5.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 186/23

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 186/05)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Hajós-Baja”

Referentni broj: PDO-HU-A1388-AM02

Datum obavijesti: 15.2.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Dodavanje novih vrsta vina u kategoriju vinskih proizvoda

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

II. Opis vina

—

III. Posebni enološki postupci

—

V. Najveći prinosi

—

VI. Dopuštene sorte grožđa

—

VII. Povezanost sa zemljopisnim područjem

(b)

Naslovi u jedinstvenom dokumentu na koje se primjenjuje izmjena:

—

Opis vina

—

Postupci proizvodnje vina – Posebni enološki postupci

—

Postupci proizvodnje vina – Najveći prinosi

(c)

Zahvaljujući proširenju popisa vrsta vina jednostavnije je izraziti i naglasiti jedinstvenost i raznolikost vina „Hajós-Baja”. Ta se vina kasne berbe odlikuju punim i naglašenim okusom zahvaljujući metodi proizvodnje i postupku odležavanja. Sadržavaju neprevreli šećer. Vrhunska vina odišu puninom te se odlikuju složenim aromama i robusnim, bogatim okusom intenzivne voćnosti. U velikom broju slučajeva mogu imati istaknut okus i miris sušenog voća i džema, često u kombinaciji s intenzivnim pikantnim notama, uz prevladavajuće arome nastale odležavanjem u drvenim bačvama i u bocama. Ledena su vina robusna, uravnoteženih slatkih okusa koji proizlaze iz sadržaja neprevrelog šećera te kiselosti i alkoholne jakosti.

2.   Promjena opisa organoleptičkih svojstava postojećih vrsta vina kako bi ih se uskladilo s opisima novih vrsta vina

(a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se primjenjuje izmjena:

—

II. Opis vina

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Opis vina

(c)

Zbog novih vrsta vina znatno se proširuje raspon vrsta vina „Hajós-Baja”, zbog čega je potrebno prilagoditi opise organoleptičkih svojstava postojećih vrsta vina.

3.   Promjena analitičkih parametara pjenušavih vina

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

II. Opis vina

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Opis vina

(c)

Propisi koji su trenutačno na snazi usklađuju se sa zakonodavstvom koje je na snazi.

4.   Brisanje analitičkih zahtjeva (stupca) u pogledu najveće ukupne alkoholne jakosti

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

II. Opis vina

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Opis vina

(c)

Prethodni propis nije opravdan jer postoje slučajevi u kojima je prirodna ukupna alkoholna jakost tih vina u nekoliko godina berbe bila veća zbog klimatskih promjena. Brisanjem neće doći do negativnih utjecaja na kvalitetu vina.

5.   Dodavanje područja općine Bácsszentgyörgy razvrstanog u razred I. I II. U katastru vinograda u razgraničeno područje

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

IV. Razgraničeno područje

—

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Razgraničeno zemljopisno područje

—

Dodatni uvjeti

(c)

Granična područja općine Bácsszentgyörgy nastavak su vinorodnih općina Csátalja i Dávod. Područje od 6,8109 ha u općini Bácsszentgyörgy upisano je u katastar vinograda, a ondje posluju dva jednostavna skladišta. Značajke tog područja odgovaraju opisu povezanosti područja na kojem se proizvodi ZOI „Hajós-Baja” i samog proizvoda. Vinogradarstvo je jedna od tradicionalnih gospodarskih aktivnosti lokalnog stanovništva.

6.   Proširenje popisa dopuštenih sorti grožđa za vina: kako bi se uključila sorta Generosa

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VI. Dopuštene sorte grožđa

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Glavna sorta (sorte) grožđa

(c)

Generosa je sorta grožđa otporna na mraz i bolesti koja je jednostavna za uzgoj, a od nje se proizvode živahna, svježa i otmjena vina. Riječ je o sorti koja postaje sve popularnija u toj vinogradarskoj regiji te se trenutačno uzgaja na 12,4 hektara.

