EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.10.2020.
SWD(2020) 550 final
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Potpora iz proračuna EU-a za poticanje ulaganja u obnovu zgrada u okviru vala obnove
priložen dokumentu
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Val obnove za Europu - ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života
{COM(2020) 662 final}
Predložena potpora iz proračuna EU-a za poticanje ulaganja u obnovu zgrada
Udvostručenje godišnje stope obnove u EU-u i osiguravanje visokokvalitetnih obnova donijet će vrijedne koristi europskim građanima i mobilizirati znatna privatna i javna ulaganja podupirući zeleni i digitalni oporavak te pravedan prelazak na čistu energiju. Očekuje se da će dodatna potrebna ulaganja iznositi oko 90 milijardi EUR godišnje. Zbog tog dosad neviđenog izazova potrebni su javni poticaji za mobilizaciju potrebnih privatnih ulaganja.
Europska unija oslanjat će se na različite instrumente usmjerene na izravno podupiranje ulaganja u kvalitetnu obnovu zgrada, poticanje privatnih ulaganja, podupiranje istraživanja i inovacija, pružanje tehničke pomoći, uvođenje privlačnih financijskih proizvoda za obnovu zgrada, promicanje uvođenja na tržište i uklanjanje netehnoloških prepreka obnovi zgrada.
1. Predloženim sredstvima iz proračuna EU-a izravno će se podupirati ulaganja u kvalitetnu obnovu zgrada
Obnova zgrada jasan je prioritet Komisije, a val obnove vodeća je inicijativa u okviru zelenog plana EU-a. Komisija će osigurati da se programi i instrumenti EU-a dobro iskoriste za potporu i poticanje ulaganja u obnovu zgrada promičući održive kvalitetne obnove, uključivost, digitalizaciju i zaštitu vrijednosti kulturne baštine te povezano otvaranje radnih mjesta i vodeći položaj u industriji. Komisija potiče države članice da iskoriste financijska sredstva EU-a radi provedbe nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa potpore za poticanje kvalitetne obnove zgrada.
Komisija je 27. svibnja 2020. predložila paket za oporavak s revidiranim višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. i instrumentom za oporavak pod nazivom Next Generation EU (NGEU) u iznosu od 750 milijardi EUR za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i potporu usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Brojke navedene u ovom dokumentu temelje se na zaključcima Europskog vijeća sa sastanka održanog od 17. do 21. srpnja 2020. Međutim, njima se ne dovodi u pitanje ishod tekućih rasprava između Europskog parlamenta i Vijeća o elementima paketa za oporavak, kao što su višegodišnji financijski okvir, sektorski programi, njihova struktura i proračunske omotnice, koji će se zaključiti u skladu s postupcima za njihovo donošenje.
Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF), s predloženih 672,5 milijardi EUR bespovratnih sredstava i zajmova, državama članicama osiguravaju se znatna dodatna sredstva koja bi se mogla upotrijebiti za financiranje kvalitetne obnove zgrada. Komisijin prijedlog preporuka za pojedine zemlje iz 2020. bio je usmjeren na hitne mjere za ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije te je u njemu obnova zgrada utvrđena kao jedan od kratkoročnih prioriteta. Štoviše, Komisija je predložila pokrenuti vodeću europsku inicijativu „Renovate”, snažno potičući države članice da obnovu zgrada smatraju glavnim prioritetom u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje će pripremiti za pristup financiranju iz tog mehanizma, na temelju svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i dugoročnih strategija obnove te na temelju preporuka za pojedine zemlje. Nacionalni energetski i klimatski planovi i dugoročne strategije obnove
važni su strateški alati i alati za planiranje kad je riječ o usmjeravanju sredstava namijenjenih obnovi zgrada u odgovarajuće prioritete, u skladu s nacionalnim potrebama. Smjernice Mehanizma za oporavak i otpornost dostavljene državama članicama u rujnu 2020. uključuju detaljnu sastavnicu vala obnove koju su države članice pozvane uključiti i ugraditi u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. Ulaganja i reforme s velikim potencijalom za povećanje ulaganja u obnovu zgrada i poticanje javnog i privatnog financiranja, s naglaskom na socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, posebno su važni za postizanje ciljeva RRF-a: zelene tranzicije (smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova, otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta te socijalna otpornost).
