Obavijest Komisije o primjeni članaka 2., 3., 4. i 5. Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu s ciljem podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija

(2020/C 352/01)

Uvod

Svrha je ove obavijesti pružiti smjernice nacionalnim tijelima, javnim naručiteljima, naručiteljima i operatorima o primjeni odredbi članaka 2., 3., 4. i 5. Direktive o čistim vozilima (Direktiva 2009/33/EZ (1) o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu s ciljem podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija, izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1161 (2)).

Obavijest predstavlja pregled često postavljanih pitanja u vezi s prenošenjem odredbi u nacionalno pravo i s njihovom provedbom, što se osobito odnosi na područje primjene Direktive, definiciju „čistih vozila”, minimalne ciljeve javne nabave, brojanje vozila i upotrebu baze podataka Dnevnika elektroničkih natječaja (TED) u različitim scenarijima javne nabave (uključujući npr. naknadnu nadogradnju vozila, zamjenu vozila u okviru postojećih ugovora itd.).

Ovu Obavijest treba tumačiti u skladu s ostalim odgovarajućim odredbama Direktive. U njoj se ni na koji način ne proširuju obveze koje proizlaze iz mjerodavnog zakonodavstva niti uvode nikakvi dodatni zahtjevi za predmetna nadležna tijela, nego se pojašnjavaju odredbe koje već postoje u takvom zakonodavstvu.

Ova je Obavijest namijenjena samo pružanju pomoći javnim naručiteljima, naručiteljima, prijevoznicima i nadležnim nacionalnim tijelima u primjeni Direktive. Na temelju stavova izraženih u njoj ne mogu se donositi zaključci ni o kakvom budućem stajalištu Komisije po tom pitanju. Za tumačenje prava Unije na pravno obvezujući način nadležan je samo Sud Europske unije.

Pitanja koja se odnose na područje primjene Direktive

1.   U tablici 1. u Prilogu Direktivi se među uslugama koje su obuhvaćene područjem primjene Direktive navode Usluge skupljanja otpada. Nisu li vozila za skupljanje otpada isključena iz područja primjene Direktive u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a)?

Iz područja primjene Direktive člankom 3. stavkom 2. točkom (a) izuzimaju se, među ostalim, vozila iz članka 2. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) 2018/858 (3) o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, tj. „sva vozila na vlastiti pogon koja su posebno konstruirana i izrađena za rad, a koja zbog svojih konstrukcijskih značajki nisu prikladna za prijevoz putnika ili robe i koja nisu strojevi postavljeni na šasiju motornog vozila”.

Vozila za skupljanje otpada ne ulaze u tu kategoriju; ona su obično homologirana kao vozila kategorije N2 ili N3 u skladu s Uredbom (EU) 2018/858. Kao takva nisu izuzeta iz područja primjene Direktive o čistim vozilima.

2.   Mogu li sva vozila koja upotrebljavaju npr. oružane snage ili policija biti izuzeta iz Direktive?

Ne. U skladu s člankom 2. Direktive u vezi s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) 2018/858 mogu se izuzeti samo ona vozila koja su „posebno konstruirana i izrađena ili prilagođena” za upotrebu u tim službama. Tako se, na primjer, može izuzeti policijski kombi s posebnom opremom i rotirajućim svjetlima; s druge strane, običan kombi, koji policija upotrebljava za prijenos dokumenata iz jednog ureda u drugi, ne može biti izuzet.

3.   Ako policija nabavi obična vozila s namjerom da ih posebno prilagodi svojim potrebama (tj. jer ima internog mehaničara), je li to obuhvaćeno Direktivom ili nije? Ako policija nabavi obično vozilo i u tom (ili u zasebnom) postupku javne nabave ugovori i usluge određene prilagodbe vozila, je li javna nabava vozila obuhvaćena Direktivom ili nije?

U prvom slučaju – javna nabava standardnih vozila koja će se interno prilagoditi – javna nabava odnosi se na vozilo koje nije „posebno konstruirano i izrađeno ili prilagođeno” za policijsku upotrebu. Stoga takva javna nabava ne može biti izuzeta iz područja primjene Direktive.

U drugom slučaju – javna nabava vozila i njegova naknadna prilagodba specifičnim potrebama službe – ako se vozilo i usluge prilagodbe nabavljaju u istom postupku, tada se vozila koja se nabavljaju mogu smatrati „posebno prilagođenima” i stoga se izuzimaju iz područja primjene Direktive. Međutim, ako se usluge prilagodbe nabavljaju odvojeno, javna nabava vozila ne udovoljava kriterijima navedenima u članku 2. Direktive pa stoga ne može biti izuzeta iz područja primjene Direktive.

U tom kontekstu treba podsjetiti i da su u Direktivi definirani minimalni nacionalni ciljevi kao minimalni udio čistih vozila u ukupnom broju vozila nabavljenih u državi članici. Čak i ako je određena skupina vozila obuhvaćena područjem primjene Direktive, Direktivom se automatski ne propisuje minimalni postotak za njihovu javnu nabavu. U prethodno navedenim primjerima, čak i ako su vozila obuhvaćena područjem primjene Direktive, država članica može odlučiti ne postaviti nikakav cilj za njihovu javnu nabavu, nego nacionalni cilj postići povećanjem ciljeva za ostale vozne parkove. Više detalja o ovom aspektu navedeno je u vezi s pitanjima o nacionalnim ciljevima.

4.   Primjenjuje li se Direktiva i na ugovore o javnim uslugama dodijeljene izravnim sklapanjem ugovora kako je to definirano Uredbom (EZ) br. 1370/2007 (4) o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika?

Da. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive ugovori o javnim uslugama prema Uredbi (EZ) br. 1370/2007 kojima je predmet pružanje usluga cestovnog prijevoza putnika iznad praga koji određuju države članice i koji ne premašuje primjenjivi prag utvrđen u članku 5. stavku 4. te uredbe obuhvaćeni su područjem primjene Direktive bez obzira na postupak koji se upotrebljava za njihovu dodjelu (natječajni postupak ili izravno sklapanje ugovora).

