Zaključci Vijeća

„Pristup pravosuđu – iskorištavanje mogućnosti digitalizacije”

(2020/C 342 I/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA

—	zaključke Vijeća od 9. lipnja 2020. o oblikovanju digitalne budućnosti Europe,

—	zaključke Vijeća od 3. prosinca 2019. o budućnosti pravosudne suradnje u građanskim stvarima,

—	zaključke Vijeća od 7. listopada 2019. o Eurojustu: ured Unije za pravosudnu suradnju u digitalnom dobu,

—	zaključke Vijeća od 18. veljače 2019. o koordiniranom planu za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije europskog podrijetla,

—	zaključke Vijeća od 8. lipnja 2017. o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a,

—	Strategiju Vijeća za e-pravosuđe 2019. – 2023. od 6. prosinca 2018.,

—	Akcijski plan za europsko e-pravosuđe 2019. – 2023. od 6. prosinca 2018.,

—	konferenciju „Pristup pravosuđu u digitalnom dobu – perspektive i izazovi” koju je 16. srpnja 2020. organiziralo njemačko predsjedništvo,

—	komunikaciju Komisije pod naslovom „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020) 456 final),

—	Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. (COM(2020) 306 final),

—	komunikaciju Komisije pod naslovom „Oblikovanje digitalne budućnosti Europe” (COM(2020) 67 final),

—	komunikaciju Komisije pod naslovom „Europska strategija za podatke” (COM(2020) 66 final),

—	Bijelu knjigu Komisije o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja, (COM(2020) 65 final),

—	istraživanje o temeljnim pravima „Your rights matter: Data protection and privacy” Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2020.,

—	„Priručnik o europskom pravu u području pristupa pravosuđu” Agencije Europske unije za temeljna prava, Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava iz 2016.,

—	studiju o uporabi inovativnih tehnologija u području pravosuđa, koju je Komisija objavila 14. rujna 2020.,

—	studiju o prekograničnom digitalnom kaznenom pravosuđu, koju je Komisija objavila 14. rujna 2020.,

—	preporuku od 19. svibnja 2019. pod naslovom „Umjetna inteligencija: Deset koraka za zaštitu ljudskih prava” povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe,

—	smjernice iz 2019. o umjetnoj inteligenciji i zaštiti podataka Savjetodavnog odbora Konvencije Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka,

—	Europsku etičku povelju o uporabi umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima, koju je 3. i 4. prosinca 2018. donijela Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) Vijeća Europe,

—	Popis kriterija za vladavinu prava Venecijanske komisije Vijeća Europe iz 2016.,

Pristup pravosuđu

NAGLAŠAVA da je pristup pravosuđu temeljno pravo i ključni element vladavine prava, koja je jedna od ključnih vrijednosti na kojima se Europska unija temelji u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji i koje su zajedničke državama članicama. U članku 19. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da države članice osiguravaju pravne lijekove dostatne za osiguranje djelotvorne pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom EU-a te da se zajednička odgovornost za osiguravanje sudskog preispitivanja u okviru pravnog poretka EU-a povjerava nacionalnim sudovima.

PODSJEĆA na mandat EU-a koji proizlazi iz članaka 81. i 82. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s razvojem pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima s prekograničnim implikacijama te ponovno potvrđuje povezani cilj osiguravanja djelotvornog pristupa pravosuđu u EU-u i državama članicama.

ISTIČE da, u skladu s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, svaka osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred neovisnim i nepristranim sudom kako bi se svako kršenje njihovih prava i sloboda razmotrilo na poštenom i javnom saslušanju te kako bi ih se moglo savjetovati, braniti i zastupati.

SLAŽE SE da se to pravo na djelotvornu pravnu zaštitu mora u potpunosti ostvariti i u uvjetima nastalima zbog digitalne transformacije kako bi se osigurala potpuna i djelotvorna primjena prava EU-a, poboljšalo prihvaćanje pravosudnih sustava i ojačalo povjerenje u vladavinu prava.

