Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2020/C 64/13)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma objave

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI / ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„BRIE DE MEAUX”

EU br.: PDO-FR-00110-AM01 – 26. rujna 2018..

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Naziv: Međustrukovna organizacija za zaštitu i kontrolu zaštićenih oznaka izvornosti Brie de Meaux i Brie de Melun te upravljanje njima

Adresa: 13 rue des Fossés – 77000 Melun, FRANCE

Tel. +33 164371392/Faks +33 164870427

Adresa epošte: odgbriemeauxmelun@gmail.com

Sastav: Skupina se sastoji od proizvođača mlijeka, proizvođača na farmama, prerađivača i sirara koji sudjeluju u proizvodnji sira „Brie de Meaux”, zbog čega ima legitiman interes za podnošenje zahtjeva za izmjenu.

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☒	Zemljopisno područje

☒	Dokaz o podrijetlu

☒	Metoda proizvodnje

☒	Povezanost

☒	Označivanje

☒	Ostalo: pojedinosti o kontrolnom tijelu i skupini, nacionalni zahtjevi.

4.   Vrsta izmjene

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument), koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5.   Izmjene

5.1.    „Opis proizvoda”

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Izgled sira preciznije je opisan uvođenjem navoda o tome da „Brie de Meaux” ima takozvanu „pljesnivu” koru koja je povezana s razvojem bakterija Penicillium candidum, čime je zamijenjen navod o „površinskoj plijesni” koji se može uočiti na drugim vrstama sireva.

Ta je rečenica dodana i u jedinstveni dokument i njome je zamijenjena rečenica „Sir od sirova kravljeg mlijeka s mekanim tijestom, čija je kora prekrivena tankom bijelom maškom […]” sažetka.

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Kontrola dimenzija sireva može se pokazati nepreciznom zbog izobličenja sireva tijekom zrenja. Zbog toga je dodano da veličina znači veličina unutarnjeg promjera kalupa, a umjesto dviju odvojenih vrijednosti utvrđen je raspon vrijednosti: „od 36 i do 37 centimetara”. Debljina sireva (2,5 centimetra) izbrisana je jer visina proizlazi iz odnosa između promjera i mase sireva, zbog čega predmetno pojašnjenje nije potrebno.

Ta je rečenica dodana i u jedinstveni dokument i njome je zamijenjen izraz „plosnati cilindar” iz sažetka.

Pojam „ujednačena krem boja” izbrisan je jer se boja tijesta razlikuje između njegova središta i ruba, zbog čega nije ujednačena. Nadalje, boja nije nepromjenjiva, može se mijenjati ovisno o godišnjem dobu i prehrani krava.

Dodan je sljedeći odlomak:

Izgled tijesta opisan je s obzirom na fazu zrenja sira

—	Konzistencija tijesta prelazi iz lomljive (sir star do 4 tjedna) u podatnu (sir star od 6 do 8 tjedana)

—	U pogledu organoleptičkih kriterija na kraju najkraćeg razdoblja zrenja (4 tjedna) sir „Brie de Meaux” ima mliječni okus i može biti blago slan s notom gorčine. Između 4 i 6 tjedana njegova se aroma postupno razvija. Nakon razdoblja od 6 do 8 tjedana ima blagu aromu vrhnja, maslaca i lješnjaka.

Taj je odlomak dodan i u jedinstveni dokument.

Rečenica

zamjenjuje se rečenicom:

Umjesto u postotku udio masti izražen je u gramima na 100 grama suhe tvari sira. Nadalje, umjesto u postotku udio suhe tvari izražen je u gramima suhe tvari na 100 g sira. Kako bi se pojasnili uvjeti kontrole, navodi se i da su ti udjeli najmanji standardi koji se moraju poštovati u fazi stavljanja na tržište.

Ta je rečenica dodana i u jedinstveni dokument.

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

Navednim se rasponom uzima u obzir stavljanje na tržište sira „Brie de Meaux” u različitim fazama zrenja. Što je zrenje sira dulje, on gubi više vode, zbog čega se njegova masa smanjuje. Ako je njegova masa manja od 2,5 kg, sir je presuh i više nema značajke ZOI-ja. Više se ne navodi da se masa odnosi na sireve „nakon 4 tjedna” jer se taj parametar podrazumijeva ako najmanje trajanje zrenja sira „Brie de Meaux” iznosi 4 tjedna.

Ta je rečenica dodana i u jedinstveni dokument na način da je njome zamijenjen izraz „prosječna masa od 2,6 kg”

Dodana je sljedeća rečenica:

Budući da se radi o velikom siru, „Brie de Meaux” rijetko se prodaje krajnjim potrošačima čitav. Dodana su pravila o rezanju sira kako bi svaki komad imao dio kore (rub), čime podsjeća na zaobljeni oblik sira i njegovu veličinu; to je uvriježena praksa kod rezanja. Nadalje, dodano je da se rezanje smije provoditi samo nakon isteka minimalnog razdoblja zrenja od četiri tjedna.

Ta je rečenica dodana i u jedinstveni dokument.

5.2.    „Zemljopisno područje”

Kako bi se olakšala kontrola, dodan je popis općina koje čine zemljopisno područje. Taj popis obuhvaća sve općine zemljopisnog područja u kojima se mogu provoditi sve faze proizvodnje mlijeka te proizvodnje i zrenja sira na temelju francuskog službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2017.

5.3.    „Dokaz o podrijetlu”

Dodane su obveze podnošenja izjava za gospodarske subjekte. Te su izmjene povezane s promjenama nacionalnih propisa. Osobito je predviđeno sljedeće:

—	identifikacija gospodarskih subjekata kako bi im se izdala dozvola kojom se potvrđuje njihova sposobnost ispunjavanja zahtjeva specifikacije,

—	odlomak o vođenju registara i dokumenata koji se odnose na sljedivost

—	izjave potrebne za priznavanje i praćenje proizvodnje

—	odlomak o kontroli svojstava proizvoda namijenjenih za stavljanje na tržište pod oznakom izvornosti.