S tim u vezi važno je pojasniti da je ključan element za utvrđivanje je li ugovor obuhvaćen područjem primjene Direktive prag naveden u članku 3. stavku 1. točki (b) Direktive, a ne postupak koji se upotrebljavao za dodjelu ugovora: stoga se ugovor za iznos ispod praga koji je utvrdila država članica može izuzeti iz područja primjene Direktive čak i ako se dodjeljuje kroz natjecateljski postupak. S druge strane, ako npr. država članica utvrdi donji prag u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive, a izravno sklapanje ugovora dopušteno je iznad tog (nacionalnog) praga, tada izravno sklapanje ugovora može biti obuhvaćeno područjem primjene Direktive.

5.   Kada se primjenjuje centralizirana javna nabava, dodijeljeni ugovor može biti iznad minimalnog praga utvrđenog u Direktivi, dok bi ugovori pojedinačnih javnih naručitelja bili ispod praga da su dodijeljeni odvojeno. Mogu li se takvi ugovori izuzeti iz primjene Direktive?

Ne. Ako je ukupna vrijednost javne nabave iznad praga, ona neće biti izuzeta iz područja primjene Direktive iako bi pojedinačni ugovori, svaki zasebno, bili ispod praga.

6.   U skladu s člankom 5. stavkom 2. Direktive, datum koji treba uzeti u obzir jest datum dodjele ugovora. Odnosi li se to na datum obavijesti o dodjeli ugovora u TED-u ili na datum sklapanja samog ugovora?

U članku 5. stavku 2. Direktive propisano je da: „za potrebe računanja minimalnih ciljeva javne nabave datum javne nabave koji se uzima u obzir je datum na koji postupak javne nabave završava dodjelom ugovora.” U skladu s tim člankom, datum koji treba uzeti u obzir jest datum obavijesti o dodjeli ugovora u bazi podataka TED.

7.   Znači li članak 5 stavak 2. da će ugovori za koje je postupak pokrenut prije datuma prenošenja Direktive (EU) 2019/1161 u nacionalno pravo biti obuhvaćeni područjem primjene Direktive ako su dodijeljeni nakon 2. kolovoza 2021.?

Ne. Kao što je navedeno u članku 3. stavku 1., Direktiva se primjenjuje samo na ugovore čiji postupak javne nabave započne nakon 2. kolovoza 2021.

U tom kontekstu treba napomenuti i da će ugovori čiji datum dodjele pada u drugo referentno razdoblje (tj. nakon 31. prosinca 2025.) biti uračunani u to razdoblje iako je postupak javne nabave započeo tijekom prvog referentnog razdoblja (tj. između 2. kolovoza 2021. i 31. prosinca 2025.).

Vidjeti i pitanja od 27. do 29. za više detalja o načinu na koji se ova odredba primjenjuje na pojedinačne ugovore dodijeljene u okviru okvirnih sporazuma ili dinamičke nabave.

Pitanja koja se odnose na definiciju čistog vozila

8.   U Direktivi se u članku 4. stavku 4. točki (b) čista teška vozila definiraju kao teška vozila koja upotrebljavaju alternativna goriva – kako je definirano u članku 2. stavku 1. i članku 2 stavku 2. Direktive 2014/94/EU (Direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva) (5) . Jesu li hibridna vozila i hibridna vozila na punjenje uključena u navedenu definiciju?

U članku 2. stavku 2 Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (Direktiva 2014/94/EU) navodi se da: „‚električno vozilo’ znači motorno vozilo opremljeno sustavom za prijenos snage koje sadržava barem jedan neperiferni električni uređaj kao pretvornik energije s električnim sustavom za pohranu energije s mogućnošću ponovnog punjenja, koji je moguće puniti eksterno”. U skladu s tom definicijom i u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b) Direktive hibridna teška vozila na punjenje smatraju se čistim vozilima, dok se hibridna vozila bez punjenja ne smatraju čistim teškim teretnim vozilima.

9.   Moraju li i hibridna teška vozila na punjenje upotrebljavati alternativna goriva (npr. biogoriva) u motoru s unutrašnjim izgaranjem da bi se smatrala čistim vozilima u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b) Direktive?

Ne. U skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b) Direktive hibridno vozilo na punjenje kako je definirano člankom 2. stavkom 2. Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (Direktiva 2014/94/EU) smatra se čistim vozilom čak i ako za svoj motor s unutrašnjim izgaranjem upotrebljava konvencionalna goriva.

To se može dodatno pojasniti uzimajući u obzir da se hibridno vozilo na punjenje puni električnom energijom; električno punjenje, kojim se koristi hibridno vozilo na punjenje, predstavlja alternativno gorivo, što omogućava takvom vozilu da bude obuhvaćeno područjem primjene članka 2. stavka 2. Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (za razliku od hibridnih vozila bez punjenja, kod kojih se električna energija proizvodi isključivo u vozilu, a vozilo se puni samo konvencionalnim dizelskim ili benzinskim gorivom).

10.   Jesu li trolejbusi obuhvaćeni područjem primjene Direktive? Mogu li se za potrebe Direktive ubrojiti u čista vozila?

Da. Direktiva se odnosi na javnu nabavu vozila za cestovni prijevoz. U skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive „vozilo za cestovni prijevoz” znači vozilo kategorije M ili N kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2018/858. Potonje se odnosi na „motorna vozila”, koja su definirana kao svako vozilo koje je konstruirano i izrađeno za kretanje na vlastiti pogon, koje ima najmanje četiri kotača i koje je potpuno, dovršeno ili nepotpuno, a čija je najveća konstrukcijska brzina veća od 25 km/h (članak 3. stavak 16. Uredbe). Trolejbusi odgovaraju toj definiciji pa se u kontekstu zakonodavstva EU-a o homologaciji smatraju vozilima za cestovni prijevoz. To su potvrdile službe Komisije odgovorom na pitanje Italije na šestom sastanku Stručne skupine nadležne za homologaciju, gdje je pojašnjeno da su trolejbusi bili obuhvaćeni – u to vrijeme – Direktivom 2007/46/EZ (6) o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila te Pravilnikom br. 107 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) (7) o jedinstvenoj odredbi o homologaciji vozila kategorije M2 ili M3 s obzirom na njihovu opću konstrukciju.

