EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.12.2020.

COM(2020) 791 final

2020/0350(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u pogledu Europolova unosa upozorenja

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Kriminal i terorizam ne poznaju granice, a kriminalci i teroristi iskorištavaju prednosti globalizacije i mobilnosti. Stoga su informacije o kriminalnim i terorističkim aktivnostima koje treće zemlje razmjenjuju s EU-om sve važnije za unutarnju sigurnost EU-a na njegovoj vanjskoj granici, kao i na njegovu području. Međutim, razmjena informacija dobivenih od trećih zemalja o osobama koje su osumnjičene ili osuđene za kaznena djela i kaznena djela terorizma u EU-u trenutačno je ograničena 1 . Točnije, ograničena je razmjena informacija dobivenih od trećih zemalja sa službenicima na terenu u državama članicama (policijskim službenicima i službenicima graničnog nadzora) kad i gdje su im potrebne. To se odnosi i na informacije koje međunarodne organizacije razmjenjuju s Europolom.

Primjerice, taj se problem javlja u kontekstu stalnih nastojanja da se otkriju strani teroristički borci. U Izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma 2 iz lipnja 2020. navodi se da je, iako se smatra da su mnogi strani teroristički borci ubijeni ili se nalaze u pritvornim ili izbjegličkim kampovima u sjeveroistočnoj Siriji, sudbina znatnog broja njih i dalje nepoznata. Kao što se navodi u tom izvješću, zbog kaotičnog stanja i nedostatka informacija iz područja sukoba državama članicama dostupne su ograničene informacije o stranim terorističkim borcima koje se ne mogu provjeriti. Isto tako, u Zaključcima Vijeća o vanjskom djelovanju EU-a u vezi sa sprečavanjem i borbom protiv terorizma i nasilnog ekstremizma iz lipnja 2020. uviđa se da će strani teroristički borci ostati i dalje predstavljati velik zajednički sigurnosni izazov te se poziva na pojačanu i pravodobnu suradnju i razmjenu informacija među državama članicama, s Europolom i drugim relevantnim akterima EU-a 3 . Međutim, informacije koje Europol unosi u svoje informacijske sustave, posebno rezultat njegove analize podataka dobivenih od trećih zemalja, ne dospijevaju do krajnjih korisnika na isti način kao i informacije koje u Schengenski informacijski sustav (SIS) unose države članice.

Europol procjenjuje da u SIS trenutačno nisu unesene informacije o približno 1000 stranih terorističkih boraca iz trećih zemalja koje su Europolu i pojedinačnim državama članicama dostavile pouzdane treće zemlje. S obzirom na to da je riječ o bazi podataka za razmjenu informacija koja se u EU-u najviše upotrebljava, službenici na terenu u SIS-u mogu izravno i u stvarnom vremenu pristupiti upozorenjima o osobama i predmetima, među ostalim upozorenjima o osumnjičenicima i kriminalcima. Zbog toga što u SIS-u nedostaju upozorenja o 1000 stranih terorističkih boraca iz trećih zemalja, postoji opasnost da ih službenici graničnog nadzora neće otkriti pri pokušaju ulaska u EU, kao ni policijski službenici koji će ih provjeravati na području EU-a. Riječ je o velikom sigurnosnom propustu.

U tom se smislu u Zaključcima Vijeća iz lipnja 2018. o jačanju suradnje i upotrebe Schengenskog informacijskog sustava (SIS) radi postupanja s osobama umiješanima u terorizam ili aktivnosti povezane s terorizmom podsjeća da se zahtijeva osiguranje dosljednog i sustavnog pohranjivanja informacija o stranim terorističkim borcima u europske sustave i platforme 4 . Vijeće je uputilo na provedbu pristupa za razmjenu informacija na tri razine u pogledu stranih terorističkih boraca optimalnom i dosljednom upotrebom podataka SIS-a i Europola koje Europol obrađuje za unakrsnu provjeru i za analizu u relevantnim projektima analize. No države članice ne mogu uvijek u SIS unijeti informacije o stranim terorističkim borcima dobivene od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija kako bi ih stavile na raspolaganje službenicima na terenu u drugim državama članicama. Prvo, neke treće zemlje razmjenjuju podatke o osumnjičenicima i kriminalcima isključivo s Europolom, a možda i s nekim državama članicama. Drugo, čak i ako država članica dobije informacije o osumnjičenicima i kriminalcima izravno od treće zemlje ili preko Europola, zbog ograničenja u nacionalnom pravu (npr. potreba za povezivanjem s nacionalnom jurisdikcijom) možda neće moći izdati upozorenje o predmetnoj osobi. Treće, država članica možda neće imati sredstva za dostatnu analizu i provjeru dobivenih informacija. Zbog toga nastaje jaz između informacija o osumnjičenicima i kriminalcima koje treće zemlje stavljaju na raspolaganje Europolu i državama članicama te dostupnosti takvih informacija službenicima na terenu kad i gdje su im potrebne.

