Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o temi „Pružanje većih mogućnosti za mlade u ruralnim i udaljenim područjima”

(2020/C 193/03)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

UVIĐAJUĆI DA:

Svi mladi trebali bi imati jednake mogućnosti u okviru osobnog i profesionalnog razvoja, neovisno o preprekama kao što su, primjerice, geografski izazovi. Ti izazovi rastu u vremenima globalnih kriza, kao što je kriza prouzročena novim koronavirusom (COVID-19), koje izazivaju društvene poremećaje i gospodarske posljedice te ujedno mogu oslabiti i izolirati mlade.

U Strateškom programu EU-a za razdoblje 2019.–2024. (1) uvažava se činjenica da nejednakosti, koje osobito pogađaju mlade, predstavljaju velik politički, socijalni i gospodarski rizik te dovode do generacijskog, teritorijalnog i obrazovnog jaza uz pojavu novih oblika isključenosti.

Donedavno je gotovo trećina stanovništva EU-a, među kojima i znatan broj mladih, živjela na ruralnim područjima (2). Očito je da među državama članicama ima razlika u smislu gustoće naseljenosti i demografske strukture, kako u ruralnim tako i u udaljenim područjima. S druge strane, smatra se da urbanizacija, koja je trenutačno jedan od ključnih pokretača promjena, ima znatan utjecaj na buduće politike EU-a (3).

Stanovništvo Europske unije sve je starije. Taj je proces izraženiji u ruralnim i udaljenim područjima, zbog čega ta područja u različitim državama članicama imaju veći udio starijih osoba (4). Te međugeneracijske i geografske neravnoteže, posebice u kombinaciji sa skromnijim socioekonomskim uvjetima, predstavljaju izazove za uspostavu i očuvanje sveobuhvatnih pomoćnih usluga i održivih uslužnih infrastruktura koje bi odgovarale potrebama sviju, što bi moglo imati dugoročne posljedice na socijalnu koheziju i solidarnost u ruralnim i udaljenim područjima.

Jednakost i nediskriminacija, uključenost i sudjelovanje mladih neka su od vodećih načela na kojima se temelji Strategija EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. kojom se u obzir uzimaju mišljenja mladih izražena u europskim ciljevima za mlade i u okviru procesa Dijaloga EU-a s mladima. Europskim ciljem za mlade br. 6 („Poticaj mladima iz ruralnih sredina”) posebice se želi stvoriti uvjete kako bi mladi mogli ostvarivati svoja prava i ispuniti potencijal u ruralnim područjima.

Mladi su okolišna i klimatska pitanja prepoznali kao jedno od područja koje EU treba rješavati kao glavni prioritet (5). Borba protiv klimatskih promjena jedan je od glavnih čimbenika u oblikovanju budućih politika (6). Budući da ruralni razvoj i strukturni fondovi EU-a imaju važnu ulogu u postizanju okolišnih ciljeva EU-a i borbi protiv klimatskih promjena, trebalo bi razmotriti dodatne mogućnosti u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo ili turizam za mlade u ruralnim i udaljenim područjima.

UZIMAJUĆI U OBZIR:

Prilike u ruralnim i udaljenim područjima (7) poput blizine prirodi, nižih troškova stanovanja (8) i većeg osjećaja pripadnosti zajednici (9).

Ograničenja izazvana poteškoćama u pristupačnosti većine ruralnih i udaljenih područja, među ostalim nekih otoka (10) diljem EU-a, kao i najudaljenijih regija Unije (11) te prekomorskih zemalja i područja (12).

Proces urbanizacije i njegove moguće posljedice na ruralna i udaljena područja, posebice u pogledu udjela u stanovništvu osoba mlađe i starije dobi, žena i muškaraca (13) i mladih osoba s fakultetskim obrazovanjem odnosno bez njega, te potrebu za osiguravanjem raspoloživosti i pristupačnosti javnih i komercijalnih usluga, slobodnih aktivnosti, kvalitetnih radnih mjesta i obrazovanja, digitalne i fizičke infrastrukture, javnog prijevoza, stanovanja, socijalnih i zdravstvenih ustanova, ali i održivosti prirodnih resursa.

10.