Kao što je isto izričito objašnjeno u uvodnoj izjavi 18. Direktive (8), trolejbusi se uvijek smatraju čistim vozilima u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b). Trolejbusi se smatraju vozilima s nultim emisijama i ako rade samo kada su priključeni na mrežu ili ako upotrebljavaju motor s nultim emisijama kada nisu priključeni na mrežu. Ako trolejbus ima i motor koji nije motor s nultim emisijama – npr. kada se dizelski motor upotrebljava kako bi autobus mogao voziti kada nije priključen na mrežu – tada se trolejbus ne smatra autobusom s nultim emisijama, ali se ipak računa kao čisto vozilo, slično hibridnom autobusu na punjenje.

11.   Mogu li se i tramvaji smatrati čistim vozilima u skladu s Direktivom?

Ne. Tramvaji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive jer su dio željezničkog sustava i ne smatraju se vozilima za cestovni prijevoz u skladu s Uredbom (EU) 2018/858. Kao takvi ne potpadaju pod Direktivu o čistim vozilima.

Pitanja koja se odnose na minimalne ciljeve javne nabave

12.   Moraju li svi ugovori o javnoj nabavi/svi javni naručitelji i naručitelji ispuniti minimalne ciljeve?

Ne. Direktiva državama članicama ostavlja punu fleksibilnost kad je riječ o raspodjeli ciljeva među različitim javnim naručiteljima i naručiteljima. Država članica može odlučiti postaviti isti cilj za sve javne naručitelje/ostale naručitelje ili više ciljeve za neke i niže ciljeve za druge ili čak uopće ne postaviti cilj, sve dok je minimalni cilj ispunjen na nacionalnoj razini.

U tom kontekstu treba napomenuti i da, iako Direktiva ne postavlja zahtjeve za pojedinačne ugovore, svaka država članica može pri prenošenju Direktive u nacionalno pravo uvesti takve zahtjeve (npr. zahtjev minimalnog udjela čistih vozila u svakoj javnoj nabavi).

Ovisno o institucionalnim odgovornostima unutar svake države članice moguće je delegirati raspodjelu ciljeva na različite razine upravljanja – na primjer postavljanjem ciljeva (jednakih ili različitih) za svaku regiju i dopuštajući tim regijama da dodatno raspodjeljuju ciljeve među javnim naručiteljima/naručiteljima unutar svojeg područja, uz uvjet da je ukupni cilj ispunjen.

Neki od primjera načina kako se ciljevi mogu podijeliti među javnim naručiteljima/ostalim naručiteljima u državi članici mogu uključivati postavljanje različitih zahtjeva prema vrsti uključenih javnih naručitelja/naručitelja (npr. viši ciljevi za tijela na nacionalnoj/regionalnoj razini, niži za tijela na lokalnoj razini), veličini predmetne javne uprave (npr. viši ciljevi za veće gradove/regije, odnosno niži ili čak nikakvi za manje gradove/regije), posebnim značajkama različitih zemljopisnih područja (npr. viši ciljevi za područja s višim BDP-om po glavi stanovnika i/ili područja u kojoj je problem kvalitete zraka izraženiji) ili bilo kojem drugom pristupu i kriterijima koje država članica smatra važnima.

13.   Provjerava li se usklađenost s ciljevima svake godine?

Ne. Usklađenost svake države članice s minimalnim ciljevima javne nabave provjerava se na temelju cijelog referentnog razdoblja (od 2. kolovoza 2021. do 31. prosinca 2025. i od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030.) bez obzira na to kad je pojedina javna nabava izvršena (unutar referentnog razdoblja).

Međutim, treba napomenuti da pri prenošenju Direktive u nacionalno pravo države članice mogu odlučiti zahtijevati od javnih naručitelja i/ili od ostalih naručitelja da se usklađuju s nacionalnim ciljevima svake godine.

Praktični primjer – pitanja 12.–13. Sljedeći primjer ilustrira moguću raspodjelu ciljeva u zamišljenoj državi članici sa samo tri javna naručitelja/naručitelja na njezinu državnom području i s minimalnim ciljem javne nabave autobusa od 45 % za prvo razdoblje. U ovom primjeru javna se nabava autobusa putem ugovora koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive odvija na sljedeći način: Javni naručitelji/naručitelji Broj autobusa nabavljenih 2021. Broj autobusa nabavljenih 2022. Broj autobusa nabavljenih 2023. Broj autobusa nabavljenih 2024. Broj autobusa nabavljenih 2025. Ukupan broj autobusa nabavljenih u referentnom razdoblju Javni naručitelj/naručitelj 1 5 0 10 20 10 45 Javni naručitelj/naručitelj 2 0 10 0 0 5 15 Javni naručitelj/naručitelj 3 10 10 5 5 10 40 Ukupno država članica 15 20 15 25 25 100 Cilj = 45 Kako bi osigurala usklađenost s Direktivom, zamišljena država članica mora osigurati da 45 od 100 autobusa nabavljenih tijekom referentnog razdoblja budu čista vozila. To se može postići na nekoliko različitih načina, na primjer: — postavljanjem minimalnog cilja od 45 % za sva tri javna naručitelja/naručitelja; u tom slučaju javni naručitelj/naručitelj 1 trebao bi kupiti 20 čistih autobusa od 45, javni naručitelj/naručitelj 2 trebao bi ih kupiti sedam od 15, a javni naručitelj/naručitelj 3 trebao bi kupiti njih 18 od 40, odnosno ukupno 45 od 100 autobusa, — postavljanjem cilja od 100 % za javnog naručitelja/naručitelja 1 i bez postavljanja ciljeva za druga dva javna naručitelja/naručitelja; to bi isto dovelo do ukupno 45 čistih vozila od 100, — postavljanje cilja od 50 % za javne naručitelje/naručitelje 1 i 3 i postavljanje cilja od 30 % za javnog naručitelja/naručitelja 2 dovodi do ukupno 46 čistih vozila od 100, — postavljanje cilja od 60% za javne naručitelje/naručitelje 1 i 3 i bez postavljanja cilja za javnog naručitelja/naručitelja 2 (ukupno 51 čisto vozilo od 100). U svim tim slučajevima za potrebe Direktive svejedno je kada će se čisti autobusi nabaviti unutar razdoblja (tj. autobus će se brojati na isti način bez obzira na to je li nabavljen 2022. ili 2025.). To međutim ne sprečava državu članicu da postavlja godišnje zahtjeve na nacionalnoj razini.