Razne su vrste reformi i ulaganja koje bi države članice mogle poduprijeti s pomoću Mehanizma za oporavak i otpornost. U nastavku je navedeno nekoliko primjera koji se temelje na potpori ulaganjima iz kohezijskih fondova i projekata u okviru Obzora 2020.:
Replikacija instrumenta za pomoć u razvoju projekata (model ELENA) na nacionalnoj razini radi većih početnih ulaganja i pripreme snažnog i objedinjenog portfelja projekata ulaganja: u Francuskoj se u okviru nekoliko regionalnih programa vlasnicima nekretnina trenutačno predlažu integrirane usluge obnove doma, uključujući financijska sredstva trećih strana. Uspostavom nacionalne platforme za resurse i instrumenta za refinanciranje – ureda ORFEE, instrumentom za pomoć u razvoju projekata ojačat će se njegova financijska struktura i potaknuti njegove aktivnosti, a do 2023. očekuje se 45 milijuna EUR ulaganja povezanih s energijom.
Uvođenje mreže jedinstvenih kontaktnih točaka za obnovu zgrada na nacionalnoj razini.
Programi ulaganja na temelju ugovora o energetskom učinku za javne zgrade i socijalno stanovanje: regija Marche u Italiji uspostavila je inovativni obnovljivi fond (Fond za energiju i mobilnost) u kojem se kombiniraju bespovratna sredstva EFRR-a, zajmovi pod povoljnim uvjetima i financijska sredstva trećih strana, konkretno poduzeća za energetske usluge, putem ugovora o energetskom učinku. Fond je osnovan kako bi se, među ostalim projektima ulaganja, temeljito obnovilo šest bolnica i domova za starije i nemoćne.
Mehanizmi mješovitog financiranja za obnovu doma u kojima se kombiniraju tehnička pomoć, bespovratna sredstva i zajmovi kako bi se potaknula privatna ulaganja ukidanjem početnih troškova i poticanjem potražnje.
Programi financiranja s velikim potencijalom za povećanje obnove zgrada / financijski proizvodi za energetsku učinkovitost koje komercijalne banke uvode na inovativan način, financiranje putem računa i putem poreza: u nekoliko se inicijativa istražuje mogućnosti da se dug nastao radi ulaganja u poboljšanje stambenih uvjeta poveže sa samom nekretninom, a ne s njezinim vlasnikom, čime se otvara put vrlo dugoročnim instrumentima financiranja. Na primjer, u okviru projekta EuroPACE u Španjolskoj se eksperimentira kako bi se takav dug mogao otplatiti porezom na imovinu, dok se u okviru projekta RenOnBill istražuju partnerstva s komunalnim uslugama kako bi se računi za električnu energiju upotrebljavali kao sredstvo otplate, uz probnu primjenu u Italiji, Španjolskoj i Litvi.
Kratkoročno je predloženo da se u okviru programa REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja), koji financira NGEU, do kraja 2023. stavi na raspolaganje 47,5 milijardi EUR kao dodatna financijska potpora Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu te Fondu europske pomoći za najpotrebitije. REACT-EU je predložen kako bi se dodatno proširile mjere za odgovor na krizu i oporavak koje su se već počele provoditi u okviru kohezijske politike putem Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus, uz istodobno proširenje područja primjene kako bi se obuhvatila zelena i digitalna ulaganja te ulaganja kojima se potiče rast. To je prilika za države članice i regije da usmjere dodatna sredstva prema obnovi zgrada u okviru svojih relevantnih programa Europskog fonda za regionalni razvoj. Predloženim ojačanim Europskim socijalnim fondom pružit će se bolja potpora jačanju zelenih i digitalnih vještina koje trebaju popratiti val obnove, ali i olakšati osnaživanje stanovnika, posebno najranjivijih, integrirati ih u val obnove te osigurati pravednost i uključivost.
