11.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 196/19

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 196/08)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 od (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Mór/Móri”

Referentni broj PDO-HU-A1333-AM02

Datum obavijesti: 10.3.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Uključivanje vrhunskog vina „Móri Prémium”

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

II. Opis vina

—

III. Posebni enološki postupci

—

V. Najveći prinos

—

VI. Dopuštene sorte grožđa

—

VII. Povezanost sa zemljopisnim područjem

—

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se primjenjuje izmjena:

—

Opis vina

—

Postupci proizvodnje vina – Posebni enološki postupci

—

Postupci proizvodnje vina – Najveći prinosi

—

Povezanost sa zemljopisnim područjem

—

Dodatni uvjeti

(c)

Obrazloženje: U vinogradarskoj regiji Mór stoljećima se proizvode teška, zrela bijela vina punog okusa. Izmjenom se želi očuvati ta tradicija te zaštititi i stvoriti s njom povezana kategorija za kvalitetnija vina uvodeći zahtjeve kao što su manja prosječna proizvodnja, kvalitetnije grožđe i usklađenost s navedenim posebnim enološkim postupcima.

2.   Uključivanje novih dopuštenih sorti grožđa (Generosa, Pinot Blanc, Pinot Noir, Syrah)

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VI. Dopuštene sorte grožđa

(b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se primjenjuje izmjena:

—

Glavne sorte grožđa

(c)

Obrazloženje: Zahvaljujući trudu koji su tijekom posljednjih desetljeća uložili mađarski vinogradari dobiveno je nekoliko novih sorti grožđa, među kojima se ističe Generosa, koju je na razgraničenom području već posadilo nekoliko proizvođača. Posljednjih su godina vina proizvedena od sorte Generosa sve poznatija u profesionalnim krugovima, ali i među potrošačima, čime se pridonosi ugledu te vinogradarske regije. Sorta Pinot Blanc desetljećima se uzgaja u toj vinogradarskoj regiji, ali samo na malom području. U nekoliko podruma prodaju se vina visoke kvalitete proizvedena isključivo od grožđa sorte Pinot Blanc. Jasno je da se potencijal te sorte može u potpunosti iskoristiti u navedenoj vinogradarskoj regiji. Odobrenje sorte grožđa Pinot Noir u toj vinogradarskoj regiji važno je za proizvođače ružičastih, ali i pjenušavih vina. Kategorija ružičastih vina u gotovo svakom aspektu odgovara ukusima suvremenih potrošača i može, uz klasična bijela vina, imati velik značaj za vinogradarsku regiju Mór koja se odlikuje hladnijom klimom. Sorta Syrah godinama je prisutna u toj vinogradarskoj regiji, ali ne na velikom području. S obzirom na to da cvjeta relativno kasno i dozrijeva rano, to može biti korisno za vinogradarsku regiju, u kojoj se od te sorte proizvode blaža vina. Vino koje se od nje proizvodi paprenog je okusa, pikantno te katkad ima mineralne note, što ga čini posebnim u predmetnoj vinogradarskoj regiji.

3.   Promjene naziva i drugih podataka

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VII. Povezanost sa zemljopisnim područjem

—

VIII. Dodatni uvjeti

—

IX. Praćenje, uzorkovanje i ocjena organoleptičkih svojstava vina

(b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Obrazloženje: Izmjene tehničke prirode.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv (nazivi)

Mór

Móri

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

 Vino

4.   Opis vina

Vino – bijelo

Bijela su vina zelenkasto bijele, slamnato žute ili zlatnožute boje, blijedih ili svijetlih nijansi. Odlikuju se svježim, živahnim kiselim, cvjetnim ili voćnim notama, blagim okusom i svježinom. Uglavnom nemaju značajke koje potječu od dozrijevanja u bačvi. Vina umjereno jakog okusa uobičajeno su aromatična i izraženog karaktera. Uglavnom su lako prepoznatljive značajke sorte koja je navedena na vinu.

*

 Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost(u % vol.):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

9

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Vino – ružičasto

Ružičasta su vina ružičaste ili ljubičaste boje, boje lososa (lupine luka) ili svjetlocrvene boje, lagana su, voćnog okusa i konzumiraju se u roku od jedne godine.

*

 Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost(u % vol.):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost(u % vol.):

9

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina(u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Vino – crno

Crna vina proizvode se kao primarna vina primjenom kratkog postupka maceracije (pet do sedam dana), za konzumaciju u roku od jedne godine. Lagana su i jednostavna, a njihov miris i okus podsjeća na crveno bobičasto voće. Svjetlocrvene su boje rubina.

