20.5.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 172/11


Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 172/05)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Duna-Tisza-közi”

Referentni broj PGI-HU-A1342-AM02

Datum obavijesti: 14.2.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Promjena najmanje stvarne alkoholne jakosti na 4,5 % v/v

a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se odnosi izmjena:

II. Opis vina

VII. Povezanost sa zemljopisnim područjem

b)

Odjeljci jedinstvenog dokumenta na koje se odnosi izmjena:

Opis vina

Povezanost sa zemljopisnim područjem

c)

Na tržištu postoji potražnja za vinima s nižim udjelom alkohola i laganom strukturom koja sadržavaju neprevreli šećer. Organoleptička svojstva proizvoda s relativno niskim stvarnim udjelom alkohola koji sadržavaju neprevreli šećer ispunjavaju zahtjeve specifikacije proizvoda.

2.   Izmjena općih pravila o oznakama

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

VIII. Dodatni uvjeti

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Dodatni uvjeti – Pravila o oznakama

c)

Smatramo da naziv sorte treba biti istaknut i jasno čitljiv na etiketama vina koja nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”, a da etiketa pritom zadrži svoj karakter i ne bude pretrpana informacijama.

3.   Povećanje najvećeg prinosa po hektaru na 160 hl/ha

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

V. Najveći prinos

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Metode proizvodnje vina – Najveći prinos

c)

Program restrukturiranja prethodnih godina znatno je izmijenio strukturu vinograda u proizvodnom području. Proizvođači sada imaju mnogo učinkovitije vinograde, u kojima grožđe nepromijenjene kvalitete daje veći prinos, na razini kojega se mogu proizvoditi i vina koja uživaju ugled oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”.

4.   Mogućnost proizvodnje bijelog vina iz sorata Mátrai muskotály i Vértes csillaga

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

VI. Dopuštene sorte vinove loze

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Glavne sorte vinove loze

c)

Visokokvalitetno vino može se proizvoditi od sorata vinove loze Mátrai muskotály i Vértes csillaga. Grožđe tih nerazvrstanih sorata upotrebljavali su uglavnom lokalni proizvođači za mošt. Dopuštanjem uporabe zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” može se dodatno ojačati ugled tih vina.

5.   Mogućnost proizvodnje crnog vina iz sorte Syrah

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

VI. Dopuštene sorte grožđa

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Glavne sorte vinove loze

c)

Sorta Syrah zadnjih se godina sadi na području između rijeka Dunava i Tise i od tog se grožđa proizvodi visokokvalitetno vino. Dopuštanjem uporabe zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” omogućuje se da se vino stavlja na tržište s oznakom mjesta podrijetla.

6.   Proširenje proizvodnog područja izvan definiranog područja

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

VIII. Dodatni uvjeti

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Dodatni uvjeti – Proizvodnja izvan definiranog proizvodnog područja

c)

Radi konkurentnosti i boljih mogućnosti uporabe grožđa koje se ondje uzgaja vrijedilo bi proizvodnju proširiti izvan definiranog područja na cijelo područje koje je dopušteno pravilima. Na tom su području omogućeni isti uvjeti prerade kao na proizvodnom području koje je trenutačno obuhvaćeno zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”.

7.   Povećanje broja sorata od kojih se može proizvoditi vino Muskotály (Muškat)

a)

Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:

VIII. Dodatni uvjeti

b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:

Dodatni uvjeti – Pravila o uporabi određenih izraza

c)

Na temelju nacionalnih propisa sorte Csabagyöngye, Mátrai muskotály i Zefir razvrstane su kao sorte muškata, čime se objašnjava uporaba tih sorata.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Duna-Tisza-közi

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Bijela sortna i cuvée vina

Sortna su vina živahna i svježa, srednjeg trajanja na nepcu te imaju voćne i cvjetne arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.

*

Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)

8

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)

4,5

Najmanji udio ukupne kiselosti

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

16,67

Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Ružičasta sortna i cuvée vina

Lagana i svježa, izražene kiselosti, dobivaju se od crnog grožđa sa živahnim i svježim voćnim aromama i okusima (maline, breskve, višnje, crnog ribiza, jagode itd.) te povremeno s cvjetnim aromama. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.

*

Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)

8

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)

4,5

Najmanji udio ukupne kiselosti

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

13,33

Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Šiler sortna i cuvée vina

Sortna vina imaju arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu, sa zaokruženim kiselinama; miješana vina imaju svojstva koja odražavaju razmjerne udjele upotrijebljenih sorata; ta su vina puna, s umjerenim sadržajem tanina. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.

