20.5.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 172/11 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2020/C 172/05)
Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Duna-Tisza-közi”
Referentni broj PGI-HU-A1342-AM02
Datum obavijesti: 14.2.2020.
OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU
1. Promjena najmanje stvarne alkoholne jakosti na 4,5 % v/v
a) |
Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljci jedinstvenog dokumenta na koje se odnosi izmjena:
|
c) |
Na tržištu postoji potražnja za vinima s nižim udjelom alkohola i laganom strukturom koja sadržavaju neprevreli šećer. Organoleptička svojstva proizvoda s relativno niskim stvarnim udjelom alkohola koji sadržavaju neprevreli šećer ispunjavaju zahtjeve specifikacije proizvoda. |
2. Izmjena općih pravila o oznakama
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Smatramo da naziv sorte treba biti istaknut i jasno čitljiv na etiketama vina koja nose zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”, a da etiketa pritom zadrži svoj karakter i ne bude pretrpana informacijama. |
3. Povećanje najvećeg prinosa po hektaru na 160 hl/ha
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Program restrukturiranja prethodnih godina znatno je izmijenio strukturu vinograda u proizvodnom području. Proizvođači sada imaju mnogo učinkovitije vinograde, u kojima grožđe nepromijenjene kvalitete daje veći prinos, na razini kojega se mogu proizvoditi i vina koja uživaju ugled oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”. |
4. Mogućnost proizvodnje bijelog vina iz sorata Mátrai muskotály i Vértes csillaga
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Visokokvalitetno vino može se proizvoditi od sorata vinove loze Mátrai muskotály i Vértes csillaga. Grožđe tih nerazvrstanih sorata upotrebljavali su uglavnom lokalni proizvođači za mošt. Dopuštanjem uporabe zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” može se dodatno ojačati ugled tih vina. |
5. Mogućnost proizvodnje crnog vina iz sorte Syrah
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Sorta Syrah zadnjih se godina sadi na području između rijeka Dunava i Tise i od tog se grožđa proizvodi visokokvalitetno vino. Dopuštanjem uporabe zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” omogućuje se da se vino stavlja na tržište s oznakom mjesta podrijetla. |
6. Proširenje proizvodnog područja izvan definiranog područja
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Radi konkurentnosti i boljih mogućnosti uporabe grožđa koje se ondje uzgaja vrijedilo bi proizvodnju proširiti izvan definiranog područja na cijelo područje koje je dopušteno pravilima. Na tom su području omogućeni isti uvjeti prerade kao na proizvodnom području koje je trenutačno obuhvaćeno zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi”. |
7. Povećanje broja sorata od kojih se može proizvoditi vino Muskotály (Muškat)
a) |
Naslov u specifikaciji proizvoda na koji se odnosi izmjena:
|
b) |
Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se odnosi izmjena:
|
c) |
Na temelju nacionalnih propisa sorte Csabagyöngye, Mátrai muskotály i Zefir razvrstane su kao sorte muškata, čime se objašnjava uporaba tih sorata. |
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv proizvoda
Duna-Tisza-közi
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
1. |
Vino |
4. Opis vina
Bijela sortna i cuvée vina
Sortna su vina živahna i svježa, srednjeg trajanja na nepcu te imaju voćne i cvjetne arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.
* |
Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. |
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena) |
8 |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena) |
4,5 |
Najmanji udio ukupne kiselosti |
3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
16,67 |
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Ružičasta sortna i cuvée vina
Lagana i svježa, izražene kiselosti, dobivaju se od crnog grožđa sa živahnim i svježim voćnim aromama i okusima (maline, breskve, višnje, crnog ribiza, jagode itd.) te povremeno s cvjetnim aromama. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.
* |
Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. |
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena) |
8 |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena) |
4,5 |
Najmanji udio ukupne kiselosti |
3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
13,33 |
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Šiler sortna i cuvée vina
Sortna vina imaju arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu, sa zaokruženim kiselinama; miješana vina imaju svojstva koja odražavaju razmjerne udjele upotrijebljenih sorata; ta su vina puna, s umjerenim sadržajem tanina. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.
* |
Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. |
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena) |
8 |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena) |
4,5 |
Najmanji udio ukupne kiselosti |
3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
20 |
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
Crna sortna i cuvée vina
Crna sortna vina imaju arome i okuse tipične za upotrijebljenu sortu, sa zaokruženim kiselinama; miješana vina imaju udio tanina koji odražava razmjerne udjele upotrijebljenih sorata te baršunast okus i punoću; ta vina imaju arome voća (višnja, malina, orah, crni ribiz itd.), začina (cimet, vanilija), čokolade i duhana; mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.