*

 Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost(u % vol.):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost(u % vol.):

9

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina(u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Vino – vrhunsko

Riječ je o vinima boje starog zlata. Dulje razdoblje dozrijevanja moguće je zahvaljujući uobičajeno izraženoj kiselosti i velikoj alkoholnoj jakosti. Zbog duljeg razdoblja dozrijevanja, sekundarne arome dozrijevanja postaju prevladavajuće, a katkad se javljaju i mineralna svojstva.

*

 Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

*

 U slučaju bijelih vina kasne berbe, bijelih vina izborne berbe i bijelih vina koja se proizvode od prosušenih bobica grožđa, najmanja ukupna alkoholna jakost iznosi 12,83 % volumnog udjela, a najveći sadržaj hlapljivih kiselina 2 g/l.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost(u % vol.):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost(u % vol.):

9

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

5.   Enološki postupci

(a)   Posebni enološki postupci

Vino – enološki postupci

Poseban enološki postupak

Dopuštena je upotreba serijske preše.

Enološki postupci koji nisu dopušteni

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Doslađivanje i obogaćivanje mošta za vrhunska vina nije dopušteno.

Pravila o proizvodnji vina

Postupak uzgoja

1.

Načini uzgoja vinove loze:

(a)

U slučaju vinograda zasađenih prije 1. kolovoza 2010. proizvodi vinarstva sa zaštićenom oznakom izvornosti mogu se proizvoditi od grožđa koje se bere u vinogradima u kojima se primjenjuje bilo koja od prethodno odobrenih metoda uzgoja, sve dok se u vinogradu provodi proizvodnja.

(b)

U slučaju vinograda zasađenih nakon 1. kolovoza 2010.:

i.

račvasti uzgoj;

ii.

uzgoj u obliku vaze;

iii.

uzgoj u obliku zavjese;

iv.

niski kordonac;

v.

srednje visoki kordonac;

vi.

visoki kordonac.

2.

Pravila o gustoći trsova u vinogradu:

(a)

U slučaju vinograda zasađenih prije 1. kolovoza 2010., proizvodi vinarstva sa zaštićenom oznakom izvornosti mogu se proizvoditi od grožđa koje se bere u vinogradima u kojima se primjenjuje bilo koja od prethodno odobrenih gustoća sadnje, sve dok se u vinogradu provodi proizvodnja.

(b)

Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2010.: najmanje 3 300 trsova po hektaru.

(c)

Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2016.: najmanje 3 500 trsova po hektaru.

3.

Pravila o broju pupova u vinogradu:

Za proizvodnju vina „Mór” dopušta se najviše 10 živih pupova po četvornom metru.

4.

Način berbe:

Ručna i mehanička berba dopuštena je za sva vina sa ZOI-jem. Za vrhunska vina dopuštena je samo ručna berba.

Najmanji sadržaj prirodnog šećera i potencijalna alkoholna jakost grožđa

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Za bijela, ružičasta i crna vina: 9,0 % volumnog udjela –14,9 prema mađarskoj klasifikaciji mošta (Magyar mustfok – MM).

Za bijela vina kasne berbe, bijela vina izborne berbe, bijela vina proizvedena od prosušenih bobica grožđa i vrhunska vina, najmanji sadržaj prirodnog šećera u grožđu iznosi 216 g/litra, potencijalna alkoholna jakost 12,83 % volumnog udjela te 20 prema mađarskoj klasifikaciji mošta (MM).

Pravila o datumu berbe i naznačivanju sorti

Postupak uzgoja

Određivanje datuma berbe:

Datum početka berbe određuje vijeće zajednice proizvođača vina do 20. kolovoza svake godine. Za proizvode od vina dobivene od grožđa ubranog prije datuma početka berbe koji je odredilo vijeće zajednice proizvođača vina ne može se dobiti potvrda o podrijetlu za vino s oznakom „Mór/Móri” i ti se proizvodi ne mogu staviti na tržište s oznakom ZOI. Datum berbe u obliku obavijesti objavljuje zajednica proizvođača vina. U slučaju iznimnih okolnosti (npr. vremenski uvjeti ili zarazne bolesti), mogu se dopustiti odstupanja od prethodno navedenih pravila.

Pravila o naznačivanju sorti:

Oznaka sorte i njezinih sinonima, kako su definirani u relevantnom nacionalnom zakonodavstvu o klasifikaciji sorti vinove loze prikladnih za proizvodnju vina, može se navesti na proizvodima od vina „Mór” bilo koje kategorije, pod uvjetom da se poštuju sljedeća ograničenja i dodaci:

(a)

Ako se navodi samo jedna sorta, 85 % proizvoda mora biti dobiveno od te sorte.