Srednjoročno i dugoročno, tijekom cijelog razdoblja 2021. – 2027., fondovi kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus, Kohezijski fond), s proračunom od 330 milijardi EUR, i dalje će biti važan izvor financiranja EU-a za izravna ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada i njihovu obnovu, uključujući aspekt razvoja ljudskog kapitala, do boljih razina energetske učinkovitosti. Cilj je kohezijske politike pomoći u otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji. U tom će se okviru sredstvima iz fondova kohezijske politike podupirati ključna ulaganja povezana s ciljevima europskog zelenog plana, među ostalim u energiju i učinkovitost resursa, primjerice u građevinskom sektoru
. Njima će se znatno pridonijeti općem cilju od 30 % za rashode koji se odnose na klimu. U ruralnim područjima financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) može se upotrijebiti za povećanje energetske učinkovitosti i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Predloženim mehanizmom za pravednu tranziciju žele se ublažiti socijalni i gospodarski troškovi prelaska na klimatsku neutralnost, s naglaskom na područja, industrije i radnike koji će podnijeti teret najvećih tranzicijskih izazova. U njegovu prvom stupu, Fondu za pravednu tranziciju, kojemu se predlaže dodijeliti 17,5 milijardi EUR, područja prihvatljivosti su ulaganja u energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo. Odabir projekata temeljit će se isključivo na područjima navedenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Drugi stup mehanizma za pravednu tranziciju uključuje program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU koji će se provoditi u svim sastavnicama politike programa InvestEU. Komisija je predložila i treći stup mehanizma za pravednu tranziciju – instrument za kreditiranje u javnom sektoru za potporu subjektima javnog sektora kombiniranjem bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a sa zajmovima. Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju bit će u središtu mehanizma za pravednu tranziciju, uključujući utvrđivanje prihvatljivih područja.
Naposljetku, financijska sredstva EU-a uključivat će i Fond za modernizaciju, uspostavljen Direktivom o sustavu trgovanja emisijama
, u iznosu od oko 14 milijardi EUR
, kojima se može služiti 10 država članica s nižim prihodima kako bi modernizirale svoje energetske sustave i poboljšale energetsku učinkovitost. Ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada, uključujući toplinsku obnovu zgrada i ulaganja u modernizaciju centraliziranih toplinskih sustava, utvrđena su u prioritetnim područjima, kojima je namijenjeno najmanje 70 % sredstava iz fondova. Fond za modernizaciju djelovat će pod odgovornošću država članica, koje će odabrati ulaganja za koja žele zatražiti potporu. Prihvatljiva su i pojedinačna ulaganja i programi obnove zgrada.
Države članice mogu podupirati različite vrste ulaganja i programa s kohezijskim fondovima, uključujući REACT-EU. U nastavku je navedeno nekoliko primjera koji se temelje na potpori ulaganjima iz fondova kohezijske politike.
Obnova javnih zgrada sredstvima iz fondova kohezijske politike: sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj Hrvatska planira obnoviti 257 000 m² i 69 javnih zgrada, posebno bolnica i dječjih vrtića, uz očekivanu godišnju uštedu od 70 GWh.
Održiva obnova socijalnih stanova: talijanske regije Pijemont i Kalabrija nedavno su pokrenule nekoliko programa financiranja održive obnove javnih zgrada, među ostalim socijalnih stanova. Programi, koji se financiraju iz strukturnih fondova, u ukupnom iznosu većem od 100 milijuna EUR, usmjereni su na javne uprave. Zahvaljujući tim programima certificirano je više od 300 zgrada, a više od 1000 stručnjaka osposobljeno je za upotrebu tog koncepta održivosti, koji će se u budućnosti proširiti na pristup temeljen na životnom ciklusu.
2. Sredstvima iz proračuna EU-a predlaže se i dalje poticati privatna ulaganja, no u znatno većem opsegu
Predloženi program InvestEU djelovat će kao jedinstveni mehanizam EU-a za potporu privatnim ulaganjima koji će zamijeniti sve postojeće financijske instrumente kojima se centralizirano upravlja. Uz potporu jamstva EU-a nastojat će se poduprijeti pokretanje potrebnog privatnog financiranja, među ostalim za obnovu zgrada u Europi, uglavnom putem programskog dijela namijenjenog održivoj infrastrukturi. Programu InvestEU predlaže se dodijeliti 9,1 milijardi EUR. Može se upotrebljavati za financiranje duga i vlasničkog kapitala za obnovu zgrada, među ostalim namjenskim financijskim proizvodima za obnovu zgrada, trenutačno u fazi razvoja, u stambenom sektoru s naglaskom na socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, javne zgrade, škole i bolnice, MSP-ove i potporu poduzećima za energetske usluge.
Predloženi program InvestEU temeljit će se na uspjehu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), koji je do srpnja 2020. potaknuo ulaganja u vrijednosti od približno 524,4 milijarde EUR. Oko 16 % tog iznosa (oko 84 milijarde EUR) uloženo je u energetski sektor. Nekoliko projekata usmjerenih na energetsku učinkovitost zgrada financirano je posebno u Njemačkoj, Francuskoj i Finskoj.
