EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 304 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Njemačku

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav 

Sustav sudova u Njemačkoj strukturiran je savezno. Nadležnost izvršavaju savezni sudovi i sudovi 16 saveznih zemalja. Glavni udio nadležnosti i radnog opterećenja za sudovanje imaju savezne zemlje. Struktura sudova podijeljena je između opće nadležnosti i specijaliziranih sudova. Opća nadležnost sastoji se od građanske i kaznene. Specijalizirani sudovi dijele se na upravne, financijske, radne i socijalne sudove. Sudovima saveznih zemalja općenito upravljaju njihova ministarstva pravosuđa. Imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, osim za savezne sudove, u nadležnosti je saveznih zemalja. Iako se postupci imenovanja u pojedinostima razlikuju među saveznim zemljama, svi imaju zajedničke temeljne elemente, posebice načelo zasluga (Leistungsprinzip) 1 i sudsko preispitivanje postupka i odluke povezanih s imenovanjem. Za savezne sudove odbor za odabir sudaca (Richterwahlausschuss) odabire suce koje imenuje izvršna vlast, a u tom se postupku mora savjetovati s Predsjedničkim vijećem (Präsidialräte) relevantnih sudova 2 . Trenutačno u okviru opće nadležnosti postoji 638 lokalnih, 115 regionalnih i 24 visoka regionalna suda. Postoji i 51 upravni sud, 15 visokih upravnih sudova, 18 financijskih sudova, 108 radnih, 18 visokih radnih sudova, 68 socijalnih i 14 visokih socijalnih sudova u 16 saveznih zemalja 3 . Na saveznoj razini savezni ministar pravosuđa odgovoran je za Savezni vrhovni sud, Savezni upravni sud i Savezni financijski sud. Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja odgovorno je za Savezni radni sud i Savezni socijalni sud. Savezni ustavni sud i ustavni sudovi saveznih zemalja osiguravaju ocjenjivanje ustavnosti. Državno odvjetništvo u Njemačkoj dio je izvršne vlasti na saveznoj razini s glavnim državnim odvjetnikom na Saveznom vrhovnom sudu. Na razini saveznih zemalja svaka ima svoje državno odvjetništvo. U Njemačkoj postoji 27 regionalnih odvjetničkih komora 4 . Njemačka savezna odvjetnička komora u Berlinu krovna je organizacija svih 28 odvjetničkih komora u Njemačkoj.

Neovisnost

Percepcija neovisnosti sudova i sudaca u široj javnosti i poduzećima i dalje je visoka. Ukupno 76 % opće populacije i 73 % poduzeća razinu neovisnosti sudova i sudaca smatra „dobrom ili vrlo dobrom” 5 . Ta visoka razina percepcije neovisnosti pravosuđa posljednjih je godina ostala stabilna 6 . To su potvrdili i dionici kao što su Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika, Njemačka odvjetnička komora i Njemačka savezna odvjetnička komora 7 . Neovisnost njemačkih pravosudnih sustava osigurava se višestrukim zaštitnim mjerama koje posebice uključuju sudsku kontrolu zakonitosti svih odluka povezanih s pravosuđem, kao što su imenovanja, stručne procjene, napredovanja, disciplinske sankcije i razrješenja 8 . Nadalje, njemački pravosudni sustav ima niz elemenata sudske samouprave 9 .

Pokrenuta je rasprava o pravu ministara pravosuđa da daju upute državnim odvjetnicima u pojedinačnim predmetima. Predloženom izmjenom to bi se pravo ukinulo kao reakcija na presudu Suda Europske unije povezanu s primjenom europskog uhidbenog naloga 10 , u kojoj je utvrđeno da uredi njemačkog državnog odvjetništva ne pružaju dovoljno jamstvo neovisnosti od izvršne vlasti za potrebe izdavanja europskog uhidbenog naloga. Izmjenu je Savezni parlament odbio 28. svibnja 2020 11 . Državno odvjetništvo strukturno je dio izvršne vlasti. Stoga i kako je predviđeno odgovarajućim odredbama Zakona o pravosudnom sustavu 12 , ministri pravosuđa saveznih zemalja i savezni ministar pravosuđa mogu davati upute državnim odvjetnicima u pojedinačnim predmetima. Ta je ovlast podložna pravnim zaštitnim mjerama. Uz načelo zakonitosti 13 , koje ograničava sve radnje državnog odvjetništva, i ustavno načelo vladavine prava 14 , postoje dodatne zaštitne mjere na saveznoj razini i razini saveznih zemalja 15 . Opći je učinak osiguravanje da upute u određenom predmetu ni u kojem slučaju ne mogu prijeći granice zakona 16 . Štoviše, i tijela i dionici objasnili su da se samo u vrlo rijetkim slučajevima to pravo davanja uputa zaista ostvaruje 17 . Čini se da se tom praksom u kombinaciji s postojećim pravnim zaštitnim mjerama umanjuje rizik od zloupotrebe prava davanja uputa 18 .

Kvaliteta

Digitalizacija sudskog sustava napreduje, ali je i dalje dugoročno pitanje. Zakon o uvođenju elektroničkih datoteka u pravosuđe i daljnjem unapređenju elektroničke pravne komunikacije stupio je na snagu 1. siječnja 2018. U skladu s njim sudovi i javni državni odvjetnici bit će dužni čuvati sudske spise i spise postupka isključivo kao elektroničke spise najkasnije od 1. siječnja 2026. Dionici su objasnili da se trenutačno upotreba informatičkih alata može razlikovati od suda do suda, bez obzira na saveznu zemlju 19 . Savezne zemlje sudjeluju u trima velikim mrežama za provedbu potpune digitalizacije sudskih spisa („elektronische Akte”) 20 . Savezna razina sudjeluje u nekima od tih mreža, ovisno o pojedinom saveznom sudu. Daljnjom digitalizacijom ojačat će se nastojanja za poticanje kvalitete pravosudnog sustava. Konkretno, Njemačka predviđa rješenja za izradu strojno čitljivih sudskih odluka, promicanje i poticaje za upotrebu metoda alternativnog rješavanja sporova, rješenja koja čine pravosudni sustav više prilagođenim djeci, osposobljavanje za suce, kao i upotrebu i praćenje anketa korisnika suda 21 . Međutim, čini se da Njemačka ima razmjerno visoke sudske pristojbe za određene kategorije predmeta, kao što su potrošačke tužbe male vrijednosti ili specifični trgovački predmeti koji uključuju prekogranični element 22 .