5.4.    „Opis metode proizvodnje”

Uvjeti proizvodnje mlijeka

Kako bi se zabilježile tradicionalne prakse, u specifikaciju se dodaju odlomci koji se odnose na stoku, njezin smještaj, vlaknastu krmu, koncentrate i prehrambenu autonomiju (prehrana i održavanje krmnih površina).

Stoka

Dodaje se definicija mliječnog stada: sve mliječne krave prisutne na poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući junice odbijene od mlijeka i zasušene krave. Tom se definicijom nastoji jasno utvrditi na koje se životinje misli pri upotrebi pojmova „mliječno stado” u nastavku specifikacije, a kako bi se izbjegle zabune i kako bi se olakšale kontrole.

Dodaje se sastav mliječnog stada: najmanje 80 % životinja rođenih na poljoprivrednom gospodarstvu ili dobivenih od mliječnih stada prisutnih na zemljopisnom području, kako bi krave bile idealno prilagođene lokalnim uvjetima uzgoja (uzgoj na slami, vrsta obroka) i preradi sirovog mlijeka. Navedena se dobra prilagodba osigurava i obvezom prema kojoj junice, nakon odbijanja od mlijeka, a prije prve laktacije, moraju imati minimalno pet mjeseci ispaše na zemljopisnom području.

Smještaj

Dodaje se da se za ležajeve mliječnih krava obvezno mora upotrijebiti slama. Razlog za navedeno jest činjenica da je ležaj mliječnih krava na slami tradicionalna praksa na zemljopisnom području. Tim oblikom smještaja omogućeno je održavanje mikrobnog ekosustava koji utječe na prirodnu floru sirovih mlijeka koja pridonose specifičnosti sireva „Brie de Meaux”. Dodane su najmanje količine u pogledu opskrbe slamom kako bi se zajamčila kvaliteta stelje (0,5 kg dnevno po kravi u sustavu boksova, odnosno 5 kg u sustavu slobodnog držanja u staji). Kako bi se očuvala njezina kvaliteta, slama se skladišti pod zaklonom.

Hranidba mliječnih krava

Dodaje se definicija ukupnog obroka: „sva vlaknasta krma (osnovni obrok) i koncentrati koji se daju životinjama” kako bi se omogućilo bolje razumijevanje odredbi specifikacije prilikom kontrole.

Dodaje se da 85 % suhe tvari u ukupnom obroku stada potječe iz zemljopisnog područja, a 60 % sa samog poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na činjenicu da poljoprivredna gospodarstva u regiji Brie tradicionalno upotrebljavaju vlastite suproizvode glavnih usjeva (žitarice, repa) i one sa zemljopisnog područja.

Ta se odredba dodaje u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Poljoprivredna gospodarstva jesu gospodarstva na kojima se provodi mješoviti uzgoj usjeva i stoke, što znači da raspolažu različitim usjevima koji se mogu upotrebljavati za prehranu stada. Međutim, koncentrirana hrana koja služi kao izvor dušika često je dostupna u količini nedostatnoj za ispunjavanje potreba mliječnih krava u laktaciji. Uzgajivači stoke stoga mogu upotrebljavati hranu koja ne potječe sa zemljopisnog područja u omjeru od najviše 15 % suhe tvari ukupnog obroka.

Lokalni sustav prehrane krava temelji se na raznolikom osnovnom obroku, u kojem se potiče upotreba suproizvoda s poljoprivrednog gospodarstva i zemljopisnog područja. Stoga se dodaje sljedeće:

—

popis dopuštenog krmiva (svježa trava, koja se životinjama daje u obliku zelenog krmiva ili konzervirana, u obliku silaže, sijena, baliranog ili dehidriranog; mlade žitarice i mahunarke, koje se daju svježe ili konzervirane, u obliku silaže; kukuruz i sirak, koji se daju svježi, konzervirani u obliku silaže ili u dehidriranom obliku; trop žitarica; stočna repa i ostalo korjenasto i gomoljasto povrće, kao i njihova svježa, prešana ili dehidrirana pulpa; slama žitarica, mahunarki i uljarica)

—

obveza prema kojoj osnovni obrok mora sadržavati najmanje tri sastavna dijela, uključujući dvije obvezne sastavnice: svježu ili konzerviranu travu (4 kg suhe tvari dnevno po mliječnoj kravi u proizvodnji, od čega 2 kg potječe od stočnih mahunarki) i pulpu repe ili stočne repe (najmanje 2 kg suhe tvari).

Ta se odredba dodaje u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Kako bi se zajamčio raznovrstan osnovni obrok, dodaje se da glavna hrana ne smije premašivati 60 % osnovnog obroka izraženo u suhoj tvari, osim ako se radi o travi.

Ta se odredba dodaje u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Ako uvjeti to dopuštaju, taj osnovni obrok može se zamijeniti ispašom tijekom najmanje 150 dana godišnje, pri čemu je dostupno najmanje 20 ara po mliječnoj kravi u proizvodnji. Izvan razdoblja ispaše osnovni obrok obuhvaća najmanje 3 kg suhe tvari na bazi trave, a glavna hrana ne smije premašivati 70 % osnovnog obroka u suhoj tvari, osim ako se radi o travi.

Ta se odredba dodaje u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Dodaje se da je udio koncentrirane hrane ograničen na 2000 kg suhe tvari po mliječnoj kravi godišnje kako bi se potvrdilo mjesto krmiva u ishrani mliječnih krava, čime se jača povezanost sa zemljopisnim područjem.

Ta se odredba dodaje u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Dodani su popis odobrenih koncentrata i načini njihove distribucije:

—	zrna žitarica i proizvodi dobiveni od njih

—	zrna mahunarki i proizvodi dobiveni od njih

—	zrna ili plodovi uljarica i proizvodi dobiveni od njih

—	melasa od šećerne repe ili od šećerne trske

—	sirutka (samo za proizvođače na farmama)

—	nutritivni dodaci, osim zaštićenog metionina, ureje i proizvoda dobivenih od nje

—	zootehnički dodaci.