7.   Proširenje popisa dopuštenih sorti grožđa za pjenušavo vino

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VI. Dopuštene sorte grožđa

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Glavna sorta (sorte) grožđa

(c)

U toj se vinogradarskoj regiji te sorte grožđa tradicionalno upotrebljavaju za proizvodnju pjenušavog vina. Zahvaljujući profinjenim i ugodnim mirisima i aromama koji odgovaraju boji vina (bijelo, npr. „Chardonnay”; ružičasto, npr. „Kékfrankos”; ili crno, npr. „Kékfrankos”) te relativno visokoj i intenzivnoj kiselosti, komponente baznog vina za proizvodnju pjenušavog vina dobro su uravnotežene. Pjenušava vina imaju dugotrajnu pjenušavost i u njima se osjeća obilje sekundarnih mirisa i aroma koji potječu iz fermentacije u bocama. Tijekom proizvodnje pjenušavog vina s mirisom muškata („Cserszegi fűszeres”) mirisi i arome sorte grožđa i područje proizvodnje pridonose neutralnom bogatstvu okusa.

8.   Brisanje točke (c) pravila o oznakama (službeni zahtjev u pogledu upotrebe izraza)

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Dodatni uvjeti

(c)

Nazivi sorti imaju relativno važnu ulogu u donošenju odluke o kupnji vina pa vjerujemo da bi se brisanjem točke (c) pravila o oznakama mogla potaknuti prodaja vina.

9.   Brisanje točke (b) pravila o prezentiranju (pravilo o stavljanju na tržište isključivo u staklenim bocama)

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Dodatni uvjeti

(c)

Napredak postignut u području tehnika pakiranja omogućuje vinarima da upotrebljavaju vrećice u kutijama od tri, pet i deset litara u kojima mogu stavljati svoja vina na tržište ne umanjujući njihovu kvalitetu.

10.   Brisanje točke o navođenju nadležnog lokalnog odbora za ocjenjivanje vina i odjeljka o njegovu radu te brisanje odjeljka o ovlastima inspekcijskog tijela

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VIII. Dodatni uvjeti

—

IX. Inspekcije

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Zbog načina rada lokalnog odbora za ocjenjivanje vina produljuje se postupak stavljanja vina na tržište, čime se vinarima otežava rad. Osim toga, teško je osigurati sve tehničke i financijske uvjete za rad odbora pa on ne može na fleksibilan način rješavati potrebe vinarija u pogledu razvrstavanja vina.

11.   Brisanje obveze donošenja odluke tajnika na temelju evidencije nadležnog lokalnog odbora za ocjenjivanje vina

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Lokalni odbor za ocjenjivanje vina ne djeluje u toj vinogradarskoj regiji pa tražimo brisanje te obveze.

12.   Delegiranje odgovornosti za provedbu inspekcija sucu nadležnom za vinogradarsku zajednicu u okviru postupka za izvršavanje zadaća u vinogradarskoj zajednici

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

X. Postupak za izvršavanje zadaća u vinogradarskoj zajednici

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Sudac nadležan za vinogradarsku zajednicu ispunjava uvjete za provedbu inspekcija.

13.   Promjena dijela tablice o stavljanju na tržište u okviru postupka za izvršavanje zadaća u vinogradarskoj zajednici

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

X. Postupak za izvršavanje zadaća u vinogradarskoj zajednici

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Trenutačnim zakonodavstvom od suca nadležnog za vinogradarsku zajednicu ne zahtijeva se uzimanje uzoraka te stoga tražimo brisanje tog dijela. Sudac nadležan za vinogradarsku zajednicu nije odgovoran za provedbu procjene organoleptičkih svojstava pa tražimo da se i taj dio izbriše. Sudac nadležan za vinogradarsku zajednicu odgovoran je za izdavanje isprave kojom se potvrđuje podrijetlo vina (potvrda o podrijetlu vina) radi stavljanja na tržište.

14.   Tehnička izmjena (promjena naziva nadležnog tijela za sektor vina)

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—

IX. Inspekcije

(b)

Naslov u jedinstvenom dokumentu na koji se primjenjuje izmjena:

—

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)

Došlo je do promjene naziva nadležnog tijela za sektor vina te je potrebno uključiti njegov novi naziv u specifikaciju proizvoda.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Hajós-Baja

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.