14.   Direktiva obuhvaća različite vrste ugovora, uključujući kupnju, leasing, unajmljivanje vozila, kao i ugovore o javnim uslugama i ugovore o pružanju usluga; u članku 5. stavku 4 i članku 5. stavku 5. Direktive navodi se da se broj vozila u okviru svakog ugovora treba različito računati u slučaju kupnje/leasinga/unajmljivanja ili unajmljivanja s pravom otkupa vozila (članak 5. stavak 4.), kao i u slučaju ugovora o javnim uslugama i ugovora o pružanju usluga (članak 5. stavak 5.). Trebaju li se vozila u tim različitim vrstama ugovora brojati zajedno ili odvojeno u svrhu postizanja cilja?

Kako je vidljivo u tablicama 3. i 4. Priloga Direktivi, za svaku državu članicu postavlja se jedan minimalan cilj po kategoriji vozila (tj. za laka vozila, kamione, autobuse), bez razlike među različitim vrstama ugovora (tj. za ugovore za kupnju vozila, unajmljivanje, pružanje usluge itd.).

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive ti minimalni ciljevi računaju se kao minimalni postoci čistih vozila u ukupnom broju vozila za cestovni prijevoz obuhvaćenih zbrojem svih ugovora koji ulaze u područje primjene Direktive, bez razlike između različitih vrsta ugovora (tj. ugovora za kupnju vozila, unajmljivanje, unajmljivanje s pravom prvokupa, ugovora o pružanju usluge itd.).

U članku 5.stavku 4. i članku 5. stavku 5. Direktive pojašnjava se kako se broj vozila obuhvaćenih pojedinačnim ugovorima treba računati za različite vrste ugovora (npr. za ugovore o kupnji ili ugovore o pružanju usluga). Nakon što se broj vozila prema svakom pojedinačnom ugovoru izračuna u skladu s tim odredbama, usklađenost s ciljevima može se provjeriti na temelju zbroja svih nabavljenih vozila prema svim relevantnim ugovorima te na temelju udjela čistih vozila u ukupnom broju nabavljenih vozila.

Pitanja koja se odnose na situaciju kada vozila kupuje pružatelj usluga na temelju ugovora o javnim uslugama.

15.   Na koji se način uzimaju u obzir vozila koja su obuhvaćena ugovorom o javnim uslugama? Trebaju li se uzeti u obzir nova vozila koja kupi pružatelj usluga? Kako se to može nadzirati?

U skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive, kad je riječ o ugovorima o pružanju usluga iz članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 1. točke (c), tj. o ugovorima o javnim uslugama i ugovorima o pružanju usluga koji su navedeni u tablici 1. Priloga Direktivi, sva vozila koja se upotrebljavaju za pružanje tih usluga moraju se uzeti u obzir.

Takav pristup osigurava koherentnost između dviju različitih metoda javne nabave (kupnje/leasinga/unajmljivanja s pravom otkupa kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (a) i ugovora o javnim uslugama i ugovora o pružanju usluga kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točkama (b) i (c)) te umanjuje administrativno opterećenje.

Ugovori o kupnji/leasingu/unajmljivanju s pravom otkupa javna su nabava na temelju koje javni naručitelj/naručitelj kupuje određeni broj vozila. Zbog toga se uzimaju u obzir sva vozila obuhvaćena takvim ugovorima. Na sličan način, javni naručitelj/naručitelj na temelju ugovora o pružanju usluga ugovara upotrebu određenog broja vozila za pružanje usluge. Broj vozila koja će pružatelj usluga upotrebljavati za pružanje te usluge stoga će se uzeti u obzir, neovisno o tome kupuje li pružatelj usluga nova vozila ili upotrebljava postojeća.

16.   Ako se ugovor o pružanju usluge sklopi na razdoblje duže od referentnoga, hoće li se vozila koja se upotrebljavaju uzeti u obzir i za sljedeće referentno razdoblje?

Ne. Kao što je navedeno u članku 5. Direktive, datum dodjele ugovora određuje u kojem se referentnom razdoblju uzimaju u obzir nabavljena vozila. Iako ugovor o pružanju usluga sklopljen tijekom prvog referentnog razdoblja može još uvijek biti na snazi tijekom drugog razdoblja, vozila obuhvaćena tim ugovorom uzimaju se u obzir samo za prvo razdoblje.

17.   U slučaju ugovora o pružanju usluga, na koji će se način uzimati u obzir vozila koja se upotrebljavaju za obavljanje usluga ako se njihov broj mijenja (redovne ili jednokratne promjene broja vozila) tijekom referentnog razdoblja?

Broj vozila koja će se upotrebljavati za pružanje usluga obuhvaćenih ugovorom evidentira se u vrijeme dodjele ugovora.

Znatne promjene broja vozila koja se upotrebljavaju obično imaju proračunske implikacije i zahtijevaju neki oblik revizije ili izmjene ugovora, za što je potrebno podnijeti izvješće.

Manje promjene koje ne zahtijevaju izmjenu ugovora ne evidentiraju se u skladu s Direktivom. Iako to znači da ukupan broj vozila prijavljenih u okviru Direktive možda nije u potpunosti točan, suzakonodavci su smatrali da je to dobar kompromis između točnosti i količine administrativnog opterećenja koje bi bilo potrebno za potpun nadzor u stvarnom vremenu.

18.   Što se događa ako je pružatelj usluga iz ugovora o javnim uslugama ili ugovora o pružanju usluga iz članka 3. stavka 1. točke (b) ili članka 3. stavka 1. točke (c) ujedno i naručitelj ili javni naručitelj koji podliježe obvezama utvrđenima u Direktivi 2014/24/EU (9) o javnoj nabavi i Direktivi 2014/25/EU (10) o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga? Mora li takav pružatelj usluga isto tako evidentirati kupnju novih vozila koja se upotrebljavaju za pružanje usluge?

Ako pružatelj usluga podliježe obvezi primjene postupaka javne nabave koji su navedeni u Direktivi 2014/24/EU ili Direktivi 2014/25/EU, na način da se te direktive primjenjuju na kupnju vozila koja se upotrebljavaju za pružanje usluge, tada se i Direktiva o čistim vozilima primjenjuje na te kupnje.

