Zaključci Vijeća o digitalnom obrazovanju u europskim društvima znanja

(2020/C 415/10)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

UZIMAJUĆI U OBZIR:

političku pozadinu kako je navedena u Prilogu;

ISTIČUĆI DA:

Visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje europska je prednost utemeljena na demokratskim vrijednostima i ideji prosvjetiteljstva. Široka rasprostranjenost digitalnih tehnologija i pristup internetu stvaraju nove mogućnosti i izazove.

Digitalna transformacija naših društava znanja sve je brža, a digitalne usluge i podaci sve su dostupniji. To uključuje tržište rada koje se mijenja, nove profile radnih mjesta i potražnju za digitalnim kompetencijama (1) u kontekstu vještina za 21. stoljeće. Sve veći utjecaj umjetne inteligencije (2) dugoročno će pojačati učinke digitalne transformacije naših društava znanja te može ponuditi obećavajuće nove mogućnosti za učenje, poučavanje i osposobljavanje u budućnosti. Visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje ključni su za osnaživanje svih pojedinaca i građana kako bi razumjeli te promjene, sudjelovali u njima i oblikovali ih.

Pandemija bolesti COVID-19 i njezin aktualni učinak na sustave i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje u Europi ukazuju na hitnu potrebu za boljim razumijevanjem i kontinuiranom evaluacijom upotrebe, koristi i izazova digitalnih obrazovnih tehnologija (3) te razina digitalnih kompetencija, među ostalim u kontekstu cjeloživotnog učenja.

Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je istaknula hitnu potrebu za cjelovitim pristupom digitalnom obrazovanju. Kako bi odgovorilo na aktualne potrebe, visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje podrazumijeva digitalne i nedigitalne oblike učenja i poučavanja, uključujući pristupe kao što su kombinirano učenje (4) i učenje na daljinu (5). Time se pruža prilika za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja usmjerenog na učenika u skladu s posebnim potrebama pojedinaca.

Digitalno obrazovanje (6) preduvjet je za doprinos oblikovanju digitalne transformacije, kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje, kao i za omogućavanje visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja za sve. Stoga je važno uzeti u obzir njegovu društvenu dimenziju i tumačiti je kao dio duboke kulturne preobrazbe. Ta kulturna preobrazba temelj je koji svim pojedincima i građanima omogućuje da se samouvjereno i sigurno koriste podacima, digitalnim tehnologijama i infrastrukturama, uz dužno poštovanje pravila o zaštiti podataka, te da aktivno sudjeluju u političkim odlukama, društvenim kretanjima i tržištu rada.

Digitalno obrazovanje trebalo bi biti usmjereno na učenika i njime bi se trebalo podupirati sve pojedince i građane u razvoju njihove osobnosti i vještina na samouvjeren, slobodan i odgovoran način. Kao sastavni dio visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja, digitalno obrazovanje trebalo bi se obvezati na načelo integriteta i opravdati povjerenje u svoju kvalitetu. Trebalo bi doprinijeti i boljoj dostupnosti obrazovnog sadržaja i pedagoških metoda, većoj socijalnoj uključenosti te boljem stjecanju kompetencija, uz promicanje obrazovnog uspjeha za sve. U digitalnom obrazovanju trebalo bi uzeti u obzir nove tehnologije, kao što je umjetna inteligencija, te njihovu sigurnu, pedagoški utemeljenu i etičku primjenu.

U digitalnom obrazovanju trebalo bi uzeti u obzir i dobrobit učenika, učitelja i nastavnika, predavača i edukatora te roditelja i skrbnika, primjerice u pogledu sigurnog okružja za učenje. Pritom bi ujedno trebalo doprinijeti olakšavanju pristupa informacijama za sve građane i promicanju aktivnog kulturnog, gospodarskog i društvenog sudjelovanja u europskim društvima znanja.