Pjenušavo vino

4.   Opis vina

Bijela sortna i cuvée vina

Vina su zelenkastobijele do blijede slamnatožute boje. Imaju intenzivan buke, lagane su i često blage kiselosti te cvjetnih, voćnih ili citrusnih nota.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Ružičasta sortna i cuvée vina

Raspon boja kreće se od boje lososa do svjetlocrvene boje. Ta su vina živahna i svježa te se odlikuju voćnom aromom. Proizvode se reduktivnom metodom.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna sortna i cuvée vina

Riječ je o svježim crnim vinima voćne arome intenzivne ili tamne rubin-crvene boje. Jednostavna su, voćna i mladenačkog temperamenta, neznatne arome hrasta i tanina, obično snažne kiselosti i niske alkoholne jakosti.

Crna su vina srednje punog i punog okusa, tamne rubin-crvene boje ili blijede granatne boje. Pikantnog su mirisa, robusnog okusa i zamjetnog sadržaja tanina. Djelomično ili u potpunosti dozrijevaju u drvenim bačvama, ali okus hrasta ne prevladava.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Bijela sortna i cuvée vina kasne berbe

Riječ je o vinima zlatne boje, složenog mirisa i robusne, uljne teksture. Bogatog su okusa, pri čemu arome proizlaze iz odležavanja u drvenim bačvama ili bocama, ugodne su kiselosti i alkoholne jakosti te često sadržavaju neprevreli šećer.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

23,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna sortna i cuvée vina kasne berbe

Riječ je o vinima boje rubina ili tamnocrvene boje, složenog mirisa i robusne, uljne teksture. Bogatog su okusa, pri čemu arome proizlaze iz odležavanja u drvenim bačvama ili bocama, ugodne su kiselosti i alkoholne jakosti te često sadržavaju neprevreli šećer.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

23,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Bijela sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete

Vina su zelenkastobijele do zlatne boje. Odlikuju se prije svega cvjetnim, voćnim i citrusnim notama te obiljem intenzivnih i složenih mirisa i aroma. Neka od njih mogu biti reduktivna i zrela vina punog okusa.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Ružičasta sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete

Raspon boja kreće se od boje lososa do svjetlocrvene boje. Ta su vina profinjena, živahna i svježa te se odlikuju voćnim mirisom. Proizvode se reduktivnom metodom.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete

Riječ je o vinima tamne rubin-crvene boje ili blijede granatne boje, pikantnog mirisa i punog okusa, zamjetnog sadržaja tanina. Djelomično ili u potpunosti dozrijevaju u drvenim bačvama, ali okus hrasta ne prevladava. U tim se vinima razvijaju mirisi i arome sušenog voća i marmelade kao posljedica dugotrajnog postupka fermentacije.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Bijela ledena vina

Riječ je o vinima boje starog zlata. Imaju bogatu i složenu aromu, koncentriran okus koji se odlikuje jasnom kiselošću i slatkoćom poput meda te vrlo visok sadržaj šećera.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

23,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna ledena vina

Riječ je o vinima brončano crvene boje. Imaju bogatu i složenu aromu, koncentriran okus koji se odlikuje slatkoćom poput meda te vrlo visok sadržaj kiselosti i okus koji podsjeća na sušeno voće.

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

23,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Bijela pjenušava vina

Boja: zelenkastobijela, boja breskve, blijedo slamnatožuta

Miris: intenzivno voćni i cvjetni

Okus i aroma: svježi, zamjetni, uravnotežene kiselosti

Pjenušavost: uravnotežena, postojana

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

13,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Ružičasta pjenušava vina

Boja: blijedoružičasta, boja lupine luka ili boja lososa

Miris: izražen, podsjeća na voće

Okus i aroma: usklađene i blage kiselosti

Pjenušavost: fina, postojana

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

13,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna pjenušava vina

Boja: boja rubina, tamna rubin-crvena boja

Miris: intenzivan, mladenačkih karakteristika, voćni

Okus i aroma: pikantni, voćni i zaokruženi

Pjenušavost: postojana, uravnotežena

* Najveća ukupna alkoholna jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida odgovaraju graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