Kad je riječ o mogućem rješenju na razini EU-a, prevladava mišljenje da Europol raspolaže dragocjenim informacijama o osumnjičenicima i kriminalcima dobivenima od trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Nakon što Europol analizira informacije o osumnjičenicima i kriminalcima dobivene od trećih zemalja i međunarodnih organizacija, među ostalim unakrsnom provjerom s informacijama koje već ima u bazama podataka radi potvrđivanja njihove točnosti i dopunjavanja drugim podacima, rezultat analize treba staviti na raspolaganje svim državama članicama. U tu svrhu Europol upotrebljava svoje informacijske sustave kako bi analizu informacija o osumnjičenicima i kriminalcima dobivenih od trećih zemalja stavio na raspolaganje državama članicama. Europol će informacije dobivene od trećih zemalja unijeti i na popis za praćenje europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) za državljane trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize pri prelasku vanjskih granica EU-a 5 . Države članice služe se tim popisom za praćenje kad procjenjuju predstavlja li osoba koja podnosi zahtjev za odobrenje putovanja rizik za sigurnost.

Međutim, Europol ne može službenicima na terenu u državama članicama izravno i u stvarnom vremenu dostavljati informacije o osumnjičenicima i kriminalcima dobivene od trećih zemalja. Službenici na terenu nemaju neposredan pristup informacijskim sustavima Europola ni podacima koje Europol unosi na ETIAS-ov popis za praćenje. Informacijski sustavi Europola služe kao pomoć pri radu istražitelja, kriminalističko-obavještajnih službenika i analitičara u državama članicama. Iako svaka država članica odlučuje kojim je nadležnim nacionalnim tijelima dopušteno izravno surađivati s Europolom 6 , službenici na terenu uglavnom ne mogu pristupiti informacijskim sustavima Europola.

Unatoč tomu što Europol može provjeravati osobe u SIS-u, a od ožujka 2021. dobivat će obavijesti o pogocima koji se odnose na upozorenja povezana s terorizmom koja su izdale druge države članice, ne može izdavati upozorenja u SIS-u kao bazi podataka za razmjenu informacija koja se najviše upotrebljava u EU-u i koja je izravno dostupna službenicima graničnog nadzora i policijskim službenicima. Stoga ključne Europolove informacije o osumnjičenicima i kriminalcima dobivene od trećih zemalja možda neće dospjeti do krajnjih korisnika na nacionalnoj razini kad i gdje su im potrebne. To uključuje Europolovu analizu podataka dobivenih od trećih zemalja i međunarodnih organizacija o stranim terorističkim borcima, ali i osobama umiješanima u organizirani kriminal (npr. trgovinu drogom) ili teška kaznena djela (npr. seksualno zlostavljanje djece).

S obzirom na to da informacijski sustavi Europola i SIS imaju različitu svrhu, znatno im se razlikuje i doseg.

Radi uklanjanja tog sigurnosnog propusta cilj je ovog prijedloga uspostaviti novu kategoriju upozorenja posebno za Europol kako bi se službenicima na terenu informacije dostavljale izravno i u stvarnom vremenu. U tu je svrhu potrebno izmijeniti Uredbu (EU) 2016/794 o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) 9 i Uredbu (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima 10 . Zbog prilagođenog teritorijalnog važenja, s obzirom na to da u tim dvjema uredbama sudjeluju različite države članice, izmjene se iznose u dvama odvojenim, ali logički povezanim prijedlozima.