PONOVNO POTVRĐUJE da bi digitalni razvoj pravosudnog sektora trebao biti antropocentričan te da se mora stalno voditi temeljnim načelima pravosudnih sustava i s njima biti usklađen, a to su neovisnost i nepristranost sudova, jamstvo djelotvorne pravne zaštite i pravo na pošteno i javno saslušanje u razumnom roku.

NAGLAŠAVA da se digitalne tehnologije mogu upotrebljavati u pravosudnim sustavima kako bi se promicalo poštovanje standarda vladavine prava te ostvarivanje i poštovanje temeljnih prava.

ISTIČE da bi svi građani trebali imati koristi od dodatnih digitalnih mogućnosti i da bi trebali ostvarivati jednake mogućnosti u pogledu digitalnog pristupa pravosuđu i poštenim postupcima te da se stoga digitalno sudjelovanje mora bezuvjetno zajamčiti svim društvenim skupinama bez ikakve diskriminacije. Posebno bi trebalo uzeti u obzir potrebe ranjivih osoba, uključujući djecu i ranjive odrasle osobe poput starijih osoba i osoba s invaliditetom, te potrebe žrtava kaznenih djela. U svakom slučaju, uporabom digitalnih tehnologija u pravosudnim sustavima ne bi se trebala smanjiti postupovna jamstva za one koji nemaju pristup takvim tehnologijama.

Digitalno pravosuđe

SHVAĆA da je digitalna transformacija posljednjih desetljeća iz temelja promijenila živote ljudi i da će to i dalje činiti.

UVIĐA da su pravosudni sustavi, kao središnji stup vladavine prava, suočeni sa zahtjevima koji se stalno mijenjaju i da građanima stave na raspolaganje odgovarajuće tehnološke mogućnosti. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, alat za usporedbu informacija koji svake godine objavljuje Europska komisija, također već pruža podatke o nekoliko pokazatelja digitalizacije pravosudnih sustava za sve države članice, kao što su internetski pristup presudama ili podnošenje zahtjeva putem interneta i daljnje postupanje.

10.

NAGLAŠAVA da su mjere kao što su vođenje digitalnih sudskih postupaka, elektronička komunikacija između stranaka, sudova i tijela, elektronički prijenos dokumenata te uporaba audio i videosaslušanja te telefonskih i videokonferencija već postali važni elementi učinkovite pravosudne uprave u brojnim državama članicama.

11.

POZDRAVLJA napredak postignut u području e-pravosuđa tijekom posljednjeg desetljeća, a posebno naknadne strategije i akcijske planove (trenutačno Strategija i akcijski plan za e-pravosuđe 2019. – 2023.).

12.

PRIMJEĆUJE dinamičan razvoj digitalnih tehnologija u pravosudnom i pravnom sektoru EU-a, u kojima se sve više oblikuju planovi za razvoj i uporabu novih tehnologija, uključujući sustave umjetne inteligencije za pravosuđe.

13.

UVJERENO je da daljnja digitalizacija pravosudnih sustava država članica ima golem potencijal za dodatno olakšavanje i poboljšanje pristupa pravosuđu za građane diljem EU-a. Digitalni alati mogu pomoći u boljem strukturiranju postupaka te automatizaciji i ubrzanju upravljanja standardiziranim i ujednačenim zadaćama, čime se povećava djelotvornost i učinkovitost sudskih postupaka.

14.

POTIČE države članice da u tom kontekstu u većoj mjeri koriste digitalne alate koji se nude u okviru za eIDAS, kao što su sigurna sredstva elektroničke identifikacije i usluge povjerenja kao vrlo djelotvorni instrumenti za promicanje brzog, praktičnog, sigurnog, pouzdanog i širokog pristupa pravosudnom sustavu.

15.

NAGLAŠAVA da bi digitalna rješenja, gdje je to moguće, trebala biti razvijena za cijeli tijek sudskih postupaka kako bi se omogućili brži i sigurniji postupci i olakšala suradnja među državama članicama. Takva rješenja trebala bi, koliko je to moguće, biti međusobno interoperabilna.

16.

PONOVNO POTVRĐUJE cilj daljnjeg poboljšanja visoke kvalitete i transparentnosti sudskih odluka u skladu s vladavinom prava uporabom digitalnih tehnologija.