*

Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)

8

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)

4,5

Najmanji udio ukupne kiselosti

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

20

Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

Crna sortna i cuvée vina

Crna sortna vina imaju arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu, sa zaokruženim kiselinama; miješana vina imaju udio tanina koji odražava razmjerne udjele upotrijebljenih sorata te baršunast okus i punoću; ta vina imaju arome voća (višnja, malina, orah, crni ribiz itd.), začina (cimet, vanilija), čokolade i duhana; mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.

*

Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)

8

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)

4,5

Najmanji udio ukupne kiselosti

3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

20

Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

5.   Enološki postupci

a.   Osnovni enološki postupci

Pravila o uzgoju vinove loze:

Postupak uzgoja

1.

Pravila o uzgoju vinove loze:

a.

U slučaju postojećih vinograda zasađenih prije 1. siječnja 2012. vina koja nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” mogu se proizvoditi od grožđa iz određenog vinograda ako se taj vinograd i dalje obrađuje, bez obzira na metodu uzgoja ili gustoću sadnje.

b.

U slučaju vinograda koji su zasađeni nakon 1. siječnja 2012. proizvodi koji nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” smiju se proizvoditi samo od grožđa iz vinograda zasađenih primjenom sljedećih metoda uzgoja:

i.

Uzgoj na reznike

ii.

Uzgoj u obliku kišobrana

iii.

Kordonac Moser i poboljšani kordonac Moser

iv.

Uzgoj u obliku jednostruke zavjese

v.

Kordonac Sylvoz

Pravila o gustoći trsova u vinogradu

Postupak uzgoja

a.

Za vinograde zasađene nakon 1. siječnja 2012. gustoća sadnje trebala bi biti najmanje 3 300 trsova po hektaru.

b.

Razmak između brajdi i trsova mora se odrediti na temelju sadnje u ravnomjerno raspoređenim brajdama i trsovima te dvostrukim brajdama i/ili dvostrukim trsovima. Razmak između brajdi mora biti najmanje 1 m, a najviše 3,6 m, dok razmak između trsova mora biti najmanje 0,6 m do najviše 1,2 m. U slučaju dvostrukih trsova ključni je čimbenik prosječan razmak između trsova.

c.

Konačni prinos potreban za ispunjavanje ciljeva proizvodnje mora se odrediti razrjeđivanjem grozdova, koje treba obaviti tijekom vegetacijskog razdoblja.

Najmanji udio šećera u grožđu

Postupak uzgoja

Najmanji udio prirodnog šećera u grožđu (prema mađarskoj klasifikaciji mošta (MM°), na 17,5 °C):

1.

Bijela sortna i cuvée vina 13,43

2.

Ružičasta sortna i cuvée vina 13,43

3.

Šiler sortna i cuvée vina 13,43

4.

Bijela sortna i cuvée vina 13,43

Najmanja potencijalna alkoholna jakost grožđa (% vol), na 20 °C:

1.

Bijela sortna i cuvée vina 8

2.

Ružičasta sortna i cuvée vina 8

3.

Šiler sortna i cuvée vina 8

4.

Bijela sortna i cuvée vina 8

b.   Najveći prinosi

Vino

160 hl/ha

Grožđe

24 000 kg grožđa po hektaru

6.   Definirano zemljopisno područje

Područja okruga Bács-Kiskun, Csongrád, Jász-Nagykun-Szolnok i Pest, koja su prema katastru vinograda vinogradarskih regija razvrstana u razrede I. i II.

7.   Glavne sorte vinove loze

 

tramini – traminer

 

syrah – serine noir

 

syrah – marsanne noir

 

kadarka – jenei fekete

 

hamburgi muskotály – muscat de hamburg

 

pozsonyi fehér – czétényi fehér

 

kékoportó – portugizer

 

kövidinka – a dinka crvena

 

pinot noir – kék rulandi

 

furmint – zapfner

 

furmint – posipel

 

furmint – som

 

tramini – roter traminer

 

cabernet franc – carbonet

 

zalagyöngye

 

nektár

 

tramini – savagnin rose

 

furmint bianco

 

chardonnay – kereklevelű

 

medina

 

aletta

 

csabagyöngye – perle di csaba

 

olasz rizling – grasevina

 

kékfrankos – blaufränkisch

 