Održavanje krmnih površina

Dodaje se da je zabranjena sadnja genetski modificiranih proizvoda na površinama poljoprivrednoga gospodarstva na kojem se proizvodi mlijeko namijenjeno za proizvodnju sira s oznakom izvornosti „Brie de Meaux” (ta se zabrana primjenjuje na sve biljne vrste koje se mogu davati životinjama na gospodarstvu kao hrana te na sve usjeve koji ih mogu kontaminirati). Time se omogućuje održavanje povezanosti sa zemljopisnim područjem i jačanje tradicionalne naravi prehrane (60 % suhe tvari u ukupnom obroku stada koji potječe s poljoprivrednoga gospodarstva).

Dodaju se uvjeti za razastiranje organskog gnojiva (najmanje 30 dana između organske gnojidbe i košnje ili ispaše na pašnjaku, 21 dan ako se radi o kompostu, praćenje kvalitete gnojiva nepoljoprivrednog podrijetla, uvjeti za razastiranje organskih gnojiva nepoljoprivrednog podrijetla). Budući da se sir „Brie de Meaux” proizvodi od sirova mlijeka, time se želi izbjeći svaki rizik od kontaminacije.

Uvjeti proizvodnje

U specifikaciju su dodani stavci koji se odnose na mlijeko koje se upotrebljava, preradu (sirenje, kalupljenje, cijeđenje, soljenje, sušenje/brisanje), prijevoz prije zrenja, zrenje i otpremu.

Taj se dio dopunjuje i kako bi se bolje opisao tehnološki postupak dobivanja sira „Brie de Meaux”. Njime se žele pojasniti prakse koje odražavaju znanje i umijeće gospodarskih subjekata te utvrditi ciljane vrijednosti i zajamčiti posebnosti proizvoda.

Mlijeko koje se upotrebljava u izradi sira

Dodaje se najdulji rok za prikupljanje i za uporabu mlijeka: mlijeko se mora prikupljati najviše svakih 48 sati, pri čemu između prikupljanja mlijeka i dodavanja sirila smije proći najviše 36 sati jer se radi o siru koji se proizvodi isključivo od sirova mlijeka i potrebno je ograničiti promjene u pogledu kvalitete mlijeka.

Dodaje se sljedeće:

—	sirovo kravlje mlijeko koje se upotrebljava standardizira se u pogledu masti provedbom djelomičnog obiranja mlijeka na temperaturi od najviše 40 °C;

—

mlijeko dozrijeva u okviru postupka predzrenja i/ili zrenja. Predzrenje smije trajati najviše 48 sati na temperaturi od najviše 22 °C, pri čemu najveće ograničenje u pogledu dodavanja sirila iznosi 3 % količine mlijeka koje se upotrebljava u postupku proizvodnje; u pogledu faze zrenja ona traje manje od dva sata na temperaturi od najviše 37 °C;

—	osim mliječnih sirovina dopuštena je upotreba sljedećih sastojaka: sirila, bakterijskih kultura, kvasaca, plijesni dokazane neškodljivosti, kalcijeva klorida i soli;

—	zabranjena je upotreba sljedećih vrsta mlijeka:

—	rekombiniranog, rekonstituiranog, razrijeđenog mlijeka; osobito je zabranjeno dodavanje mlijeka u prahu, osim startera,

—

koncentriranog mlijeka, u potpunosti ili djelomično, neovisno o postupku (ultrafiltracija, mikrofiltracija ili primjenom neke druge metode). Budući da se smije upotrebljavati samo sirovo mlijeko standardizirano u pogledu masti provedbom djelomičnog obiranja mlijeka, zabranjeno je i dodavanje bjelančevina.

Dopuštena je priprema startera na bazi mlijeka u prahu, pri čemu njihov udio ne smije premašivati 3 % količine mlijeka upotrijebljenog u izradi sira.

Zabranjeno je dodavanje termofilne kulture jer bi to utjecalo na organoleptička svojstva sira „Brie de Meaux”.

Radi se o znanju i umijeću te trenutačnim praksama proizvođača sira „Brie de Meaux”.

Prerada

Dodaje se sljedeće:

—	kako bi se zajamčila svojstva sira „Brie de Meaux”, zabranjene su metode čuvanja sirovina i proizvoda tijekom postupka proizvodnje na negativnoj temperaturi ili u izmijenjenoj atmosferi;

—	u fazama prerade i zrenja sira dopuštena je upotreba tradicionalnih materijala (drva, slame, rogoza) (to se osobito odnosi na daske koje se upotrebljavaju za cijeđenje sireva i njihovo okretanje tijekom zrenja).

—	Dodano je upućivanje za izračun trajanja razdoblja proizvodnje i zrenja sireva: računaju se počevši od dana sirenja.

Sirenje

Rečenica:

zamjenjuje se rečenicom:

U praksi mlijeko se prvi put zagrijava kako bi se omogućilo njegovo obiranje, nakon čega se ponovno zagrijava u svrhu sirenja. Zbog toga izbrisana je odredba koja se odnosi na činjenicu da se mlijeko smije zagrijavati samo jedanput, čime se ponajprije nastojalo očuvati sirova narav mlijeka. Kako bi se zajamčila upotreba sirovog mlijeka, temperatura zagrijavanja i dalje smije iznositi najviše 40 °C.

Ciljane vrijednosti u pogledu sirenja (pH-vrijednost manja od 6,5 ili kiselost veća od 19°D, temperatura mlijeka manja ili jednaka od 37 °C, vrijeme koagulacije kraće od dva sata) dodane su jer se njima može opisati tehnološki postupak dobivanja sira karakterističan za sir „Brie de Meaux”.

Dodana je vrsta sirila. Sirilo je goveđeg podrijetla, što znači da su zabranjena sirila biljnog ili mikrobnog podrijetla. Dodane su količine koje se upotrebljavaju: najveća količina od 28 mg na 100 l mlijeka te najveća sila od 750 mg/l kimozina

Kalupljenje

dodaje se da se gruš dobiva u posudi i da se na njega ne smije vanjski djelovati, osim okomitog rezanja na kriške ili oblikovanja rezanjem te kalupljenja s pomoću takozvane lopatice „pelle à brie”, što odgovara vodoravnom rezanju. Kada se sir reže nožem, izbrisan je navod „s pomoću samo jedne oštrice” jer nije potreban s obzirom na činjenicu da se takvo rezanje, prema definiciji, sastoji od rezanja s pomoću samo jedne oštrice ili noža.