(b)

Ako se navodi više sorti, 100 % proizvoda mora biti dobiveno od navedenih sorti.

(c)

Sortu se ne smije navoditi na vinima „Mór” na kojima se navodi ograničen izraz „Muskotály” [muškat].

(b)   Najveći prinosi

Vino – bijelo, ružičasto, crno

100 hektolitara po hektaru

Vino – bijelo, ružičasto, crno

13 600 kg grožđa po hektaru

Vino – vrhunsko

60 hektolitara po hektaru

Vino – vrhunsko

8 500 kg grožđa po hektaru

Vino – vrhunsko – vina kasne berbe i izborne berbe

45 hektolitara po hektaru

Vino – vrhunsko – vina kasne berbe i izborne berbe

8 000 kg grožđa po hektaru

Vino – vrhunsko – vina od prosušenih bobica grožđa i ledena vina

20 hektolitara po hektaru

Vino – vrhunsko – vina od prosušenih bobica grožđa i ledena vina

5 000 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Grožđe koje potječe iz vinograda smještenih na području općina Csákberény, Csókakő, Mór, Pusztavám, Söréd i Zámoly u županiji Fejér razvrstanih u razred I. i II. u katastru vinograda (vinogradarska regija Mór) može se upotrebljavati za proizvodnju proizvoda od vina ZOI-ja „Mór/Móri”.

7.   Glavna sorta (sorte) grožđa

 

syrah – blauer syrah

 

tramini – traminer

 

syrah – serine noir

 

királyleányka – feteasca regale

 

syrah – marsanne noir

 

sauvignon – sovinjon

 

pinot noir – kék rulandi

 

pinot noir – savagnin noir

 

pinot noir – pinot cernii

 

leányka – leányszőlő

 

olasz rizling – nemes rizling

 

tramini – roter traminer

 

cabernet franc – carbonet

 

tramini – savagnin rose

 

pinot blanc – weissburgunder

 

olasz rizling – taljanska grasevina

 

chardonnay – kereklevelű

 

pinot noir – pignula

 

sauvignon – sauvignon bianco

 

olasz rizling – grasevina

 

leányka – dievcenske hrozno

 

szürkebarát – auvergans gris

 

irsai olivér – zolotis

 

kékfrankos – blaufränkisch

 

királyleányka – galbena de ardeal

 

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

 

szürkebarát – pinot gris

 

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

 

zenit

 

sauvignon – sauvignon blanc

 

sárga muskotály – weiler

 

ezerjó – korponai

 

rizlingszilváni – rizvanac

 

pinot noir – pinot tinto

 

irsai olivér – muskat olivér

 

tramini – gewürtztraminer

 

pinot noir – kisburgundi kék

 

pinot noir – spätburgunder

 

zöld veltelíni – zöldveltelíni

 

szürkebarát – pinot grigio

 

sárga muskotály – muscat lunel

 

zöld veltelíni – grüner muskateller

 

tramini – traminer rosso

 

zöld veltelíni – grüner veltliner

 

pinot noir – pino csernüj

 

rizlingszilváni – rivaner

 

tramini – tramin cervené

 

kékfrankos – moravka

 

kékfrankos – blauer lemberger

 

irsai olivér – irsai

 

rajnai rizling – rhine riesling

 

cabernet franc – cabernet

 

chardonnay – chardonnay blanc

 

sárga muskotály – muscat zlty

 

ezerjó – tausendachtgute

 

királyleányka – erdei sárga

 

ezerjó – szadocsina

 

rajnai rizling – rheinriesling

 

királyleányka – little princess

 

cabernet franc – kaberne fran

 

rajnai rizling – riesling

 

cabernet franc – gros vidur

 

merlot

 

királyleányka – königstochter

 

olasz rizling – welschrieslig

 

ottonel muskotály – muskat ottonel

 

leányka – feteasca alba

 

rajnai rizling – weisser riesling

 

sárga muskotály – muscat bélüj

 

királyleányka – königliche mädchentraube

 

rajnai rizling – johannisberger

 

pinot noir – rulandski modre

 

pinot blanc – pinot beluj

 

syrah – shiraz

 

sárga muskotály – muscat de lunel

 

olasz rizling – risling vlassky

 

cabernet sauvignon

 

chardonnay – ronci bilé

 

szürkebarát – grauburgunder

 

szürkebarát – ruländer

 

cabernet franc – carmenet

 

sárga muskotály – muskat weisser

 

cserszegi fűszeres

 

ottonel muskotály – muscat ottonel

 