S tim u vezi, treba podsjetiti i na to da se Direktiva primjenjuje samo na ugovore koji su obuhvaćeni područjem primjene direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU ili Uredbe (EZ) 1370/2007. Ako ugovor između dvaju javnih naručitelja/naručitelja nije obuhvaćen područjem primjene tih pravnih instrumenata, isto je tako izvan područja primjene Direktive o čistim vozilima. Međutim, u tom bi slučaju javna nabava vozila na zahtjev potonjeg javnog naručitelja/naručitelja bila obuhvaćena područjem primjene Direktive o čistim vozilima (osim ako je primjena Direktive isključena zbog drugih okolnosti).

Praktični primjeri – pitanja 15.–18. Sljedeći primjeri prikazuju kako će se točke opisane u pitanjima 15., 16., 17. i 18. provoditi u praksi.   Slučaj 1.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj kupuje deset autobusa. Svih deset autobusa uzima se u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave.   Slučaj 2.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj dodjeljuje ugovor o upravljanju svojom autobusnom mrežom subjektu koji nije javni naručitelj ni naručitelj kao što je definirano direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU. Ugovor predviđa da će za to biti potrebno deset autobusa. Svih deset autobusa uzima se u obzir za potrebe minimalnog cilja, neovisno o tome kupuje li pružatelj usluga nove autobuse ili upotrebljava postojeće. Eventualne zamjene autobusa neće se uzimati u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave i ne zahtijevaju praćenje/registraciju.   Slučaj 3.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj dodjeljuje ugovor o upravljanju svojom autobusnom mrežom javnom naručitelju ili naručitelju koji podliježe zahtjevima direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU. Ugovor predviđa da će za to biti potrebno deset autobusa. Svih deset autobusa uzima se u obzir za potrebe minimalnog cilja, neovisno o tome kupuje li pružatelj usluga nove autobuse ili upotrebljava postojeće. Uz to, ako tijekom referentnog razdoblja drugi javni naručitelj/naručitelj nabavi jedan ili više autobusa (npr. kupi novi autobus radi zamjene jednog od autobusa koji su se upotrebljavali u okviru ugovora o pružanju usluga), takva se nabava isto uzima u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave te je u skladu s tim potrebno o tome podnijeti izvješće. Napominjemo da bi se u ovom slučaju u obzir uzeli i autobusi koje kupi drugi javni naručitelj/naručitelj neovisno o tome upotrebljavaju li se u okviru ugovora o pružanju usluga.   Slučaj 4.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj dodjeljuje ugovor o upravljanju svojom autobusnom mrežom javnom naručitelju ili naručitelju koji podliježe zahtjevima direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU. Ugovor o pružanju usluga predviđa da će za to biti potrebno deset autobusa. Međutim, ugovor je izvan područja primjene tih dviju direktiva. U ovom slučaju nijedno se vozilo ne evidentira u okviru ugovora o pružanju usluga jer je takav ugovor izvan područja primjene Direktive. Međutim, ako tijekom referentnog razdoblja drugi javni naručitelj/naručitelj nabavi jedan ili više autobusa (npr. kupi novi autobus radi zamjene jednog od autobusa koji su se upotrebljavali u okviru ugovora o pružanju usluga), takva se nabava isto uzima u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave te je u skladu s tim potrebno o tome podnijeti izvješće. Napominjemo da bi se i u ovom slučaju autobusi koje kupi drugi javni naručitelj/naručitelj uzimali u obzir neovisno o tome upotrebljavaju li se u okviru ugovora o pružanju usluga.

Pitanja koja se odnose na naknadnu nadogradnju

19.   U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive naknadno nadograđena vozila koja odgovaraju definiciji čistih vozila i/ili vozila s nultim emisijama mogu se uzeti u obzir za potrebe usklađivanja s minimalnim ciljevima javne nabave. Na koji bi način broj naknadno nadograđenih vozila trebao biti vidljiv u bazi podataka TED i u postupku izvještavanja?

Očekuje se da u većini slučajeva naknadna nadogradnja vozila neće biti vidljiva u bazi podataka TED, npr. zato što se izvodi interno ili zato što je predmet ugovora o pružanju usluga izvan područja primjene Direktive. Direktiva nudi državama članicama mogućnost upotrebe naknadne nadogradnje kao troškovno učinkovitog načina postizanja ciljeva, ali u većini slučajeva upotreba ove opcije trebat će se prijaviti odvojeno, neovisno o prikupljanju informacija iz baze podataka TED koje će provesti Komisija.

U tom pogledu treba podsjetiti da u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive države članice podnose Komisiji izvješće o provedbi Direktive, uključujući i o broju i o kategorijama vozila obuhvaćenih relevantnim ugovorima, na temelju podataka koje je Komisija dostavila iz baze podataka TED. Usklađenost s minimalnim ciljevima javne nabave ocijenit će se prvenstveno na temelju izvješća o provedbi Direktive, a ne samo na temelju podataka koje je Komisija preuzela iz baze podataka TED.

Ako se naknadna nadogradnja upotrebljava za postizanje minimalnih ciljeva javne nabave, a to nije vidljivo iz brojki prijavljenih u bazi podataka TED, države članice trebale bi prikupiti od javnih naručitelja i naručitelja broj vozila (za svaku kategoriju) koja odgovaraju definiciji čistih vozila i/ili vozila s nultim emisijama, a rezultat su naknadne nadogradnje, te ih uključiti u izvješće iz članka 10. stavka 2. Direktive. Na taj će se način ta vozila uzeti u obzir u svrhu procjene usklađenosti s minimalnim ciljevima javne nabave.

20.   Na koji se način u praksi trebaju uzimati u obzir naknadno nadograđena vozila, kada se vozila koja su već nabavljena prije referentnog razdoblja naknadno nadograđuju kako bi zadovoljila definiciju čistih vozila tijekom referentnog razdoblja? Što u slučaju kupnje novih vozila koja nisu čista vozila, a koja se naknadno nadograđuju u istom referentnom razdoblju?

Može se uzeti u obzir i naknadna nadogradnja vozila koja su nabavljena prije početka referentnog razdoblja, kao i kupnja te naknadna nadogradnja vozila tijekom istog referentnog razdoblja, iako bi način na koji bi to trebalo učiniti, kao i učinak u smislu minimalnih ciljeva javne nabave, bili malo drugačiji, kako je prikazano u sljedećim primjerima.