Važnost uključivanja zamisli, mišljenja i kreativnosti mladih u državama članicama, što uključuje i doprinose tijekom 7. ciklusa savjetovanja u okviru Dijaloga EU-a s mladima, kao i u okviru posebne podteme „Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima” na Konferenciji EU-a za mlade održanoj u Zagrebu u ožujku 2020. (14).

11.

Mlade u ruralnim i udaljenim područjima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) (15) te potrebu da im se posveti osobita pozornost u pogledu mogućnosti za njihovo obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje jer su izloženi većem riziku da raspolažu s manje mogućnosti (16) i budu teže pogođeni gospodarskim uvjetima (17) u usporedbi s mladima u urbanim regijama koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju.

12.

Obvezu Europske unije i njezinih država članica da provedu Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, posebice ciljeve povezane s ljudskim naseljima i mladima.

13.

Rad s mladima koji je dragocjen instrument za otklanjanje razlika između ruralnih i urbanih sredina zbog svojega potencijala da doprinese uključivanju mladih (različite dobi i podrijetla), među ostalim onih koji su izloženi riziku od zanemarivanja, u različite vrste aktivnosti u njihovim lokalnim zajednicama.

14.

Mogućnosti zapošljavanja koje se nude putem poduzetničkih aktivnosti, uključujući angažiranje u društvenim poduzećima (18). Potonje je instrument kojim se mladima omogućuje da se na odgovarajući način suoče sa socijalnim izazovima i izazovima povezanima sa zapošljavanjem te se njime osiguravaju uvjeti za učinkovito i održivo iskorištavanje postojećih prirodnih i ljudskih resursa.

15.

U tome kontekstu aktivnosti u okviru društvenog i solidarnog gospodarstva (19), kojima se može doprinijeti poboljšanju gospodarskog i socijalnog stanja u ruralnim i udaljenim područjima te time omogućiti odgovor na potrebe i težnje mladih koji žive u takvim područjima.

16.

Volontiranje kao jedan od izraza aktivnog građanstva kojim se može pomoći u osiguravanju socijalne uključenosti mladih u ruralnim i udaljenim područjima te promicati međugeneracijska solidarnost u tim područjima, posebice kako bi se doprinijelo otpornosti zajednica koje se suočavanju s nepogodama i krizama kao što su one uzrokovane bolešću COVID-19.

17.

Prekograničnu suradnju među udaljenim i ruralnim područjima u pograničnim regijama država članica u okviru koje bi se mogao poduprijeti njihov razvoj te na taj način mladima pružiti dodatne mogućnosti u područjima obrazovanja i osposobljavanja, rada, zdravlja, socijalnih aktivnosti i slobodnih aktivnosti.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA, U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

18.

Promiču međusektorske pristupe pri razvoju politika za mlade i povezanih strategija usmjerenih na smanjenje nejednakosti između urbanih i ruralnih odnosno udaljenih područja.

19.

U relevantne strategije i politike, ako je to primjereno, uključe akcijske planove ili mjere koji su osmišljeni s obzirom na perspektivu i mišljenja mladih u ruralnim i udaljenim područjima. Ti akcijski planovi i mjere trebali bi se razvijati na temelju znanja, dokaza, najboljih praksi, savjetovanja sa samim mladima te prikupljenih i raščlanjenih podataka, među ostalim prema spolu, invaliditetu i drugim relevantnim perspektivama, posebice ako relevantne usluge i/ili infrastrukture nedostaju ili ih je potrebno poboljšati.

20.

Promiču učinkovite modele suradnje među jedinicama lokalne i regionalne samouprave u vezi s mladima u ruralnim i udaljenim područjima kako bi se podigla svijest i razmijenile najbolje prakse i dokazi među različitim pružateljima usluga.

21.

S pomoću odgovarajućih instrumenata, kao što su lokalna vijeća mladih i inovativni odnosno alternativni načini sudjelovanja, promiču i olakšavaju aktivno građanstvo i smisleno sudjelovanje mladih različitog podrijetla u ruralnim i udaljenim područjima u procesima donošenja odluka o pitanjima koja se na njih odnose; potiču, ako je to primjereno, suradnju među relevantnim upravama na svim razinama pri provedbi javnih savjetovanja (analognih ili digitalnih) kao instrumenta za dijalog s mladima; potiču javne uprave da olakšaju rad organizacija koje vode mladi te podupiru relevantne aktere koji osiguravaju aktivnosti za rad s mladima na svim razinama, uključujući terenski rad s mladima.