Kako bi se bolje opisala, pojašnjena je ciljana vrijednost povezana s tom fazom: udaljenost između dviju linija okomitog rezanja iznosi najmanje jedan centimetar. Budući da nije potrebna s obzirom na opis faze kalupljenja, izbrisana je zabrana crpljenja.

Kako bi se povećala objektivnost kontrole, dodan je rok od 15 minuta između rezanja i početka kalupljenja zamjenom kvalitativnog izraza „prije izbijanja sirutke na površinu”.

Dopunjavanjem roka između rezanja i kalupljenja dodaje se da kalupljenje gruša u posudi ne smije biti prekinuto: time se želi ograničiti cijeđenje gruša u posudi, koje može utjecati na značajke sira, a osobito na povezanost njegove strukture. U pogledu oblikovanja koje se provodi ručno, oblikovanjem uzastopnih tankih slojeva s pomoću lopatice „pelle à brie”, u tu se svrhu dodaje i da se mora provoditi odjedanput ili sa samo jednim punjenjem, odnosno dodatnim punjenjem nakon što se sir počne cijediti u kalupu.

Dodan je opis lopatice „pelle à brie” kako bi se opisao taj tradicionalni alat, koji je vrsta okrugle žlice za obiranje promjera od 28 do 32 cm, kroz čije se rupice može cijediti sirutka. Specifična je po svojoj ručki, koja je postavljena iznad okruglog dijela alata i usmjerena je prema njegovoj sredini.

Cijeđenje

dodani su uvjeti u kojima se provodi cijeđenje: kalupi se postavljaju na ploču pokrivenu rešetkom, na temperaturi manjoj ili jednakoj 30 °C. Sirevi se okreću najmanje dva puta kako bi se potaknulo cijeđenje, koje je spontano.

Soljenje:

dodana je pH-vrijednost sira dvadeset i četiri sata nakon vađenja iz kalupa. Ta vrijednost može biti veća od 4,9, čime je zajamčena mješovita mliječna narav sira „Brie de Meaux” s naglašenim sirilom.

Prijevoz prije zrenja

Dodaje se da se sirevi proizvedeni tijekom manje od sedam dana mogu isporučivati sirarima. Dodaju se uvjeti prijevoza kako bi se zajamčilo da tijekom prijevoza ne dolazi do predugog prekida u razvoju sireva: na temperaturi od najviše 12 °C, u roku od najviše 24 sati prijevoza. Svaki prijevoz dulji od 24 sata mora se dodati razdoblju od najmanje 4 tjedna zrenja.

Zrenje

Dodaje se da se razdoblje zrenja od najmanje četiri tjedna počinje računati do dana sirenja, a ne više od dana proizvodnje, što je preciznije, kako bi se omogućila veća objektivnost kontrola.

U skladu s trenutačnom praksom dodaju se uvjeti zrenja:

—	zrenje podijeljeno u dvije faze: predzrenje i zrenje;

—

svaka je faza opisana s pomoću raspona temperature (između 8 °C i 16 °C za predzrenje, između 4 °C i 14 °C za zrenje), stope vlažnosti (kontrola vlažnosti za fazu predzrenja, između 80 % i 98 % za zrenje) i njezina trajanja (manje od 21 dana za predzrenje, najmanje do najkraćeg trajanja zrenja za fazu zrenja);

—	sirevi se okreću najmanje jedanput tjedno kako bi se zajamčio ujednačeni razvoj flore sira;

—	zrenje sireva provodi se dok su sirevi „goli” (zabranjeno je zrenje u sanduku ili kutiji), najmanje do postizanja najkraćeg trajanja zrenja kako bi se uspostavili pogodni uvjeti za razvoj flore i kako bi se mogao nadzirati razvoj sireva;

—	u podrumu postupci se moraju provoditi ručno kako bi se sa sirevima, koji su zbog svojeg plosnatog oblika krhki, postupalo oprezno.

Otprema

Dodaje se da se pakiranje ne smije provoditi prije isteka najkraćeg trajanja zrenja te najviše 10 dana prije otpreme iz postrojenja za zrenje kako bi se zajamčili idealni uvjeti zrenja za razvoj aroma sira „Brie de Meaux”, čije se zrenje provodi na tradicionalan način, odnosno bez ikakve ambalaže, u podrumu za zrenje, za razliku od ostalih načina proizvodnje industrijskih sireva brie, koji se pakiraju neposredno nakon razvoja plijesni na kori, a čiji se daljnji razvoj provodi u rashlađenim komorama. Dodaje se da se sir „Brie de Meaux” pakira u papirnati ili plastični omot, na slami ili ne te da se isporučuje u kartonskoj kutiji ili u drvenom sanduku ili kutiji. Upotrijebljenom ambalažom mora biti omogućeno rukovanje sirevima bez njihova loma.

Ta su pravila dodana u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta „Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv”.

5.5.    „Povezanost”

Povezanost je u cijelosti izmijenjena kako bi se jasnije pokazala povezanost između sira „Brie de Meaux” i njegova zemljopisnog područja, pri čemu povezanost u biti nije izmijenjena. Time su među ostalim istaknuti uvjeti proizvodnje mlijeka kojima je omogućena upotreba sirovog mlijeka pogodnog za proizvodnju sira za koju su potrebni znanje, umijeće i uvjeti zrenja. U točki „Posebnosti zemljopisnog područja” navedeni su prirodni čimbenici zemljopisnog područja i ljudski čimbenici s kratkim povijesnim opisom te naglaskom na specifično umijeće. U točki „Posebnosti proizvoda” istaknuti su određeni elementi koji su uneseni u opis proizvoda. Naposljetku, točkom „Uzročna povezanost” pojašnjava se interakcija prirodnih i ljudskih čimbenika te proizvoda.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

5.6.    „Označivanje”

Izbrisano je upućivanje na logotip INAO-a.