U Francuskoj su javno-privatno partnerstvo Energies Posit'if u regiji Ile de France i Javna služba za energetsku učinkovitost (SPEE) u Hauts-de-France među prvim (i najuspješnijim) jedinstvenim kontaktnim točkama za stambene zgrade razvijene u Francuskoj s pomoću financijskih sredstava trećih strana. Javno-privatno partnerstvo Energies Posit'if ponudilo je dubinsku obnovu više od 2000 jedinica u kondominijima u regiji Ile de France i otvorilo 500 radnih mjesta za 1,5 milijuna EUR sredstava za pomoć u razvoju projekata, što je povećano financiranjem iz EFSU-a u iznosu od 100 milijuna EUR kako bi Energies Posit'if moglo ponuditi financiranje izravno vlasnicima, nadilazeći na taj način temeljnu tržišnu prepreku nepostojeće ponude poslovnih banaka. Slično tome, zahvaljujući SPEE-u u razdoblju od 2014. do 2018. obnovljeno je 1500 domova i otvoreno ili očuvano više od 400 radnih mjesta s 38 milijuna EUR ulaganja, uz europsku potporu u iznosu od 2 milijuna EUR iz strukturnih fondova i ELENA-e.
Nekoliko velikih energetski učinkovitih zgrada u Njemačkoj primilo je potporu za ulaganja u energetski učinkovitu modernizaciju stambenih zgrada i izgradnju zgrada gotovo nulte energije (NZEB).
Francuska radi na širenju primjene koncepta životnog ciklusa razvijenog sa svojim sustavom E+C, koji se temelji na procjeni emisija ugljika tijekom cijelog životnog vijeka, a taj će koncept kasnije biti uključen u propise o gradnji. Nacionalna sredstva u iznosu od 20 milijuna EUR osigurana su za pomoć sektoru socijalnog stanovanja u izgradnji smještaja certificiranog oznakom E+C. Financiranje je povezano s uspješnošću projekta. Slično tome, Pariz i regija Ile-de-France daju poticaje za građevinske projekte koji su certificirani oznakom BBCA (oznaka na temelju oznake E+C).
Inicijativom „Pametno financiranje za pametne zgrade” potaknulo se financiranje obnove zgrada promicanjem kombiniranja jamstvenog instrumenta s bespovratnim sredstvima i tehničkom pomoći. Zahvaljujući toj inicijativi povećala su se sredstva dostupna za pomoć u razvoju projekata, a u okviru nje promicala se i upotreba ugovora o energetskom učinku, kao i razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka za obnovu zgrada. Inicijativa je pridonijela učinkovitijem korištenju javnih sredstava i smanjenju percipiranog rizika povezanog s ulaganjima u energetsku učinkovitost, a u okviru nje promicalo se i objedinjavanje projekata. Pri osmišljavanju namjenskih financijskih proizvoda osiguranih jamstvom EU-a kojima se podupiru ulaganja u energetsku učinkovitost u okviru programa InvestEU uzimaju se u obzir iskustva stečena provedbom te inicijative.
Na primjer, fond fondova ESIF Energy Efficiency and Renewable Energy Malta, koji se sufinancira iz EFRR-a, pokrenut je kao prvi pilot-projekt za uspostavu i provedbu jamstvenog instrumenta za prvi gubitak na temelju portfelja kako bi se poboljšalo financiranje projekata u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora za kućanstva i poduzeća.
Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE), za koji je predloženo da se integrira u program InvestEU, i kojim se kombiniraju zajmovi EIB-a privatnim bankama zajedno s jamstvima i tehničkom pomoći u cilju poticanja ulaganja u iznosu od 650 milijuna EUR, vrlo je dobar primjer instrumenta kojim se smanjuje rizik ulaganja u energetsku učinkovitost, uključujući ulaganja u zgrade (npr. u Češkoj, Španjolskoj i Portugalu).
Taj je instrument u Španjolskoj pokrenut 2016. i njime upravlja Banco Santander, tvorac kreditnog proizvoda Préstamo BEI Eficiencia Energética, osmišljenog uz potporu PF4EE-a. Zahvaljujući tom kreditnom proizvodu klijenti imaju pristup financiranju projekata energetske učinkovitosti po povlaštenim kamatnim stopama i s pomoću jednostavnih postupaka.
U Poljskoj je PF4EE pokrenut 2019. i njime upravlja BNP Paribas Bank Polska SA, tvorac kreditnog proizvoda za obnovu zgrada s više stanova – financijskog instrumenta za energetsku učinkovitost stambenih zgrada (EEFFRB). Sastoji se od paketa različitih usluga, uključujući tehničku pomoć (tj. energetske preglede, savjetovanje o energiji i drugim povezanim pitanjima) iz ELENA-e, zajam od BNP-a uz potporu PF4EE-a i bespovratna sredstva za ulaganja koja dodjeljuje BGK (Nacionalna razvojna banka).