Digitalno obrazovanje trebalo bi doprinijeti razvoju svijesti o građanstvu, uključujući digitalno građanstvo (7), i to poticanjem građanskih kompetencija. One obuhvaćaju kritički pristup informacijama, kojim se građanima omogućuje snalaženje u digitalnom svijetu i razvoj razumijevanja osnovnih vrijednosti demokracije i slobode izražavanja.

10.

Svaki bi Europljanin trebao biti osnažen za aktivno sudjelovanje u digitalnoj transformaciji društva i imati koristi od odgovarajućeg, pristupačnog i sigurnog okružja za učenje. U svakom trenutku mora biti zajamčeno ljudsko pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, kako je utvrđeno u europskom stupu socijalnih prava i zaštićeno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

11.

Kako bi se premostio digitalni rodni jaz u područjima povezanima s IKT-om i STEM-om, ključan je rodno osjetljiv pristup u svim vrstama i razinama obrazovanja i osposobljavanja.

12.

Neophodan je pristup digitaliziranom visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju. Ne dovodeći u pitanje ključnu ulogu i koristi učenja i poučavanja u učionici, pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju uz digitalne obrazovne tehnologije i s pomoću njih preduvjet je za buduću održivost europskih društava znanja te za europski inovacijski sustav kojim se omogućuju zelena i digitalna transformacija, održiv rast, pružaju radna mjesta i prilike te promiče osobni razvoj.

13.

Snažna Europa temelji se na kulturi zajedničkih vrijednosti, dijeljenju, obnovi i otvorenosti naspram novih oblika razmjene, kao i sudjelovanju i suradnji između građana, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, privatnog sektora i različitih nacionalnih obrazovnih sustava. Internetske zajednice (8) koje razmjenjuju prakse (na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije) vidljivije su i u budućnosti će rasti.

SVJESNO TOGA DA:

14.

U skladu s načelom supsidijarnosti države članice nadležne su za nastavni sadržaj i organizaciju sustavâ obrazovanja i osposobljavanja.

15.

Digitalno obrazovanje provodi se u različitoj mjeri u različitim vrstama i na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama i diljem Unije. Iskustvo s digitalnim obrazovnim tehnologijama diljem Unije razlikuje se i uvelike ovisi o okvirima politike i upravljanja, infrastrukturi i tehničkim mogućnostima te financijskim i ljudskim resursima. Oni osobito obuhvaćaju dobro osposobljene učitelje i nastavnike, predavače, edukatore i drugo pedagoško i administrativno osoblje, uključujući čelnike ustanova u području obrazovanja i osposobljavanja.

16.

Pandemija bolesti COVID-19 potaknula je hitan odgovor na krizne situacije. Države članice zatvorile su većinu svojih objekata za obrazovanje i osposobljavanje te su od ustanova zatražile da osiguraju kontinuitet u poučavanju, osposobljavanju, učenju i vrednovanju, uglavnom putem pristupa na daljinu.

17.

Mjere koje su države članice i njihove ustanove za obrazovanje i osposobljavanje poduzele u skladu s nacionalnim okolnostima ukazale su na važnost razumijevanja digitalnog obrazovanja, doprinijele su jačanju digitalnih kapaciteta sustava obrazovanja i osposobljavanja te su učiteljima i nastavnicima, predavačima, edukatorima i drugom pedagoškom osoblju pružile prilike za profesionalni razvoj.

18.

Međutim, unatoč velikim naporima koje su uložile sve države članice, hitne mjere za olakšavanje pristupa na daljinu otkrile su zajedničke izazove i nedostatke u sustavima obrazovanja i osposobljavanja diljem Unije.

a)	Tijekom pandemije bolesti COVID-19 često se ispostavilo da određeni broj učenika, u različitoj mjeri diljem država članica, nije mogao u potpunosti ostvariti svoje pravo na obrazovanje i osposobljavanje zbog nedostatka odgovarajućeg fizičkog i tehnološkog pristupa (9).