rizlingszilváni – müller thurgau

 

kékfrankos – limberger

 

sauvignon – sauvignon bijeli

 

sárga muskotály – moscato bianco

 

pinot blanc – fehér burgundi

 

ezerjó – trummertraube

 

leányka – mädchentraube

 

sárga muskotály – weisser

 

sárga muskotály – muscat blanc

 

sárga muskotály – muscat de frontignan

 

ezerjó – tausendgute

 

pinot noir – pinot nero

 

ottonel muskotály – miszket otonel

 

királyleányka – dánosi leányka

 

kékfrankos – blauer limberger

 

olasz rizling – riesling italien

 

pinot noir – kék burgundi

 

pinot blanc – pinot bianco

 

ezerjó – kolmreifler

 

generosa

 

rajnai rizling – riesling blanc

 

syrah – sirac

 

chardonnay – morillon blanc

 

zöld veltelíni – veltlinské zelené

 

pinot noir – blauer burgunder

 

olasz rizling – olaszrizling

 

szürkebarát – graumönch

 

cabernet franc – gros cabernet

 

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

 

sárga muskotály – muscat sylvaner

8.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Vino (1)

1.   Opis razgraničenog područja

(a)   Prirodni i kulturni čimbenici

Vinogradarska regija Mór jedna je od najmanjih povijesnih vinogradarskih regija u Mađarskoj, a smještena je u blizini gorja Vértes u dolini Mór, koja je okružena gorjima Vértes i Bakony u županiji Fejér.

Na mikroklimu i prevladavajući smjer vjetra u predmetnoj vinogradarskoj regiji utječe dolina Mór, koja je smještena na liniji tektonskog rasjeda između gorja Bakony i Vértes. Današnja su se morfološka obilježja razvila tijekom formiranja tla u kasnom pliocenu i u kvartaru, kad su nastale izolirane erozijske gore sa šljunčanim pokrovom, dugačkim i širokim hrptima te grubim pedimentom s blagim padinama. Gorje Vértes krški je planinski lanac umjerene visine čiju strukturu čine horstovi i tektonski rovovi.

Smeđe šumsko tlo s nataloženim glinenim tlom i smeđe tlo uglavnom su se razvili na podlozi od lesa pomiješanoj s ostacima vapnenca i pijeska iz oligocena. Dolomit i vapnenac prekriveni su rendzinom.

Klima je pogodna za uzgoj vinove loze, iako je hladnija od prosjeka. Zime su blage, a tijekom cijele godine može se zabilježiti znatna cirkulacija zraka. Tijekom cijelog ljeta većina vinograda obiluje sunčevom svjetlošću. Godišnja srednja temperatura iznosi 10 °C. Područje se odlikuje umjerenom svjetlošću, a prosječna količina padalina iznosi 600–650 mm. Većina kišnih padalina bilježi se ljeti, a najmanje ih je u veljači i ožujku. Prevladavaju sjeverozapadni vjetrovi. Vremenski uvjeti obično su umjereno hladni i relativno kišni.

(b)   Ljudski čimbenici

Vjeruje se da vinogradarstvo na ovom području potječe još iz rimskih vremena. Međutim, jasan su dokaz o lokalnom uzgoju vinove loze akti izdani nakon utemeljenja mađarske države u 11. stoljeću. Prvi pisani zapis potječe iz razdoblja nakon osvajanja u srednjem vijeku. U oporuci plemića Miklósa Csáka iz 1231. prvi se put spominju vinogradi Vajal (Mór).

Osmanska vladavina negativno je utjecala na uzgoj vinove loze na predmetnom području. Pri povlačenju iz utvrde Csókakő osmanske postrojbe spalile su sela i uništile vinograde.

Ključnu su ulogu u oporavku koji je uslijedio preuzeli Red manje braće kapucina i njemački doseljenici (prve su na to područje stigle obitelji Hochburg i Lamberg) koji su sa sobom donijeli suvremenu opremu i napredne tradicije vinogradarstva i proizvodnje vina. Kapucinski redovnici iz Móra osnovali su svoj samostan između 1694. i 1696. te su održavali bliske odnose sa svojom redovničkom braćom iz Tokaja. Prema predaji, oni su im poslali reznice sorte Ezerjó kako bi im pomogli da ponovno posade svoje vinograde.

Sorta Ezerjó danas je jedan od „Hungaricuma” te je u razdoblju ponovnog sađenja nakon epidemije filoksere postala glavna sorta grožđa u toj vinogradarskoj regiji. Oporavak vinove loze i proizvodnje vina imao je važnu ulogu u razvoju Móra u trgovački grad 1758.