* |
Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida odgovara graničnim vrijednostima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. |
Opća analitička svojstva |
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena) |
8 |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena) |
4,5 |
Najmanji udio ukupne kiselosti |
3,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina |
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
20 |
Najveći ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Enološki postupci
a. Osnovni enološki postupci
Pravila o uzgoju vinove loze:
Postupak uzgoja
1. |
Pravila o uzgoju vinove loze:
|
Pravila o gustoći trsova u vinogradu
Postupak uzgoja
a. |
Za vinograde zasađene nakon 1. siječnja 2012. gustoća sadnje trebala bi biti najmanje 3 300 trsova po hektaru. |
b. |
Razmak između brajdi i trsova mora se odrediti na temelju sadnje u ravnomjerno raspoređenim brajdama i trsovima te dvostrukim brajdama i/ili dvostrukim trsovima. Razmak između brajdi mora biti najmanje 1 m, a najviše 3,6 m, dok razmak između trsova mora biti najmanje 0,6 m do najviše 1,2 m. U slučaju dvostrukih trsova ključni je čimbenik prosječan razmak između trsova. |
c. |
Konačni prinos potreban za ispunjavanje ciljeva proizvodnje mora se odrediti razrjeđivanjem grozdova, koje treba obaviti tijekom vegetacijskog razdoblja. |
Najmanji udio šećera u grožđu
Postupak uzgoja
Najmanji udio prirodnog šećera u grožđu (prema mađarskoj klasifikaciji mošta (MM°), na 17,5 °C):
1. |
Bijela sortna i cuvée vina 13,43 |
2. |
Ružičasta sortna i cuvée vina 13,43 |
3. |
Šiler sortna i cuvée vina 13,43 |
4. |
Bijela sortna i cuvée vina 13,43 |
Najmanja potencijalna alkoholna jakost grožđa (% vol), na 20 °C:
1. |
Bijela sortna i cuvée vina 8 |
2. |
Ružičasta sortna i cuvée vina 8 |
3. |
Šiler sortna i cuvée vina 8 |
4. |
Bijela sortna i cuvée vina 8 |
b. Najveći prinosi
Vino
160 hl/ha
Grožđe
24 000 kg grožđa po hektaru
6. Definirano zemljopisno područje
Područja okruga Bács-Kiskun, Csongrád, Jász-Nagykun-Szolnok i Pest, koja su prema katastru vinograda vinogradarskih regija razvrstana u razrede I. i II.
7. Glavne sorte vinove loze
|
tramini – traminer |
|
syrah – serine noir |
|
syrah – marsanne noir |
|
kadarka – jenei fekete |
|
hamburgi muskotály – muscat de hamburg |
|
pozsonyi fehér – czétényi fehér |
|
kékoportó – portugizer |
|
kövidinka – a dinka crvena |
|
pinot noir – kék rulandi |
|
furmint – zapfner |
|
furmint – posipel |
|
furmint – som |
|
tramini – roter traminer |
|
cabernet franc – carbonet |
|
zalagyöngye |
|
nektár |
|
tramini – savagnin rose |
|
furmint bianco |
|
chardonnay – kereklevelű |
|
medina |
|
aletta |
|
csabagyöngye – perle di csaba |
|
olasz rizling – grasevina |
|
kékfrankos – blaufränkisch |
|
királyleányka – galbena de ardeal |
|
szürkebarát – pinot gris |
|
kunleány |
|
csabagyöngye – pearl of csaba |
|
sauvignon – sauvignon blanc |
|
rozália |
|
ezerfürtű |
|
kékoportó – portugais bleu |
|
kadarka – kadarka negra |
|
tramini – gewürtztraminer |
|
pinot noir – kisburgundi kék |
|
pátria |
|
pinot noir – spätburgunder |
|
zöld veltelíni – zöldveltelíni |
|
kerner |
|
arany sárfehér – huszár szőlő |
|
szürkebarát – pinot grigio |
|
kövidinka – steinschiller |
|
tramini – traminer rosso |
|
gyöngyrizling |
|
pinot noir – pino csernüj |