Europski fond za energetsku učinkovitost (s predloženim temeljnim kapitalom od 140 milijuna EUR) poseban je financijski instrument za energetsku učinkovitost pod vodstvom EU-a kojim se osigurava tržišno utemeljeno financiranje projekata javnog sektora, uključujući obnovu javnih zgrada i socijalnih stambenih jedinica u vlasništvu javnih tijela.
Poboljšanje energetske učinkovitosti talijanske sveučilišne bolnice S. Orsola-Malpighi dovršeno je 2017. Europski fond za energetsku učinkovitost je sveučilišnoj bolnici 2013. omogućio provedbu projekta i instrument obveznica PDV-a u iznosu od 31,8 milijuna EUR za financiranje nadogradnje njezina cjelokupnog sustava za proizvodnju i distribuciju tekućine. To je uključivalo izgradnju vlastite trigeneracijske elektrane s mrežom za centralizirano grijanje i hlađenje.
Jamstveni instrumenti u kombinaciji s tehničkom pomoći, zajmovima i, ako je potrebno, bespovratnim sredstvima može biti vrlo uspješna javna potpora kojom se komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama može omogućiti da povećaju svoje financiranje energetske učinkovitosti i obnove zgrada.
Kad je riječ o sredstvima EU-a koja su stavljena na raspolaganje državama članicama, one mogu oblikovati programe potpore nadahnute prethodno navedenim inicijativama kako bi privukle privatni kapital te povećale učinak financijske poluge i učinak korištenih javnih sredstava.
Sredstva iz fondova kohezijske politike mogu se upotrijebiti i za mobilizaciju privatnih ulaganja. U razdoblju 2014. – 2020. kao financijska je poluga iskorišteno 1,7 milijardi EUR u financijskim instrumentima, među ostalim u kombinaciji s bespovratnim sredstvima.
U Litvi doprinos iz EFRR-a za financijski instrument JESSICA II u razdoblju 2014. – 2020. iznosi 200 milijuna EUR, a usmjeren je na ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada, s naglaskom na udruge vlasnika stambenih objekata u zgradama s više stanova. Povratna potpora kombinira se s bespovratnim potporama u obliku subvencija za kamate i tehničku potporu, koje se isto tako financiraju iz EFRR-a. Bespovratnim sredstvima iz državnog proračuna mogu se u potpunosti nadoknaditi plaćanja glavnice i kamata pojedinaca s nižim dohotkom.
3. Sredstvima iz proračuna EU-a predlaže se podupirati istraživanja i inovacije u cilju obnove zgrada
Predloženim programom Obzor Europa podupirat će se istraživački i inovacijski projekti u području održivih zgrada, čime će se nastaviti uspješna potpora programa Obzor 2020. Na primjer, razvija se predloženo javno-privatno partnerstvo za održivi izgrađeni okoliš usmjeren na ljude (Built4People) kako bi se okupili svi relevantni dionici u cijelom lancu vrijednosti zgrada i građevinarstva radi razvoja holističkih inovacija za preobrazbu izgrađenog okoliša prema održivosti, uključujući posebnosti izgrađene baštine.
To je partnerstvo prirodni nastavak i proširenje opsega javno-privatnog partnerstva za energetski učinkovite zgrade (EeB PPP), uspostavljenog u okviru programa FP7 i nastavljenog u Obzoru 2020. S više od 174 projekta koje je financirao EU partnerstvo je razvilo nekoliko inovacija u području zgrada i građevinskih tehnologija, naprednih materijala, energetske učinkovitosti zgrada te postupaka izgradnje i obnove, među ostalim industrijalizacijom dubinske obnove. Javno-privatno partnerstvo za energetski učinkovite zgrade osiguralo je 184,4 milijuna EUR u okviru programa „Sigurna, čista i učinkovita energija” i 365,5 milijuna EUR u okviru programa za nanotehnološke materijale, biotehnologije i proizvodne tehnologije (NMBP). Mnogi rezultati istraživanja i inovacija mogu se lako raščlaniti na utrživa rješenja primjenjiva na val obnove.