Iz povijesnih zapisa vidljivo je da su se prosušene bobice grožđa prvi put u toj vinogradarskoj regiji brale 1834. Zahvaljujući dobroj prenosivosti, u 19. stoljeću sve su se veće količine vina iz regije prodavale na austrijskom tržištu.

Iako je prva zajednica proizvođača vina na tom području osnovana 1882. u Csákberényju, nakon što je za to 1901. dostavljen zahtjev, neovisna vinogradarska regija Mór osnovana je odlukom iz 1928.

Od završetka Drugog svjetskog rata do kraja 1980-tih, državno poljoprivredno gospodarstvo Móra osiguravalo je tehnološke potrebe za vinogradarstvo i preradu grožđa, potrebne kapacitete za skladištenje i znatan dio mogućnosti za stavljanje proizvoda na tržište u toj vinogradarskoj regiji. Do sredine 1980-tih, vinogradi su ponovno dosegli svoju najveću rasprostranjenost koju su imali u prošlim stoljećima. Osim opskrbljivanja domaćeg tržišta, prodaja se uglavnom usmjerila na izvoz u Sovjetski Savez.

Nakon promjene režima 1990. državno poljoprivredno gospodarstvo prestalo je s poslovanjem, njegovi su vinogradarski kapaciteti ukinuti, a privatizacija je sudbinu vinogradarske regije vratila u ruke lokalnih tijela za donošenje odluka, pojedinačnih poljoprivrednika i vinarija. Time se, pak, znatno izmijenila struktura vinogradarstva. Brojne su se obitelji počele baviti uzgojem vinove loze kao zanimanjem te sada u Móru i okolici djeluju brojne uspješne vinarije. Dio vinogradarske regije u kojem se uzgaja grožđe smanjio se na 685 ha.

Zahvaljujući novom razvoju te stoljećima iskustva i stručnosti tih obiteljskih vinarija, vina iz Móra sve su popularnija kod potrošača. To dokazuju brojne zlatne medalje s nacionalnih i međunarodnih vinarskih natjecanja te početak prodaje na stranim tržištima.

Vino (2)

2.   Opis vina

Vina „Mór” imaju bogat buke mirisa i aroma, relativno veliku alkoholnu jakost i kiselost te su ugodna i obično suha. Izražen karakter punog okusa i uravnotežena kiselost čine ta vina iznimno ukusnima. Dobre godine berbe zaslužne su za skladna vina koja se odlikuju izraženom kiselošću i odgovarajućom punoćom okusa te koja, ako se upotrebljava dobra tehnologija za proizvodnju vina i primjenjuje odgovarajuće razdoblje dozrijevanja, mogu biti vrhunske kvalitete.

U stručnoj literaturi uz vina „Mór” najčešće se vežu pridjevi čvrsta, izražena i „muževna”. Vina iz te regije imaju čvrstinu, punoću okusa, sadržaj šećera i kiselost koji su inače svojstveni izvrsnim vinima. Vapnenačko tlo vinima daje kiselu čvrstinu zahvaljujući kojoj imaju izvanredan okus. Upravo ta kisela čvrstina vrhunskim vinima od odabranih sorti osigurava dugotrajnost i omogućuje njihov razvoj i dozrijevanje tijekom nekoliko godina.

Zbog izuzetne provjetrenosti doline Mór nisu učestale gljivične bolesti vinove loze. Zato se u gotovo svim godinama berbe može prerađivati zdravo grožđe. Bijela vina koja se proizvode od zdravog grožđa izvrsna su i za dugotrajno dozrijevanje i proizvodnju povijesnih vina („muzeális borok”).

U povoljnim vremenskim uvjetima grožđe sorte Ezerjó dozrijeva do zlatnožute boje i razvija odličan okus. U određenim godinama berbe, za proizvodnju glavnog vina posebne kvalitete može se upotrebljavati vino zaraženo botritisom.

3.   Povezanost između područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda

Zahvaljujući prirodnim i ljudskim čimbenicima zemljopisnog okruženja, u vinogradarskoj regiji Mór već se stoljećima proizvode vina čiji je ugled poznat u cijeloj zemlji.

Povoljna mezoklima i mikroklima na južnim i jugozapadnim obroncima planina i gorja utjecala je na razvoj dobrih lokalnih uvjeta za uzgoj.