9

Najmanja ukupna kiselost

5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

13,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

5.   Enološki postupci

(a)   Osnovni enološki postupci

Enološki postupci koji nisu dopušteni

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Bijela sortna i cuvée vina kasne berbe, crna sortna i cuvée vina kasne berbe, bijela ledena vina, crna ledena vina: povećanje alkoholne jakosti, zaslađivanje

Bijela sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete, ružičasta sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete, crna sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete: zaslađivanje

Obvezni enološki postupci

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Bijela ledena vina, crna ledena vina: grožđe se mora brati na temperaturi nižoj od – 7 °C i prešati u smrznutom stanju

Vinogradarska pravila

Postupak uzgoja

1.

 Načini uzgoja vinove loze:

(a)

Vinogradi zasađeni prije 31. prosinca 2011.: bilo koji;

(b)

Vinogradi zasađeni nakon 1. siječnja 2012.: natkriveni račvasti uzgoj, niski i srednji kordonac, uzgoj u obliku vaze, uzgoj u obliku kišobrana, kordonac Moser, kordonac Sylvoz, poboljšani kordonac Moser, uzgoj u obliku jednostruke zavjese

2.

 Pravila o gustoći trsova u vinogradu:

(a)

Vinogradi zasađeni prije 31. prosinca 2011.: bilo kakva;

(b)

Vinogradi zasađeni nakon 1. siječnja 2012.:

—

gustoća sadnje: najmanje 3 300 trsova/ha,

—

razmak između redova: 1,00–3,60 m,

—

razmak između trsova: od najmanje 0,60 m do 1,20 m (u slučaju sadnje dvostrukih trsova potrebno je uzeti u obzir prosječni razmak između trsova).

3.

 Broj pupova: najviše 12 živih pupova po kvadratnom metru

4.

 Određivanje datuma berbe: na temelju odluke vijeća nadležne vinogradarske zajednice koja se temelji na testnim berbama koje se svake godine provode jednom tjedno počevši od 1. kolovoza.

Najmanja potencijalna alkoholna jakost grožđa izražena u mađarskoj klasifikaciji mošta (MM) i alkoholna jakost u % volumnog udjela

Postupak uzgoja

Bijela sortna i cuvée vina, ružičasta sortna i cuvée vina, crna sortna i cuvée vina te siller sortna i cuvée vina: 14,9 MM, 9,0 % volumnog udjela

Bijela sortna i cuvée vina kasne berbe, crna sortna i cuvée vina kasne berbe: 19,0 MM, 12,08 % volumnog udjela

Bijela sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete: 17,5 MM, 10,97 % volumnog udjela

Ružičasta sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete, crna sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete: 17,4 MM, 10,89 % volumnog udjela

Bijela ledena vina, crna ledena vina: 25,0 MM, 16,66 % volumnog udjela

Pjenušavo vino: 14,9 MM, 9,0 % volumnog udjela

(b)   Najveći prinosi

Bijela sortna i cuvée vina, ružičasta sortna i cuvée vina, crna sortna i cuvée vina te siller sortna i cuvée vina:

100 hl/ha

Bijela sortna i cuvée vina, ružičasta sortna i cuvée vina, crna sortna i cuvée vina te siller sortna i cuvée vina:

14 300 kg grožđa po hektaru

Bijela sortna i cuvée vina kasne berbe, crna sortna i cuvée vina kasne berbe:

70 hl/ha

Bijela sortna i cuvée vina kasne berbe, crna sortna i cuvée vina kasne berbe:

10 000 kg grožđa po hektaru

Bijela sortna vina vrhunske kvalitete, ružičasta sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete, crna sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete

60 hl/ha

Bijela sortna vina vrhunske kvalitete, ružičasta sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete, crna sortna i cuvée vina vrhunske kvalitete

8 500 kg grožđa po hektaru

Bijela ledena vina, crna ledena vina:

42 hl/ha

Bijela ledena vina, crna ledena vina:

6 000 kg grožđa po hektaru

Pjenušavo vino:

100 hl/ha

Pjenušavo vino:

14 300 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Područja sljedećih općina koja su razvrstana u razred I. i II. u katastru vinograda: Baja, Bácsszentgyörgy, Bátmonostor, Borota, Császártöltés, Csátalja, Csávoly, Dávod, Dusnok, Érsekcsanád, Érsekhalma, Hajós, Nagybaracska, Nemesnádudvar, Rém, Sükösd, Vaskút.