Dosad nezabilježen izazov povezan s pandemijom bolesti COVID-19 ukazao je na hitnu potrebu za boljim pružanjem digitalnih kompetencija za sve kako bi se svim pojedincima i građanima osigurao jednak pristup obrazovanju i osposobljavanju, posebno u situacijama u kojima se obrazovanje i osposobljavanje pružaju na daljinu. Učenici s posebnim potrebama suočili su se s posebnim izazovima.

c)	Iako se prelazak na digitalno obrazovanje ubrzao tijekom pandemije bolesti COVID-19, razvojem i upotrebom novih oblika širenja znanja mogu se nesvjesno i nenamjerno replicirati tradicionalniji oblici poučavanja i učenja.

Pandemija bolesti COVID-19 izazov je za kontinuitet transnacionalnih aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja. To se odnosi na prekogranično obrazovanje i osposobljavanje te mobilnost u okviru programa Erasmus+, osobito na mobilnost studenata i osoblja u području visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO).

Zatvaranje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje potaknuto bolešću COVID-19 promijenilo je ulogu učitelja i nastavnika, predavača, edukatora i drugog pedagoškog osoblja, koji su morali pronaći nove načine održavanja kontakta s učenicima i podupiranja njihova samostalnog rada, bilo u suradničkim okružjima za učenje ili na neki drugi način. Pokazalo je i potrebu za suradnjom, izgradnjom kapaciteta, posebnim stručnim osposobljavanjem za digitalno poučavanje te mjerama pomoći među učiteljima i nastavnicima, mrežama za obrazovanje učitelja, nastavnika i predavača, kao i među ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje.

PREPOZNAJUĆI DA:

19.

Digitalni jaz unutar država članica i diljem Unije i dalje je izazov jer može ojačati druge postojeće strukturne nejednakosti, uključujući socioekonomske i rodne nejednakosti.

20.

Zaštita podataka i digitalna suverenost država članica i njihovih građana moraju se osigurati u kontekstu digitalnih obrazovnih tehnologija, neovisno o hitnosti situacije. Nadalje, u kontekstu sve većeg stvaranja i širenja digitalnog obrazovnog sadržaja, moraju se prepoznati pravna i etička načela intelektualnog vlasništva.

21.

Novim oblicima prijenosa znanja i okružja učenja, među ostalim i u obliku zajedničkog stvaranja, promiče se šira veza između formalnog obrazovanja i osposobljavanja te neformalnog i informalnog učenja. Razmjenom dobrih praksi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije pružaju se mogućnosti za ubrzanje integracije digitalnih obrazovnih tehnologija u sve oblike učenja te za poticanje visoke kvalitete i uključivosti u poučavanju i učenju.

22.

Digitalne obrazovne tehnologije otvaraju nove mogućnosti za učenje i poučavanje te su važan čimbenik u osiguravanju visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja. Njima se mogu dopuniti izravna interakcija u obliku poučavanja i osposobljavanja u učionici te nedigitalne najbolje prakse i mediji za poučavanje i učenje, koji su i dalje važni i ne mogu se u potpunosti zamijeniti virtualnim formatima.

23.

Kako bi tehnologija mogla poticati kvalitetu i uključivost u obrazovanju, ona mora ići ruku pod ruku sa sigurnim okružjima za učenje i pedagoškim pristupima. Poduzeća koja se bave obrazovnim tehnologijama, uključujući novoosnovana poduzeća i MSP-ove, imaju ključnu ulogu u razvoju inovativnih i pristupačnih tehnologija digitalnog obrazovanja, čime se potiče digitalno obrazovanje i digitalna transformacija europskih gospodarstava. Uvjeti povoljni za inovacije i odgovarajuće mogućnosti financiranja ključni su za razvoj tih poduzeća.

24.