Posebna „provjetrenost” doline važan je čimbenik za suzbijanje gljivičnih bolesti vinove loze, smanjenje ili izbjegavanje rizika od mraza ili kontroliranje njihove učestalosti. Drugi su korisni čimbenici povoljna izloženost sunčevoj svjetlosti i izvrsna mogućnost njezina iskorištavanja na strmim jugozapadnim obroncima na rubu doline Mór. Vina „Mór” svoje prepoznatljive značajke duguju i relativno velikom udjelu vapnenca u tlu.

Uzgoj grožđa i proizvodnja vina u regiji odlikuju se velikim brojem jedinstvenih, tradicionalnih značajki, čiji su dugoročni učinci od ključne važnosti. Do znatnih razlika u uzgoju vinove loze i preradi grožđa u odnosu na druge vinogradarske regije došlo je, prije svega, zbog toga što su njemački doseljenici sa sobom donijeli uzgojne prakse regija iz kojih dolaze, zatim zbog kapucinskih redovnika koji su uveli nove metode vinogradarstva i proizvodnje vina, te, konačno, zbog toga što su se te posebnosti uglavnom razvijale lokalno, te u to vrijeme u izolaciji.

U vinogradima u kojima se primjenjuju tradicionalne metode uzgoja i dalje se upotrebljavaju tehnika rezidbe na „ćelavo” i račvasti uzgoj uz primjenu kolaca, koji su karakteristični za tu vinogradarsku regiju, a kojima je cilj grozdove na biljkama približiti tlu, koje se zagrijava tijekom dana pa se time osiguravaju dobro dozrijevanje i bolja kvaliteta. Proizvođači vina „Mór” do danas primjenjuju taj pristup uzgoju. Svi proizvođači vina u regiji žele zadržati metode uzgoja u kojima je loza niska.

Osim toga, opreznim uklanjanjem pupova omogućuje se ravnomjerna raspodjela pupova, čime se pridonosi zdravom razvoju grožđa, što je ključno za proizvodnju vina „Mór” voćnog okusa.

Sirovina koja se tako dobiva iznimno je pogodna za dulje razdoblje dozrijevanja ili za, na primjer, vrhunska vina, koja se u regiji tradicionalno proizvode u bačvama. Razlog za to je činjenica da manja površina omogućuje dulje dozrijevanje u drvenim bačvama.

Sorta Ezerjó bila je glavna sorta i zaštitni znak te vinogradarske regije do 1950-ih, ali sad su joj se pridružile i druge sorte grožđa, uglavnom bijele. To su, među ostalima, Zöld veltelíni, Rizlingszilváni, Rajnai rizling, Chardonnay, Leányka, Királyleányka, Sauvignon, Szürkebarát i Tramini te nekoliko sorti plavog grožđa koje se uzgajaju u manjim količinama. Ezerjó je i dalje najvažnija sorta u toj vinogradarskoj regiji te se uzgaja na gotovo trećini njezine površine.

Stoga je vino „Mór” i dalje svuda poznato kao „Móri Ezerjó”, koje je proizišlo iz kombinacije pogodnog mjesta proizvodnje i izvrsne sorte. Ta se sorta uzgaja na nekoliko mjesta u Mađarskoj, ali svoj istinski dom ima na obroncima gorja Vértes.

9.   Dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravila o oznakama (1)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

(a)

Na etiketi se smije navesti izraz „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” [zaštićena oznaka izvornosti] i njegove varijante na mađarskom jeziku te isti izraz na bilo kojem od službenih jezika Europske unije.

(b)

Na etiketi vina zaštićene oznake izvornosti „Mór/Móri”, izraz „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” [zaštićena oznaka izvornosti] može se zamijeniti izrazom „védett eredetű bor” [vino zaštićene izvornosti].

(c)

Zaštićena oznaka izvornosti „Mór” može se zamijeniti oznakom „Móri” ili „Móri borvidék” [vinogradarska regija Mór]. Gramatička varijanta s nastavkom „-i” u nazivima svih općina navedenih u točki VIII. podtočki 1.1.2. isto se tako može navesti na etiketi.

(d)

Navođenje godine berbe obvezno je za sva primarna i nova vina.

(e)

Ako se navodi godina berbe, 85 % vina mora potjecati iz te godine berbe. Iznimka su primarna i nova vina te vina „virgin vintage” ili vina prve berbe, pri čemu 100 % vina mora potjecati iz relevantne godine berbe.

(f)

Izrazi „termőhelyen palackozva” [punjeno u boce na području proizvodnje], „termelői palackozás” [punjeno u boce kod proizvođača] i „pinceszövetkezetben palackozva” [punjeno u boce u zadružnoj vinariji] mogu se navesti na svim vinima „Mór/Móri”.

(g)

Izraz „rozé” može se zamijeniti izrazom „rosé”, a izraz „küvé” izrazom „cuvée”.