Ovaj se Prijedlog odnosi na izmjenu Uredbe (EU) 2018/1862. Cilj je Prijedloga omogućiti Europolu da izdaje „upozorenja s informacijama” o osumnjičenicima i kriminalcima kao novu kategoriju upozorenja u SIS-u kojom će se koristiti isključivo Europol u posebnim i jasno definiranim slučajevima i okolnostima. Ta je promjena paradigme važna za SIS jer su do sada isključivo države članice mogle unositi, ažurirati i brisati podatke u SIS-u, a Europol je imao pristup „samo za čitanje” kojim su bile obuhvaćene sve kategorije upozorenja. Na temelju svoje analize informacija dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija Europol bi mogao izdavati upozorenja u okviru kaznenih djela obuhvaćenih njegovim mandatom i isključivo u vezi s državljanima trećih zemalja koji nemaju pravo na slobodno kretanje.

Svrha je nove kategorije upozorenja da se u slučaju „pogotka” upozorenjem obavijesti službenika na terenu da je predmetna osoba osumnjičena za sudjelovanje u kaznenom djelu u nadležnosti Europola. Zatim bi se u okviru mjere koju treba poduzeti izvijestilo Europol (preko nacionalnog ureda SIRENE) o pronalasku osobe te o mjestu, vremenu i razlogu provjere. Država članica u kojoj je pronađen „pogodak” ne bi imala nikakvu dodatnu obvezu osim tog izvješćivanja. Međutim država članica koja izvršava upozorenje mogla bi na pojedinačnoj osnovi, među ostalim na temelju popratnih informacija dobivenih od Europola, odrediti treba li u vezi s tom osobom poduzeti dodatne mjere u skladu s nacionalnim pravom i slobodnom procjenom te države članice.

Budući da razmjena informacija o osumnjičenicima i kriminalcima dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija uključuje obradu osobnih podataka, pri procjeni opcija politike za rješavanje utvrđenog problema u potpunosti se uzima u obzir obveza poštovanja temeljnih prava, a posebno prava na zaštitu osobnih podataka.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području i drugim politikama Unije

Ovaj je prijedlog usko povezan s drugim politikama Unije te ih dopunjuje, uključujući:

(1)unutarnju sigurnost, a posebno „Paket mjera za borbu protiv terorizma”, čiji je sastavni dio;

(2)zaštitu podataka u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom osigurava zaštita temeljnih prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u SIS-u;

(3)vanjske politike Unije, posebno rad delegacija EU-a i protuterorističku/sigurnosnu politiku u trećim zemljama.

Ovaj je prijedlog usko povezan i s postojećim zakonodavstvom Unije te ga dopunjuje, uključujući:

(1)zakonodavstvo o Europolu, u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom Europolu priznaju dodatna prava obrade i razmjene podataka unesenih u SIS u okviru njegova mandata;

(2)zakonodavstvo o upravljanju vanjskim granicama: prijedlogom se dopunjuje načelo iz Zakonika o schengenskim granicama 11 o provedbi sustavnih kontrola svih putnika uvidom u odgovarajuće baze podataka pri ulasku u schengenski prostor i izlasku iz njega kao odgovor na pojavu stranih terorističkih boraca;

(3)zakonodavstvo o europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja (ETIAS) kojim se osigurava temeljita sigurnosna procjena, uključujući provjeru u SIS-u, državljana trećih zemalja koji namjeravaju putovati u EU;

(4)zakonodavstvo o viznom informacijskom sustavu (VIS) 12 , uključujući provjeru u SIS-u državljana trećih zemalja koji podnose zahtjev za vizu.

Nadalje, prijedlog sadržava dodatne izmjene Uredbe (EU) 2018/1862 kako bi se njezine odredbe o zaštiti podataka, posebno o pravu na pristup, ispravku netočnih podataka i brisanju nezakonito pohranjenih podataka, pravnim sredstvima i odgovornosti uskladile s Uredbom (EU) 2016/794 i Uredbom (EU) 2018/1725 u mjeri u kojoj su ta usklađivanja potrebna zbog nove kategorije upozorenja koju unosi Europol.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Prilagođeno teritorijalno važenje

Ovaj se prijedlog temelji na odredbama schengenske pravne stečevine o policijskoj suradnji i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. Stoga treba uzeti u obzir sljedeće posljedice povezane s raznim protokolima i sporazumima s pridruženim zemljama:

Danska: u skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska neće sudjelovati u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da će ova Uredba predstavljati daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

Irska: Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19, priloženog UEU-u i UFEU-u, i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ 13 i Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1745 14 .

Island i Norveška: ova će Uredba predstavljati razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 15 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke Vijeća 1999/437/EZ 16 .