7.   Glavne sorte vinove loze

kékoportó – portugalske modré

kadarka – kadar

rajnai rizling – rheinriesling

kadarka – jenei fekete

cabernet franc – kaberne fran

rajnai rizling – riesling

zweigelt – zweigeltrebe

cabernet franc – gros vidur

kékoportó – portugizer

sauvignon – sovinjon

merlot

kövidinka – a dinka crvena

pinot noir – kék rulandi

pinot noir – savagnin noir

pinot noir – pinot cernii

olasz rizling – welschrieslig

ottonel muskotály – muskat ottonel

kadarka – törökszőlő

kadarka – szkadarka

rajnai rizling – weisser riesling

olasz rizling – nemes rizling

rajnai rizling – johannisberger

kövidinka – a dinka rossa

pinot noir – rulandski modre

kövidinka – a ruzsica

pinot blanc – pinot beluj

cabernet franc – carbonet

pinot blanc – weissburgunder

olasz rizling – taljanska grasevina

chardonnay – kereklevelű

olasz rizling – risling vlassky

pinot noir – pignula

cabernet sauvignon

sauvignon – sauvignon bianco

olasz rizling – grasevina

szürkebarát – auvergans gris

chardonnay – ronci bilé

irsai olivér – zolotis

szürkebarát – grauburgunder

kékfrankos – blaufränkisch

szürkebarát – ruländer

cabernet franc – carmenet

szürkebarát – pinot gris

cserszegi fűszeres

ottonel muskotály – muscat ottonel

kékoportó – blauer portugieser

kékfrankos – limberger

sauvignon – sauvignon blanc

sauvignon – sauvignon bijeli

zweigelt – rotburger

kadarka – csetereska

pinot blanc – fehér burgundi

kadarka – negru moale

kövidinka – a dinka mala

pinot noir – pinot tinto

kékoportó – portugais bleu

irsai olivér – muskat olivér

kadarka – kadarka negra

pinot noir – pinot nero

ottonel muskotály – miszket otonel

kadarka – gamza

pinot noir – kisburgundi kék

kadarka – fekete budai

pinot noir – spätburgunder

kövidinka – a kamena dinka

kékfrankos – blauer limberger

olasz rizling – riesling italien

pinot noir – kék burgundi

pinot blanc – pinot bianco

generosa

szürkebarát – pinot grigio

kövidinka – steinschiller

rajnai rizling – riesling blanc

pinot noir – pino csernüj

chardonnay – morillon blanc

kékfrankos – moravka

zweigelt – blauer zweigeltrebe

pinot noir – blauer burgunder

olasz rizling – olaszrizling

szürkebarát – graumönch

kékfrankos – blauer lemberger

cabernet franc – gros cabernet

irsai olivér – irsai

rajnai rizling – rhine riesling

cabernet franc – cabernet

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

chardonnay – chardonnay blanc

kékoportó – modry portugal

8.   Opis povezanosti

Vina i pjenušava vina – Opis razgraničenog područja

(a)   Prirodni i kulturni čimbenici

Područje obuhvaćeno zaštićenom oznakom izvornosti „Hajós-Baja” smješteno je na jugu Mađarske, na sjevernim obroncima gorja Telecskai. Na zapadu je omeđeno Dunavom, na sjeveru i istoku pješčanim visoravnima regije Homokhátság između Dunava i Tise, a na jugu državnom granicom.