17.

ISTIČE ipak da uporaba digitalnih tehnologija i sredstava elektroničke komunikacije ne bi trebala ugroziti pravo na pošteno saslušanje, a posebno pravo na jednakost procesnih sredstava i pravo na kontradiktorni postupak, pravo na javno saslušanje, uključujući u određenim slučajevima i pravo na usmeno saslušanje u fizičkoj prisutnosti pogođene stranke, kao i pravo na žalbu.

18.

ISTIČE mogućnosti koje nudi digitalizacija i koje građanima i pravosudnim djelatnicima omogućavaju da – u mjeri u kojoj je to dopušteno nacionalnim pravom – u svakom trenutku imaju sveobuhvatan pristup pravnim informacijama kao što su zakonodavstvo i anonimizirane sudske odluke, kao i informacijama o napretku njihova slučaja, te UKAZUJE na tehnološke mogućnosti za omogućivanje javne dostupnosti, interoperabilnosti, lakšeg pronalaženja i razumijevanja tih informacija, njihove lakše i ponovne uporabe.

19.

NAGLAŠAVA da pružanje boljeg digitalnog pristupa pravosuđu i vođenje digitalnih sudskih postupaka osobito mogu koristiti stanovnicima udaljenih i ruralnih područja, pod uvjetom da su ispunjeni svi potrebni tehnički preduvjeti, kao što je širokopojasni pristup internetu visokog kapaciteta.

20.

UVIĐA, međutim, da je uz nove digitalne oblike potrebno zadržati tradicionalne nedigitalne procese i, ako su dostupni, fizičke službe za pomoć kako bi se građanima koji još ne mogu u potpunosti sudjelovati u tehnološkom razvoju pružila djelotvorna pravna zaštita i pristup pravosuđu. Istodobno je građanima potrebno pružiti sveobuhvatne informacije na jednostavnom i pristupačnom jeziku o tome kako se koristiti digitalnim uslugama i kako na taj način ostvariti svoja prava.

21.

UVIĐA da je uporaba digitalnih tehnologija u pravosudnom sektoru vrlo osjetljiva i stoga mora biti u skladu s najsuvremenijim standardima u vezi s informacijskom sigurnošću i kibersigurnošću te u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom o privatnosti i zaštiti podataka. Veće oslanjanje na digitalnu tehnologiju, a posebno na automatizirane procese, zahtijeva pomno praćenje takvih sustava, uključujući one koji se koriste umjetnom inteligencijom, te veću transparentnost kako bi se osiguralo povjerenje javnosti.

22.

NAGLAŠAVA da se uporabom digitalnih tehnologija može poboljšati i pristup izvansudskim/sudskim i alternativnim metodama rješavanja sporova, uz istodobno poštovanje prava na djelotvornu sudsku zaštitu u svakom pojedinačnom slučaju i prava na pošteno suđenje, kao i pristup informacijskim alatima o pravima i obvezama građana, čime se može doprinijeti izbjegavanju sporova.

PREPOZNAJE da su daljnja digitalizacija pravosuđa i pojačana uporaba novih tehnologija ključni za osiguravanje učinkovitosti i otpornosti pravosudnih sustava te ISTIČE da bi države članice i EU trebali povećati napore u promicanju i daljnjem širenju digitalizacije u tom sektoru kako bi se svima osigurao jednak pristup digitalnim uslugama i njihova dostupnost.

24.

ISTIČE da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 potvrdila potrebu za ulaganjem u digitalne alate i njihovu uporabu u sudskim postupcima u državama članicama i u prekograničnim postupcima.

25.

PREPOZNAJE važnost razvoja odgovarajućih interoperabilnih kanala kako bi se osigurala učinkovita i sigurna digitalna suradnja pravosudnih sustava. e-CODEX (komunikacija u okviru e-pravosuđa s pomoću internetske razmjene podataka) glavni je alat za sigurnu komunikaciju u građanskim i kaznenim prekograničnim postupcima te bi trebalo dodatno poticati njezinu uporabu.

26.