Praktični primjeri – pitanje 20. Slučaj 1.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj kupuje deset novih dizelskih autobusa. Kad je riječ o minimalnim ciljevima javne nabave, javni naručitelj nabavio je deset vozila od kojih nijedno nije čisto vozilo. Slučaj 2.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj kupuje deset novih autobusa na električni pogon s baterijama. Kad je riječ o minimalnim ciljevima javne nabave, javni naručitelj nabavio je deset čistih vozila (vozila s nultim emisijama). Slučaj 3.: javni naručitelj ima deset dizelskih autobusa koji su nabavljeni prije stupanja na snagu nove direktive. Tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj naknadno ih nadograđuje tako da budu pogonjeni isključivo električnom energijom. Kad je riječ o minimalnim ciljevima javne nabave, javni naručitelj nabavio je deset čistih vozila (vozila s nultim emisijama). U tom smislu učinak ovog slučaja zapravo je isti kao i u slučaju 2. Slučaj 4.: tijekom referentnog razdoblja javni naručitelj kupuje deset novih dizelskih autobusa. Zatim ih u istom razdoblju naknadno nadograđuje u autobuse na električni pogon s baterijama. U tom će se slučaju zabilježiti dvije odvojene javne nabave: prva je javna nabava deset vozila koja nisu čista vozila (isto kao i u slučaju 1.), dok je druga javna nabava (kroz naknadnu nadogradnju) deset vozila s nultim emisijama (isto kao i u slučaju 3.). Dakle, ukupno će se uzeti u obzir kao javna nabava 20 vozila od kojih je deset vozila s nultim emisijama i deset vozila koja nisu čista vozila.

Pitanja koja se odnose na upotrebu baze podataka TED

21.   Kako će se baza podataka TED upotrebljavati za praćenje provedbe Direktive? Što su javni naručitelji i naručitelji obvezni unijeti u bazu podataka TED za potrebe Direktive?

Za svaku javnu nabavu koja je obuhvaćena područjem primjene Direktive potrebno je prikupiti sljedeće podatke: ukupan broj vozila obuhvaćenih javnom nabavom; broj vozila (od navedenog ukupnog broja) koja ispunjavaju uvjete za „čista vozila” kako je definirano člankom 4. stavkom 4. Direktive te broj vozila (od ukupnog broja vozila) koja ispunjavaju uvjete za „teška vozila s nultim emisijama” u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive.

U vrijeme dodjele ugovora taj je podatak poznat i često se već nalazi u jednom od otvorenih polja za unos teksta baze podataka. Međutim, podatak neće uvijek biti poznat jer ga zasad nije obvezno navesti. Štoviše, čak i kad taj podatak postoji u bazi podataka TED, ne nalazi se uvijek u istom polju za unos teksta jer ne postoji jasan zahtjev u tom pogledu. Trenutačno nije moguće automatski pristupiti podacima iz baze podataka TED, a za ručno je izdvajanje relevantnih podataka potrebno mnogo vremena.

Zbog toga će sljedeća verzija e-obrazaca, uvedena Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2019/1780 (11) o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave, uključivati za sve ugovore s CPV oznakom relevantne za Direktivu sljedeća tri polja:

—

BT-715 Vozila – broj svih vozila (bez obzira na to jesu li čista ili nisu) koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/33/EZ. Ta su vozila kupljena, u leasingu, unajmljena, unajmljena s pravom otkupa ili je njihova upotreba ugovorno određena za pružanje kupljene usluge obuhvaćene područjem primjene Direktive 2009/33/EZ,

—

BT-716 Čista vozila – broj čistih vozila kako su definirana u Direktivi 2009/33/EZ i koja su obuhvaćena područjem primjene te direktive. Ta su vozila kupljena, u leasingu, unajmljena, unajmljena s pravom otkupa ili je njihova upotreba ugovorno određena za pružanje kupljene usluge obuhvaćene područjem primjene Direktive 2009/33/EZ,

—

BT-725 Vozila bez emisija – broj teških vozila s nultim emisijama kako su definirana u Direktivi 2009/33/EZ i koja su obuhvaćena područjem primjene te direktive. Ta su vozila kupljena, u leasingu, unajmljena, unajmljena s pravom otkupa ili je njihova upotreba ugovorno određena za pružanje kupljene usluge obuhvaćene područjem primjene Direktive 2009/33/EZ.

Jednom kad se uvedu ti novi e-obrasci, moći će se automatski izdvojiti broj vozila u cestovnom prijevozu i broj vozila u cestovnom prijevozu koja su čista i s nultim emisijama. Svim državama članicama to će olakšati registraciju i praćenje naloga. Komisija će prikupljati podatke i objavljivati ih na svojoj internetskoj stranici.

Treba napomenuti da su prethodno navedena polja (BT-715, BT-716 i BT-725), koja će se upotrebljavati za praćenje putem e-obrazaca, neobavezna. Preporučuje se da ta polja budu obvezna na nacionalnoj razini ako države članice namjeravaju dopustiti praćenje provedbe Direktive kroz bazu podataka TED. Na nacionalnoj će razini trebati uspostaviti neki oblik namjenskog sustava praćenja i izvještavanja ako se ta polja ne upotrebljavaju u državi članici.

22.   Od država članica zahtijeva se da do 2. kolovoza 2021. donesu zakone, uredbe i administrativne propise potrebne za usklađivanje s Direktivom 2019/1161. Međutim, novi e-obrasci, uključujući namjenska polja u bazi podataka TED, bit će dostupni tek od 14. studenoga 2022. Kako će se u međuvremenu pratiti napredak?

Uključivanje namjenskih polja (broj vozila, broj čistih vozila, broj vozila s nultim emisijama) u nove e-obrasce omogućit će automatsko izdvajanje podataka iz baze podataka TED. U razdoblju između završetka razdoblja prenošenja (2. kolovoza 2021.) i uvođenja novih e-obrazaca za TED podaci o broju vozila, broju čistih vozila i broju vozila s nultim emisijama obuhvaćeni svakim ugovorom mogu se unijeti u polje za unos teksta II.2.14. „Dodatne informacije”. Kad je riječ o prenošenju odredaba Direktive u nacionalno pravo i o njihovoj provedbi, države članice potiču se na to da odrede da se to polje za slobodan unos teksta treba upotrebljavati za tu svrhu kako bi se olakšalo prikupljanje podataka.