Dunav je imao važnu ulogu u oblikovanju područja proizvodnje. Sadašnje je korito rijeke nastalo kao posljedica mjera regulacije rijeke.

Značajke okoliša na području proizvodnje u velikoj su mjeri uvjetovane raznolikom topografijom regije. Najveći je dio područja smješten na 150 m nadmorske visine.

Kad je riječ o topografiji, područje je protkano brdima i dolinama koji uglavnom gledaju na sjeverozapad ili jugoistok i nude prikladne uvjete za vinogradarstvo. Visinske razlike mogu biti veće od 10–20 metara. Nagib padina iznosi od 2 do 10 %.

Tlo na području proizvodnje obuhvaćenom zaštićenom oznakom izvornosti „Hajós-Baja” uglavnom se sastoji od ploča vapnenačkih pješčanih tala (humus i živi pijesak) formiranih na podlozi od lesa, ali katkad se može naići i na smeđe šumsko tlo, crnicu te livadna i aluvijalna tla.

Klimatski uvjeti na području proizvodnje uvjetovani su kontinentalnom klimom koja prevladava u Mađarskoj, a odlikuje se prije svega vrućim ljetima i hladnim zimama. U proljeće i jesen česta je pojava mraza zbog klimatskih uvjeta i relativno niske nadmorske visine.

Temperatura u prosjeku iznosi oko 11–12 °C. Broj sunčanih sati godišnje iznosi više od 2 000. Prosječna količina oborine iznosi 450–500 mm godišnje, što je prikladno za potrebe vinove loze, unatoč nejednakoj raspoređenosti oborina tijekom godine.

(b)   Ljudski čimbenici

Na području proizvodnje postoji bogata vinogradarska i vinarska tradicija. Kao i u ostatku Mađarske, vinogradarstvo u toj regiji potječe još iz rimskih vremena.

Vinska regija Hajós-Baja proteže se uz nekadašnje granice Rimskog Carstva (rijeka Dunav označavala je „limes”, granicu Carstva), ali utjecaj Rimljana došao je čak i do te regije.

Vinogradarsku tradiciju u srednjem vijeku unazadila je turska okupacija u 16. i 17. stoljeću, zbog koje je došlo do naglog smanjenja broja stanovnika i pada proizvodnje.

Po završetku turske okupacije naseljavanje obitelji s njemačkog govornog područja, uglavnom iz Švapske, imalo je znatan utjecaj na povratak proizvodnje grožđa te na uspostavljanje vinarske kulture i tehnologija za proizvodnju vina koje su karakteristične za područje proizvodnje. Vinogradarstvo je preseljeno na pješčana područja nakon epidemije filoksere jer su ta područja bila otporna na filokseru, ali zahvaljujući obnovi vinove loze određena su se zemljišta s izvanrednim uvjetima za proizvodnju ponovno počela upotrebljavati za uzgoj. Sekundarno strukovno obrazovanje u Baji je uvedeno 1904.

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata pojavile su se velike vinarije i došlo je do reforme sektora vinogradarstva. Uz tradicionalne sorte koje su se dotad upotrebljavale gotovo isključivo (Ezerjó, Kadarka, Kövidinka, Mézes), proizvođači su počeli saditi i sorte Kékfrankos, Leányka, Muscat Ottonel i Olaszrizling.

Prednost se počela davati različitim oblicima tehnika uzgoja u kojima se ostavlja veći razmak između redova, te uzgoju u visinu. Uz dodatne promjene u vidu sorti (sadnja svjetski poznatih sorti kao što su Chardonnay ili Cabernet Sauvignon), povećanje površine obrađenog područja i promjenu metoda uzgoja, krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je i do razvoja osuvremenjenih pogona za proizvodnju vina velikog kapaciteta.

Pjenušava vina – Opis razgraničenog područja

(b)   Ljudski čimbenici

Uz sve prethodno navedeno pjenušava vina „Hajós-Baja” odlikuju se i sljedećim značajkama:

Na području proizvodnje postoji bogata tradicija vinogradarstva i proizvodnje pjenušavih vina.