Švicarska: ova će Uredba predstavljati razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 17 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP 18 .

Lihtenštajn: ova će Uredba predstavljati razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 19 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU 20 .

Bugarska i Rumunjska: ova će Uredba predstavljati akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005., te bi je trebalo čitati zajedno s odlukama Vijeća 2010/365/EU 21 i (EU) 2018/934 22 .

Hrvatska: ova će Uredba predstavljati akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011., te bi je trebalo čitati zajedno s Odlukom Vijeća (EU) 2017/733 23 . 

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. stavku 3. UEU-a EU bi trebao djelovati samo kad države članice ne mogu same dostatno ostvariti predviđene ciljeve i stoga ih zbog opsega ili učinaka predloženog djelovanja EU može ostvariti na bolji način.

Ovim će se prijedlogom razviti i nadograditi postojeći SIS, koji je operativan od 1995. Izvorni međuvladin okvir zamijenjen je instrumentima Unije 9. travnja 2013. [Uredba (EZ) br. 1987/2006 i Odluka Vijeća 2007/533/PUP]. Dana 28. studenoga 2018. donesene su tri nove uredbe o SIS-u: Uredba (EU) 2018/1860 24 o upotrebi SIS-a u području vraćanja, Uredba (EU) 2018/1861 25 o upotrebi SIS-a u području granica i Uredba (EU) 2018/1862 o upotrebi SIS-a u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Tim će se uredbama krajem 2021. staviti izvan snage i zamijeniti prethodni pravni okvir kojim se uređuje SIS.

Potpuna analiza supsidijarnosti provedena je u prethodnim slučajevima; ova je inicijativa usmjerena na uvođenje nove kategorije upozorenja koju Europol unosi u SIS, izmjenom Uredbe (EU) 2018/1862.

Intenzivna razmjena informacija između država članica i Europola u SIS-u ne može se ostvariti decentraliziranim rješenjima. Zbog opsega, učinaka i posljedica djelovanja ciljevi ovog prijedloga mogu se bolje ostvariti na razini Unije. Ciljevi ovog prijedloga među ostalim obuhvaćaju postupovne i pravne zahtjeve koji se odnose na Europolov unos upozorenja u SIS te tehničke zahtjeve koji se odnose na Europolovu uspostavu tehničkog sučelja u okviru kojeg će unositi, ažurirati i brisati upozorenja.

Ako se postojeća ograničenja SIS-a ne otklone, postoji opasnost da se propuste brojne prilike za maksimalno povećanje učinkovitosti i dodane vrijednosti EU-a te da se pojave manjkavosti u pogledu prijetnji sigurnosti koje će ometati rad nadležnih tijela.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu. Državama članicama potreban je neki oblik potpore EU-a kako bi se djelotvorno suočile sa svim problemima koji se razmatraju u okviru ove inicijative.

Predloženom se inicijativom SIS mijenja u pogledu policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti u smislu prava na zaštitu osobnih podataka jer se njime predviđaju posebni postupci i zaštitne mjere povezane s upozorenjima koja unosi Europol i posebna pravila o brisanju upozorenja te se njime ne zahtijeva prikupljanje i pohrana podataka dulje nego što je nužno za rad sustava i postizanje njegovih ciljeva. Upozorenja koja Europol unese u SIS sadržavat će isključivo podatke potrebne za identifikaciju osobe. Sve ostale detaljnije podatke osiguravaju uredi SIRENE, koji omogućuju razmjenu dopunskih informacija. Osim toga, u Prijedlogu se predviđa provedba svih nužnih zaštitnih mjera i mehanizama koji su potrebni za djelotvornu zaštitu temeljnih prava ispitanika, posebno zaštitu njihova privatnog života i osobnih podataka.

Predviđena je mjera proporcionalna jer ne prelazi ono što je potrebno u smislu djelovanja na razini EU-a za ostvarivanje utvrđenih ciljeva. Upozorenje koje unosi Europol bit će krajnje rješenje u slučajevima kad države članice ne mogu ili ne namjeravaju unositi upozorenja o predmetnoj osobi i moći će se primjenjivati isključivo u situacijama kad je unos upozorenja potreban i razmjeran. Mjera koju treba poduzeti bit će ograničena na pružanje informacija o mjestu i vremenu provjere tijekom koje je pronađen pogodak za upozorenje Europola.