Dodaje se sljedeća rečenica: „Označivanje sira ‚Brie de Meaux’ obuhvaća sljedeće:

—	naziv oznake

—	simbol ‚ZOI’ Europske unije. ”.

Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument.

Dodaje se da naziv oznake mora biti ispisan slovima veličine od najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi kako naziv trgovačke oznake ne bi bio pretjerano naglašen nauštrb naziva oznake.

Dodaje se da ako trgovačka oznaka nije trgovačka oznaka proizvođača ili sirara, naziv proizvođača ili sirara mora biti naveden na oznaci kako bi se omogućilo praćenje proizvoda i pružanje informacija potrošačima.

Dodaje se da je zabranjena upotreba svakog pridjevka ili drugog navoda uz navedenu oznaku izvornosti, osim trgovačkih oznaka, kako bi se spriječile lažne tvrdnje koje bi mogle dovesti potrošača u zabludu u pogledu značajki sira „Brie de Meaux”.

5.7.    „Ostalo”

Ažurirana je adresa nadležne službe države članice.

Ažurirani su naziv i podaci za kontakt skupine.

U rubrici „Upućivanja na kontrolna tijela” ažuriraju se naziv i podaci službenih tijela. U toj se rubrici navode podaci nadležnih tijela u području kontrola na razini Francuske: Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO) i Glavne uprave za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (DGCCRF). Dodaje se da su naziv i podaci o certifikacijskom tijelu dostupni na internetskoj stranici INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.

U pogledu rubrike koja se odnosi na nacionalne zahtjeve uvedena je tablica s glavnim točkama koje valja provjeravati i načinom ocjenjivanja.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„BRIE DE MEAUX”

EU br.: PDO-FR-00110-AM01 – 26. rujna 2018..

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Naziv

„Brie de Meaux”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Brie de Meaux” jest sir od sirova kravljeg mlijeka s mekanim tijestom.

Zrenje traje najmanje četiri tjedna počevši od dana sirenja.

Sir je plosnatog cilindričnog oblika. Oblikuje se u cilindričnim kalupima čiji unutarnji promjer iznosi od 36 do 37 centimetara. „Brie de Meaux” ima tanku, bijelu pljesnivu koru prošaranu crvenim brazdama ili točkama te homogeno tijesto.

Nakon četiri tjedna zrenja „Brie de Meaux” jest sir koji je dozreo u jednoj četvrtini (odnosno najmanje 25 % njegove visine). Ima mliječni okus i može imati blago slanu notu s trunkom gorčine. Između četiri i šest tjedana blago dozrijeva od kore prema središtu, a njegova konzistencija više nije lomljiva, već postaje podatna. Postupno se razvija aroma sira. Nakon šest do osam tjedana „Brie de Meaux” dozreo je u svojem središtu, a njegova je konzistencija podatna; ima blagu aromu vrhnja, maslaca i lješnjaka.

Pri stavljanju na tržište sadrži najmanje 45 grama masti na 100 grama ukupne suhe tvari te najmanje 44 grama suhe tvari na 100 grama sira.

Masa sira iznosi između 2,6 i 3,3 kilograma.

Sir „Brie de Meaux” može se rezati samo na polovice ili kriške (u obliku trokuta, od središta do ruba) nakon isteka razdoblja od najmanje četiri tjedna zrenja.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Najmanje 85 % suhe tvari u ukupnom obroku stada potječe iz zemljopisnog područja, a 60 % sa samog poljoprivrednog gospodarstva.

Poljoprivredna gospodarstva jesu gospodarstva na kojima se provodi mješoviti uzgoj usjeva i stoke, što znači da raspolažu različitim usjevima koji se mogu upotrebljavati za prehranu stada. Međutim, koncentrirana hrana koja služi kao izvor dušika često je dostupna u količini nedostatnoj za ispunjavanje potreba mliječnih krava u laktaciji. Uzgajivači stoke stoga mogu upotrebljavati hranu koja ne potječe sa zemljopisnog područja u omjeru od najviše 15 % suhe tvari ukupnog obroka.

Osnovni obrok mliječnih krava u proizvodnji sadrži najmanje tri sastavne tvari. Sastoji se od najmanje 2 kg suhe tvari dobivene od pulpe repe ili stočne repe te najmanje 4 kg suhe tvari dobivene od trave, od čega se najmanje dva kilograma dobiva od stočnih mahunarki.

Glavna hrana ne smije premašivati 60 % osnovnog obroka u suhoj tvari, osim ako se radi o travi.

Za mliječne krave u ispaši pravilo o trima sastavnim tvarima ne primjenjuje se pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

—	Razdoblje ispaše: mliječne krave u proizvodnji na ispaši su tijekom najmanje 150 dana godišnje. Površina po mliječnoj kravi na ispaši iznosi najmanje 20 ara.

—	Izvan razdoblja ispaše: osnovni obrok sadrži najmanje 3 kg suhe tvari na bazi trave. Glavna hrana ne smije premašivati 70 % osnovnog obroka, u suhoj tvari, osim ako se ne radi o travi.

Godišnji udio koncentrirane hrane ograničen je na prosječno 2000 kilograma suhe tvari po mliječnoj kravi u proizvodnji.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka te proizvodnja i zrenje sira provode se na određenom zemljopisnom području.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pakiranje prije otpreme smije se provesti tek nakon isteka razdoblja od najmanje četiri tjedna od dana sirenja. Sir se mora otpremiti iz pogona u roku od 10 dana nakon njegova pakiranja (pakiranje, označivanje i predstavljanje sira za prodaju).

„Brie de Meaux” pakira se u papirnati ili plastični omot, na slami ili ne. Isporučuje se u kartonskoj kutiji ili u drvenom sanduku ili kutiji.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Naziv oznake izvornosti ispisan je slovima čija veličina doseže najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi.

Ako trgovačka oznaka nije trgovačka oznaka proizvođača ili sirara, moraju biti navedeni naziv proizvođača i mjesto proizvodnje ili naziv sirara i mjesto zrenja.