U pravosudnom sustavu narednih će godina veći broj sudaca i državnih odvjetnika navršiti dob za umirovljenje. Tijela i dionici naveli su da će se narednih godina u mnogim saveznim zemljama znatno povećati broj predstojećih umirovljenja, posebno u istočnim dijelovima. Zbog toga će i Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija morati osigurati zapošljavanje dovoljnog broja novih sudaca i državnih odvjetnika. Dionici su izrazili zabrinutost zbog nedostatka konkurentnih početnih plaća za nove suce i državne odvjetnike, posebno u usporedbi s privatnom praksom, zbog čega je teže privući dovoljan broj kvalificiranih diplomiranih osoba za sudove i državno odvjetništvo 23 . Taj problem u nekim dijelovima Njemačke mogao bi biti izraženiji s obzirom na to da se razine plaća među saveznim zemljama mogu razlikovati i do 17 % 24 .

Da bi ojačala pravosudni sustav i vladavinu prava, Njemačka provodi „Pakt za vladavinu prava” 25 , koji uključuje dodatna sredstva i na saveznoj razini i na razini saveznih zemalja. Savezna razina i savezne zemlje dogovorile su 31. siječnja 2019. „Pakt za vladavinu prava”. Njime se predviđa dodatno financiranje od 220 milijuna EUR sa savezne razine za savezne zemlje kako bi se do 31. prosinca 2021. otvorilo 2 000 dodatnih radnih mjesta za suce i državne odvjetnike, uključujući potrebno administrativno osoblje. Pored toga, savezna razina u okviru svoje nadležnosti otvara 24 dodatna radna mjesta na Saveznom vrhovnom sudu i 71 radno mjesto kod glavnog državnog odvjetnika Saveznog vrhovnog suda radi jačanja pravosudnog sustava 26 . Dionici, posebice Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika, vrlo pozitivno percipiraju „Pakt za vladavinu prava” jer se njime odgovara na odavno iskazane zahtjeve za jačanje resursa u pravosudnom sustavu 27 , što je važno i s obzirom na očekivane dodatne izazove povezane s nadolazećim valom umirovljenjâ.

Učinkovitost

Njemački pravosudni sustav uglavnom je učinkovit, iako je za neke pokazatelje primijećen pad ukupne učinkovitosti. Prvostupanjski sudovi u parničnim građanskim i trgovačkim predmetima uglavnom se uspijevaju nositi s radnim opterećenjem, na što ukazuje stopa rješavanja predmeta od gotovo 100 %. Međutim, stopa rješavanja predmeta 2018. pala je na 97,2 % 28 . Duljina postupaka u prvostupanjskim parničnim građanskim i trgovačkim predmetima neprestano se povećava od 2012. 29 Na to su ukazali i dionici 30 . Upravni sudovi uglavnom su učinkoviti, posebno na trećestupanjskim sudovima, na kojima je vrijeme potrebno za rješavanje predmeta znatno kraće nego na prvostupanjskim i drugostupanjskim upravnim sudovima 31 . Međutim, upravni sudovi zabilježili su razmjerno veliki broj pristiglih predmeta 32 , što se odražava i u razmjerno velikom broju neriješenih predmeta 33 .

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Njemačka ima nekoliko tijela nadležnih za sprečavanje i kazneni progon korupcije, uključujući Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice, Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača, Vrhovnu revizijsku instituciju, Financijsko-obavještajnu jedinicu, Savezni ured za pravosuđe, Savezni ured kriminalističke policije i nadležna tijela (uredi državnog odvjetništva i sudovi) saveznih zemalja. Neke savezne zemlje imaju specijalizirane urede državnog odvjetništva za kazneni progon kaznenih djela korupcije, u drugima je specifična stručnost povezana s korupcijom raspoređena u svim uredima državnog odvjetništva. U Direktivi o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi navodi se pravni okvir za sprečavanje. Dopunjena je detaljnim smjernicama i sveobuhvatnim kodeksima ponašanja s ciljem sprečavanja korupcije na saveznoj razini.

Njemačka je postigla 80 od 100 bodova u Indeksu percepcije korupcije, koji je objavio Transparency International, te je na 5. mjestu u Europskoj uniji i 9. mjestu u svijetu. Prema rezultatima ankete Eurobarometra o korupciji za 2020., 53 % ispitanika smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u: 71 %), ali samo 9 % osoba smatra da ih korupcija osobno pogađa u svakodnevnom životu (prosjek u EU-u: 26 %). Kad je riječ o poduzećima, 31 % njih smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u: 63 %). Prema anketama 22 % poduzeća smatra da je korupcija problem u poslovanju (prosjek u EU-u: 37 %). Isto tako, 33 % građana smatra da postoji dovoljno uspješnih slučajeva kaznenog progona da bi se ljude odvratilo od korupcije (prosjek u EU-u: 36 %), a 41 % poduzeća smatra da su osobe i poduzeća uhvaćeni zbog podmićivanja višeg dužnosnika primjereno kažnjeni (prosjek u EU-u: 31 %).

Njemačka ima sveobuhvatan institucionalni okvir za borbu protiv korupcije. Savezni institucionalni okvir za borbu protiv korupcije čine Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice, Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača, Vrhovna revizijska institucija i Savezni ured kriminalističke policije. Uspostavljena je i mreža kontaktnih osoba za borbu protiv korupcije, koju je OECD označio kao „dobru praksu” na međunarodnoj razini 34 . Te kontaktne osobe građanima i zaposlenicima pružaju pomoć i savjete u vezi s pitanjima ili zabrinutostima povezanima s korupcijom 35 .

Provedba represivnih politika za borbu protiv korupcije i kazneni progon u nadležnosti su saveznih zemalja. U službenom policijskom izvješću o korupciji navode se 4 894 predmeta korupcije koje je policija zabilježila 2017. 36 U usporedbi s prethodnom godinom to je smanjenje od 25 %. Međutim, broj osumnjičenih povećao se za 15 %. Financijska šteta prouzročena korupcijom iznosila je 291 milijun EUR, što je porast od 137 %. Neke savezne zemlje imaju specijalizirane urede državnog odvjetništva za kazneni progon kaznenih djela korupcije, u drugima je specifična stručnost povezana s korupcijom raspoređena u svim uredima državnog odvjetništva. Kad je riječ o istragama podmićivanja stranih dužnosnika, Njemačka je ocijenjena jednim od najboljih izvršitelja Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju 37 .