U digitalnom obrazovanju potrebno je naglasiti važnost pedagoških koncepata, alata i metoda za učenje i poučavanje. Istraživanjima u području obrazovanja može se doprinijeti razvoju inovativnih koncepata u obrazovanju i osposobljavanju te omogućiti šire razumijevanje učinka digitalne transformacije na učenje i poučavanje, kao i na sustave obrazovanja i osposobljavanja.

25.

Pružanje digitalnih kompetencija u svim vrstama i na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja uvijek bi trebalo biti popraćeno odgovarajućom kombinacijom povezanih ključnih kompetencija, uključujući životne vještine, te bi ga trebalo podupirati najsuvremenijom dostupnom infrastrukturom, opremom i tehnologijom. Osobito programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući programe usavršavanja i usvajanja novih vještina, zahtijevaju odgovarajuću kombinaciju digitalnih, strukovnih i tehnoloških vještina i kompetencija, koje mogu doprinijeti zapošljivosti.

26.

Međunarodno konkurentan i održiv europski inovacijski sustav ovisi o visokokvalitetnim i uključivim sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Oslanja se i na izvrstan istraživački sustav, koji je u idealnom slučaju usko povezan s obrazovanjem i osposobljavanjem. Stoga će rani prijenos rezultata istraživanja i inovacija, npr. istraživanja u vezi s obrazovanjem, te zajedničko stvaranje i testiranje inovativnih rješenja u okviru digitalnog obrazovanja imati dodanu vrijednost u obrazovanju i osposobljavanju, npr. u područjima kao što su oblikovanje politika ili pedagoška primjena.

NAPOMINJUĆI DA:

27.

Europska komisija objavila je ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021. – 2027., kojim se prilagođava obrazovanje i osposobljavanje za digitalno doba (10), a daljnje bi korake trebalo poduzeti u procesu zajedničkog stvaranja s državama članicama, ako je to primjereno i relevantno.

28.

Njegovi glavni ciljevi za poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja i poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju mogu doprinijeti strateški usmjerenijem pristupu digitalnom obrazovanju na razini Unije.

29.

Uspješnim ekosustavom digitalnog obrazovanja (11)trebalo bi se omogućiti visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje s pomoću relevantne infrastrukture, povezivosti, planiranja digitalnih kapaciteta i organizacijskih sposobnosti kojima se svim pojedincima na svim lokacijama može olakšati fleksibilniji pristup obrazovanju i osposobljavanju. To je temelj je za uspješnu provedbu digitalnog obrazovanja i preduvjet za strukturnu transformaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja.

30.

Digitalne kompetencije i odgovarajući pedagoški pristupi potrebni su učiteljima i nastavnicima, predavačima, edukatorima i drugom pedagoškom osoblju te učenicima svih dobnih skupina u svim vrstama i na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja kako bi se digitalnim tehnologijama mogli smisleno koristiti u obrazovanju. Digitalne kompetencije trebale bi se pružati uz dobnu i rodnu osjetljivost te obuhvaćati medijsku, digitalnu i podatkovnu pismenost, kritičko razmišljanje i borbu protiv pogrešnih informacija, dezinformacija, govora mržnje i štetnog govora, kiberzlostavljanja i ovisnosti, te odgovoriti na pitanja u vezi sa sigurnošću kao što su zaštita privatnosti, zaštita podataka i prava intelektualnog vlasništva.

31.

Neformalno i informalno učenje trebalo bi poticati kao važno sredstvo za pružanje potrebne razine digitalnih kompetencija osobama svih dobnih skupina koje su izvan formalnog obrazovnog sustava kako bi se podupro njihov profesionalni i osobni razvoj, među ostalim u pogledu čimbenika kao što su društveni odnosi, fizičko i mentalno zdravlje te digitalna dobrobit. U tom su pogledu važna digitalna okružja i kultura smislene i etičke upotrebe digitalnih alata. Digitalne mogućnosti neformalnog i informalnog učenja posebno su važne za mlade, ali i za starije osobe koje su posebno pogođene posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