23.   U kontekstu obavijesti o dodjeli ugovora koje se objavljuju u TED-u mogao bi se pojaviti problem u vezi s ugovorima koji obuhvaćaju vozila različitih kategorija za koje su utvrđeni različiti postoci (npr. autobusi i automobili). Na koji način u tom slučaju javni naručitelj/naručitelj treba prijaviti javnu nabavu?

Na temelju dosadašnjeg iskustva očekujemo da će se ovo pitanje odnositi na relativno ograničen broj obavijesti o dodjeli ugovora. Općenito, javne naručitelje i ostale naručitelje, kada je to moguće, treba poticati na upotrebu odvojenih grupa za različite kategorije vozila.

U tim slučajevima u kojima obavijest o dodjeli ugovora mora obuhvaćati različite kategorije vozila preporučujemo sljedeći pristup:

—

uključite CPV oznake za obje kategorije vozila. Kao glavnu CPV oznaku odaberite onu kategoriju vozila koja obuhvaća najviše vozila, a kao sporednu CPV oznaku odaberite onu/one za ostala vozila (npr. ako se obavijest odnosi na deset autobusa i pet kombija, odaberite kao glavnu CPV oznaku onu koja se odnosi na autobuse, a kao sporednu CPV oznaku onu koja se odnosi na kombije),

—	u namjenska polja zabilježite samo broj vozila iz kategorije s najvećim brojem obuhvaćenih vozila (npr. ako se obavijest odnosi na deset autobusa i pet kombija, zabilježite samo deset autobusa),

—	broj ostalih vozila zabilježite u polje II.2.14. „Dodatne informacije”.

24.   Što se događa kada javni naručitelj ili naručitelj upotrebljava e-obrasce iz baze podataka TED za ugovore koji su izvan područja primjene Direktive, npr. zato što su ispod minimalnih pragova ili zato što su nabavljena vozila izuzeta iz područja primjene Direktive? Kako izbjeći da se vozila obuhvaćena takvim ugovorima koji su izvan područja primjene Direktive uzimaju u obzir za potrebe minimalnih ciljeva javne nabave u skladu s Direktivom?

Ako se e-obrazac upotrebljava za ugovor koji nije obuhvaćen područjem primjene Direktive (npr. zato što je vrijednost ugovora ispod praga), namjenska polja (broj nabavljenih vozila koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive, broj čistih vozila, broj vozila s nultim emisijama) treba ostaviti prazna ili ispuniti s „0”: tako se odgovarajući broj vozila neće uzimati u obzir pri izdvajanju podataka iz baze podataka TED.

25.   Člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive državama članicama se omogućuje da odrede minimalni prag za ugovore o javnim uslugama, koji može biti jednak ili niži od praga utvrđenog u članku 5. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1370/2007. Ako država članica utvrdi niži prag, kako se takvi ugovori mogu pratiti u bazi podataka TED?

Ako država članica odluči postaviti niži prag, u načelu bi trebalo biti moguće unijeti u bazu podataka TED ugovore o javnim uslugama s nižim vrijednostima od praga EU-a koji je naveden u članku 5. stavku 4 Uredbe (EZ) br. 1370/2007.

Ako se već prema nacionalnim pravilima predmetni ugovor mora registrirati u bazi podataka TED, tada se jednostavno i uz minimalno dodatno administrativno opterećenje može u odgovarajući e-obrazac unijeti broj vozila u cestovnom prijevozu.

Ako ugovor trenutačno nije potrebno prijaviti, dostupne su različite mogućnosti izvještavanja. Međutim, svaka od tih mogućnosti podrazumijeva određenu razinu administrativnog opterećenja:

—	države članice mogu zahtijevati da se ugovor evidentira u bazi podataka TED,

—

alternativno, države članice mogu zahtijevati od javnih naručitelja i ostalih naručitelja da prijave broj vozila u cestovnom prijevozu (uključujući broj čistih vozila i cestovnih vozila s nultim emisijama) obuhvaćenih takvim ugovorima na nacionalnoj razini, država članica mogla bi tada uključiti te podatke u nacionalna izvješća bez upotrebe baze podataka TED. Potreba za usporednim izvještavanjem o broju vozila obuhvaćenih ovim relativno malim ugovorima isto bi podrazumijevala određenu razinu dodatnog administrativnog opterećenja.

Željeli bismo pozvati države članice da uzmu u obzir osnovanost i učinke ovih različitih opcija pri odlučivanju o tim pitanjima u kontekstu prenošenja Direktive u nacionalno pravo.

Pitanja koja se odnose na javnu nabavu započetu prije završetka razdoblja prenošenja u nacionalno pravo

26.   Utječe li Direktiva na ugovore o pružanju usluga sklopljene prije 2. kolovoza 2021. koji su još uvijek u tijeku? Kako tretirati zamjenu vozila u okviru tih ugovora?

Okvirni ugovori ili ugovori o javnim uslugama za usluge javnog prijevoza koji su sklopljeni prije 2. kolovoza 2021. nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive. Nadalje, kako je objašnjeno u vezi s prethodnim pitanjem 13., čak i ako je ugovor o pružanju usluge obuhvaćen područjem primjene Direktive, broj vozila koji se uzima u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave jest broj vozila koja će se upotrebljavati za pružanje usluge, a ne broj vozila koja bi pružatelj usluga mogao zamijeniti za vrijeme trajanja ugovora.

Međutim, kako je detaljnije objašnjeno u vezi s prethodnim pitanjem 14., od pružatelja usluga može se zatražiti da prijavi kupnju vozila ako je ujedno javni naručitelj ili naručitelj koji podliježe zahtjevima Direktive 2014/24/EU ili 2014/25/EU.