Njemačka ima sveobuhvatan regulatorni okvir za sprečavanje protiv korupcije. Okvir za sprečavanje korupcije uključen je u nekoliko odredbi i na saveznoj razini i na razini pojedinačnih saveznih zemalja. U Direktivi o sprečavanju korupcije (CPD) u saveznoj upravi osigurava se pravni okvir za sprečavanje korupcije u saveznoj vladi 38 . Njegovu provedbu prate različita tijela, kao što je vodeća jedinica u Saveznom ministarstvu unutarnjih poslova i Saveznom revizorskom sudu. Savezno ministarstvo unutarnjih poslova trenutačno razmatra reviziju CPD-a. CPD je nadopunjen detaljnim smjernicama za provedbu (Kodeks ponašanja, Vodič za nadređene osobe i tijela javne vlasti, Fokus na procjeni rizika). Pored toga, ministarstva razvijaju vlastite smjernice za provedbu (Umsetzungsrichtlinie).

Njemačka je uspostavila mjere integriteta i sprečavanja za državne službenike i javne dužnosnike. Pravila kojima se reguliraju kontakti s trećim stranama, prihvaćanje darova, dodatno zaposlenje i aktivnosti nakon prestanka zaposlenja navode se u Kodeksu ponašanja protiv korupcije i Vodiču za ravnatelje i pročelnike uprava i dodatno su potkrijepljena odredbama Kaznenog zakona, Zakona o saveznim državnim službenicima i Zakona o statusu saveznih državnih službenika te Kolektivnog ugovor za javnu službu (TVöD). Kaznena djela primanja i davanja mita široko su definirana, a kaznena odgovornost može se snositi pukim prihvaćanjem darova 39 .

Revidirana su pravila o sukobu interesa i imovinskim karticama zastupnikâ Saveznog parlamenta. Otkrivanje plaćenih sporednih aktivnosti i drugih vanjskih veza sa zastupnicima u Saveznom parlamentu uređeno je Zakonom o zastupnicima u Saveznom parlamentu 40 , Kodeksom ponašanja za zastupnike u Saveznom parlamentu i Odredbama o primjeni Kodeksa ponašanja za zastupnike u Saveznom parlamentu 41 . Većina saveznih zemalja od zastupnika u parlamentu zahtijeva da objave informacije o plaćenim aktivnostima, koje nisu zabranjene, ali neke savezne zemlje još uvijek nemaju zakonodavstvo u tom pogledu 42 . Kad je riječ o financijskim interesima i ugovorima s državnim tijelima, ne postoji zabrana ni ograničenje za financijske interese za zastupnike u Saveznom parlamentu niti za njihovo sklapanje ugovora s državnim tijelima 43 . Zastupnici u Saveznom parlamentu moraju objaviti svoje udjele, no samo ako premašuju 25 % glasačkih prava u nekom društvu. Broj osoblja uprave u Saveznom parlamentu odgovornog za praćenje sukoba interesa i imovinskih kartica povećan je 2019. GRECO je napomenuo da je potrebno povećati resurse kako bi se omogućila djelotvorna provjera provedbe pravila 44 . Kad je riječ o članovima savezne vlade, odgovarajuće odredbe navedene su u zakonu kojim se uređuje pravni status članova savezne vlade 45 . Prema tom zakonu članovi savezne vlade ne mogu obnašati sekundarne funkcije i moraju prijaviti darove koje su primili u vezi sa svojom funkcijom 46 . Objavljivanje informacija o imovinskom stanju i nekretninama nije regulirano. Slično tomu, zastupnici u saveznom parlamentu ne moraju obavijestiti o posjedovanju imovine ili financijskim interesima.

Politika reguliranja „rotirajućih vrata” postoji na saveznoj razini i u većini saveznih zemalja. Zakonski rok ograničavanja aktivnosti uvedeno je 2015. za savezne kancelare, ministre i parlamentarne državne tajnike koji odlaze s pozicije. Sadašnji i bivši članovi savezne vlade moraju je obavijestiti ako namjeravaju raditi izvan javnog sektora u roku od 18 mjeseci nakon što je napuste. Parlamentarni državni tajnici dužni su obavijestiti odgovornog člana savezne vlade 47 . Neke su savezne zemlje uvele i rok ograničavanja aktivnosti. Sveukupno, takve odredbe postoje u sedam saveznih zemalja, dok su rasprave o njihovu uvođenju u tijeku u tri savezne zemlje 48 .

Lobiranje se regulira različitim pravilima kojima se uređuju kontakti s trećim stranama za zastupnike u Saveznom parlamentu, savezna ministarstva i državne službenike savezne uprave. Kad je riječ o kontaktima između zastupnika u Saveznom Parlamentu i lobista, Njemačka još nema registar lobija. Predsjednik Saveznog parlamenta održava javni popis te odbori Saveznog parlamenta saslušavaju predstavnike udruženja koja lobiraju Savezni parlament ili saveznu vladu samo ako su se sami u uvrstili na popis. Međutim, registracija je dobrovoljna, a obveza registracije predviđena je samo za predstavnike udruženja, koja ne uključuju poduzeća, samozaposlene lobiste i druge kategorije 49 . Kad je riječ o državnim službenicima u saveznoj upravi, u Strategiji za sprečavanje korupcije navode se smjernice za kontakte između državnih službenika i trećih strana.

Odredbe o zaštiti zviždača i postupci izvješćivanja za zviždače postoje u raznim zakonima za pojedine sektore. Prema važećim pravilima postoji, primjerice, obveza uspostavljanja kanala izvješćivanja za primanje određenih informacija od zviždača u zdravstvenom sektoru i rukovanje njima 50 . Štoviše, mnoga su poduzeća uspostavila sustave zaštite zviždača prema preporukama njemačkog Kodeksa korporativnog upravljanja 51 . Dionici su izrazili zabrinutost povezanu s rizikom od nedovoljne razine zaštite zviždača, ovisno o mjerodavnom skupu zakona.