Pravila o oznakama (2)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

(h)

Kako bi se potrošačima pružile sve informacije, u slučaju vina „küvé” ili „cuvée” mogu se navesti vina dobivena miješanjem nekoliko sorti grožđa, a na etiketi se mogu navesti nazivi sorti grožđa upotrijebljenih za vino „cuvée” silaznim redoslijedom po udjelu. Ako se navode nazivi sorti, potrebno je navesti nazive svih sorti koje sadržava predmetno vino „cuvée”.

(i)

Izraz „öreg tőkék bora” [vino koje potječe od stare vinove loze] može se navesti na etiketi ako najmanje 85 % vina potječe iz vinograda čija je loza starija od 40 godina.

(j)

Navođenje izraza „birtokbor” [vino s jednog imanja] na vinima „Mór” dopušteno je ako 100 % grožđa upotrijebljenog za njihovu proizvodnju potječe s područja na kojem vinovu lozu uzgaja određena vinarija. U slučaju obiteljskog gospodarstva, izraz „birtokbor” [vino s jednog imanja] može se navesti i na etiketama vina koja se proizvode u vinogradima koje obrađuju članovi obitelji.

(k)

Izrazi „késői szüretelésű bor” [vino kasne berbe], „válogatott szüretelésű bor” [vino izborne berbe], „főbor” [glavno vino], „jégbor” [ledeno vino] i „töppedt szőlőből készült bor” [vino od prosušenih bobica grožđa] mogu se navesti samo na etiketama vrhunskih vina.

Drugi izrazi čija je upotreba ograničena, a mogu se navesti:

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

—

„muzeális bor” [povijesno vino]: bijela, vrhunska vina

—

„birtokbor” [vino s jednog imanja]: sva vina

—

„öreg tőkék bora” [vino koje potječe od stare vinove loze]: sva vina

—

„virgin vintage” ili „első szüret” [prva berba]: sva vina

—

„muskotály” [muškat]: bijela vina

—

„cuvée” ili „küvé”: sva vina

—

„szűretlen” [nefiltrirano]: crna vina

—

„primőr” [primeur] ili „újbor” [novo vino]: bijela, ružičasta, crna vina

—

„barrique”: bijela, crna, vrhunska vina

Manje zemljopisne jedinice koje se mogu upotrijebiti uz ZOI „Mór”

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Općine:

—

županija Fejér: Csákberény, Csókakő, Pusztavám, Söréd, Zámoly

Za vina „Mór” na kojima je označena općina, najmanje 85 % grožđa mora potjecati iz vinograda razvrstanih u razred I. ili II. iz te općine, a najviše 15 % prerađenog grožđa smije potjecati iz drugih dijelova razgraničenog područja proizvodnje vina „Mór”.

Pravila o prezentiranju

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vrhunska vina smiju se prodavati samo u bocama.

To se pravilo ne primjenjuje na vina koja na području proizvodnje u vlastitom podrumu proizvodi sâm proizvođač za potrošnju na mjestu proizvodnje.

Vrhunska vina smiju se prodavati samo u vinskoj godini koja slijedi nakon berbe.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (1)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Zbog povijesnih razloga vino ZOI-ja „Mór” smije se proizvoditi u sljedećim županijama i gradovima uz općine navedene u poglavlju IV.:

—

županija Fejér:

općine Aba, Alcsútdoboz, Bicske, Csabdi, Etyek, Felcsút, Gárdony, Gyúró, Igar, Kajászó, Kápolnásnyék, Lajoskomárom, Martonvásár, Mezőkomárom, Nadap, Pákozd, Pázmánd, Seregélyes, Sukoró, Szabadhídvég, Székesfehérvár, Tordas, Vál i Velence

—

županija Bács-Kiskun:

općine Ágasegyháza, Akasztó, Apostag, Bácsalmás, Bácsszőlős, Ballószög, Balotaszállás, Bátmonostor, Bócsa, Borota, Bugac, Császártöltés, Csengőd, Csátalja, Csávoly, Csikéria, Csólyospálos, Dunapataj, Dunavecse, Dusnok, Érsekcsanád, Érsekhalma, Felsőlajos, Fülöpháza, Fülöpjakab, Hajós, Harkakötöny, Harta, Helvécia, Imrehegy, Izsák, Jakabszállás, Jánoshalma, Jászszentlászló, Kaskantyú” Kecel, Kecskemét, Kelebia, Kéleshalom, Kerekegyháza, Kiskőrös, Kiskunfélegyháza, Kiskunmajsa, Kisszállás, Kunbaja, Kunbaracs, Kunfehértó, Kunszállás, Kunszentmiklós, Ladánybene, Lajosmizse, Lakitelek, Pirtó, Páhi, Rém, Solt, Soltszentimre, Soltvadkert, Sükösd, Szabadszállás, Szank, Szentkirály, Tabdi, Tázlár, Tiszaalpár, Tiszakécske, Tiszaug, Tompa, Vaskút i Zsana.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (2)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