Pozivom u okviru europskog zelenog plana
, koji je dio programa Obzor 2020. i raspolaže proračunom od milijardu EUR, podupirat će se pilot-projekti, demonstracijski projekti i inovativni proizvodi, kao i upravljanje, vrijednosni lanac i socijalne inovacije. Cilj mu je u kratkom roku proizvesti konkretne, opipljive rezultate mobiliziranjem istraživanja i inovacija kako bi se omogućila zelena i pravedna tranzicija. Poziv uključuje područje posvećeno „energiji i energetski učinkovitim zgradama” u kojem će se istražiti projektiranje i izgradnja novih zgrada te obnova postojećih zgrada. Poseban naglasak bit će na socijalnom stanovanju, bolnicama i školama kako bi se ublažilo energetsko siromaštvo i osigurala pravedna tranzicija. Poziv uključuje i područje „Prema klimatski neutralnim i socijalno inovativnim gradovima”, čiji je cilj brzo uvođenje sveobuhvatnih, sustavnih i integriranih klimatskih mjera na razini gradova ili okruga kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2030. podupirući predstojeću misiju za „klimatski neutralne i pametne gradove”. Drugo je područje usmjereno na predstavljanje sustavnih rješenja za teritorijalni razvoj kružnog gospodarstva, u čemu izgrađeni okoliš ima važnu ulogu.
Predloženi pozivi za pametne gradove
Predloženi pozivi za pametne gradove kao dio misije za „klimatski neutralne i pametne gradove” u okviru Obzora Europa
podržat će i predstaviti 100 europskih gradova u njihovoj sustavnoj preobrazbi prema klimatskoj neutralnosti do 2030., okupljajući sve aktere u višerazinskom i sukreativnom procesu koji će se formalizirati putem gradskih ugovora o klimi. Stručna skupina na visokoj razini koja je savjetovala Komisiju o definiciji misije posebno se usredotočila na gradski fond zgrada kao jedan od glavnih pokretača klimatske neutralnosti gradova, utvrđujući područja i mjere relevantne za val obnove. Misija će potaknuti druge europske gradove na postizanje klimatske neutralnosti u čitavoj Europi, čime će se doprinijeti ostvarivanju ciljeva zelenog plana do 2050.
Inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za demonstraciju inovativnih niskougljičnih tehnologija u područjima energetski intenzivne industrije, energije iz obnovljivih izvora, skladištenja energije i hvatanja i skladištenja ugljika. Fondom se podupiru visoko inovativne tehnologije koje mogu dovesti do znatnog smanjenja emisija, primjerice u području zamjenskih građevnih proizvoda i niskougljičnog dizajna, povezujući nove proizvode s tržištem obnove.
Upotrebom montažnih sustava za energetski učinkovitu obnovu zgrada omogućuje se smanjenje radova na lokaciji, smanjuje potrošnja sirovina i povećava energetska učinkovitost i učinkovitost resursa u građevinskom sektoru. Projekti u okviru programa Obzor 2020. financirani kroz javno-privatno partnerstvo za energetski učinkovite zgrade ostvarili su vrlo dobre rezultate zahvaljujući industrijalizaciji dubinske obnove bez velikog zadiranja, uz smanjenje potrebnog vremena za 30 %, povrat ulaganja za manje od 10 godina i smanjenje troškova za više od 15 %. Na primjer, u okviru projekta BERTIM razvijeni su montažni moduli i holističke metodologije za dubinsku obnovu. Razvijen je i računalni alat (RenoBIM), kojim se omogućuje skraćenje vremena za obnovu i povećava učinkovitost postupka obnove, i to prilagodbom masovne proizvodnje, od prikupljanja podataka, preko projektiranja i proizvodnje do ugradnje.
Projekt Pametni grad MAKING-CITY opsežan je demonstracijski projekt čiji je cilj razvoj novih integriranih strategija za suočavanje s preobrazbom gradskog energetskog sustava u gradove s niskim emisijama ugljika, pri čemu je pristup pozitivnog energetskog okruga (PED) okosnica puta gradske energetske tranzicije. Projekt će se intenzivno usredotočiti na prikupljanje dokaza o stvarnom potencijalu koncepta PED-a kao temelja za visokoučinkovit i održiv put prema napretku koji nadilazi trenutačne planove urbane transformacije.
4. Sredstvima iz proračuna EU-a uklonit će se tržišne prepreke obnovi zgrada
Program LIFE za razdoblje 2021. – 2027. uključivat će četiri potprograma, od kojih je nekoliko vrlo važno za građevinski sektor i obnovu. Potprogramom LIFE-a pod nazivom „Prelazak na čistu energiju”, za koji je predložena ukupna proračunska omotnica od milijardu EUR, pružit će se prilagođena potpora državama članicama i regijama kako bi se sveobuhvatno uklonile posebne prepreke obnovi utvrđene na njihovim državnim područjima.