Praktični primjeri – pitanja 17., 18. i 26. Slučaj 1.: javni naručitelj dodijelio je prije 2. kolovoza 2021. ugovor o upravljanju svojom autobusnom mrežom subjektu koji nije javni naručitelj ili naručitelj kako je definirano direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU. Ugovor o pružanju usluga izvan je područja primjene Direktive i ne uzima se u obzir za potrebe minimalnih ciljeva javne nabave. Autobusi uključeni u ugovor ne uzimaju se u obzir za potrebe minimalnih ciljeva. Eventualne zamjene autobusa isto se tako neće uzimati u obzir i ne zahtijevaju praćenje/registraciju. Slučaj 2.: javni naručitelj dodijelio je prije 2. kolovoza 2021. ugovor o upravljanju autobusnom mrežom agenciji za javni prijevoz koja je ujedno javni naručitelj ili naručitelj i podliježe zahtjevima direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU. Ugovor o pružanju usluga izvan je područja primjene Direktive i ne uzima se u obzir za potrebe minimalnih ciljeva javne nabave. Međutim, autobusi koje nabavi agencija za javni prijevoz obuhvaćeni su područjem primjene Direktive. Stoga, ako tijekom referentnog razdoblja agencija zamijeni jedan ili više autobusa koji se upotrebljavaju za pružanje usluga, takva će se kupnja uzimati u obzir za potrebe minimalnog cilja javne nabave te je u skladu s tim potrebno o tome podnijeti izvješće (napominjemo da bi se u ovom slučaju kupnja autobusa uzimala u obzir neovisno o tome upotrebljavaju li se autobusi u okviru ugovora o pružanju usluga).

Pitanja koja se odnose na primjenu Direktive na okvirne sporazume i dinamičke sustave nabave

27.   Na koji se način zahtjevi Direktive primjenjuju na postupak javne nabave u okviru dinamičkog sustava nabave ili unutar okvirnih sporazuma?

Direktiva se primjenjuje na pojedinačne ugovore dodijeljene unutar okvirnog sporazuma ili u okviru dinamičkih sustava nabave. Za potrebe Direktive obavijesti o dodjeli pojedinačnog ugovora treba uzeti u obzir u skladu s odredbama članka 5. stavka 2. Mogu se podnijeti izvješća kako slijedi:

—

za dinamičke sustave nabave, u skladu s člankom 50. stavkom 3. Direktive 2014/24/EU: „Javni naručitelji šalju obavijesti o rezultatima dodijeljenih ugovora utemeljenih na dinamičkom sustavu nabave u roku od 30 dana od sklapanja svakog ugovora. Oni, međutim, mogu grupirati takve obavijesti tromjesečno. U tom slučaju šalju grupirane obavijesti u roku od 30 dana od završetka svakog kvartala.”,

—	u Priručniku za provedbu politike e-obrazaca pojašnjen je način na koji se e-obrasci mogu upotrebljavati za pojedinačne ugovore unutar okvirnog sporazuma. Vidjeti posebno sljedeći izvadak iz Priručnika:

28.   Ako Direktiva stupi na snagu tijekom razdoblja važenja sustava, primjenjuje li se na nadmetanje prema prethodno uspostavljenim sustavima dinamičke nabave ili okvirnom sporazumu?

Ne. U skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive njezinim područjem primjene obuhvaćeni su samo ugovori za koje je poziv na nadmetanje upućen nakon 2. kolovoza 2021. Stoga bi se dinamički sustav nabave ili okvirni sporazum za koji je poziv na nadmetanje upućen prije tog datuma nalazio izvan područja primjene Direktive iako bi pojedinačni ugovori na temelju tog dinamičkog sustava nabave mogli biti dodijeljeni nakon tog datuma. Vidjeti i pitanje 7.

29.   Ako se tijekom prvog referentnog razdoblja utvrdi okvirni sporazum ili sustav dinamičke nabave, ali se pojedinačni ugovori dodijele tijekom drugog razdoblja, za koje bi se razdoblje trebala uzeti u obzir odgovarajuća vozila?

U skladu s člankom 5. stavkom 2. Direktive datum koji treba uzeti u obzir jest datum dodjele ugovora. U slučaju okvirnih sporazuma ili dinamičkih sustava nabave to je datum dodjele pojedinačnih ugovora. Stoga će se u slučaju pojedinačnih ugovora dodijeljenih tijekom drugog referentnog razdoblja u okviru okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave uspostavljenog tijekom prvog referentnog razdoblja predmetna vozila uzeti u obzir za drugo referentno razdoblje.

Vidjeti i pitanje 7.

Pitanja koja se odnose na javnu nabavu u koju su uključeni javni naručitelji iz različitih država članica

30.   Ako se organizira zajednička nabava u kojoj sudjeluju javni naručitelji/naručitelji iz različitih država članica – na primjer ako Europska grupacija za teritorijalnu suradnju organizira zajedničku nabavu čistih autobusa u ime svojih članova iz različitih država članica – na koji se način to evidentira u bazi podataka TED kako bi se osigurala pravilna raspodjela vozila odgovarajućoj državi članici za potrebe minimalnih ciljeva javna nabave?

Zajednička nabava, kako je prethodno opisano, zabilježit će se kao jedan unos u bazu podataka TED. Odgovarajuća vozila stoga će se automatski raspodijeliti državi članici u kojoj je osnovan vodeći javni naručitelj/naručitelj. Kako bi se osiguralo da vozila budu pravilno raspoređena između uključenih država članica za potrebe minimalnih ciljeva nabave, raspodjela vozila, čistih vozila i vozila s nultim emisijama po državama članicama treba biti unesena u polje za unos teksta II.2.14. „Dodatne informacije”. Službe Komisije tada će u sustavu ručno ispraviti brojanje predmetnih vozila kako bi se prikazala njihova stvarna raspodjela između uključenih država članica.

---

(1)  SL L 120, 15.5.2009., str. 5.

(2)  Direktiva (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 188, 12.7.2019., str. 116.).

(3)  SL L 151, 14.6.2018., str. 1.

(4)  SL L 315, 3.12.2007., str. 1.

(5)  SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(6)  SL L 263, 9.10.2007., str. 1. Na temelju članka 88. Uredbe (EU) 2018/858, Direktiva 2007/46/EZ stavljena je izvan snage s učinkom od 1. rujna 2020.

(7)  https://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetailDoc&id=12920&no=1

(8)  „Treba napomenuti da se trolejbusi smatraju autobusima s nultim emisijama pod uvjetom da su pogonjeni samo električnom energijom ili da, kada nisu priključeni na mrežu, upotrebljavaju isključivo pogonski sustav s nultim emisijama; u suprotnom se još uvijek ubrajaju u čista vozila.”

(9)  SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(10)  SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(11)  SL L 272, 25.10.2019., str. 7.