Zabranjena je upotreba svakog pridjevka ili drugog navoda uz navedenu oznaku izvornosti pri označivanju, oglašavanju, na računima ili vrijednosnicama, uz iznimku posebnih trgovačkih ili proizvodnih marki.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Departman Aisne (02): Chezy-sur-Marne;

Departman Aube (10):

arondisman Nogent-sur-Seine: sve općine;

Allibaudieres, Arcis-Sur-Aube, Arrembecourt, Aubeterre, Aulnay, Avant-Les-Ramerupt, Bailly-Le-Franc, Balignicourt, Betignicourt, Blignicourt, Braux, Brillecourt, Chalette-Sur-Voire, Champigny-Sur-Aube, Charmont-Sous-Barbuise, Chaudrey, Chavanges, Coclois, Courcelles-Sur-Voire, Dampierre, Dommartin-Le-Coq, Donnement, Dosnon, Feuges, Grandville, Herbisse, Isle-Aubigny, Jasseines, Joncreuil, Lassicourt, Le Chene, Lentilles, Lesmont, Lhuitre, Longsols, Magnicourt, Mailly-Le-Camp, Mesnil-La-Comtesse, Mesnil-Lettre, Molins-Sur-Aube, Montmorency-Beaufort, Montsuzain, Morembert, Nogent-Sur-Aube, Nozay, Ormes, Ortillon, Pars-Les-Chavanges, Planty, Poivres, Pouan-Les-Vallees, Pougy, Ramerupt, Rances, Rosnay-L’hopital, Saint-Christophe-Dodinicourt, Saint-Etienne-Sous-Barbuise, Saint-Leger-Sous-Margerie, Saint-Nabord-Sur-Aube, Saint-Remy-Sous-Barbuise, Semoine, Soulaines-Dhuys, Torcy-Le-Grand, Torcy-Le-Petit, Trouans, Vaucogne, Vaupoisson, Verricourt, Villeret, Villette-Sur-Aube, Villiers-Herbisse, Vinets, Voue, Yevres-Le-Petit;

Dio općine: Aix-Villemaur-Palis;

departman Loiret (45):

Bazoches-Sur-Le-Betz, Chantecoq, Chateau-Renard, Chevannes, Chevry-Sous-Le-Bignon, Chuelles, Corbeilles, Courtemaux, Courtempierre, Courtenay, Dordives, Douchy-Montcorbon, Ervauville, Ferrieres-En-Gatinais, Fontenay-Sur-Loing, Foucherolles, Girolles, Gondreville, Griselles, Gy-Les-Nonains, La Chapelle-Saint-Sepulcre, La Selle-En-Hermoy, La Selle-Sur-Le-Bied, Le Bignon-Mirabeau, Louzouer, Melleroy, Merinville, Migneres, Mignerette, Nargis, Pers-En-Gatinais, Prefontaines, Rozoy-Le-Vieil, Saint-Firmin-Des-Bois, Saint-Germain-Des-Pres, Saint-Hilaire-Les-Andresis, Saint-Loup-De-Gonois, Sceaux-Du-Gatinais, Thorailles, Treilles-En-Gatinais, Trigueres;

departman Marne (51):

Allemanche-Launay-Et-Soyer, Ambrieres, Anglure, Anthenay, Arrigny, Arzillieres-Neuville, Bagneux, Bannay, Baslieux-Sous-Chatillon, Baudement, Baye, Beaunay, Belval-Sous-Chatillon, Binson-Et-Orquigny, Blaise-Sous-Arzillieres, Boursault, Brandonvillers, Breban, Chaltrait, Champaubert, Champlat-Et-Boujacourt, Champvoisy, Chapelaine, Chatelraould-Saint-Louvent, Chatillon-Sur-Broue, Chatillon-Sur-Marne, Clesles, Coizard-Joches, Conflans-Sur-Seine, Congy, Corbeil, Corribert, Courjeonnet, Courtagnon, Courthiezy, Cuchery, Cuisles, Dormans, Drosnay, Ecollemont, Esclavolles-Lurey, Etoges, Ferebrianges, Festigny, Giffaumont-Champaubert, Gigny-Bussy, Granges-Sur-Aube, Hauteville, Humbauville, Igny-Comblizy, Jonquery, La Caure, La Celle-Sous-Chantemerle, La Chapelle-Lasson, La Chapelle-Sous-Orbais, La Neuville-Aux-Larris, La Ville-Sous-Orbais, Landricourt, Le Baizil, Le Breuil, Les Rivieres-Henruel, Leuvrigny, Lignon, Marcilly-Sur-Seine, Mareuil-En-Brie, Mareuil-Le-Port, Margerie-Hancourt, Margny, Marsangis, Montmort-Lucy, Nanteuil-La-Foret, Nesle-Le-Repons, Oeuilly, Olizy, Orbais-L’abbaye, Outines, Passy-Grigny, Pleurs, Potangis, Pourcy, Reuil, Saint-Cheron, Sainte-Gemme, Sainte-Marie-Du-Lac-Nuisement, Saint-Just-Sauvage, Saint-Martin-D’ablois, Saint-Ouen-Domprot, Saint-Quentin-Le-Verger, Saint-Remy-En-Bouzemont-Saint-Genest-Et-Isson, Saint-Saturnin, Saint-Utin, Saron-Sur-Aube, Sompuis, Somsois, Suizy-Le-Franc, Talus-Saint-Prix, Troissy, Vandieres, Verneuil, Villers-Sous-Chatillon, Villevenard, Villiers-Aux-Corneilles, Vincelles, Vouarces;

kanton Sezanne-Brie i Champagne: sve općine;

departman Haute-Marne (52):

Cantons de Saint-Dizier-1, Saint-Dizier-3, Wassy: sve općine;