POZIVA DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NACIONALNIM OKOLNOSTIMA:

32.

promiču integraciju digitalnih obrazovnih tehnologija i stjecanje digitalnih kompetencija kako bi se poboljšalo poučavanje, osposobljavanje i učenje u svim vrstama i na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja te u perspektivi cjeloživotnog učenja;

33.

potiču vrednovanje, osiguravanje kvalitete i vrednovanje ishoda učenja u okviru inovativnih načina učenja, uključujući digitalne komponente;

34.

promišljaju o pedagoškim modelima te obrazovanju i osposobljavanju učitelja i nastavnika, predavača, edukatora i drugog pedagoškog osoblja kako bi se bolje iskoristile razne mogućnosti koje nude digitalne obrazovne tehnologije;

35.

pružaju mogućnosti i motivaciju učiteljima i nastavnicima, predavačima, edukatorima i drugom pedagoškom osoblju, kao što su edukatori učitelja i nastavnika, za inicijalno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj radi razvoja i poboljšanja vlastitih digitalnih vještina i kompetencija te osnovnog znanja o IKT-u do razine koja im omogućuje samopouzdan rad s digitalnim obrazovnim tehnologijama i pružanje kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja. Time bi ih se trebalo osnažiti za sudjelovanje u stvaranju inovativnih metoda poučavanja i osposobljavanja usmjerenih na učenika te primijenjenih didaktičkih metoda kojima se promiče kritičko i kreativno razmišljanje te stvaraju sigurna visokokvalitetna i uključiva okružja i sadržaji za učenje. Dobro osposobljeni učitelji i nastavnici koji znaju upotrebljavati digitalne tehnologije na smislen te dobno i rodno osjetljiv pedagoški način ključan su čimbenik u uspostavi visokokvalitetnog i uključivog digitalnog obrazovanja za sve;

36.

potiču uključivanje svih učenika, premošćivanje društvenih nejednakosti i digitalnog jaza, kao i pružanje jednakog pristupa odgovarajućim mogućnostima digitalnog učenja i okružja za sve;

37.

razmotre ulaganja u digitalno obrazovanje iskorištavanjem mogućnosti novog Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno u vezi s vodećim inicijativama „Connect” i „Reskill and Upskill” (usavršavanje i usvajanje novih vještina), kako bi se doprinijelo oporavku modernizacijom i jačanjem visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja; razmotre i upotrebu drugih mogućnosti financiranja sredstvima Unije, kao što su Erasmus+, Obzor Europa, Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe II, InvestEU, Europski fond za regionalni razvoj i ESF+;

POZIVA KOMISIJU DA, U SKLADU S UGOVORIMA TE POŠTUJUĆI SUPSIDIJARNOST I NACIONALNE OKOLNOSTI:

38.

osigura koordiniran pristup digitalnom obrazovanju unutar Komisije te zajedno s državama članicama i relevantnim dionicima pokrene postupak strateškog promišljanja o čimbenicima koji omogućuju uspješno digitalno obrazovanje, uključujući povezivost i digitalnu pedagogiju, infrastrukturu, digitalnu opremu, digitalne vještine učitelja, nastavnika i učenika, interoperabilnost i podatkovne standarde, uzimajući u obzir tehnološku suverenost, privatnost, zaštitu podataka i etičnost, pri čemu je cilj visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje; nadalje, u tom procesu, u bliskoj suradnji s državama članicama i na osnovi dokaza poduzme daljnje korake na temelju Zaključaka Vijeća o suzbijanju krize uzrokovane bolešću COVID-19 u području obrazovanja i osposobljavanja, kojima se na razini Unije nastoji uspostaviti zajedničko razumijevanje pristupa za učinkovite, uključive i poticajne procese učenja na daljinu;

39.