|
rizlingszilváni – rivaner |
|
tramini – tramin cervené |
|
csabagyöngye – perla di csaba |
|
irsai olivér – irsai |
|
chardonnay – chardonnay blanc |
|
hamburgi muskotály – muszkat gamburgszkij |
|
hárslevelű – garszleveljü |
|
ezerjó – tausendachtgute |
|
királyleányka – erdei sárga |
|
kékoportó – portugalske modré |
|
rajnai rizling – rheinriesling |
|
királyleányka – little princess |
|
bíbor kadarka |
|
hárslevelű – feuilles de tilleul |
|
cabernet franc – gros vidur |
|
királyleányka – königstochter |
|
hamburgi muskotály – muscat de hambourg |
|
ottonel muskotály – muskat ottonel |
|
kadarka – törökszőlő |
|
rajnai rizling – weisser riesling |
|
kövidinka – a ruzsica |
|
pinot blanc – pinot beluj |
|
zengő |
|
hamburgi muskotály – miszket hamburgszki |
|
cabernet sauvignon |
|
pelso |
|
chardonnay – ronci bilé |
|
szürkebarát – grauburgunder |
|
franc – carmenet |
|
kékfrankos – limberger |
|
ezerjó – trummertraube |
|
hamburgi muskotály – moscato d’Amburgo |
|
ezerjó – tausendgute |
|
arany sárfehér – német dinka |
|
olasz rizling – riesling italien |
|
bianca |
|
generosa |
|
pölöskei muskotály |
|
blauburger |
|
syrah – sirac |
|
chardonnay – morillon blanc |
|
zweigelt – blauer zweigeltrebe |
|
pinot noir – blauer burgunder |
|
olasz rizling – olaszrizling |
|
cabernet franc – gros cabernet |
|
odysseus |
|
irsai olivér – zolotisztüj rannüj |
|
kékoportó – modry portugal |
|
alicante boushet |
|
chasselas – weisser gutedel |
|
syrah – blauer syrah |
|
királyleányka – feteasca regale |
|
sauvignon – sovinjon |
|
pinot noir – savagnin noir |
|
pinot noir – pinot cernii |
|
villard blanc |
|
nero |
|
olasz rizling – nemes rizling |
|
pinot blanc – weissburgunder |
|
olasz rizling – taljanska grasevina |
|
viktória gyöngye |
|
pinot noir – pignula |
|
orpheus |
|
sauvignon – sauvignon bianco |
|
duna gyöngye |
|
szürkebarát – auvergans gris |
|
irsai olivér – zolotis |
|
rizlingszilváni – müller thurgau blanc |
|
rizlingszilváni – müller thurgau bijeli |
|
zenit |
|
csillám |
|
ezerjó – korponai |
|
rizlingszilváni – rizvanac |
|
kadarka – negru moale |
|
chasselas – chrupka belia |
|
pinot noir – pinot tinto |
|
turán |
|
irsai olivér – muskat olivér |
|
hárslevelű – lipovina |
|
chasselas – fendant blanc |
|
kadarka – gamza |
|
chasselas – saszla belaja |
|
vértes csillaga |
|
chasselas – fehér gyöngyszőlő |
|
furmint – szigeti |
|
zöld veltelíni – grüner muskateller |
|
zöld veltelíni – grüner veltliner |
|
csabagyöngye – zsemcsug szaba |
|
arany sárfehér – izsáki sárfehér |
|
kékfrankos – moravka |
|
kármin |
|
kékfrankos – blauer lemberger |
|
rajnai rizling – rhine riesling |
|
cabernet franc – cabernet |
|
pannon frankos |
|
kadarka – kadar |
|
ezerjó – szadocsina |
|
chasselas – chasselas doré |
|
cabernet franc – kaberne fran |
|
rajnai rizling – riesling |
|
zweigelt – zweigeltrebe |
|
arany sárfehér – fehér dinka |
|
merlot |
|
olasz rizling – welschrieslig |
|
csabagyöngye – vengerskii muskatnii rannüj |
|
kadarka – szkadarka |
|
királyleányka – königliche mädchentraube |
|
rajnai rizling – johannisberger |
|
pinot noir – rulandski modre |
|
kövidinka – a dinka rossa |
|
syrah – shiraz |
|
rubintos |
|
olasz rizling – risling vlassky |
|
chasselas – fehér fábiánszőlő |
|
szürkebarát – ruländer |
|
cserszegi fűszeres |
|
chasselas – chasselas dorato |