POZIVA Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o kojem će se pregovarati u okviru nadležne radne skupine kako bi se osigurala održivost e‐CODEX-a s pomoću odgovarajuće upravljačke i upravne strukture kompatibilne s agencijom eu‐LISA kojom se poštuje neovisnost pravosuđa i ustavni zahtjevi država članica te se istodobno osigurava odgovarajuća zastupljenost pravosudnih tijela EU-a i država članica, kao i ključnih dionika.

27.

POZIVA Komisiju da procijeni moguća djelovanja i predstavi ideje za njihovu provedbu u području[...] pravosudne suradnje, uzimajući pritom u obzir mišljenje država članica:

—

u području građanskih i trgovačkih stvari, nadovezujući se na napredak koji je već postignut u modernizaciji prekograničnih razmjena među tijelima putem digitalizacije i uporabe informacijskih tehnologija, kao i u kontekstu propisa o dostavi pismena i izvođenju dokaza te daljnjim ispitivanjem potencijala za modernizaciju temeljnih odredaba instrumenata u području građanskih i trgovačkih stvari u skladu s načelom „digitalizacija kao standard”, s posebnim naglaskom na onim instrumentima koji su od izravne važnosti za građane i poduzeća;

—

u području kaznenih stvari, oslanjajući se na rezultate nedavne studije o digitalnom kaznenom pravosuđu i rad država članica, Komisije, Eurojusta i svih uključenih dionika u tom kontekstu; također razmatranjem na koje bi se druge instrumente pravosudne suradnje u kaznenim stvarima digitalni sustav razmjene e-dokaza (eEDES), kojim se već podupiru postupci povezani s europskim istražnim nalozima i uzajamnom pravnom pomoći među državama članicama, mogao proširiti, uz sudjelovanje svih država članica od samog početka kako bi se spriječila Europa različitih brzina.

28.

POZIVA Komisiju da do kraja 2020. razvije sveobuhvatnu strategiju EU-a za digitalizaciju pravosuđa, primjerice u obliku komunikacije, te da dodatno razvije praćenje relevantnih pokazatelja digitalizacije u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u kako bi se EU-u i državama članicama pomoglo u osiguravanju neometanog pristupa pravosuđu, poboljšanju učinkovitosti pravosudnih sustava i omogućivanju učinkovite prekogranične pravosudne suradnje.

Digitalne vještine

29.

NAPOMINJE da je promicanje digitalnih vještina u pravosudnom sektoru nužno kako bi se sucima, tužiteljima, pravosudnom osoblju i drugim pravosudnim djelatnicima omogućilo da učinkovito upotrebljavaju i primjenjuju digitalne tehnologije i alate uz dužno poštovanje prava i sloboda onih koji traže pravdu.

30.

ISTIČE važnost stvaranja svijesti o uporabi digitalnih tehnologija u civilnom društvu i POZDRAVLJA inicijative za podizanje svijesti građana te povećanje osobne digitalne pismenosti, među ostalim istraživanjem, osposobljavanjem i obrazovanjem, kako bi mogli imati koristi od tih digitalnih tehnologija radi dodatnog poboljšanja njihova pristupa pravosuđu.

31.

NAGLAŠAVA da je posebno potrebno da suci, tužitelji, pravosudno osoblje i drugi pravosudni djelatnici budu dovoljno osposobljeni kako bi mogli iskoristiti prednosti uporabe digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, te ujedno uklanjati rizike povezane s njihovom uporabom i ispuniti etičke zahtjeve u pogledu vlastitog ponašanja. Kako bi se osigurala kompetentna uporaba i izbjeglo prekomjerno oslanjanje na rezultate softvera i neutemeljeno nepovjerenje u njih, korisnicima je potrebno i odgovarajuće razumijevanje načina na koji alati umjetne inteligencije funkcioniraju te mogućnosti i ograničenja takvih alata, uključujući pretpostavke o osobama i skupinama na kojima se temelje. Pravosudno osposobljavanje trebalo bi biti usmjereno i na odgovarajuću zaštitu prava pojedinaca u digitalnom prostoru, uključujući pravo na privatnost i zaštitu podataka.

32.