III.Medijski pluralizam

Sloboda izražavanja, sloboda tiska 52 i pravo na informiranje zajamčeni su Ustavom (Temeljni zakon) 53 . Neovisnost četrnaest tijela nadležnih za medije ugrađena je u ugovore među saveznim zemljama na nacionalnoj razini i u zakonima o radioteleviziji i medijima specifičnima za pojedinu saveznu zemlju 54 . Njemačkim zakonom predviđena su pravila o transparentnosti kojima se zahtijeva otkrivanje vlasništva u sektoru informativnih medija i objavljivanje svakog sudjelovanja političkih stranaka u medijskim subjektima.

Regulacija medija povezana sa sadržajem u nadležnosti je saveznih zemalja. Privatne radiotelevizijske kuće regulira 14 različitih neovisnih državnih regulatornih tijela (Medienanstalten), koja su odgovorna za izdavanje dozvola, dodjelu frekvencija i nadzor privatnih radijskih i televizijskih kuća 55 . Prate poštovanje pravila o oglašavanju i odredbi za zaštitu mladih te promiču projekte za poboljšanje medijske pismenosti. Podržavaju i uvođenje nove tehnologije emitiranja i doprinose osiguranju raznolikosti u privatnom emitiranju 56 . Četrnaest tijela nadležnih za medije javne su agencije s pravnim jamstvom neovisnosti od političkog i komercijalnog uplitanja. Na raspolaganju imaju široke regulatorne ovlasti, a njihove se odluke mogu osporiti pred upravnim sudovima. Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020., pokazatelj neovisnosti i djelotvornosti tijela nadležnog za medije u Njemačkoj ima vrlo nizak rizik 57 .

Njemačko vijeće za medije samoregulatorno je tijelo koje su osnovale medijske kuće 58 . Djelotvornom provedbom Temeljnog zakona, kojim se jamči sloboda tiska i zabranjuje cenzura, osigurava se neovisnost tiska i njegovih samoregulatornih tijela od političkog uplitanja. Vijeće za medije organizirano je kao registrirano udruženje koje se sastoji od dviju izdavačkih i dviju novinarskih organizacija: Udruženje njemačkih novinskih izdavača (BDZV), Njemački novinarski savez (DJV), Njemački sindikat novinara (dju) u okviru Njemačkog sindikata udruženih trgovinskih usluga (dju in ver.di) i Udruženje njemačkih izdavača časopisa (VDZ). Rješavanjem pritužbi na ponašanje novinara Vijeće za medije prati poštovanje etičkih pravila za svakodnevni rad novinara utvrđenih u Njemačkom kodeksu za medije i može javno opomenuti odgovarajuće medijske kuće zbog kršenja kodeksa za medije. Rad Vijeća za medije financira se doprinosima članova udruženja i odbora za pritužbe te njemačke Savezne vlade.

Kad je riječ transparentnosti vlasništva, njemačko pravo sadržava posebne odredbe koje zahtijevaju otkrivanje vlasništva u sektoru medija 59 . Komercijalne medijske kuće moraju dostaviti informacije o vlasništvu kako bi se mogle prijaviti i dobiti dozvolu za emitiranje te moraju izvješćivati o planovima koji utječu na strukturu dioničara. Internetski mediji moraju učiniti svoje vlasničke podatke transparentnima tako što ih objavljuju na svojim internetskim stranicama. Za medije su te obveze u pogledu transparentnosti na internetskim stranicama propisane zakonima pojedinačnih saveznih zemalja o medijima. Političke stranke moraju objaviti sudjelovanje u medijskim subjektima u skladu sa Zakonom o političkim strankama iz 1967. 60 Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020. pokazatelj transparentnosti vlasništva nad medijima ocjenjuje se niskim na ljestvici rizika 61 .

Njemačka ima funkcionirajuće zaštitne mjere protiv službene kontrole političkih stranaka nad medijima. Pokazatelj političke neovisnosti medija ocjenjuje se niskim rizikom 62 . Međudržavnim ugovorom o radiodifuziji i telemedijima općenito se zabranjuje političko, ideološko ili vjersko oglašavanje na radiju, televiziji i uslugama videozapisa na zahtjev 63 . Političko oglašavanje dopušteno je samo tijekom izbornih razdoblja kada se svim strankama koje sudjeluju u izborima mora dati medijski prostor prema načelu jednakih mogućnosti 64 . Medijski prostor za političke reklame besplatan je i nije moguće kupiti dodatan medijski prostor. Distribucija političkog oglašavanja na internetu (izvan usluga videozapisa na zahtjev) trenutačno nije regulirana. Međutim, novi Međudržavni ugovor o medijima sadržavat će odredbu o transparentnosti političkog oglašavanja. Političari i stranke obično ne izvješćuju o svojoj potrošnji za oglašavanje na digitalnim platformama.

Uspostavljen je okvir za zaštitu novinara iako postoje neke zabrinutosti zbog sve češćih napada na novinare. Okvir za zaštitu novinara definiran je slobodom tiska i slobodom radiodifuzije zajamčenima Temeljnim zakonom 65 . To je dodatno dopunjeno relevantnim aktima saveznih zemalja o tisku i medijima. Novinari imaju pravo zaštititi svoje izvore i odbiti svjedočiti u kaznenim, građanskim i upravnim predmetima. Na temelju legitimnog interesa pravo pristupa informacijama zajamčeno je Ustavom, a pristup informacijama savezne vlade uređen je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Trinaest saveznih zemalja donijelo je slične okvire. Novinari su zaštićeni od kaznenih djela na temelju kaznenog prava koje se primjenjuje na sve građane. Trenutačno u Njemačkoj ne postoji poseban zakon za zaštitu novinara od kriminala ili istraživanje relevantnog kaznenog djela. U okviru policijskih statističkih podataka o kriminalu napadi na novinare ne procjenjuju se zasebno, već se uzimaju u obzir kaznena djela protiv medija općenito. Ipak, njemačka nadležna tijela smatraju da zaseban zakon za zaštitu novinara i zasebna evidencija napada nisu potrebni u odnosu na kontekst dostupnih statističkih podataka o opsegu problema 66 . U Njemačkoj se kleveta može kazniti kaznom zatvora premda je potrebno napomenuti da se to u praksi događa vrlo rijetko 67 . Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2020. ukupni osnovni pokazatelji zaštite koji se odnose na novinarsku struku, standarde i zaštitu ukazuju na nizak rizik. Međutim, relevantni pokazatelj iz Izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2020. o fizičkoj sigurnosti ukazuje na visok rizik. Reporteri bez granica naveli su da su 2018. prijavljena najmanje 22, a 2019. najmanje 13 nasilnih napada na novinare 68 . Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara objavila je 2019. i 2020. pet upozorenja za Njemačku, koja se odnose na slučajeve napada na fizičku sigurnost, uznemiravanja i zastrašivanja novinara te drugih djela koja imaju negativan učinak na slobodu medija 69 .