istraži načine za poticanje integriranijeg pristupa razvoju politike digitalnog obrazovanja putem mogućeg osnivanja europskog digitalnog obrazovnog centra, na temelju postojećih mreža i drugih relevantnih mjera, kako bi se moglo bolje odgovoriti na brzinu digitalne transformacije, u kontekstu europskog prostora obrazovanja i u sinergiji s drugim relevantnim politikama te nadopunjujući ih;

40.

podupire razvoj digitalnog obrazovanja u Europi i ističe njegovu ulogu putem europskog programa vještina, europskog prostora obrazovanja i novog strateškog okvira za europsku suradnju koji će zamijeniti ET 2020.;

41.

pruža informacije o razvoju metoda digitalnog obrazovanja i razmjenjuje dobre prakse, posebno uzajamnim učenjem među državama članicama, kao i informacije o međunarodnoj suradnji i utvrđivanju referentnih vrijednosti, npr. s Vijećem Europe, UNESCO-om i OECD-om;

42.

podupire države članice u aktualnoj digitalnoj transformaciji u obrazovanju i osposobljavanju, posebno međusektorskom suradnjom između različitih nacionalnih inicijativa i strategija u području digitalnog obrazovanja, te okuplja tijela, stručnjake, istraživače u području obrazovanja, pružatelje usluga obrazovanja i osposobljavanja, civilno društvo (udruge učitelja i nastavnika, udruženja učenika i roditelja) i privatni sektor;

43.

blisko surađuje s državama članicama i relevantnim dionicima kako bi iskoristili postojeće nacionalne i europske ekosustave digitalnog obrazovanja, istodobno prepoznajući da su za uspješan ekosustav digitalnog obrazovanja potrebni obrazovni sadržaji, platforme, usluge i alati koji moraju biti usmjereni na učenika, pouzdani, sigurni, pedagoški utemeljeni, dostupni i, kada je to relevantno, višejezični te razvijeni na otvoren način i visokokvalitetni. To uključuje hvatanje u koštac s etičkim aspektima, među ostalim u području umjetne inteligencije, i poticanje zaštite osobnih podataka učenika i korisnika te jamčenje sigurne međunarodne razmjene putem interoperabilnosti u skladu s europskim propisima o zaštiti podataka;

POZIVA KOMISIJU I DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU SA SVOJIM NADLEŽNOSTIMA I POŠTUJUĆI SUPSIDIJARNOST:

44.

učinkovito iskorištavaju digitalnu dimenziju programa Erasmus+ i, prema potrebi, sinergiju s drugim relevantnim programima Unije kako bi se poduprli planovi za digitalnu transformaciju ustanova za obrazovanje i osposobljavanje; pružaju daljnju potporu putem projekata u okviru programa Erasmus+ profesionalnom razvoju učitelja i nastavnika te razvoju digitalnih vještina, kompetencija i kapaciteta, učinkovitoj provedbi metoda i alata u vezi s digitalnim obrazovanjem i osposobljavanjem te razvoju otvorenih obrazovnih resursa u svim područjima obrazovanja i osposobljavanja u svrhu cjeloživotnog učenja; istraže potencijalni doprinos programa Erasmus+ boljoj pristupačnosti digitalnog obrazovnog sadržaja i većoj socijalnoj uključenosti te kako bi se potaknuo obrazovni uspjeh svih učenika;

45.

istraže jačanje sinergije između različitih europskih, nacionalnih i regionalnih programa, inicijativa i projekata za potporu socijalnoj uključenosti; razvijaju digitalne vještine i kompetencije učenika, učitelja i nastavnika, predavača i edukatora, a osobito osoba kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući one najpotrebitije; ojačaju razvoj inovativnih metoda i alata za učenje i poučavanje te svim učenicima pruže priliku da iskoriste visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje;

46.

nastave podupirati inicijativu „Europska sveučilišta” u okviru programa Erasmus+ i Obzor Europa te centre izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i iskoriste njihov potencijal za razvoj digitalnog obrazovanja; promiču širenje, iskorištavanje i prilagodljivost relevantnih rezultata projekata u okviru programa Erasmus+ kako bi se informiralo oblikovatelje politika i obrazovne djelatnike;