POZIVA Komisiju da promiče mogućnosti osposobljavanja u području digitalne pismenosti i vještina za suce, tužitelje, pravosudno osoblje i druge pravosudne djelatnike, među ostalim s pomoću Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), kao i uporabom digitalnih tehnologija u metodologiji pravosudnog osposobljavanja.

Umjetna inteligencija

33.

NAPOMINJE da se uvođenje sustavâ umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru već istražuje i razvija u EU-u te da je praktična provedba takvih sustava već neminovna u nekim državama članicama. UVIĐA da je dovoljna razina digitalizacije preduvjet i za uporabu aplikacija umjetne inteligencije.

34.

POZDRAVLJA studiju Europske komisije o uporabi inovativnih tehnologija u području pravosuđa u kojoj se analizira uporaba umjetne inteligencije i tehnologija lanca blokova u nacionalnim tijelima te preporučuje jačanje koordinacije na razini EU-a kako bi se osigurale sinergije i interoperabilnost.

35.

NAGLAŠAVA da bi sustavi umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru u budućnosti mogli obavljati sve složenije zadaće, unutar pravnog okvira države članice, kao što su analiza, strukturiranje i priprema informacija o predmetu predmetâ, automatska transkripcija zapisnikâ s usmenih rasprava, ponuda strojnog prevođenja, podupiranje analize i evaluacije pravnih dokumenata i sudskih presuda, procjena mogućnosti uspjeha sudskog postupka, automatska anonimizacija sudske prakse i pružanje informacija putem pravnih chatbotova.

36.

NAPOMINJE da razvoj sustavâ umjetne inteligencije, a posebno sustavâ strojnog učenja, ovisi o sveobuhvatnoj dostupnosti velikih skupova podataka, kao što su anonimizirani sudski spisi i presude koji su visoke kvalitete u odnosu na svrhe za koje će se upotrebljavati.

37.

POZIVA Komisiju da u suradnji s državama članicama ispita ne samo uvjete pod kojima se te informacije mogu učiniti strojno čitljivima, dostupnima, pouzdanima, ponovno upotrebljivima i pogodnima za analizu, među ostalim primjenom okvira ECLI-ja, nego i način na koji se može ukloniti pristranost u skupovima podataka kako bi se spriječili diskriminirajući ishodi.

38.

UVIĐA da uporaba alata umjetne inteligencije ima potencijal za poboljšanje funkcioniranja pravosudnih sustava u korist građana i poduzeća tako što bi sucima i pravosudnom osoblju pomogla u njihovim aktivnostima, ubrzala sudske postupke i doprinijela poboljšanju usporedivosti, dosljednosti i, u konačnici, kvalitete sudskih odluka.

39.

NAGLAŠAVA da uporaba alata umjetne inteligencije ne smije utjecati na ovlast sudaca za donošenje odluka ili na neovisnost pravosuđa. Sudsku odluku uvijek mora donijeti ljudsko biće i ne može se delegirati alatu za umjetnu inteligenciju.

40.

NAGLAŠAVA da primjena umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru također može ograničiti rizik od nastavka i mogućeg jačanja postojeće diskriminacije, uključujući stereotipe, predrasude ili strukturne nejednakosti, te od omogućivanja iskrivljenog ili netransparentnog donošenja odluka, što bi moglo dovesti do narušavanja temeljnih prava kao što su ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu, nediskriminacija, privatnost i zaštita podataka te pravo na pošteno suđenje.

41.

NAGLAŠAVA da se u određenim slučajevima ne može ući u trag rezultatima sustavâ umjetne inteligencije koji se temelje na strojnom učenju, što dovodi do učinka crne kutije čime se sprečava preuzimanje odgovarajuće i potrebne odgovornosti i onemogućuje provjera načina na koji se došlo do rezultata te usklađenosti tog načina s relevantnim propisima. Taj nedostatak transparentnosti mogao bi ugroziti mogućnost djelotvornog osporavanja odluka koje se temelje na takvim ishodima i time narušiti pravo na pošteno suđenje i djelotvoran pravni lijek te ograničiti područja u kojima se ti sustavi mogu zakonito upotrebljavati.

42.