—

županija Komárom-Esztergom:

općine Ászár, Baj, Bajót, Bársonyos, Császár, Csép, Dunaalmás, Dunaszentmiklós, Esztergom, Ete, Kerékteleki, Kesztölc, Kisbér, Kocs, Lábatlan, Mocsa, Mogyorósbánya, Nagyigmánd, Neszmély, Nyergesújfalu, Süttő, Szomód, Tát, Tata, Tokod, Vérteskethely i Vértesszőlős

—

županija Pest:

općine Abony, Albertirsa, Bénye, Budajenő, Budakeszi, Cegléd, Ceglédbercel, Csemő, Dány, Dömsöd, Gomba, Hernád, Inárcs, Kakucs, Kerepes, Kisnémedi, Kocsér, Kóka, Mogyoród, Monor, Monorierdő, Nagykőrös, Ócsa, Őrbottyán, Örkény, Páty, Pilis, Pilisborosjenő, Ráckeve, Szada, Szigetcsép, Szigetszentmárton, Szigetújfalu, Tápiószele, Tápiószentmárton, Telki, Tóalmás, Tököl, Újlengyel, Üröm, Vác, Vácegres i Veresegyház

—

županija Somogy:

općine Andocs, Balatonberény, Balatonboglár, Balatonendréd, Balatonkeresztúr, Balatonlelle, Balatonőszöd, Balatonszabadi, Balatonszemes, Böhönye, Csoma, Csurgó, Gyugy, Kaposhomok, Kaposkeresztúr, Karád, Kercseliget, Kéthely, Kötcse, Kőröshegy, Látrány, Lengyeltóti, Marcali, Mosdós i Ordacsehi.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (3)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

—

županija Tolna:

općine Alsónána, Alsónyék, Aparhant, Báta, Bátaapáti, Bátaszék, Bikács, Bölcske, Bonyhád, Bonyhádvarasd, Decs, Dunaföldvár, Dunaszentgyörgy, Dúzs, Fácánkert, Felsőnyék, Grábóc, Gyönk, Györe, Györköny, Harc, Hőgyész, Iregszemcse, Izmény, Kakasd, Kéty, Kisdorog, Kismányok, Kisszékely, Kisveke, Kölesd, Lengyel, Madocsa, Magyarkeszi, Medina, Mőcsény, Mórágy, Mucsfa, Mucsi, Nagydorog, Nagymányok, Nagyszékely, Nagyszokoly, Ozora, Őcsény, Paks, Pincehely, Regöly, Sárszentlőrinc, Simontornya, Sióagárd, Szálka, Szekszárd, Tamási, Tengelic, Tevel, Tolna, Tolnanémedi, Váralja, Várdomb, Závod, Zomba i

—

županija Veszprém:

općine Ábrahámhegy, Alsóörs, Aszófő, Badacsonytomaj, Badacsonytördemic, Balatonakali, Balatonalmádi, Balatoncsicsó, Balatonederics, Balatonfüred, Balatonfőkajár, Balatonhenye, Balatonkenese, Balatonrendes, Balatonszepezd, Balatonszőlős, Balatonudvari, Balatonvilágos, Csopak, Csabrendek, Dörgicse, Felsőörs, Gyulakeszi, Hegyesd, Hegymagas, Káptalantóti, Kisapáti, Kővágóörs, Köveskál, Lesencefalu, Lesenceistvánd, Lesencetomaj, Lovas, Mencshely, Mindszentkálla, Monostorapáti, Monoszló, Nemesgulács, Nemesvita, Óbudavár, Örvényes, Paloznak, Pécsely, Raposka, Révfülöp, Salföld, Sáska, Sümeg, Sümegprága, Szentantalfa, Szentbékkálla, Szentjakabfa, Szigliget, Tagyon, Tapolca, Tihany, Uzsa, Vászoly, Zalahaláp i Zánka

Od tog su pravila izuzeta vrhunska vina, kvalitetna pjenušava vina i kvalitetna aromatična pjenušava vina, koja se smiju prerađivati samo u općinama iz poglavlja IV.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/admin/download/2/6d/82000/Mor%20OEM_vv2_standard.pdf

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.