•Odabir instrumenta

Predložena revizija bit će u obliku Uredbe i njome će se izmijeniti Uredba (EU) 2018/1862 kako bi se uvela nova kategorija upozorenja koju Europol unosi u SIS. Pravna je osnova ovog prijedloga članak 88. stavak 2. točka (a) UFEU-a, koji je ujedno pravna osnova Uredbe (EU) 2018/1862 koju će se ovim prijedlogom izmijeniti.

Potrebno je odabrati oblik Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća jer će odredbe biti obvezujuće i izravno će se primjenjivati u svim državama članicama i na razini Europola. Prijedlogom će se nadograditi postojeći centralizirani sustav putem kojeg države članice surađuju, a to zahtijeva zajednički ustroj i obvezujuća pravila djelovanja.

Pravna osnova zahtijeva primjenu redovnog zakonodavnog postupka.

Nadalje, Prijedlogom se predviđaju izravno primjenjiva pravila na temelju kojih osobe na koje se podaci odnose mogu pristupiti svojim podacima i pravnim sredstvima bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama. Zbog toga se kao pravni instrument može odabrati samo uredba.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

·savjetovanje o početnoj procjeni učinka u okviru koje su se tražila stajališta svih zainteresiranih strana,

·ciljano savjetovanje s dionicima u okviru upitnika,

·razgovore sa stručnjacima i

·ciljane tematske radionice za dionike koje su bile usmjerene na stručnjake za predmetno područje, uključujući stručnjake iz prakse na nacionalnoj razini. Uzimajući u obzir tehnička obilježja i posebnosti teme, službe Komisije usredotočile su se na ciljana savjetovanja tijekom kojih su se obratile raznim nacionalnim dionicima i dionicima iz EU-a.

•Procjena učinka

U skladu sa zahtjevima za bolju regulativu procjena učinka pripremljena je i priložena Prijedlogu uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794. U tom je izvješću procijenjeno pitanje uvođenja nove kategorije upozorenja u SIS isključivo za Europol, u skladu s ulogom i nadležnostima Europola te potrebnim zaštitnim mjerama.

Razmotreno je više zakonodavnih opcija politike. Detaljno su procijenjene sljedeće opcije politike:

·opcija politike 1: omogućiti Europolu da u SIS-u izdaje upozorenja o „skrivenoj provjeri”,

·opcija politike 2: uvesti novu kategoriju upozorenja u SIS koju će upotrebljavati isključivo Europol.

U okviru opcije politike 2 kojoj se daje prednost djelotvorno se odgovara na utvrđene probleme i njome bi se povećao kapacitet Europola da službenicima na terenu dostavlja svoju analizu informacija o osumnjičenicima i kriminalcima dobivenih od trećih zemalja.

•Temeljna prava

Ovim se prijedlogom u postojeći sustav dodaje nova kategorija upozorenja koju unosi Europol te se njime dodatno razrađuju važne i djelotvorne zaštitne mjere koje su već uspostavljene. Međutim, nova svrha obrade podataka koja će se uvesti u okviru sustava mogla bi utjecati na temeljna prava pojedinca. Ti su učinci pomno razmotreni i uspostavljene su dodatne zaštitne mjere kako bi se obrada podataka koju provodi Europol ograničila na ono što je izričito nužno i potrebno u operativnom smislu.

U ovom su prijedlogu utvrđeni jasni vremenski okviri za preispitivanje podataka koji se odnose na novu kategoriju upozorenja. Utvrđen je rok za preispitivanje od najviše godinu dana, što je najkraći rok za preispitivanje koji se primjenjuje u SIS-u. Izričito se priznaje i propisuje pravo pojedinaca da pristupaju podacima koji se odnose na njih i da ih ispravljaju te da zahtijevaju brisanje podataka u skladu sa svojim temeljnim pravima.

Razvoj i trajna djelotvornost SIS-a pridonijet će sigurnosti osoba u društvu.

Prijedlogom se ispitaniku jamči pravo na djelotvorna pravna sredstva kojima se može osporiti svaka odluka, a to u svakom slučaju uključuje djelotvorno pravno sredstvo pred sudom u skladu s člankom 47. Povelje o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovim se prijedlogom proširuje područje primjene postojećeg SIS-a tako što se uvodi nova kategorija upozorenja za Europol.