királyleányka – galbena de ardeal

 

szürkebarát – pinot gris

 

kunleány

 

csabagyöngye – pearl of csaba

 

sauvignon – sauvignon blanc

 

rozália

 

ezerfürtű

 

kékoportó – portugais bleu

 

kadarka – kadarka negra

 

tramini – gewürtztraminer

 

pinot noir – kisburgundi kék

 

pátria

 

pinot noir – spätburgunder

 

zöld veltelíni – zöldveltelíni

 

kerner

 

arany sárfehér – huszár szőlő

 

szürkebarát – pinot grigio

 

kövidinka – steinschiller

 

tramini – traminer rosso

 

gyöngyrizling

 

pinot noir – pino csernüj

 

rizlingszilváni – rivaner

 

tramini – tramin cervené

 

csabagyöngye – perla di csaba

 

irsai olivér – irsai

 

chardonnay – chardonnay blanc

 

hamburgi muskotály – muszkat gamburgszkij

 

hárslevelű – garszleveljü

 

ezerjó – tausendachtgute

 

királyleányka – erdei sárga

 

kékoportó – portugalske modré

 

rajnai rizling – rheinriesling

 

királyleányka – little princess

 

bíbor kadarka

 

hárslevelű – feuilles de tilleul

 

cabernet franc – gros vidur

 

királyleányka – königstochter

 

hamburgi muskotály – muscat de hambourg

 

ottonel muskotály – muskat ottonel

 

kadarka – törökszőlő

 

rajnai rizling – weisser riesling

 

kövidinka – a ruzsica

 

pinot blanc – pinot beluj

 

zengő

 

hamburgi muskotály – miszket hamburgszki

 

cabernet sauvignon

 

pelso

 

chardonnay – ronci bilé

 

szürkebarát – grauburgunder

 

franc – carmenet

 

kékfrankos – limberger

 

ezerjó – trummertraube

 

hamburgi muskotály – moscato d’Amburgo

 

ezerjó – tausendgute

 

arany sárfehér – német dinka

 

olasz rizling – riesling italien

 

bianca

 

generosa

 

pölöskei muskotály

 

blauburger

 

syrah – sirac

 

chardonnay – morillon blanc

 

zweigelt – blauer zweigeltrebe

 

pinot noir – blauer burgunder

 

olasz rizling – olaszrizling

 

cabernet franc – gros cabernet

 

odysseus

 

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

 

kékoportó – modry portugal

 

alicante boushet

 

chasselas – weisser gutedel

 

syrah – blauer syrah

 

királyleányka – feteasca regale

 

sauvignon – sovinjon

 

pinot noir – savagnin noir

 

pinot noir – pinot cernii

 

villard blanc

 

nero

 

olasz rizling – nemes rizling

 

pinot blanc – weissburgunder

 

olasz rizling – taljanska grasevina

 

viktória gyöngye

 

pinot noir – pignula

 

orpheus

 

sauvignon – sauvignon bianco

 

duna gyöngye

 

szürkebarát – auvergans gris

 

irsai olivér – zolotis

 

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

 

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

 

zenit

 

csillám

 

ezerjó – korponai

 

rizlingszilváni – rizvanac

 

kadarka – negru moale

 

chasselas – chrupka belia

 

pinot noir – pinot tinto

 

turán

 

irsai olivér – muskat olivér

 

hárslevelű – lipovina

 

chasselas – fendant blanc

 

kadarka – gamza

 

chasselas – saszla belaja

 

vértes csillaga

 

chasselas – fehér gyöngyszőlő

 

furmint – szigeti

 

zöld veltelíni – grüner muskateller

 

zöld veltelíni – grüner veltliner

 

csabagyöngye – zsemcsug szaba

 

arany sárfehér – izsáki sárfehér

 

kékfrankos – moravka

 

kármin

 

kékfrankos – blauer lemberger

 

rajnai rizling – rhine riesling

 

cabernet franc – cabernet

 

pannon frankos

 

kadarka – kadar

 

ezerjó – szadocsina

 

chasselas – chasselas doré

 

cabernet franc – kaberne fran

 

rajnai rizling – riesling

 

zweigelt – zweigeltrebe

 

arany sárfehér – fehér dinka

 

merlot

 

olasz rizling – welschrieslig

 

csabagyöngye – vengerskii muskatnii rannüj

 

kadarka – szkadarka

 

királyleányka – königliche mädchentraube

 

rajnai rizling – johannisberger

 