Aingoulaincourt, Annonville, Bayard-Sur-Marne, Chamouilley, Chevillon, Cirfontaines-En-Ornois, Domblain, Echenay, Effincourt, Eurville-Bienville, Fays, Fontaines-Sur-Marne, Germay, Germisay, Gillaume, Lezeville, Magneux, Maizieres, Mertrud, Montreuil-Sur-Thonnance, Narcy, Noncourt-Sur-Le-Rongeant, Nully, Osne-Le-Val, Pansey, Paroy-Sur-Saulx, Poissons, Rachecourt-Sur-Marne, Roches-Sur-Marne, Sailly, Saint-Dizier, Saudron, Sommancourt, Thonnance-Les-Moulins, Tremilly, Troisfontaines-La-Ville, Valleret;

Dio općine: Epizon

departman Meuse (55)

arondisman Bar-le-duc: sve općine;

Ancemont, Aubreville, Baudremont, Belrain, Bonnet, Bouquemont, Bovee-Sur-Barboure, Boviolles, Brabant-En-Argonne, Brocourt-En-Argonne, Broussey-En-Blois, Chauvoncourt, Chonville-Malaumont, Clermont-En-Argonne, Courcelles-En-Barrois, Courouvre, Cousances-Les-Triconville, Dagonville, Dombasle-En-Argonne, Dompcevrin, Dugny-Sur-Meuse, Erneville-Aux-Bois, Fresnes-Au-Mont, Froidos, Futeau, Gimecourt, Grimaucourt-Pres-Sampigny, Heippes, Jouy-En-Argonne, Julvecourt, Koeur-La-Grande, Koeur-La-Petite, Lahaymeix, Landrecourt-Lempire, Laneuville-Au-Rupt, Lavallee, Le Claon, Le Neufour, Lemmes, Lerouville, Les Islettes, Les Paroches, Les Souhesmes-Rampont, Levoncourt, Lignieres-Sur-Aire, Longchamps-Sur-Aire, Marson-Sur-Barboure, Meligny-Le-Grand, Meligny-Le-Petit, Menil-Aux-Bois, Menil-La-Horgne, Naives-En-Blois, Nancois-Le-Grand, Neuville-En-Verdunois, Neuvilly-En-Argonne, Nicey-Sur-Aire, Nixeville-Blercourt, Osches, Pierrefitte-Sur-Aire, Rambluzin-Et-Benoite-Vaux, Rarecourt, Recicourt, Recourt-Le-Creux, Reffroy, Rupt-Devant-Saint-Mihiel, Saint-Andre-En-Barrois, Saint-Aubin-Sur-Aire, Saint-Joire, Sampigny, Saulvaux, Sauvoy, Senoncourt-Les-Maujouy, Sivry-La-Perche, Souilly, Thillombois, Treveray, Vadelaincourt, Vadonville, Ville-Devant-Belrain, Villeroy-Sur-Meholle, Ville-Sur-Cousances, Villotte-Sur-Aire, Void-Vacon, Woimbey;

dijelovi općina: Bannoncourt, Belleray, Bislee, Boncourt-Sur-Meuse, Commercy, Dieue-Sur-Meuse, Euville, Han-Sur-Meuse, Maizey, Mecrin, Les Monthairons, Ourches-Sur-Meuse, Pagny-Sur-Meuse, Pont-Sur-Meuse, Saint-Mihiel, Sorcy-Saint-Martin, Tilly-Sur-Meuse, Troussey, Troyon, Verdun, Vignot, Villers-Sur-Meuse;

departmani Seine-et-Marne (77), Hauts-de-Seine (92), Seine-Saint-Denis(93), Val-de-Marne (94) i grad Pariz (75): sve općine;

departman Yonne (89):

Brannay, Champigny, Chaumont, Cheroy, Courtoin, Cuy, Dollot, Domats, Evry, Foucheres, Gisy-Les-Nobles, Jouy, La Belliole, Lixy, Michery, Montacher-Villegardin, Nailly, Piffonds, Pont-Sur-Yonne, Saint-Agnan, Saint-Martin-Du-Tertre, Saint-Serotin, Saint-Valerien, Savigny-Sur-Clairis, Vallery, Vernoy, Villeblevin, Villebougis, Villemanoche, Villenavotte, Villeneuve-La-Dondagre, Villeneuve-La-Guyard, Villeperrot, Villeroy, Villethierry, Vinneuf.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Prirodna regija Brie, kolijevka sira „Brie de Meaux”, koja djelomično obuhvaća regije Ile-de-France i Champagne između dolina Marne i Seine, odlikuje se pogodnošću za proizvodnju žitarica te lokacijom, koja obuhvaća dio pariške konurbacije.

Iako se područje proizvodnje sira „Brie de Meaux” kasnije proširilo izvan prirodne regije Brie, zadržalo je zemljopisnu koherentnost. Zbog toga je zemljopisno područje ZOI-ja „Brie de Meaux” usmjereno na uzvodno područje i središte sliva rijeke Seine, koje se sastoji od korita većine velikih pritoka te rijeke (rijeke Loing, Yonne, Aube, Marne i njihovi pritoci). Krajolik tog zemljopisnog područja sastoji se od velikih visoravni. Budući da je podzemlje nepropusno, vode ne prodiru u unutrašnjost, a krajolik je oblikovan brojnim dolinama.

Visoravni pokrivene lesom plodne su i povoljne za proizvodnju usjeva. Obronci malih dolina, prekriveni glinom, manje su prikladni za uzgoj žitarica i na njima se nalaze pašnjaci pogodni za ispašu, kao što je slučaj u podnožju dolina.

Visoravni su u prošlosti bile namijenjene za uzgoj žitarica, dok se stoka nalazila u dolinama i brdima, gdje se nalazi i grad Meaux.

U 18. stoljeću poljoprivrednici su preporučili zamjenu ugara uzgojem mahunarki na privremenom pašnjaku u u rotaciji (praksa trogodišnje rotacije usjeva). Osim pozitivnih učinaka na proizvodnju žitarica, tom je praksom omogućena proizvodnja velikih količina krmiva koje se upotrebljavalo za prehranu životinja.