U financijskom izvještaju priloženom ovom prijedlogu uzete su u obzir promjene koje su potrebne kako bi eu-LISA, agencija EU-a nadležna za upravljanje središnjim SIS-om i njegov razvoj, mogla uspostaviti novu kategoriju upozorenja u središnjem SIS-u. Na temelju procjene različitih aspekata rada agencije eu-LISA nužnog za središnji SIS, za predloženu uredbu bit će potreban ukupan iznos od 1 820 000 EUR za razdoblje 2021.–2022.

Prijedlog će utjecati i na države članice jer će se od njih zahtijevati da ažuriraju nacionalne sustave povezane sa središnjim SIS-om kako bi se upozorenje Europola moglo prikazati krajnjim korisnicima. Troškove koji nastanu u vezi s razvojem nacionalnih sustava povezanih sa središnjim SIS-om podmirit će se sredstvima koja su dostupna državama članicama za razvoj i održavanje SIS-a u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

Isto tako, u prijedlogu će se od Europola zahtijevati da uspostavi tehničko sučelje za unos, ažuriranje i brisanje podataka u središnjem SIS-u. Financijskim izvještajem priloženim prijedlogu o izmjeni uredbe o Europolu obuhvaćeni su troškovi povezani s Europolovom uspostavom tog sučelja.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Na temelju Uredbe (EU) 2018/1862 Komisija, države članice i agencija eu-LISA redovito će preispitivati i pratiti upotrebu sustava SIS kako bi osigurale da i dalje funkcionira djelotvorno i učinkovito.

Komisiji će u provedbi tehničkih i operativnih mjera opisanih u prijedlogu pomagati Odbor za SIS-SIRENE (policijska postrojba) tako što će se izmijeniti odgovarajuće provedbene odluke Komisije.

Člankom 51. Uredbe (EU) 2018/1862 propisano je da Komisija najmanje svakih pet godina ocjenjuje kako Europol, Eurojust i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu upotrebljavaju SIS. Ta će se ocjena odnositi na Europolove postupke unosa podataka u SIS. Europol će morati osigurati odgovarajuće daljnje postupanje s obzirom na nalaze i preporuke koji proizlaze iz te ocjene. Izvješće o rezultatima ocjene i daljnjem postupanju na temelju nje bit će poslano Europskom parlamentu i Vijeću.

Isto tako, članak 74. stavak 9. Uredbe (EU) 2018/1862 sadržava odredbe o službenom, redovnom postupku preispitivanja i ocjene koji će se primjenjivati i na novu kategoriju upozorenja koja se uvodi ovom izmjenom.

Komisija je svake četiri godine dužna provesti i podijeliti s Parlamentom i Vijećem sveobuhvatnu ocjenu SIS-a i razmjene informacija među državama članicama. Time će se:

·razmotriti ostvareni rezultati u odnosu na ciljeve,

·procijeniti jesu li načela na kojima se sustav temelji i dalje valjana,

·razmotriti način na koji se Uredba primjenjuje na središnji sustav,

·ocijeniti sigurnost središnjeg sustava,

·razmotriti učinak na funkcioniranje sustava u budućnosti.

Agencija eu-LISA dužna je svake dvije godine dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o tehničkom funkcioniranju SIS-a, među ostalim o njegovoj sigurnosti, komunikacijskoj infrastrukturi na kojoj se temelji te o bilateralnoj i multilateralnoj razmjeni dopunskih informacija među državama članicama i sustavu za automatsku identifikaciju otisaka prstiju.

Isto tako, agencija eu-LISA dužna je dostavljati dnevne, mjesečne i godišnje statističke podatke o upotrebi SIS-a te osigurati stalno praćenje sustava i njegova funkcioniranja u odnosu na ciljeve.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Prijedlogom se omogućuje Europolu da izdaje „upozorenja s informacijama” o osumnjičenicima i kriminalcima kao novu kategoriju upozorenja u SIS-u kojom će se koristiti isključivo Europol u posebnim, jasno definiranim slučajevima i okolnostima. Europol bi na temelju svoje analize informacija dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogao izdavati takva upozorenja u okviru kaznenih djela u svojoj nadležnosti i isključivo o državljanima trećih zemalja 27 . Tim se posebnim ciljem razmjena informacija dobivenih od trećih zemalja ograničava na informacije o osumnjičenicima i kriminalcima.

