podrazumijeva i druge izvore osim uobičajenih bankovnih zajmova, kao što su mogućnosti financiranja ulaganjem u privatni vlasnički kapital ili rizični kapital. Instrumenti za potporu ulaganju moraju se učinkovito koordinirati uz posebno namijenjene linije za industrijske MSP-ove. U tom području važno je da inicijative koje proizlaze iz održivog financijskog okvira EU-a, uključujući provedbu taksonomije, budu osmišljene tako da pružaju priliku europskom gospodarstvu, uzimajući u obzir i potrebe financijskih tržišta i izazove industrije.

4.11.

Razvoj europskog formata za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije za pokretanje protoka zdravstvenih podataka preko granica pruža okvir za daljnji razvoj zajedničkih tehničkih specifikacija za sigurnu razmjenu zdravstvenih podataka među državama članicama EU-a na temelju kojega Europski odbor za normizaciju trenutačno razvija tehničke specifikacije. EGSO poziva na veći angažman i uključenost relevantnih dionika u regulatorne postupke u pogledu razvoja usklađenih normi kvalitete i sigurnosti za osobnu zaštitnu opremu i medicinske proizvode.

4.12.

Mehanizam za oporavak i otpornost može se upotrijebiti za ispunjavanje brojnih potreba zdravstvenog ekosustava ulaganjem u nacionalne zdravstvene sustave i njihovom reformom, jačanjem otpornosti i pripravnosti na krizu, primarnom zdravstvenom skrbi, povećanjem pravednog i transparentnog pristupa uslugama, rješavanjem slabosti lanca opskrbe i digitalnim vještinama zdravstvenih radnika, rješenjima u okviru telemedicine i istraživanjem, razvojem i inovacijama.

4.13.

EGSO poziva na razvoj posebno osmišljenih programa za osposobljavanje, prekvalifikaciju, usavršavanje i cjeloživotno učenje europske zdravstvene radne snage u skladu s njihovom ključnom profesionalnom i društvenom ulogom, tehnološkim napretkom i novim zahtjevima za veću održivost. Potrebne su jasne politike osposobljavanja koje bi vodili dionici iz sektora kako bi se kvalificirali radnici koji se mogu nositi s novim izazovima zelenog plana.

4.14.

EGSO je prethodno istaknuo da bi „nove politike u području vještina trebalo […] osmisliti uz sudjelovanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera kako bi se ubrzala prilagodba sustava obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potražnjom za novim radnim mjestima” (12). U zdravstvenom sektoru naglasak ne smije biti samo na zdravstvenim djelatnicima nego i na istraživačima, nastavnicima, oblikovateljima politika svih vrsta, medijskim djelatnicima, samim pacijentima i organizacijama koje ih zastupaju.

4.15.

Strateška javna nabava ima ključnu ulogu u povezivanju industrije EU-a, istraživačkih centara te regulatornih tijela EU-a i nacionalnih regulatornih tijela, posebno u zdravstvenom sektoru, te olakšava javno-privatnu suradnju u cilju odgovaranja na potrebe zdravstvenih sustava u javnom i privatnom sektoru te omogućivanja kupnje inovativnih i cjenovno pristupačnih zdravstvenih tehnologija, uključujući zelena i digitalna rješenja te socijalne klauzule (13).

4.16.

EGSO je već pozvao institucije EU-a i države članice da pokažu političku volju za provedbu „Pakta za zdravlje za budućnost Europe” (14) u kojem bi se odražavale temeljne vrijednosti EU-a.

4.17.

Inicijativa za strukturirani dijalog (15) najavljena u farmaceutskoj strategiji ključna je za Europu kako bi se utvrdili uzroci i pokretači potencijalnih slabosti i ovisnosti u lancima opskrbe lijekovima.

4.18.

EGSO u potpunosti podupire uvođenje europskog prostora za zdravstvene podatke (16) kako bi se osigurala potrebna infrastruktura za razmjenu podataka namijenjena za dijagnostičke alate i liječenje kad je riječ o suradnji i uključivanju u zajedničko ulaganje u zdravstvene ekosustave sljedeće generacije u svim vrijednosnim lancima.

4.19.

EGSO smatra da bi se usklađene norme trebale upotrebljavati kao instrument kojim bi se obuhvatili osnovni zahtjevi sigurnosti proizvoda, koje bi podupirali instrumenti koji pomažu u stavljanju proizvoda na tržište. Europska unija mora izbjegavati prekomjerno reguliranje proizvoda, pri čemu je prioritet olakšati administrativno opterećenje izazvano prekomjernim zakonodavstvom te istodobno osigurati jednostavan pristup dokumentaciji, pouzdanim informacijama, glatkoj razmjeni najboljih praksi i učinkovitoj suradnji.

4.20.

Naposljetku, EGSO poziva Komisiju da nastavi suradnju i dijalog među svim dionicima kako bi se ojačala otpornost farmaceutskog sustava EU-a na buduće krize, nadovezujući se na postojeće mehanizme utvrđene u farmaceutskoj strategiji za Europu (17) i industrijskoj strategiji za Europu (18). EGSO također poziva Komisiju da stvori dodatne sinergije među državama članicama, predloži nove inicijative za jačanje koordinacije različitih nacionalnih sustava (u skladu s UFEU-om (19)) te da nastavi provoditi snažnu, održivu i digitalnu transformaciju zdravstvenog industrijskog ekosustava.

Bruxelles, 29. rujna 2021.

Predsjednik Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene

Pietro Francesco DE LOTTO

(1) Studija Parlamenta – Učinci pandemije COVID-a 19 na industrije EU-a.

(2) Eurostat – Healthcare personnel statistics (Statistika o zdravstvenom osoblju).

(3) International trade in goods by type of good (Međunarodna trgovina robe prema vrsti robe).

(4) Mišljenje EGSO-a „Farmaceutska strategija za Europu” (SL C 286, 16.7.2021., str. 53.).

(5) Pitanja i odgovori: Program „EU za zdravlje” za razdoblje 2021. – 2027.

(6) Mišljenje EGSO-a „Nova industrijska strategija za Europu” (SL C 364, 28.10.2020., str. 108.).

(7) Mišljenje EGSO-a „Industrijska tranzicija prema zelenom i digitalnom europskom gospodarstvu” (SL C 56, 16.2.2021., str. 10.).

(8) Npr. platina za proizvodnju čistog vodika, metalni silicij za solarne panele i litij za električne automobile.

(9) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i izmjeni određenih zakonodavnih akata Unije (COM(2021) 206 final).

(10) Komunikacija „Europska strategija za podatke” (COM(2020) 66 final).

(11) Prijedlog uredbe o europskom upravljanju podacima (Akt o upravljanju podacima) (COM(2020) 767 final).

(12) Mišljenje EGSO-a „Nova industrijska strategija za Europu” (SL C 364, 28.10.2020., str. 108.).

(13) „Kupujmo na društveno osviješten način – priručnik za socijalnu osviještenost u javnoj nabavi” – 2. izdanje (SL C 237, 18.6.2021., str. 1.).

(14) Mišljenje EGSO-a o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021. – 2027. (SL C 429, 11.12.2020., str. 251.).

(15) Structured dialogue on security of medicines supply (Strukturirani dijalog o sigurnosti opskrbe lijekovima).

(16) Komisija je objavila početak otvorenog javnog savjetovanja o europskom prostoru za zdravstvene podatke.

(17) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52020DC0761

(18) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1593086905382&uri=CELEX:52020DC0102

(19) Ugovor o funkcioniranju Europske unije.