22.

Dodatno promiču i poboljšaju razumijevanje, dijalog i solidarnost među generacijama kako bi se među njima poduprle uzajamno korisne razmjene te mlade potiču da se uključe i ostanu aktivno uključeni u život lokalnih zajednica u ruralnim i udaljenim područjima, među ostalim na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

23.

Dodatno promiču dostupne aktivnosti volontiranja i solidarnosti koje su instrument za socijalnu uključenost svih mladih, posebice onih u ruralnim i udaljenim područjima.

24.

Pojačaju napore kako bi osigurale redovit, održiv i cjenovno pristupačan javni prijevoz radi boljeg povezivanja urbanih i ruralnih odnosno udaljenih područja.

25.

Ako je to primjereno, poboljšaju IT infrastrukturu, među ostalim brze širokopojasne veze, kako bi se povećao pristup uporabi digitalnih tehnologija i usluga.

26.

Ako je to primjereno, promiču uspostavu prostora za mlade (20) ili, ako je to relevantno, nadogradnju takvih postojećih prostora, kao i daljinski pristup mladih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima različitim vrstama usluga, uključujući usluge rada s mladima poput digitalnog i pametnog rada; ujedno potiču uspostavu različitih mobilnih usluga, poput usluga za slobodno vrijeme i savjetovanje, kao i višenamjenskih uslužnih centara.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U OKVIRIMA SVOJIH NADLEŽNOSTI:

27.

Promiču sinergije različitih inicijativa i instrumenata EU-a u području politika za mlade i izvan tog područja, kao što su Erasmus+, Garancija za mlade, Europske snage solidarnosti, Europski socijalni fond ili EU Interreg (21), s ciljem bolje povezanosti s mladima koji žive u ruralnim i udaljenim područjima, olakšavanja njihova pristupa tim programima i pojednostavnjenja administrativnih postupaka, kao načina svladavanja izazova s kojima se suočavaju.

28.

Potiču razmjenu najboljih praksi u korištenju mogućnostima koje pružaju programi i politike povezani s mladima kao što su Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Garancija za mlade, kao i drugi relevantni instrumenti EU-a, primjerice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za regionalni razvoj, kako bi se poboljšala zapošljivost, mobilnost i sudjelovanje te promicale vrijednosti EU-a (22); razmjenjuju prakse u području solidarnosti i razvoja zajednice, posebice u kriznim vremenima, te povećaju socijalnu koheziju u ruralnim i udaljenim zajednicama.

29.

Organiziraju aktivnosti uzajamnog učenja, kao što su seminari, aktivnosti suradničkog učenja ili drugi relevantni oblici formalne i neformalne suradnje u koje bi mogli biti uključeni dionici iz različitih područja politika, među ostalim mladi iz različitog geografskog i kulturnog konteksta, kako bi se istražila međusektorska i međuregionalna suradnja u pristupu uslugama.

30.

Dodatno promiču privlačnost ruralnih i udaljenih područja, s posebnim naglaskom na koristi i prilikama koje takva područja pružaju u pogledu dostupnih prirodnih resursa, ako je to primjereno, i njihovoj održivoj uporabi kako bi se podigla svijest o potencijalu za poduzetničke aktivnosti i aktivnosti u području društvenog i solidarnog gospodarstva (23), imajući pri tome u vidu da bi, ako je to relevantno, trebalo očuvati i u najvećoj mogućoj mjeri promicati postojeće poljoprivredne aktivnosti.

31.

Pojačaju napore za poboljšanje poslovnih znanja, vještina, kompetencija i pouzdanja među mladima, ako je to primjereno, uz naglasak na mlade žene (24), u pogledu potencijala za poduzetništvo i aktivnosti u području društvenog i solidarnog gospodarstva u ruralnim i udaljenim područjima.

32.

Uzmu u obzir okoliš i klimatske promjene, a posebice najnovija znanstvena izvješća o tim dvama područjima, pri oblikovanju budućih politika i mjera povezanih s mladima u ruralnim i udaljenim područjima te, ako je to primjerno, osiguraju relevantno obrazovanje, osposobljavanje i pristup informacijama radi podizanja svijesti i poticanja sudjelovanja mladih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima u pitanjima okoliša i klime.