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Njemačka je savezna demokratska republika koja se sastoji od šesnaest saveznih zemalja. Vlast je raspodijeljena između savezne vlade i vlada saveznih zemalja. Podjela vlasti utvrđena je u Temeljnom zakonu 70 i ustavima saveznih zemalja. Na saveznoj razini savezna zakonodavna vlast pripada Saveznom parlamentu (Bundestag) i predstavničkom tijelu saveznih zemalja (Bundesrat) 71 . Vlada, Bundesrat ili članovi Bundestaga mogu podnositi zakonodavne prijedloge 72 . Njemački institut za ljudska prava i Savezna agencija za borbu protiv diskriminacije doprinose poštovanju temeljnih prava.

Provedba procjene utjecaja i savjetovanje s dionicima ustaljene su prakse u donošenju zakonodavstva. U Njemačkoj od 2006. postoji nacionalno tijelo za bolju regulativu koje savjetuje saveznu vladu o tim pitanjima. Da bi savezna vlada ojačala transparentnost zakonodavnog postupka na saveznoj razini, odlučila je u studenome 2019. objaviti na internetu sve doprinose dionikâ koji se odnose na savezne zakonodavne prijedloge. Taj razvoj događaja pozdravila je i Skupina država Vijeća Europe protiv korupcije kao „značajan korak u poboljšanju transparentnosti zakonodavnog postupka na strani savezne vlade” 73 . Nadalje se planira objediniti to u jedinstvenu platformu jer trenutačno svako savezno ministarstvo objavljuje takve doprinose na svojim internetskim stranicama 74 .

Poštovanje temeljnih i ustavnih prava osigurava se na nekoliko načina. Ocjenjivanje ustavnosti odvija se i na saveznoj razini i na razini saveznih zemalja. Na saveznoj razini Temeljnim zakonom predviđen je niz različitih postupaka kojima se Saveznom ustavnom sudu omogućuje ocjenjivanje ustavnosti 75 . To uključuje apstraktno sudsko preispitivanje statuta, posebno sudsko preispitivanje statuta, sporove između savezne razine i saveznih zemalja, sporove između ustavnih tijela i pojedinačne ustavne tužbe, što u iznimnim slučajevima može uključivati i ocjenjivanje ustavnosti statuta. Savezni ustavni sud može donositi i preliminarne zabrane. Ocjenjivanje ustavnosti postoji i na razini saveznih zemalja. Za zakone saveznih zemalja to provode njihovi nadležni ustavni sudovi. Opći režim uspostavljen za ocjenjivanje ustavnosti općenito se smatra djelotvornim. Međutim, zbog nedavne presude Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020. 76 pojavila se zabrinutost s obzirom na područje primjene ocjenjivanja ustavnosti u odnosu na pravni poredak Europske unije 77 . Dionici su ukazali i na određene aspekte povezane s mehanizmima koji su uspostavljeni za praćenje zadovoljavajuće provedbe presuda Saveznog ustavnog suda. Postoje određene zabrinutosti da ne postoji djelotvoran mehanizam kojim bi se osiguralo da se presude provode u određenom roku, o čemu svjedoči nedostatak popratnih zakonodavnih mjera u provedbi povijesne presude o zakonu o porezu na nasljedstvo iz 2014. 78 ili na razini određene savezne zemlje u kojoj izvršna vlast nije provela presude upravnih sudova u području prava Unije o kvaliteti zraka 79 . Još je jedan aspekt nedostatak bilo kakvog brzog ocjenjivanja ustavnosti novih zakona kada se sumnja u njihovu ustavnost i kada postoje razlozi za vjerovanje da zakonodavac ne provodi u potpunosti prethodne presude Saveznog ustavnog suda. Jedini je dostupan pravni lijek u tom konkretnom slučaju pokretanje nove tužbe, što može dovesti do znatnih opterećenja za stranku koja je podnijela tužbu 80 . U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 Savezni ustavni sud bio je nadležan s obzirom na određene mjere donesene za borbu protiv pandemije 81 te je naložio preliminarne zabrane 82 nekih mjera. Štoviše, upravni sudovi diljem Njemačke bili su nadležni u postupcima o preliminarnim mjerama ili zabranama s obzirom na određene javne mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19, u nekim slučajevima s uspjehom, dok su glavni postupci u tijeku 83 .

Neovisna tijela imaju ulogu u zaštiti temeljnih prava. Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava akreditirao je Njemački nacionalni institut za ljudska prava statusom razine A u skladu s takozvanim Pariškim načelima 84 . Kad je riječ o Saveznoj agenciji za borbu protiv diskriminacije, koja je nacionalno tijelo za ravnopravnost, čini se da u postupku imenovanja za njezino vodstvo nerijetko dolazi do kašnjenja i neslaganja. Od travnja 2018. njome se upravlja samo na privremenoj osnovi 85 . Osim Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije, i osam saveznih zemalja osnovalo je agencije za borbu protiv diskriminacije.

Uspostavljeni su poticajni okvir za civilno društvo i politika za osiguravanje dostupnosti informacija građanima. Organizacije civilnog društva u Njemačkoj mogu slobodno djelovati 86 . Raspravlja se o presudi Saveznog financijskog suda iz 2019. koja se odnosi na kriterije na temelju kojih organizacije civilnog društva uživaju porezne povlastice za neprofitne udruge u svrhu javne koristi 87 . Dionici, uključujući Nacionalni institut za ljudska prava, smatraju da ona sužava prostor za djelovanje civilnog društva 88 .

Redovite rasprave i publikacije o temama vladavine prava, i iz domaće i iz europske perspektive, doprinose njegovanju dinamične kulture vladavine prava. Popularna platforma za rasprave o temama povezanima s vladavinom prava 89 dobila je na značaju posljednjih godina i postala forum za domaće i europske rasprave o vladavini prava. Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača u okviru „Pakta za vladavinu prava” provelo je 2019. nacionalnu kampanju informiranja i promidžbe. Bila je usmjerena na priopćavanje važnosti vladavine prava i jamstava koja se njome pružaju građanima kao pojedincima, kao i demokratskom društvu, što se dodatno odražava u programu njemačkog predsjedanja Vijećem (2020.).