SLAŽE SE s procjenom Komisije u njezinoj Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji da je pravosudni sektor područje u kojem bi se izravno moglo utjecati na prava građana te da bi stoga u tom području moglo biti relevantno imati jasan europski regulatorni okvir.

43.

PODUPIRE stajalište Komisije da je pravosuđe sektor u kojem se, s obzirom na prirodu aktivnosti koje se obično poduzimaju, mogu očekivati znatni rizici. Potrebne su dostatne zaštitne mjere kako bi se zajamčila zaštita temeljnih prava i osigurali odgovorni i pouzdani razvoj i uporaba aplikacija umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru koji su antropocentrični i usmjereni na javni interes.

44.

POTVRĐUJE da je potrebno istražiti i donijeti odluku o obveznim pravnim zahtjevima koje treba utvrditi za osmišljavanje, razvoj, uvođenje, uporabu i evaluaciju sustavâ umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru kako bi se učinkovito uklonili potencijalni rizici za temeljna prava. Ta bi pravila posebno mogla uključivati zabranu automatizacije zbog koje bi donošenje sudskih odluka bilo netransparentno, odgovarajuće razine transparentnosti, razumljivosti, provjerljivosti, stabilnosti, točnosti, sigurnosti, odgovornosti, kao i zahtjeve za sprečavanje diskriminirajućih učinaka.

45.

ISTIČE da bi sustavi umjetne inteligencije u pravosudnom sektoru, posebno oni koji su uključeni u sudske postupke, trebali podlijegati postupku ex ante procjene u pogledu, među ostalim, pouzdanosti, razumljivosti, stabilnosti i sigurnosti sustava. ISTIČE potrebu za odgovarajućim i djelotvornim sustavom za praćenje i preispitivanje primjena umjetne inteligencije i njihovih rezultata.

46.

POZIVA Komisiju da pri osmišljavanju mogućeg budućeg pravnog okvira EU-a za umjetnu inteligenciju uzme u obzir potencijalne koristi te rizike i zahtjeve specifične za pravosudni sektor.

Financiranje

47.

ISTIČE da će, iako digitalizacija pravosuđa donosi konkretne i trajne koristi u smislu smanjenja troškova povezanih s pristupom pravosuđu i funkcioniranjem pravosudnih sustava, za početna ulaganja u različite mjere biti potrebno odgovarajuće financiranje. POZIVA Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za potporu digitalizaciji pravosuđa, posebno u okviru programa Digitalna Europa.

48.

POTIČE države članice da sudjeluju u pozivima EU-a na podnošenje prijedloga za financiranje i da aktivno razvijaju djelovanja povezana s digitalizacijom pravosuđa iskorištavanjem različitih mogućnosti financiranja iz proračuna EU-a kao što su kohezijski fondovi, Mehanizam za oporavak i otpornost i program Pravosuđe.

49.

NAPOMINJE da je važno zajamčiti da se na razini EU-a olakša pristup financiranju, posebno što većim pojednostavnjenjem administrativnih formalnosti, uz istodobno poštovanje Financijske uredbe.

50.

POZIVA Komisiju, sve države članice i Europski parlament da osiguraju financiranje djelovanja povezanih s digitalizacijom pravosuđa s pomoću raznih financijskih instrumenata uključenih u višegodišnji financijski okvir. POZIVA Komisiju da u programima rada aktivno promiče djelovanja, među ostalim u fazi istraživanja i razvoja, povezana s digitalizacijom i tehnološkim inovacijama pravosuđa.

Nastavak suradnje

51.

POZIVA sve dionike, uključujući Komisiju, sve države članice, Europski parlament i pravosudne djelatnike, da surađuju u zajedničkim, konstruktivnim i održivim naporima za kontinuirano promicanje daljnje digitalizacije pravosudnih sustava.

52.

PREPOZNAJE i razmotrit će vrijedan rad i inicijative poduzete u vezi s uporabom digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u okviru Vijeća Europe i njegovih institucija, kao što su Europska komisija za učinkovitost pravosuđa i Ad hoc odbor za umjetnu inteligenciju, kao i u drugim forumima, kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Ujedinjeni narodi, te NAGLAŠAVA važnost usklađenosti i suradnje u tom području.