33.

Ako je to primjereno, pojačaju napore za poticanje mladih da se uključe u poljoprivredne (25) i druge gospodarske aktivnosti u ruralnim i udaljenim područjima, među ostalim s pomoću bespovratnih sredstava za pokretanje poslovanja, dohodovnih poticaja, samoinicijativa mladih te ciljanog obrazovanja i osposobljavanja.

34.

Potiču suradnju među relevantnim dionicima uz opći cilj ostvarivanja prava na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje za mlade u ruralnim i udaljenim područjima, s posebnim naglaskom na smanjenje ranog napuštanja školovanja i poboljšanje mogućnosti za jednak pristup obrazovanju, osposobljavanju i radu.

35.

Promiču digitalno obrazovanje i osposobljavanje te neformalno učenje i mogućnosti koje nudi rad s mladima kako bi se poboljšala ukupna razina digitalnih vještina i kompetencija te izbjegla izolacija mladih u ruralnim i udaljenim područjima i ublažio učinak kriza kao što je kriza uzrokovana bolešću COVID-19, primjerice olakšavanjem pristupa internetu i uređajima IKT-a (26), ako je to primjereno, u svim ruralnim i udaljenim područjima.

36.

Potiču suradnju između ruralnih i udaljenih pograničnih područja EU-a, pri čemu je potrebno iskoristiti relevantne programe kao što je EU Interreg, kako bi se poboljšale mogućnosti za mlade na tim lokalitetima.

37.

Nastave razmatrati pitanja koja se odnose na mlade u ruralnim i udaljenim područjima pri provedbi trenutačnih i razvoju novih inicijativa, kao što su dugoročna vizija za ruralna područja – te, ako je to primjereno, u kontekstu aktivnosti povezanih s Konferencijom o budućnosti Europe, Europskim prostorom obrazovanja do 2025., ažuriranim Akcijskim planom za digitalno obrazovanje, Sporazumom o klimi te ojačanom Garancijom za mlade.

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA:

38.

Uzme u obzir istraživanja i analize koristeći se postojećim instrumentima kao što je Youth Wiki te prikupi raščlanjene podatke (među ostalim prema spolu, invaliditetu i drugim relevantnim perspektivama) u pogledu pitanja povezanih s mladima i njihovom dobrobiti u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se doprinijelo unapređenju znanja, dokaza i podataka na kojima se temelje politike na svim razinama, imajući pri tome na umu i potrebu za mogućim mehanizmima praćenja.

39.

Potiče sinergije politike EU-a prema mladima i drugih relevantnih politika i programa EU-a, primjerice u vezi s ruralnim razvojem, poljoprivredom i socijalnom kohezijom, među ostalim promicanjem uzimanja u obzir rezultata Dijaloga EU-a s mladima u tom pogledu.

40.

Potiče pridavanje odgovarajuće pozornosti izazovima s kojima se suočavaju mladi u ruralnim i udaljenim područjima pri provedbi aktivnosti u okviru Partnerstva za mlade Europske unije i Vijeća Europe (27).

POZIVA SEKTOR EU-a ZA MLADE (28) DA:

41.

Doprinese naporima za podizanje svijesti među mladima i općim stanovništvom u ruralnim i udaljenim područjima o mogućnostima unutar njihovih lokalnih zajednica kako bi se, s jedne strane, poticale radne i profesionalne mogućnosti te, s druge strane, mjere dostupne unutar sektora iskoristile za suzbijanje stereotipa o mladima u ruralnim područjima i proaktivno promicala pozitivna slika mladih u ruralnim i udaljenim područjima.

42.

Maksimalno iskoristi mogućnosti koje pružaju Erasmus+, Europske snage solidarnosti i drugi relevantni programi EU-a kako bi se ostvario potencijal mladih muškaraca i žena u ruralnim i udaljenim područjima.

(1) Europsko vijeće usvojilo je taj program 20. lipnja 2019.

(2) Prema Eurostatovoj bazi podataka 49,2 % mladih u dobi od 15 do 24 godina živjelo je u ruralnim područjima u 2018. (stanovništvo EU-28 prema razini obrazovanja, spolu, dobi i stupnju urbanizacije (%)). https://espas.secure.europarl.europa.eu/orbis/sites/default/files/generated/document/en/ESPAS_Report2019.pdf

(3) (Global trends to 2030 – Challenges and Choices for Europe, ESPAS, travanj 2019.).