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu* 

* Popis doprinosa primljenih u kontekstu savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. može se pronaći na (internetskim stranicama Komisije).

Bundeskriminalamt (2018), Bundeslagebild Korruption 2017. https://www.bka.de/SharedDocs/Downloads/DE/Publikationen/JahresberichteUndLagebilder/Korruption/korruptionBundeslagebild2017.html?nn=28078 .

Bundesregierung (2004), Richtlinie der Bundesregierung zur Korruptionsprävention in der Bundesverwaltung. http://www.verwaltungsvorschriften-im-internet.de/bsvwvbund_30072004_O4634140151.html .

Bundestag (2020.), Plenarprotokoll 19/163.

Bundesverfassungsgericht, internetska stranica s vrstama postupaka. https://www.bundesverfassungsgericht.de/EN/Verfahren/Wichtige-Verfahrensarten/wichtige-verfahrensarten_node.html .

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CIVICUS, Monitor tracking civic space: Germany. https://monitor.civicus.org/country/germany/ .

Der Spiegel (2017.), Was Abgeordnete nebenher verdienen. https://www.spiegel.de/politik/deutschland/nebeneinkuenfte-in-den-landtagen-das-sind-die-top-verdiener-a-1136866.html .

Die Linke, prijedlog za uvođenje obveznog registra transparentnosti: http://dip21.bundestag.de/dip21/btd/19/000/1900015.pdf .

Europska komisija (2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska komisija (2019.), Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ocjeni u kojoj su mjeri države članice poduzele mjere potrebne za usklađivanje s Okvirnom odlukom Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru, COM(2019) 355 final.

Europska komisija (2020.), Izvješće o provedbi Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica.

Europska mreža institucija za ljudska prava (2020.), Doprinos Europske mreže institucija za ljudska prava za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Europski sveučilišni institut, Centar za medijski pluralizam i slobodu medija, Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020., 2020.

Glavna uprava za komunikaciju (2019., 2020.), Flash Eurobarometer 482: stavovi poduzećâ o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebno izvješće Eurobarometra 502: korupcija.

GRECO (2015.), Četvrti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće u pogledu sprječavanja korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Njemačku.

GRECO (2019.), Četvrti evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti u pogledu sprječavanja korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Njemačku.

Medienanstalten, internetska stranica tijela nadležnih za medije. https://www.die-medienanstalten.de/en/about-the-media-authorities .

Medienanstalten, Pravna osnova za internetsku stranice tijela nadležnih za medije. https://www.die-medienanstalten.de/service/rechtsgrundlagen .

Njemačka odvjetnička komora (2020.), Doprinos Njemačke odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Njemačka savezna odvjetnička komora (2020.), Doprinos Njemačke savezne odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Njemačka Vlada (2020.), Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika (2020.), Doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Njemačko vijeće za medije, Njemački kodeks za medije. https://www.presserat.de/pressekodex.html .

OECD (2018.), Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju – izvješće o 4. fazi: Njemačka. https://www.oecd.org/corruption/anti-bribery/Germany-Phase-4-Report-ENG.pdf .

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (2020.), Izjava predsjednice von der Leyen, statement/20/846.

Reporteri bez granica (2019., 2020.), Svjetski indeks slobode tiska.  https://rsf.org/en/ranking/2019 . https://rsf.org/en/ranking/2020 .

Savezna agencija za borbu protiv diskriminacije (2020.), Doprinos Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Savezni financijski sud, presuda od 10. siječnja 2019., V R 60/17.

Savezni kazneni ured (2019.), Bundeslagebild Korruption 2018.

Savezni ustavni sud, odluka od 15. travnja 2020., 1 BvR 828/20.

Savezni ustavni sud, odluka od 29. travnja 2020., 1 BvQ 44/20.

Savezni ustavni sud, presuda od 17. prosinca 2014., 1 BvL 21/12.

Savezni ustavni sud, presuda od 5. svibnja 2015., 2 BvL 17/09.

Savezni ustavni sud, presuda od 5. svibnja 2020., BvR 859/15.

Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2017.), sudovi savezne vlade i vlade saveznih zemalja. https://www.bmjv.de/SharedDocs/Downloads/DE/PDF/Anzahl_der_Gerichte_des_Bundes_und_der_Laender.pdf?__blob=publicationFile .

Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2019.), Pakt za vladavinu prava. https://www.bmjv.de/SharedDocs/Artikel/DE/2019/020119_Rechtstaat.html .

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice (2019.), Sprečavanje korupcije u saveznoj upravi: godišnje izvješće za 2018. https://www.bmi.bund.de/SharedDocs/downloads/EN/themen/moderne-verwaltung/korruption-prevention-report-2018.pdf?__blob=publicationFile&v=2 .

Sud Europske unije (2020), priopćenje za medije nakon presude njemačkog Ustavnog suda od 5. svibnja 2020., br. 58/20.

Sud Europske unije, presuda od 27. svibnja 2019., OG i PI, spojeni predmeti C-508/18 i C-82/19.

Svjetska banka, Profil zemlje: Njemačka. https://star.worldbank.org/sites/star/files/germany-ad-country-profile.pdf .

Transparency International (2019.), Indeks percepcije korupcije za 2019. https://www.transparency.org/en/cpi/2019/results/deu .

Ured UN-a za droge i kriminal (2019.), Review of implementation of the United Nations Convention against Corruption (Preispitivanja provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije) – Sažetak: Njemačka. https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/WorkingGroups/ImplementationReviewGroup/17-18December2019/V1911805e.pdf .

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (1993.), Načela koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava (Pariška načela) – donesena rezolucijom Opće skupštine 48/134 od 20. prosinca 1993.

Verfassungsblog: On matters constitutional. https://verfassungsblog.de/.

Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. https://www.coe.int/en/web/media-freedom .

Vijeće Europe: Odbor ministara (2000.), Preporuka Rec(2000)19 Odbora ministara državama članicama o ulozi državnog odvjetništva u sustavu kaznenog pravosuđa.