Projekti uvođenja na tržište trenutačno se financiraju iz poziva na podnošenje prijedloga za energetsku učinkovitost u okviru programa Obzor 2020. te će se nastaviti u okviru potprograma LIFE-a – Prelazak na čistu energiju. Njihov je cilj uklanjanje tržišnih prepreka obnovi zgrada, primjerice uklanjanjem strukturnih ili organizacijskih prepreka, uspostavom povoljnog poticajnog okvira i izgradnjom kapaciteta javnih i privatnih subjekata.
Nadalje, potprogram LIFE-a pod nazivom „Kružno gospodarstvo i kvaliteta života”, za koji je predložena proračunska omotnica od 1,35 milijardi EUR, bit će dostupan za potporu inovativnim pristupima napretku u pogledu učinaka životnog ciklusa i učinkovitosti materijala u izgrađenom okolišu.
Države članice potiče se da pri pripremi svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost utvrde prioritete reformi kojima bi se mogle uspješno ukloniti postojeće prepreke obnovi zgrada
te da razmotre dodjelu potrebnih sredstava za te reforme. Sredstva iz fondova kohezijske politike mogu se koristiti i za uklanjanje strukturnih ili organizacijskih prepreka te za stvaranje prostora pogodnih za obnovu zgrada.
|
Projekt BIMplement odnosi se na osposobljavanje za informacijsko modeliranje zgrada (BIM) na gradilištima. Njegov je cilj postići bolju kvalitetu izgradnje i obnove zgrada gotovo nulte energije upotrebom BIM-a kao univerzalnog nosača informacija i pospješitelja procesa učenja u okviru projekata i među projektima. BIMPlement je razvio Kvalifikacijski okvir poboljšan BIM-om u kojem se opisuju kompetencije, vještine i znanje potrebni za povezivanje dostupnog znanja s modelom BIM, procesom izgradnje i uključenim dionicima. Rezultati će se primjenjivati na 50 eksperimentalnih mjesta na kojima će se aktivnosti osposobljavanja testirati u praksi.
U okviru projekta LIFE – LifeforLLL(s), koji je u tijeku, vijeća za zelene zgrade u osam zemalja surađuju sa svojim vladama i dionicima iz industrije kako bi se istražio način na koji se ključni pokazatelji o emisijama ugljika tijekom čitavog životnog vijeka, kružnosti i kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima mogu praktično provesti na paneuropskoj razini. Riječ je o stvaranju infrastrukture potrebne za uključivanje okvira za održive zgrade na razini EU-a pod nazivom Level(s). U okviru projekta razmatra se kako se vodeći europski programi certificiranja zelenih zgrada mogu uskladiti s tim okvirom i pružiti više usporedivih podataka o ekološkoj učinkovitosti zgrada. Osim toga, njime se podupire javna nabava suradnjom s gradovima i javnim tijelima kako bi se pokazatelji o emisijama ugljika tijekom čitavog životnog vijeka, kružnosti i kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima uskladili sa standardima javne nabave te obuhvaća osposobljavanje javnih tijela i proizvođača proizvoda.
U projektu BUILD UPON, financiranom u okviru programa Obzor 2020., koji su provela vijeća za zelene zgrade, sudjelovala je i osnažena kritična masa dionika te im se pomoglo da definiraju i provedu svoju nacionalnu dugoročnu strategiju obnove (LTRS) u 13 zemalja. Uspostavljen je RenoWiki kako bi se poboljšalo razumijevanje dionika, a dijalog i razmjena unutar zajednice dionika promicali su se putem radionica održanih na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, na kojima je sudjelovalo više od 3300 ključnih dionika. Radionice su rezultirale nizom preporuka vladama, takozvanih RENOmmandments.
Projekt BeREEL, financiran u okviru programa LIFE kao strateški integrirani projekt, podupirao je razvoj dugoročne strategije obnove stambenih zgrada u belgijskoj regiji Flandriji.
|
5. Sredstvima iz proračuna EU-a predlaže se financirati usluge tehničke podrške i savjetodavnih centara
Tehnička pomoć ključna je za uspjeh vala obnove jer pomaže nositeljima projekata da objedine manje projekte, podupiru privatne i javne posrednike u provedbi ili olakšavanju ulaganja te pokrivaju troškove osoblja za uspostavu jedinica za razvoj projekata na terenu.