pinot noir – rulandski modre

 

kövidinka – a dinka rossa

 

syrah – shiraz

 

rubintos

 

olasz rizling – risling vlassky

 

chasselas – fehér fábiánszőlő

 

szürkebarát – ruländer

 

cserszegi fűszeres

 

chasselas – chasselas dorato

 

ottonel muskotály – muscat ottonel

 

kékoportó – blauer portugieser

 

rizlingszilváni – müller thurgau

 

hárslevelű – lindeblättrige

 

sauvignon – sauvignon bijeli

 

zweigelt – rotburger

 

csabagyöngye – perla czabanska

 

kadarka – csetereska

 

pinot blanc – fehér burgundi

 

kövidinka – a dinka mala

 

rózsakő

 

karát

 

pinot noir – pinot nero

 

ottonel muskotály – miszket otonel

 

királyleányka – dánosi leányka

 

kadarka – fekete budai

 

pozsonyi fehér – czétényi

 

kövidinka – a kamena dinka

 

kékfrankos – blauer limberger

 

mátrai muskotály

 

pinot noir – kék burgundi

 

pinot blanc – pinot bianco

 

chasselas – chasselas blanc

 

furmint – moslavac bijeli

 

ezerjó – kolmreifler

 

furmint – mosler

 

rajnai rizling – riesling blanc

 

refrén

 

zöld veltelíni – veltlinské zelené

 

jubileum 75

 

csabagyöngye – perle von csaba

 

szürkebarát – graumönch

 

arany sárfehér – izsáki

 

zefír

8.   Opis povezanosti

Vino – Opis definiranog područja (1)

a)   Prirodni i kulturni čimbenici

Područje obuhvaćeno zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” nalazi se u središnjem dijelu Mađarske. Uglavnom je smješteno u Velikoj mađarskoj nizini na području omeđenom rijekama Dunavom i Tisom, koje se na mađarskom zove „Duna–Tisza-köze” i obuhvaća regije Kiskunság, Észak-Bácska, Jászság i Tápióság, te u dijelovima regije Tiszazug i okruga Csongrád istočno od rijeke Tise. Na sjeverozapadu se nadovezuje na neka proizvodna područja na otoku Csepel te na sjeveru na proizvodna područja na brežuljcima kod Gödöllőa.

Obilježja okoliša proizvodnog područja uglavnom su određena niskom nadmorskom visinom – većina se područja nalazi na manje od 150 m iznad mora. Teren je ravan, s visinskim razlikama od najviše 10 – 15 m.

Tla na proizvodnom području obuhvaćenom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” nisu pretjerano raznolika jer je većinom riječ o vapnenačkim pjeskovitim tlima. Ta su pjeskovita tla uglavnom posljedica djelovanja povezanih s Dunavom, zbog čijeg su se pomicanja s istoka na zapad na području Duna–Tisza-köze tisućama godina taložili pješčani sedimenti. Pjeskovita tla obično se brzo zagrijavaju, što pogoduje dozrijevanju grožđa.

S druge strane, takva tla imaju smanjene kapacitete opskrbe hranjivim tvarima i zadržavanja vode te nizak udio minerala. Klimatski uvjeti na proizvodnom području uglavnom pokazuju obilježja kontinentalne klime koja prevladava u Mađarskoj, a odlikuje se prije svega vrućim ljetima i hladnim zimama. Zbog klimatskih uvjeta, nizinske prirode terena i razmjerno niske nadmorske visine česta je pojava mraza zimi, u proljeće i najesen. Prosječna je temperatura oko 10 – 11 °C, s oko 2 000 sunčanih sati godišnje. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 450 – 500 mm.

b)   Ljudski čimbenici

Zbog svoje zemljopisne prostranosti područje proizvodnje ima bogatu tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Dio te tradicije povezan je s procvatom proizvodnje vina u srednjem vijeku, a dio s ponovnim iskorištavanjem (stabilizacijom) pješčanih područja napuštenih zbog osmanske okupacije. Budući da se pokazalo da je pijesak imun na filokseru, epidemija tog štetnog organizma ne samo da nije utjecala na vinogradarstvo, nego je u velikoj mjeri i ojačala njegovu ulogu.