Virtualni posjet Njemačkoj u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Prilog II.: Posjet Njemačkoj

Službe Komisije održale su virtualne sastanke u lipnju 2020. sa sljedećim dionicima:

·Bavarska državna kancelarija,

·Europski odbor Konferencije ministara pravosuđa saveznih zemalja,

·Savezni ured kriminalističke policije,

·Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača,

·Savezno ministarstvo unutarnjih poslova,

·Njemačko udruženje sudaca,

·Njemačka odvjetnička komora (BRAK),

·Njemačko udruženje odvjetnika (DAV),

·Zajednički ured za upravljanje tijelima nadležnim za medije,

·Transparency International Njemačka.

* Komisija je ujedno održala niz horizontalnih sastanaka sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Civil Liberties Union for Europe,

·mreža Civilno društvo Europe,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Free Press Unlimited,

·Front Line Defenders,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Međunarodni institut za medije,

·Platforma za cjeloživotno učenje,

·Pravna inicijativa Otvorenog društva/Institut za europsku politiku otvorenog društva,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      To je utvrđeno u članku 33. stavku 2. Temeljnog zakona; uglavnom na temelju ocjena s dvaju državnih ispita iz prava.

(2)      Odbor za odabir sudaca (Richterwahlausschuss) sastavljen je u jednakim dijelovima od odgovornih ministara saveznih zemalja i članova koje je izabrao Savezni parlament. Vidjeti Zakon o izboru sudaca (Richterwahlgesetz) i Njemački zakon o sucima (Deutsches Richtergesetz), čl. od 54. do 55. Slični odbori postoje u određenim saveznim zemljama. Štoviše, postupak i odluka o imenovanju ili neimenovanju u potpunosti podliježu sudskoj kontroli upravnih sudova.

(3)      Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2020.).

(4)      Pored toga, postoji posebna odvjetnička komora za odvjetnike s pravom zastupanja pred sudom u građanskim stvarima pred Saveznim vrhovnim sudom.

(5)      Slike 44. i 46., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je kako slijedi: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika vidi neovisnost sudstva kao dobru i vrlo dobru); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(6)      Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za razdoblje od 2013. do 2020.

(7)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće, npr. doprinos Njemačke savezne odvjetničke komore.

(8)      Osobito čl. 97 Temeljnog zakona o neovisnosti sudstva.

(9)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., u točki 5.

(10)      Presuda Suda Europske unije od 27. svibnja 2019., OG i PI, spojeni predmeti C-508/18 i C-82/19 PPU. Kao odgovor na presudu europske uhidbene naloge sada izdaje sudac u Njemačkoj. Vidjeti i Izvješće Europske komisije o provedbi Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, COM(2020) 270 final, str. 5–6.

(11)      Izmjenu je predložila oporbena stranka, no nije dobila parlamentarnu većinu. Deutscher Bundestag, Plenarprotokoll 19/163, 28. svibnja 2020.

(12)      Osobito stavci 146. i 147. njemačkog Zakona o pravosudnom sustavu („Gerichtsverfassungsgesetz”).

(13)      Stavak 152. njemačkog Zakonu o kaznenom postupku („Strafprozessordnung”).

(14)      Članak 20., stavak 3. Temeljnog zakona.

(15)      Slika 55., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.; npr. Savezno ministarstvo pravosuđa i vladine stranke Saske izdali su obvezu neizvršavanja svojih prava davanja uputa. Ministarstvo Tiringije obvezalo se da neće davati upute u pojedinačnim predmetima, a ministarstvo Sjeverne Rajne-Vestfalije i vlada Donje Saske obvezali su se davati pojedinačne upute samo u iznimnim slučajevima. Iako ne postoje savezni zakoni, postoje određeni zakoni saveznih zemalja, kao i savezni propisi i smjernice te propisi i smjernice pojedinačnih saveznih zemalja u kojima se utvrđuju pravila o davanju uputa. Upute Saveznog ministarstva pravosuđa i ministarstava Sjeverne Rajne-Vestfalije i Tiringije moraju biti u pisanom obliku, u Tiringiji ujedno moraju biti obrazložene, u Donjoj Saskoj moraju biti u pisanom obliku ako se ne postigne dogovor, a u Schleswig-Holsteinu moraju biti dokumentirane u pisanom obliku i o njima se mora izvijestiti predsjednik Parlamenta.      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020.

(16)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., u točki 8.

(17)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće, npr. pisani doprinos Njemačke odvjetničke komore.

(18)      Vidjeti i Preporuku Rec(2000)19 Odbora ministara Vijeća Europe, stavak 13. točka (d): „ako Vlada ima ovlast izdavati upute u pogledu kaznenog progona u određenom predmetu, takve upute moraju uključivati odgovarajuća jamstva da se poštuju transparentnost i nepristranost u skladu s nacionalnim pravom”. Za više informacija o zaštitnim mjerama vidjeti stavak 13. točke od (d) do (e).

(19)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće, npr. pisani doprinos Njemačke odvjetničke komore.

(20)      eAS (Baden-Württemberg, Saska, Schleswig-Holstein, Tiringija), eIP (Bayern, Berlin, Brandenburg, Hamburg, Falačko Porajnje, Mecklenburg-Zapadno Pomorje), e2A (Bremen, Hessen, Donja Saska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Saska-Anhalt, Saarland).

(21)      Slike 29., 30., 31., 38., 39., 41., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(22)      Vidjeti prethodnu bilješku, slike 24. i 25.

(23)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće, npr. pisani doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika, str. 7.

(24)      Tijela i dionici naglasili su da je nerazmjer plaća posljednjih godina ukinut, nakon relevantne odluke Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2015. (2 BvL 17/09), ali još uvijek može činiti do 17 % u početnom razredu R1; vidjeti u tom pogledu doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 7.

(25)      Pakt für den Rechtsstaat. Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2019.), Pakt za vladavinu prava.

(26)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., u točki 13.

(27)      Doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 9.

(28)      Slika 11., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(29)      Slika 6., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(30)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće o vladavini prava za 2020., npr. doprinos Njemačke odvjetničke komore.

(31)      Slika 9., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(32)      Slika 4., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(33)      Slika 15., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(34)      Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice (2019.), Sprečavanje korupcije u saveznoj upravi: godišnje izvješće za 2018.

(35)      Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice (2019.), Sprečavanje korupcije u saveznoj upravi: godišnje izvješće za 2018.

(36)    Bundeskriminalamt, Bundeslagebild Korruption 2017. Bundeskriminalamt, 2019., str. 2.

(37)      Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, izvješće o 4. fazi, 2018.

(38)      Die Bundesregierung, Richtlinie der Bundesregierung zur Korruptionsprävention in der Bundesverwaltung, 2004.