Hosszúhegyi Állami Gazdaság (državno gospodarstvo Hosszúhegy) započeo je proizvodnju pjenušavog vina u toj regiji 1975.

Do osamdesetih godina proizvodilo se 25 milijuna boca godišnje. Većina ih se stavljala na tržište kao pjenušavo vino proizvedeno primjenom ruske tehnike dozrijevanja u spremnicima.

U pogonu se proizvodilo i pjenušavo vino koje je dulje dozrijevalo u spremnicima.

Obitelj pjenušavih vina „Carmen” uključivala je i ružičasta i crna vina.

Od sredine 2000-ih jedna vinarija u obiteljskom vlasništvu na tom području proizvodi pjenušava vina klasičnom tehnikom dozrijevanja u boci.

Vino

2.   Opis vina

Zahvaljujući prirodnom okolišu vinske regije moguća je proizvodnja vina punog okusa, blage kiselosti, glatke teksture i velike alkoholne jakosti. Lesni podsloj tla bogat je hranjivim tvarima i ima znatnu sposobnost zadržavanja vode, što grožđu koje se uzgaja na tom području daje jedinstvene značajke, a vina dobivaju mineralna svojstva koja proizlaze iz vapnenačkog podsloja tla.

Bijela i ružičasta vina snažnog su mirisa i bogatog okusa. Crna vina obično imaju voćni okus, tamne su boje i zamjetnog sadržaja tanina te se sporo razvijaju.

Vrhunska vina odišu puninom te se odlikuju složenim aromama i robusnim, bogatim okusom intenzivne voćnosti. U velikom broju slučajeva mogu imati istaknut okus i miris sušenog voća i marmelade, često u kombinaciji s intenzivnim pikantnim notama, uz prevladavajuće arome nastale odležavanjem u drvenim bačvama i u bocama.

Ta se vina kasne berbe odlikuju punim i naglašenim okusom zahvaljujući metodi proizvodnje i postupku odležavanja. Sadržavaju neprevreli šećer.

Ledena su vina robusna, uravnoteženih slatkih okusa koji proizlaze iz sadržaja neprevrelog šećera te kiselosti i alkoholne jakosti.

Preporučuje se vina s predmetnog područja proizvodnje stavljati na tržište nakon odležavanja u bačvama i bocama.

3.   Povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda

Prirodni okoliš ima ključan utjecaj na značajke vina. Zahvaljujući tim prepoznatljivim značajkama nastaju vina koja su prije svega punog okusa, glatke teksture, umjerene kiselosti i velike alkoholne jakosti.

Pješčanim tlima svojstveno je da se brzo zagrijavaju i bolje reflektiraju sunčevu svjetlost zbog svijetle boje, što pomaže u dozrijevanju grožđa. Osim toga, lesni podsloj tla bogat je hranjivim tvarima i ima znatnu sposobnost zadržavanja vode, što lokalnim sortama grožđa daje jedinstvene značajke, a vina dobivaju mineralna svojstva koja proizlaze iz vapnenačkog podsloja tla.

Zahvaljujući tlu i klimatskim uvjetima, bijela i ružičasta vina intenzivne su arome i bogatog okusa. Crna vina obično imaju voćni okus, tamne su boje i zamjetnog sadržaja tanina te se sporo razvijaju. Preporučuje se vina s predmetnog područja proizvodnje stavljati na tržište nakon odležavanja u bačvama i bocama.

Vinska regija Hajós-Baja ključan je segment sektora vinogradarstva i vinarstva mađarske poljoprivrede. Vinogradarstvo ima velik gospodarski značaj, ali i važnu društvenu ulogu jer pridonosi zadržavanju lokalnog stanovništva.

Vinogradarstvo i vinarstvo, te s njima povezan vinski turizam, nastavljaju se razvijati. Na tom je području smješteno i najveće mađarsko selo vinskih podruma, Hajósi Pincefalu.