|
ottonel muskotály – muscat ottonel |
|
kékoportó – blauer portugieser |
|
rizlingszilváni – müller thurgau |
|
hárslevelű – lindeblättrige |
|
sauvignon – sauvignon bijeli |
|
zweigelt – rotburger |
|
csabagyöngye – perla czabanska |
|
kadarka – csetereska |
|
pinot blanc – fehér burgundi |
|
kövidinka – a dinka mala |
|
rózsakő |
|
karát |
|
pinot noir – pinot nero |
|
ottonel muskotály – miszket otonel |
|
királyleányka – dánosi leányka |
|
kadarka – fekete budai |
|
pozsonyi fehér – czétényi |
|
kövidinka – a kamena dinka |
|
kékfrankos – blauer limberger |
|
mátrai muskotály |
|
pinot noir – kék burgundi |
|
pinot blanc – pinot bianco |
|
chasselas – chasselas blanc |
|
furmint – moslavac bijeli |
|
ezerjó – kolmreifler |
|
furmint – mosler |
|
rajnai rizling – riesling blanc |
|
refrén |
|
zöld veltelíni – veltlinské zelené |
|
jubileum 75 |
|
csabagyöngye – perle von csaba |
|
szürkebarát – graumönch |
|
arany sárfehér – izsáki |
|
zefír |
8. Opis povezanosti
Vino – Opis definiranog područja (1)
a) Prirodni i kulturni čimbenici
Područje obuhvaćeno zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” nalazi se u središnjem dijelu Mađarske. Uglavnom je smješteno u Velikoj mađarskoj nizini na području omeđenom rijekama Dunavom i Tisom, koje se na mađarskom zove „Duna–Tisza-köze” i obuhvaća regije Kiskunság, Észak-Bácska, Jászság i Tápióság, te u dijelovima regije Tiszazug i okruga Csongrád istočno od rijeke Tise. Na sjeverozapadu se nadovezuje na neka proizvodna područja na otoku Csepel te na sjeveru na proizvodna područja na brežuljcima kod Gödöllőa.
Obilježja okoliša proizvodnog područja uglavnom su određena niskom nadmorskom visinom – većina se područja nalazi na manje od 150 m iznad mora. Teren je ravan, s visinskim razlikama od najviše 10 – 15 m.
Tla na proizvodnom području obuhvaćenom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” nisu pretjerano raznolika jer je većinom riječ o vapnenačkim pjeskovitim tlima. Ta su pjeskovita tla uglavnom posljedica djelovanja povezanih s Dunavom, zbog čijeg su se pomicanja s istoka na zapad na području Duna–Tisza-köze tisućama godina taložili pješčani sedimenti. Pjeskovita tla obično se brzo zagrijavaju, što pogoduje dozrijevanju grožđa.
S druge strane, takva tla imaju smanjene kapacitete opskrbe hranjivim tvarima i zadržavanja vode te nizak udio minerala. Klimatski uvjeti na proizvodnom području uglavnom pokazuju obilježja kontinentalne klime koja prevladava u Mađarskoj, a odlikuje se prije svega vrućim ljetima i hladnim zimama. Zbog klimatskih uvjeta, nizinske prirode terena i razmjerno niske nadmorske visine česta je pojava mraza zimi, u proljeće i najesen. Prosječna je temperatura oko 10 – 11 °C, s oko 2 000 sunčanih sati godišnje. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 450 – 500 mm.
b) Ljudski čimbenici
Zbog svoje zemljopisne prostranosti područje proizvodnje ima bogatu tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Dio te tradicije povezan je s procvatom proizvodnje vina u srednjem vijeku, a dio s ponovnim iskorištavanjem (stabilizacijom) pješčanih područja napuštenih zbog osmanske okupacije. Budući da se pokazalo da je pijesak imun na filokseru, epidemija tog štetnog organizma ne samo da nije utjecala na vinogradarstvo, nego je u velikoj mjeri i ojačala njegovu ulogu.