47.

istraže upotrebu digitalnih tehnologija kako bi se ponudio širi raspon mogućnosti kombinirane i virtualne mobilnosti, kao i daljnje fleksibilne mogućnosti učenja u obrazovanju i osposobljavanju; podupiru razmjenu najboljih praksi za poboljšanje učenja i poučavanja, promiču usluge potpore i digitalne administrativne postupke, npr. one razvijene u kontekstu inicijative za europsku studentsku iskaznicu ili Europassa;

48.

dodatno poboljšaju i povećaju sinergiju između alata za samoprocjenu (npr. SELFIE, HEInnovate), okvira (Europski okvir digitalnih kompetencija), participativnih događanja i promotivnih aktivnosti (npr. Digital Education Hackathon, EU Code Week) i postojećih platformi (npr. eTwinning, School Education Gateway i EPALE); nastave surađivati u okviru mreža kao što je Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta te podupirati mrežu za intelektualno vlasništvo u obrazovanju kojom upravlja Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo;

49.

iskoriste istraživanja, uključujući rezultate europskih projekata koji se financiraju u okviru programa Erasmus+ i Obzor Europa te programa Digitalna Europa, kako bi se ojačala sinergija između europskog prostora obrazovanja i europskog istraživačkog prostora u nastojanju da digitalno obrazovanje podupire i iskoristi istraživanja radi poticanja inovativnih pedagoških rješenja i kako bi bila osnova za oblikovanje, provedbu i evaluaciju politika;

50.

iskoriste rezultate relevantnih publikacija i studija o digitalnom obrazovanju koje provode države članice i međunarodne organizacije, posebno OECD, UNESCO i Vijeće Europe.

(1) Kako je navedeno u Prilogu Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2018/C 189/01), digitalna kompetencija uključuje sigurnu, kritičnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Ona uključuje informatičku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane s kibersigurnošću), pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.

(2) Umjetna inteligencija odnosi se na sustave informacijske tehnologije koji pokazuju inteligentno ponašanje analiziranjem svojeg okružja i poduzimanjem mjera – uz određeni stupanj autonomije – kako bi se postigli određeni ciljevi.

(3) Za potrebe ovih zaključaka digitalne obrazovne tehnologije definirane su kao tehnologije koje omogućuju praksu olakšavanja, učenja i poboljšanja uspješnosti učenika stvaranjem i upotrebom odgovarajućih tehnoloških procesa i resursa te upravljanjem njima.

(4) U tom kontekstu kombinirano učenje smatra se pedagoškim pristupom u kojem se kombinira učenje u učionici i učenje putem interneta, uz određeni stupanj kontrole koju učenik ima nad vremenom, mjestom, putanjom i tempom učenja.

(5) Za potrebe ovih zaključaka učenje na daljinu definirano je kao način učenja koji omogućuje organizaciju i provedbu aktivnosti poučavanja i učenja na daljinu (npr. upotrebom radijskih, televizijskih, internetskih ili elektroničkih resursa).

(6) Digitalno obrazovanje obuhvaća dvije različite, ali komplementarne perspektive: pedagošku upotrebu digitalnih tehnologija radi potpore i poboljšanja poučavanja, učenja i vrednovanja te razvoj digitalnih kompetencija učenika i osoblja u području obrazovanja i osposobljavanja.

(7) Digitalno građanstvo skup je vrijednosti, vještina, stavova, znanja i kritičkog razumijevanja koji su građanima potrebni u digitalnom dobu. Digitalni građanin zna kako se koristiti tehnologijama i sposoban je kompetentno i pozitivno rukovati njima.

(8) Učitelji i nastavnici, edukatori i drugo pedagoško osoblje često su uključeni u razne e-portale i internetske zajednice, primjerice u europske e-platforme kao što su EPALE, School Education Gateway, eTwinning itd. Mogu biti uključeni i u šire međunarodne e-zajednice, npr. putem međunarodnih organizacija i multinacionalnih poduzeća.