Utjecaj ljudskih čimbenika na područje proizvodnje može se primijetiti u sljedećim područjima:

—

savjestan razvoj strukture sorti (uključujući tradicionalne i nove sorte) u skladu s ekološkim potencijalom područja,

—

razvoj tehnologije u području vinogradarstva i vinarstva u skladu s ekološkim značajkama i značajkama tržišta,

—

razvoj strukture proizvodnje i integracije prilagođene ekološkim i tržišnim uvjetima.

Pjenušavo vino

2.   Opis vina

Bazna vina uglavnom su punog okusa, umjerene kiselosti, glatke teksture i velike alkoholne jakosti.

Odlikuju se i mineralnim svojstvima. Bijela i ružičasta bazna vina snažne su arome i bogatog okusa. Crna bazna vina obično imaju voćni okus, tamne su boje i zamjetnog sadržaja tanina.

3.   Povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda

Prirodni okoliš ima ključan utjecaj na značajke baznih vina. Zahvaljujući tim prepoznatljivim značajkama nastaju bazna vina koja su prije svega punog okusa, umjerene kiselosti, relativno glatke teksture i velike alkoholne jakosti.

Pješčanim tlima svojstveno je da se brzo zagrijavaju i bolje reflektiraju sunčevu svjetlost zbog svijetle boje, što pomaže u dozrijevanju grožđa. Osim toga, lesni podsloj tla bogat je hranjivim tvarima i ima znatnu sposobnost zadržavanja vode, što lokalnim sortama grožđa daje jedinstvene značajke, a bazna vina dobivaju mineralna svojstva koja proizlaze iz vapnenačkog podsloja tla.

Zahvaljujući tlu i klimatskim uvjetima, bijela i ružičasta bazna vina intenzivne su arome i bogatog okusa. Siller bazna vina i crna bazna vina obično imaju voćni okus, tamne su boje i zamjetnog sadržaja tanina te se sporo razvijaju.

Utjecaj ljudskih čimbenika na područje proizvodnje može se primijetiti u sljedećim područjima:

—

savjestan razvoj strukture sorti (uključujući tradicionalne i nove sorte) u skladu s ekološkim potencijalom područja,

—

razvoj tehnologije u području vinogradarstva i vinarstva te proizvodnje pjenušavih vina u skladu s ekološkim značajkama i značajkama tržišta,

—

razvoj strukture proizvodnje i integracije prilagođene ekološkim i tržišnim uvjetima.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, drugi zahtjevi)

Pravila o oznakama

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Nazivi manjih zemljopisnih područja koji se mogu naznačiti na etiketi: Baja, Bátmonostor, Bácsszentgyörgy, Borota, Császártöltés, Csátalja, Csávoly, Dávod, Dusnok, Érsekcsanád, Érsekhalma, Hajós, Nagybaracska, Nemesnádudvar, Rém, Sükösd, Vaskút.

Izrazi koji se mogu naznačiti: barrique, cuvée, muskotály [muškat], primőr [primeur], prémium [vrhunsko vino], siller, késői szüretelésű [kasna berba], jégbor [ledeno vino].

Pravila o punjenju u boce (primjenjuju se na sve kategorije proizvoda i vrste vina)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

(a)

U vinskim podrumima na području vinske regije Hajós-Baja vina iz vlastite proizvodnje mogu se prodavati izravno iz spremnika ili boce u slučaju konzumacije na lokaciji.

(b)

Punjenje u boce može se provoditi samo u pogonu za punjenje registriranom u vinogradarskoj zajednici vinske regije Hajós-Baja. Prezentacija se može odvijati izvan područja proizvodnje samo uz dostavljanje obavijesti 48 sati prije prezentiranja. Obavijest treba dostaviti vijeću vinogradarske zajednice vinske regije Hajós-Baja („Hajós-Bajai Borvidék Hegyközségi Tanácsa”). Punjenje u boce mora se izvršiti u roku od 90 dana od iznošenja vina iz mjesta proizvodnje.

Proizvodnja izvan ograničenog područja proizvodnje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje u razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

U općinama Bócsa, Kecel, Kéleshalma i Kiskőrös.

Poveznica na Specifikaciju Proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/admin/download/3/5d/82000/Hajos%20Baja%20OEM_v3_standard.pdf

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.