Predloženo je da se Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA), koji se trenutačno financira u okviru programa Obzor 2020., nastavi u razdoblju 2021. – 2027. u okviru savjetodavnog centra InvestEU. U razdoblju 2014. – 2020. instrumentu je dodijeljen ukupan iznos od 282 milijuna EUR (uključujući povećanje od 97 milijuna EUR za potporu namjenskom financiranju obnove zgrada u stambenom sektoru
, posebno u sektoru socijalnog stanovanja). Kao zajednička inicijativa Komisije i EIB-a, ELENA pruža pomoć za razvoj projekata u obliku bespovratnih sredstava krajnjim korisnicima za pripremu velikih investicijskih projekata u području energetske učinkovitosti, integrirane energije iz obnovljivih izvora i održivog prometa u gradovima. Instrument ELENA nadopunjuju pozivi za pomoć u razvoju projekata kojima upravlja EASME kako bi se poduprli manji projekti.
Veliki program ulaganja u Ljubljani (Slovenija) za energetsku adaptaciju javnih zgrada s naglaskom na dječje vrtiće koje podupiru poduzeća za energetske usluge. U tom je slučaju milijun EUR tehničke pomoći potaknuo ulaganja u iznosu od 49 milijuna EUR.
Drugi je primjer provedba Akcijskog plana za održivu energiju okruga Tipperary u Irskoj, u kojem je pomoć u okviru ELENA-e bila usmjerena na uklanjanje prepreka financiranju velikog broja projekata energetske učinkovitosti pokrivanjem troškova studija izvedivosti i energetskih pregleda, razvoja poslovnih modela i javne nabave. Ciljni sektori su privatni domovi, javne i tercijarne zgrade.
Projektom PRODESA za pomoć u razvoju projekata nastoje se pokrenuti ulaganja u održivu energiju u iznosu od oko 20 milijuna EUR kojima bi se obuhvatile javne zgrade i rasvjeta u sedam općina u širem gradskom području Atene. U prvom projektu takve vrste u Grčkoj primjenjivat će se pristup grupiranja (i u svim općinama) u kombinaciji s prilagođenim objedinjavanjem rješenja za financiranje. Grupiranje rascjepkanih općinskih projekata usmjereno je na postizanje odgovarajuće (unovčive) veličine, razumnog vremena povrata ulaganja i diversifikacije rizika, dok je objedinjavanje resursa usmjereno na optimizaciju financijskih rezultata, kao i na veće doprinose privatnog sektora (posebno poduzeća za energetske usluge).
Predloženim instrumentom za tehničku potporu (TSI) može se, na zahtjev, pružiti potpora državama članicama u osmišljavanju, razvoju i provedbi reformi u području obnove zgrada, među ostalim u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje tehničku potporu za:
·ciljane reforme usmjerene na povećanje ulaganja u obnovu zgrada, uključujući privatne domove i javne zgrade kao što su bolnice i škole. Tehničkom se potporom među ostalim mogu promicati učinkovita uporaba inovativnih financijskih instrumenata, poboljšati postupci upravljanja i dostupnost podataka o javnim zgradama, osigurati jednostavan pristup informacijama onim građanima zainteresiranima za obnovu svojeg doma te poduprijeti uvođenje digitalnih tehnologija u građevinskom sektoru,
·razvoj i provedbu pouzdanih dugoročnih strategija obnove ili planova, među ostalim osmišljavanjem namjenskih politika i programa kojima će se ulagačima, javnim tijelima i građanima pružiti sigurnost i jasan put,
·poboljšanje kapaciteta javne uprave uključene u obnovu zgrada, primjerice uspostavom dobre koordinacije između javnih tijela i javno-privatnih partnerstava na različitim razinama, uključujući preispitivanje dodijeljenih odgovornosti, te jačanjem upravljanja ljudskim resursima kako bi se osiguralo da javna uprava ima potrebne vještine u tom području,
·poboljšanje kapaciteta udruga za socijalno stanovanje, stambenih zadruga i organizacija koje povećavaju cjenovnu pristupačnost sudjelovanjem vlasnika i stanara u projektima obnove i stambenog zbrinjavanja, kao što su stambene i energetske zadruge, posebno u regijama u kojima su slabije razvijene,
·priprema i provedba reformi koje treba poduzeti u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te poticanje ulaganja u obnovu potrebnih za održiv oporavak.
Sredstva iz fondova kohezijske politike mogu koristiti i države članice i regije kako bi dobile tehničku potporu povezanu s energetskom učinkovitošću, koja se može pružiti u obliku zasebnih bespovratnih sredstava ili kao dio operacije financijskog instrumenta.