Utjecaj ljudskih čimbenika na područje proizvodnje ogleda se u sljedećim područjima:

ciljani razvoj strukture sorte (s tradicionalnim i novim sortama) prilagođene mogućnostima koje nude ekološki uvjeti;

razvoj tehnika uzgoja vinove loze i proizvodnje vina prilagođenih ekološkim i, dijelom, tržišnim uvjetima;

razvoj strukture proizvodnje i integracije prilagođene ekološkim i tržišnim uvjetima.

Vino – Opis definiranog područja (2)

2.

Opis vina

Vina se brzo razvijaju te su obično lagana i blagog okusa zbog razmjerno niskog udjela kiselina. Neke su berbe bogate alkoholom.

Bijela i ružičasta vina intenzivne su arome i bogatog okusa. Šiler i crna vina uglavnom su voćna i razmjerno blaga, nemaju tako intenzivnu boju i brzo razvijaju tanin.

Udio je minerala u vinima niži, što se može pripisati pjeskovitom tlu.

3.

Povezanost između proizvodnog područja, ljudskih čimbenika i proizvoda

Ekološki okoliš, konkretno pjeskovita tla, znatno utječe na svojstva vina. Vina iz tog proizvodnog područja uglavnom se smatraju vinima s kratkim razdobljem dozrijevanja, koja su namijenjena za ranu potrošnju. Zahvaljujući ekološkom okolišu povećao se broj dobro prilagođenih sorata (Bianca, Kövidinka, Cserszegi fűszeres itd.).

Na području obuhvaćenom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” proizvodi se nešto manje od polovine ukupne količine grožđa u Mađarskoj te ono stoga ima ključnu ulogu u sektoru uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u mađarskoj poljoprivredi. Osim gospodarske težine, uzgoj vinove loze ima važnu društvenu ulogu u stvaranju i nadopunjavanju dohotka te zadržavanju lokalnog stanovništva. Zbog lokalnih ekoloških uvjeta (npr. pjeskovita tla, nedostatak padalina) vinogradarstvo je jedna od najisplativijih poljoprivrednih djelatnosti u toj regiji. Regija je sve privlačnija i zbog utjecaja vinograda na izgled krajolika.

Vinogradi djelotvorno sprečavaju raznošenje pijeska vjetrom, a čini se da vinova loza bolje od drugih biljaka preživljava na tlu sa smanjenim kapacitetom zadržavanja vode. Udio autohtonih i novouzgojenih mađarskih sorata grožđa u tim vinogradima (više od 60 %) najveći je u Mađarskoj. Te su sorte okosnica proizvodnje vina. Postoji sve veća potražnja za (prilagođenim i otpornim) sortama grožđa koje se dobivaju od vrste Vitis vinifera, koja je dobro prilagođena lokalnim ekološkim uvjetima, te za sortama nastalima križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama Vitis, čime e osigurava profitabilnost.

Regija Duna–Tisza-köze uživa velik ugled među potrošačima pretežito zahvaljujući svojim laganim, voćnim i aromatičnim muškatnim vinima.

Promjene načina života utjecale su i na navike povezane s potrošnjom vina te se povećala potražnja za aromatskim, svježim vinima s niskim udjelom alkohola. Ta se potražnja može zadovoljiti zahvaljujući značajkama tog proizvodnog područja, uzgajanim sortama i tehnološkoj osposobljenosti vinara.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, drugi zahtjevi)

Pravila o oznakama

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

1.

Izraz „oltalom alatt álló földrajzi jelzés” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) može se zamijeniti tradicionalnim izrazom „tájbor” (regionalno vino).

Pravila o uporabi određenih izraza

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

i.

„Muskotály” [Muškat]: Vino u kojem udio najmanje jedne od sorata vinove loze Aletta, Csabagyöngye, Cserszegi fűszeres, Generosa, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Muscat ottonel, Nektár, Pölöskei muskotály, Tramini ili Zefir iznosi najmanje 85 %.

ii.

„Primőr” [Primeur]: Vino punjeno u boce u godini berbe. Može se upotrebljavati i sinonim „újbor” [novo vino].

Proizvodnja izvan definiranog proizvodnog područja:

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na definiranom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

U sljedećim administrativnim područjima koja se nalaze uz definirano područje:

 

administrativno područje općina Baranya, Békés, Borsod-Abaúj-Zemplén, Fejér, Hajdú-Bihar, Heves, Komárom-Esztergom, Nógrád, Tolna Counties i Budimpešta.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/download/6/2d/82000/Duna-Tisza%20k%C3%B6zi%20OFJ_v5.pdf


(1)  SL L 9, 11.1.2019., str.2.