Utjecaj ljudskih čimbenika na područje proizvodnje ogleda se u sljedećim područjima:
— |
ciljani razvoj strukture sorte (s tradicionalnim i novim sortama) prilagođene mogućnostima koje nude ekološki uvjeti; |
— |
razvoj tehnika uzgoja vinove loze i proizvodnje vina prilagođenih ekološkim i, dijelom, tržišnim uvjetima; |
— |
razvoj strukture proizvodnje i integracije prilagođene ekološkim i tržišnim uvjetima. |
Vino – Opis definiranog područja (2)
2. |
Opis vina Vina se brzo razvijaju te su obično lagana i blagog okusa zbog razmjerno niskog udjela kiselina. Neke su berbe bogate alkoholom. Bijela i ružičasta vina intenzivne su arome i bogatog okusa. Šiler i crna vina uglavnom su voćna i razmjerno blaga, nemaju tako intenzivnu boju i brzo razvijaju tanin. Udio je minerala u vinima niži, što se može pripisati pjeskovitom tlu. |
3. |
Povezanost između proizvodnog područja, ljudskih čimbenika i proizvoda Ekološki okoliš, konkretno pjeskovita tla, znatno utječe na svojstva vina. Vina iz tog proizvodnog područja uglavnom se smatraju vinima s kratkim razdobljem dozrijevanja, koja su namijenjena za ranu potrošnju. Zahvaljujući ekološkom okolišu povećao se broj dobro prilagođenih sorata (Bianca, Kövidinka, Cserszegi fűszeres itd.). Na području obuhvaćenom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Duna-Tisza-közi” proizvodi se nešto manje od polovine ukupne količine grožđa u Mađarskoj te ono stoga ima ključnu ulogu u sektoru uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u mađarskoj poljoprivredi. Osim gospodarske težine, uzgoj vinove loze ima važnu društvenu ulogu u stvaranju i nadopunjavanju dohotka te zadržavanju lokalnog stanovništva. Zbog lokalnih ekoloških uvjeta (npr. pjeskovita tla, nedostatak padalina) vinogradarstvo je jedna od najisplativijih poljoprivrednih djelatnosti u toj regiji. Regija je sve privlačnija i zbog utjecaja vinograda na izgled krajolika. Vinogradi djelotvorno sprečavaju raznošenje pijeska vjetrom, a čini se da vinova loza bolje od drugih biljaka preživljava na tlu sa smanjenim kapacitetom zadržavanja vode. Udio autohtonih i novouzgojenih mađarskih sorata grožđa u tim vinogradima (više od 60 %) najveći je u Mađarskoj. Te su sorte okosnica proizvodnje vina. Postoji sve veća potražnja za (prilagođenim i otpornim) sortama grožđa koje se dobivaju od vrste Vitis vinifera, koja je dobro prilagođena lokalnim ekološkim uvjetima, te za sortama nastalima križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama Vitis, čime e osigurava profitabilnost. Regija Duna–Tisza-köze uživa velik ugled među potrošačima pretežito zahvaljujući svojim laganim, voćnim i aromatičnim muškatnim vinima. Promjene načina života utjecale su i na navike povezane s potrošnjom vina te se povećala potražnja za aromatskim, svježim vinima s niskim udjelom alkohola. Ta se potražnja može zadovoljiti zahvaljujući značajkama tog proizvodnog područja, uzgajanim sortama i tehnološkoj osposobljenosti vinara. |
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, drugi zahtjevi)
Pravila o oznakama
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
1. |
Izraz „oltalom alatt álló földrajzi jelzés” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) može se zamijeniti tradicionalnim izrazom „tájbor” (regionalno vino). |
Pravila o uporabi određenih izraza
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
i. |
„Muskotály” [Muškat]: Vino u kojem udio najmanje jedne od sorata vinove loze Aletta, Csabagyöngye, Cserszegi fűszeres, Generosa, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Muscat ottonel, Nektár, Pölöskei muskotály, Tramini ili Zefir iznosi najmanje 85 %. |
ii. |
„Primőr” [Primeur]: Vino punjeno u boce u godini berbe. Može se upotrebljavati i sinonim „újbor” [novo vino]. |
Proizvodnja izvan definiranog proizvodnog područja:
Pravni okvir:
nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
odstupanje u pogledu proizvodnje na definiranom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
U sljedećim administrativnim područjima koja se nalaze uz definirano područje:
|
administrativno područje općina Baranya, Békés, Borsod-Abaúj-Zemplén, Fejér, Hajdú-Bihar, Heves, Komárom-Esztergom, Nógrád, Tolna Counties i Budimpešta. |
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://boraszat.kormany.hu/download/6/2d/82000/Duna-Tisza%20k%C3%B6zi%20OFJ_v5.pdf