(39)      Die Bundesregierung, Richtlinie der Bundesregierung zur Korruptionsprävention in der Bundesverwaltung, 2004.

(40)    Bundesministerium der Justiz und für Verbraucherschutz, Gesetz über die Rechtsverhältnisse der Mitglieder des Deutschen Bundestages, Bundesamt für Justiz: Gesetze im Internet.

(41)    Deutscher Bundestag, Verhaltensregeln für Mitglieder des Deutschen Bundestages kao što je objavljeno 18. lipnja 2013. (BGBl. I, S. 1645).

(42)      Baden-Württemberg, Brandenburg, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Falačko Porajnje, Tiringija.

(43)      Međutim, u skladu s pravilom 2. Kodeksa ponašanja za zastupnike u Saveznom parlamentu, zastupnici koji su odvjetnici moraju obavijestiti predsjednika Saveznog parlamenta o zastupanju Savezne Republike Njemačke na sudu ili izvan suda kada se takvo zastupanje obavlja uz naknadu.

(44)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Drugo izvješće o sukladnosti, preporuka IV., str. 6.

(45)      Bundesministergesetz (BGBl. I S. 1328).

(46)      Svjetska banka, Profil zemlje: Njemačka.

(47)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., točka 21.

(48)      Brandenburg, Hamburg, Hessen, Donja Saska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Schleswig-Holstein i Tiringija imaju uvedene odredbe. Rasprave su u tijeku u Berlinu, Mecklenburg-Zapadnom Pomorju i Saskoj.

(49)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće.

(50)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., točka 15.

(51)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., točka 14.

(52)      Njemačka se nalazi na 11. mjestu na svjetskoj ljestvici slobode tiska Reportera bez granica za 2020.

(53)      Članak 5. stavak 1. Temeljnog zakona.

(54)      Medienanstalten, Pravna osnova za internetsku stranice tijela nadležnih za medije.

(55)      Javne radiotelevizijske kuće nadgledaju njihovi nadzorni odbori.

(56)      Medienanstalten, internetska stranica tijela nadležnih za medije.

(57)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020. Dobar ugled i neovisnost regulatornih tijela dodatno su potvrđeni informacijama dobivenim u kontekstu posjeta zemlji.

(58)      Relevantni Njemački kodeks za medije samoregulatorni je okvir koji je uspostavilo Njemačko vijeće za medije.

(59)      Odjeljak 26. Međudržavnog ugovora o radiodifuziji i telemedijima.

(60)      Gesetz über die politische Parteien (BGBl. I S. 149).

(61)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020., str. 12. To je potvrđeno i informacijama dobivenima u kontekstu posjeta zemlji.

(62)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020., str. 13.

(63)      Odjeljci 7, 58. stavak 3. Međudržavnog ugovora o radiodifuziji i telemedijima.

(64)      Odjeljak 42. Međudržavnog ugovora o radiodifuziji i telemedijima.

(65)      Čl. 5 Temeljnog zakona.

(66)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2020., točka 34.

(67)

     Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020., MPM 2020., str. 9.

(68)

     Kampanje zastrašivanja, osobito na društvenim medijima, napadi desničarskih ekstremista, policija koja je sprečavala rad novinarâ tijekom određenih demonstracija. Reporteri bez granica (2019., 2020.), Svjetski indeks slobode tiska, str. 3.

(69)      Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

(70)      Čl. 20 Temeljnog zakona.

(71)      Članci 70. i dalje Temeljnog zakona.

(72)      Prijedloge Bundestaga može podnijeti (najmanje) 5 % njegovih članova. U praksi većina prijedloga potječe od vlade.

(73)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Drugo izvješće o sukladnosti, stavak 38.

(74)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i doprinosi Njemačke za Izvješće o vladavini prava za 2020., točka 21.

(75)      Članci 93. i 100. Temeljnog zakona; te Bundesverfassungsgericht, internetska stranica s vrstama postupaka.

(76)      Presuda Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020., 2 BvR 859/15.

(77)      Sud Europske unije, priopćenje za medije br. 58/20 od 8. svibnja 2020.; Izjava predsjednice von der Leyen, Statement/20/846 od 10. svibnja 2020.

(78)      Presuda Saveznog ustavnog suda od 17. prosinca 2014., 1 BvL 21/12.

(79)      Npr. doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 14. s dodatnim upućivanjima ili doprinos Njemačke odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 14 s dodatnim upućivanjima.

(80)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za izvješće, npr. pisani doprinos Njemačke odvjetničke komore.

(81)      Njemačka nije proglasila izvanredno stanje niti donijela poseban režim za izvanredno stanje. Mjere su poduzete na saveznoj razini na temelju Zakona o epidemijama, kao i na razini saveznih zemalja. Ustavni sud.

(82)      To je uključivalo privremeno ukidanje potpune zabrane vjerskih obreda, Odluka Saveznog ustavnog suda, 29. travnja 2020, 1 BvQ 44/20; vidjeti i odluku Saveznog ustavnog suda, 15. travnja 2020., 1 BvR 828/20, koja se odnosi na slobodu okupljanja. Niz drugih podnesaka proglašen je nedopuštenim.

(83)      Vidjeti takve uspješne izazove, npr. Visoki upravni sud Baden-Württemberga (VGH Baden-Württemberg), 5. svibnja 2020., predmet br. 1 S 1623/20 koji se odnosi na indikativni kriterij za dopušteni broj kupaca (20 m2 po osobi, uključujući osoblje) za koji se smatralo da je vjerojatno nezakonit; Visoki upravni sud Baden-Württemberga (VGH Baden-Württemberg), 30. srpnja 2020., predmet br. 1 S 2087/20 koji se odnosi na bezuvjetnu obvezu testiranja osoblja klaonice (dva puta tjedno), za koju je utvrđeno da nije proporcionalna.

(84)      Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (1993.), Načela koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava (Pariška načela).

(85)      Doprinos Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 11.

(86)      Građanski prostor ocijenjen je otvorenim. Ocjena koju je dao CIVICUS; ocjene na ljestvici od pet kategorija: otvoreno, suženo, zapriječeno, potisnuto i zatvoreno.

(87)      Presuda Saveznog financijskog suda od 10. siječnja 2019., V R 60/17.

(88)      Doprinos Europske mreže institucija za ljudska prava za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 109.

(89)      Verfassungsblog.