(4) https://www.unece.org/fileadmin/DAM/pau/age/Policy_briefs/ECE-WG1-25.pdf (UNECE Policy Brief on Ageing No. 18 (2017.)).

(5) https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/FLASH/surveyKy/2224

(Eurobarometar br. 478).

(6) Ibid, bilješka 3.

(7) Vidjeti definicije „ruralnih područja” i „udaljenih područja” u Prilogu.

(8) Udio osoba koje su preopterećene troškovima stanovanja manji je u ruralnim područjima EU-a (European statistics on regions and cities, 2018.).

(9) Eurofound (2019), Is rural Europe being left behind?, European Quality of Life Survey 2016, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(10) Naseljeni mali otoci koji nisu najudaljenije regije ili prekomorske zemlje i područja, ali kojima je pristup otežan zbog pomanjkanja mostovnih veza, zračnog i pomorskog prometa ili drugih sličnih čimbenika (vidjeti definiciju „udaljenih područja” u Prilogu).

(11) Navedene u članku 349. UFEU-a.

(12) Navedeni u Prilogu II. UFEU-u.

(13) Žene u ruralnim područjima EU-a čine manje od 50 % ukupnog ruralnog stanovništva te 45 % ekonomski aktivnog stanovništva. Prema analizi, zaposlenost žena u ruralnim regijama EU-a (u dobnoj skupini od 15 do 64 godina) povećala se za gotovo 2 % u razdoblju 2013.–2017. (The professional status of rural women in the EU, Europski parlament, 2019.)

(14) https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti2020/Creating%20Opportunities%20for%20Youth%20-%20outcomes%20report%2027%20mar%202020.pdf.

(15) NEET – Not in Education, Employment or Training

(16) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Statistics_on_young_people_neither_in_employment_nor_in_education_or_training#NEETs:_analysis_by_degree_of_urbanisation.

(17) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Archive:Impact_of_the_economic_crisis_on_unemployment.

(18) Vidjeti definiciju u Prilogu.

(19) Vidjeti definiciju u Prilogu.

(20) Vidjeti definiciju u Prilogu.

(21) https://interreg.eu/.

(22) Kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a.

(23) Vidjeti definiciju u Prilogu.

(24) Ibid, bilješka 13.

(25) Primjerice, poljoprivrednici mlađi od 35 godina vode samo 6 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji te je vrlo teško uvjeriti više mladih da se počnu baviti poljoprivredom. (https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/key-policies/common-agricultural-policy/income-support/young-farmers_en).

(26) Informacijska i komunikacijska tehnologija.

(27) https://pjp-eu.coe.int/en/web/youth-partnership.

(28) Vidjeti definiciju u Prilogu.

PRILOG

A Referentni dokumenti

Donošenjem ovih zaključaka Vijeće i predstavnici vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, primaju na znanje sljedeće dokumente:

—	Strateški program EU-a za razdoblje 2019.–2024. (1),

—	Rezoluciju Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategiju Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. (2018/C 456/01) (2),

—	Preporuku Odbora ministara državama članicama o pristupu mladih iz siromašnih četvrti socijalnim pravima (CM/Rec(2015)3) – Vijeće Europe (3),

—	Zaključke Vijeća o digitalnom radu s mladima (4),

—	Zaključke Vijeća o mladima i budućnosti rada (5),

—	Zaključke Vijeća o obrazovanju i osposobljavanju osoba koje rade s mladima (6),

—	Zaključke Vijeća o ulozi mladih u rješavanju demografskih izazova u Europskoj uniji (7),

—	Zaključke Vijeća o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih (8),

—	Zaključke Vijeća o pametnom radu s mladima (9),

—	7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima: Nalaze aktivnosti Dijaloga EU-a s mladima u državama članicama i diljem Europe – Stvaranje mogućnosti za mlade (10),

—	Europsku povelju o lokalnom radu s mladima (11),

—	Strategiju programa Erasmus+ za uključivanje i raznolikosti u području mladih (2014.) (12),

—	Program održivog razvoja do 2030. (13),

—	Preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (14),

—	Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (15).