(9) EURYDICE (2020.). Učinak bolesti COVID-19: zatvaranje obrazovnih sustava u Europi.

(10) COM(2020) 624 final.

(11) Za potrebe ovih zaključaka ekosustavi digitalnog obrazovanja mogu se tumačiti kao okružje i uvjeti potrebni za jamčenje visokokvalitetnog uključivog digitalnog obrazovanja. Time se ponajprije misli na visokokvalitetan sadržaj, alate prilagođene korisnicima, usluge dodane vrijednosti i sigurne platforme.

PRILOG

Politička pozadina

Preporuka Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.

Zaključci Vijeća o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje, kao odgovor na „Nova razmišljanja o obrazovanju: ulaganje u vještine za bolje socioekonomske ishode” i „Godišnji pregled rasta 2013.” (1).

Zaključci Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije (2).

Zaključci Vijeća o digitalnom radu s mladima (3).

Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) – Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (4).

Zaključci Vijeća o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja (5).

Rezolucija Vijeća o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu (6).

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o uključivanju raznolikosti kako bi se postiglo kvalitetno obrazovanje za sve (7).

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (8).

10.

Zaključci Vijeća o pojačanim mjerama za smanjenje horizontalne rodne segregacije u obrazovanju i zapošljavanju (7. prosinca 2017.).

11.

Zaključci Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju (9).

12.

Zaključci Vijeća o obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje (10).

13.

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (11).

14.

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2019. o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ (12).

15.

Preporuka Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (13); i Zaključci Vijeća od 22. svibnja 2019. o provedbi Preporuke (14).

16.

Zaključci Vijeća o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja (15).

17.

Zaključci Vijeća od 9. travnja 2019. „Prema sve održivijoj Uniji do 2030.” (16).

18.

Zaključci Vijeća od 7. lipnja 2019. o budućnosti visoko digitalizirane Europe nakon 2020.: „Poticanje digitalne i gospodarske konkurentnosti u cijeloj Uniji i digitalna kohezija” (17).

19.

Rezolucija Vijeća o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja u cilju podupiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja okrenutih budućnosti (18).

20.

Zaključci Vijeća o ključnoj ulozi politika cjeloživotnog učenja u osnaživanju društava za suočavanje s tehnološkim prijelazom i prijelazom na zeleno gospodarstvo u svrhu potpore uključivom i održivom rastu (19).

21.

Rezolucija Vijeća o obrazovanju i osposobljavanju u okviru europskog semestra: osiguravanje utemeljenih rasprava o reformama i ulaganjima (20).

22.

Zaključci Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti (21).

23.

Zaključci Vijeća o suzbijanju krize u području obrazovanja i osposobljavanja uzrokovane bolešću COVID-19 (22).

24.

Zaključci Europskog vijeća od 1. i 2. listopada 2020. (23).

25.

Zaključci Vijeća o oblikovanju digitalne budućnosti Europe (24).

26.

Zaključci Vijeća naslovljeni „Prekvalifikacija i unapređenje vještina kao temelj za povećanje održivosti i zapošljivosti u kontekstu podupiranja gospodarskog oporavka i socijalne kohezije” (8. lipnja 2020.).

(1) SL C 64, 5.3.2013., str. 5.

(2) SL C 172, 27.5.2015., str. 17.

(3) SL C 414, 10.12.2019., str. 2.

(4) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(5) SL C 212, 14.6.2016., str. 5.

(6) SL C 467, 15.12.2016., str. 1.

(7) SL C 62, 25.2.2017., str. 3.

(8) SL C 189, 15.6.2017., str. 15.

(9) SL C 421, 8.12.2017., str. 2.

(10) SL C 429, 14.12.2017., str. 3.

(11) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(12) SL C 189, 5.6.2019., str. 15.