Tada su se određena poljoprivredna gospodarstva za uzgoj žitarica u regiji Brie okrenula mješovitom uzgoju usjeva i stoke. Međutim, regija Brie nije postala specijalizirano područje za uzgoj stoke jer se posebnost sustava briard temeljila na uvođenju uzgoja stoke u sustav plodoreda na temelju proizvodnje usmjerene na žitarice. Slama dobivena tom značajnom proizvodnjom žitarica upotrebljavala se za stelju za krave.

Zahvaljujući razvoju industrije proizvodnje alkohola i šećera, proizvodnja šećerne repe jednako je tako postala važna sastavnica mješovitog uzgoja usjeva i stoke u regiji Brie. Suproizvode je konzumirala stoka, što se smatralo najboljim načinom da se u potpunosti iskoristi sve ono što se proizvodilo na poljoprivrednim gospodarstvima, a što se nije moglo staviti na tržište.

Prema tome, u ishrani stoke upotrebljavao se velik broj suproizvoda žitarica (slama, pljeva i mekinje), ali i pogača i repe.

Logično odredište prekomjerne proizvodnje mlijeka bila je prerada sira, a regija Brie već je uživala značajan ugled u tom području i ostvarivala je tržišne koristi zahvaljujući činjenici da se nalazi u blizini Pariza.

Budući da se sir Brie proizvodio na farmama, veličina kalupa odgovarala je količini mlijeka raspoloživoj na gospodarstvu. Na kraju 19. stoljeća bolje se ovladalo upotrebom sirila, koje se dotad upotrebljavalo nasumično, a tehnologija je postala specijalizirana: za proizvodnju sira „Brie de Meaux” velikog formata s primjenom tehnologije dodavanja sirila i te manjih sireva primjenom tehnologije dodavanja mliječnog gruša.

Proizvođači su ostvarili koristi i od rada Emilea Ducauxa i Georgesa Rogera, koji su 1897. prvi put izdvojili penicillium candidum iz sira brie i uveli metodu Roger za dodavanje utvrđenih startera sirevima.

Zahvaljujući blizini Pariza i poboljšanju uvjeta prijevoza, dio proizvodnje mlijeka u regiji Brie bio je okrenut na prodaju konzumnog mlijeka i svježih proizvoda. Nadalje, od sredine 19. stoljeća sirari su mogli lakše isporučivati svoje proizvode zahvaljujući poboljšanju cestovne mreže i pojave željeznice, ali mogli su kupovati i „svježe” sireve, koji nisu bili podvrgnuti zrenju, a koji su bili proizvedeni u istočnom dijelu pariške kotline kako bi nadoknadili pad proizvodnje u regijama Seine i Marne. Provodili su zrenje tih sireva i prodavali ih kao „Brie de Meaux”.

Tehnologija vrste sirila omogućuje postizanje čvrstog gruša, koji je pogodan za prijevoz, dok je mliječni gruš krhkiji i lomljiviji u „svježoj” fazi. Proizvodnja sira razvila se u departmanima Marne, Haute-Marne i Meuse.

Danas se još uvijek upotrebljavaju različita znanja i vještine: mlijeko proizvedeno na tom zemljopisnom području, koje ima razmjerno male udjele masti i koje je bogato bjelančevinama, izrazito je pogodno za proizvodnju sira.

Nije došlo do velikih promjena u tehnici proizvodnje: dodaje se velika doza sirila kako bi se brzo formirao gruš (gruš tipa sirilo). Gruš se reže i stavlja u kalup brzo i ručno, s pomoću lopatice „pelle à brie”.

„Brie de Meaux” jest sir od sirova kravljeg mlijeka s mekanim tijestom, čija je kora prekrivena tankom bijelom maškom.

Proizvodi se u cilindričnim kalupima promjera između 36 i 37 centimetara, koji imaju oblik torte.

Po isteku razdoblja zrenja, koje traje četiri tjedna, sir „Brie de Meaux” ima mliječni okus i može biti blago slan s notom gorčine. Između četiri i šest tjedana blago dozrijeva od kore prema središtu, a njegova konzistencija više nije lomljiva, već postaje podatna. Postupno se razvija aroma sira. Nakon šest do osam tjedana sir je dozreo u središtu, a njegova je konzistencija podatna; ima blagu aromu vrhnja, maslaca i lješnjaka.

Poljoprivredna gospodarstva koja se bave mješovitim uzgojem usjeva i stoke u toj regiji, koja je ponajprije usmjerena na uzgoj žitarica, upotrebljavaju mahunarke, repu i različite proizvode dobivene od repe i lokalno dostupnih žitarica kako bi hranila svoja stada. Zbog činjenice da se stoka hrani tim obrocima na bazi suproizvoda, mlijeko je razmjeno siromašno mastima, ali bogato bjelančevinama, zbog čega je pogodno za proizvodnju sira. Osim toga, smještajem krava na slami omogućuje se održavanje mikrobnog ekosustava koji utječe na prirodnu floru sirovog mlijeka. Osim na uvjetima ishrane krava, posebnost sira „Brie de Meaux” temelji se na činjenici da se upotrebljava isključivo sirovo mlijeko, za što je potrebno primjenjivati i očuvati znanje i umijeće proizvođača zemljopisnog područja.

To znanje i umijeće, koji su izvorno razvijeni na gospodarstvima na kojima se upotrebljavala proizvodna metoda koja zahtijeva jednostavnu opremu i malo vremena, osobito se očituju u umijeću dodavanja sirila, čime su omogućeni dobivanje čvrstog gruša pogodnog za proizvodnju sireva u kalupima velikog promjera, prilagodba rezanja na kriške značajkama gruša te uporaba lopatice „pelle à brie” za punjenje kalupa. Cijeđenje te vrste gruša provodi se prirodno, pri čemu se gruš ne mora tanko rezati; gruš se grubo drobi ili reže, nakon čega se ručno oblikuje stvaranjem tankih slojeva s pomoću lopatice „pelle à brie”.

Konačno, njega koja se pruža sirevima od soljenja suhom soli te tijekom čitavog zrenja siru „Brie de Meaux” omogućuje da izražava svoje specifične arome.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://extranet.inao.gouv.fr/fichier/CDCBrieMeaux190320.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.