B Definicije

Za potrebe ovih zaključaka primjenjuju se sljedeće definicije:

„ruralna područja”

Lokalne administrativne zajednice izvan urbanih klastera koje su uglavnom obilježene manjom gustoćom naseljenosti, specifičnom sociogeografskom i kulturnom slikom, blizinom prirodnim resursima i stoga drukčijim gospodarskim izgledima te koje isto tako imaju utvrđene potrebe za daljnjim poboljšanjem posebnih usluga usmjerenih na mlade i opće stanovništvo.

„udaljena područja”

Lokalne i regionalne administrativne zajednice, većinom izvan urbanih klastera, koje su obilježene otežanim fizičkim pristupom, uglavnom zbog geografskih odnosno prirodnih prepreka (među ostalim, otoka i/ili gorja), i ograničenim ili manje učestalim javnim prijevozom i/ili lošom digitalnom povezanošću. Ta područja mogu imati iste navedene značajke „ruralnih područja”. Najudaljenije regije EU-a, kako su utvrđene u članku 349. UFEU-a, također se smatraju udaljenim regijama.

„društveno poduzeće”

Subjekt u društvenom gospodarstvu čiji je glavni cilj socijalni, društveni ili okolišni učinak u općem interesu, a ne ostvarivanje dobiti za vlasnike ili dioničare. Djeluje na tržištu osiguravanjem robe i usluga na poduzetnički i inovativan način, a dobit prvenstveno namjenjuje ostvarivanju socijalnih ciljeva. Upravljanje njime otvoreno je i odgovorno te su u njega posebice uključeni zaposlenici, potrošači i dionici na koje utječu komercijalne aktivnosti takvog poduzeća (16).

„društveno i solidarno gospodarstvo”

Poduzeća i organizacije (zadruge, društva za uzajamnu pomoć, udruge, zaklade i društvena poduzeća) koji proizvode robu, usluge i znanje kojima se potrebe zajednice kojoj služe zadovoljavaju ostvarivanjem posebnih socijalnih i okolišnih ciljeva i poticanjem solidarnosti (17).

„prostori za mlade”

Fizički objekti i infrastruktura pod vodstvom mladih, čija je značajka da su otvoreni, sigurni i dostupni svima te da se njima pruža profesionalna potpora za razvoj i osiguravaju prilike za sudjelovanje mladih (18).

„sektor EU-a za mlade”

„Sektor EU-a za mlade” općenito se odnosi na sve organizacije, osobe koje rade s mladima, članove akademske zajednice, civilno društvo za mlade ili druge stručnjake koji su uključeni u razvoj politika prema mladima i provode aktivnosti i projekte u EU-u relevantne za mlade (19).

(1) https://www.consilium.europa.eu/media/39929/a-new-strategic-agenda-2019-2024-hr.pdf.

(2) SL C 456, 18.12.2018., str. 1.

(3) https://www.coe.int/en/web/youth/-/recommendation-on-the-access-of-young-people-from-disadvantaged-neighbourhoods-to-social-rights.

(4) SL C 414, 10.12.2019., str. 2.

(5) SL C 189, 5.6.2019., str. 28.

(6) SL C 412, 9.12.2019., str. 12.

(7) SL C 196, 8.6.2018., str. 16.

(8) SL C 183, 14.6.2014., str. 18.

(9) SL C 418, 7.12.2017., str. 2.

(10) https://europa.eu/youth/sites/default/files/euyd_youth_dialogue_findings_-_version_for_general_release_24th_feb_2020_1.pdf.

(11) https://www.europegoeslocal.eu/wp-content/uploads/2019/10/20191002-egl-charter_ENG_online.pdf.

(12) https://ec.europa.eu/assets/eac/youth/library/reports/inclusion-diversity-strategy_en.pdf.

(13) Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/70 od 25. rujna 2015.

(14) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

(15) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(16) Inicijativa za društveno poduzetništvo – SEC (2011)1278 final.

(17) Definicija Međunarodne organizacije rada.

(18) Strategija EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027, Prilog 3. o europskim ciljevima za mlade, cilj 9., četvrti podcilj – SL C 456, 18.12.2018., str. 16.

(19) Zaključci Vijeća o mladima i budućnosti rada (vidjeti bilješku 33.).