Svrha je nove kategorije upozorenja da se u slučaju „pogotka” službenika na terenu obavijesti o tome da Europol ima informacije o dotičnoj osobi. Točnije, upozorenje bi služilo kao obavijest o tome da Europol ima informacije na temelju kojih se može smatrati da dotična osoba namjerava počiniti ili čini neko od kaznenih djela u nadležnosti Europola ili da na temelju sveobuhvatne procjene informacija dostupnih Interpolu postoje razlozi za vjerovanje da bi ta osoba u budućnosti mogla počiniti takvo kazneno djelo.

U prijedlogu se utvrđuju detaljne odredbe o postupovnim zahtjevima koje Europol mora ispuniti prije unosa upozorenja u SIS. Tim se postupovnim mjerama osiguravaju zakonitost unosa upozorenja i prioritet upozorenja koja unesu države članice te uzimanje u obzir svih prigovora država članica.

Prvo, Europol treba analizirati informacije koje su dobile treće zemlje ili međunarodne organizacije, npr. tako da ih provjeri u odnosu na druge dostupne informacije kako bi utvrdio jesu li točne i upotpunio postojeća saznanja. Prema potrebi Europol mora razmijeniti dodatne informacije s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom. Europol mora procijeniti i je li unos upozorenja potreban za ostvarenje njegovih ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/794.

Drugo, Europol mora provjeriti postoji li u SIS-u upozorenje o istoj osobi.

Treće, Europol mora podijeliti prikupljene informacije o dotičnoj osobi sa svim državama članicama i prethodno se savjetovati kako bi potvrdio da nijedna država članica ne namjerava unijeti upozorenje na temelju informacija koje je prikupio Europol i da se države članice ne protive Europolovu unosu upozorenja. Tim se odredbama osigurava da država članica koja smatra da ima dovoljno informacija i razloga da ispuni zahtjeve iz Uredbe (EU) 2018/1862 i svojih nacionalnih odredbi za unos upozorenja može to učiniti i to upozorenje ima prednost. U tom slučaju države članice mogu odrediti relevantnu kategoriju upozorenja koja im je dostupna na temelju Uredbe (EU) 2018/1862 i izdati upozorenje. Isto tako, države članice u opravdanim slučajevima mogu uložiti prigovor na upozorenje koje unosi Europol, posebno ako je to potrebno zbog njihove nacionalne sigurnosti ili ako postoji vjerojatnost da bi upozorenje ugrozilo službena ili pravna ispitivanja, istrage ili postupke ili ako dobiju nove informacije o osobi na koju se odnosi upozorenje zbog kojih se mijenja procjena slučaja.

Kako bi se osiguralo da Europski nadzornik za zaštitu podataka prati zaštitu podataka, Europol vodi detaljnu evidenciju o unosu upozorenja u SIS i razlozima za takav unos za koju se može provjeriti usklađenost s materijalnim i postupovnim zahtjevima.

Naposljetku, Europol mora obavijestiti sve države članice o unosu upozorenja u SIS u okviru razmjene dopunskih informacija.

Isto tako, u prijedlozima se usklađuju obveze i zahtjevi koje Europol mora ispuniti pri unosu upozorenja u SIS s obvezama i zahtjevima koje moraju ispuniti države članice koje unose upozorenja. Ti se zahtjevi odnose na: kategorije podataka, proporcionalnost, minimalni sadržaj podataka za unos upozorenja, unos biometrijskih podataka, opća pravila o obradi podataka, kvalitetu podataka u SIS-u i pravila o razlikovanju osoba sličnih obilježja, zloupotrebu identiteta i poveznice.

U okviru mjere koju treba poduzeti, službenik na terenu bio bi dužan o „pogotku” odmah izvijestiti nacionalni ured SIRENE, koji bi se zatim obratio Europolu. Službenik na terenu izvijestio bi samo da je osoba na koju se odnosi upozorenje pronađena i naveo bi mjesto, vrijeme i razlog provjere. Država članica u kojoj je pronađen „pogodak” ne bi imala nikakvu dodatnu obvezu osim izvješćivanja kao nezadiruće mjere. U okviru „upozorenja s informacijama” službenicima na terenu u državama članicama ne bi se nametala obveza da skriveno provjeravaju osobu na koju se odnosi upozorenje niti da prikupljaju detaljne informacije ako tu osobu pronađu na vanjskoj granici ili na području EU-a. Umjesto toga, država članica koja izvršava upozorenje mogla bi na pojedinačnoj osnovi, među ostalim na temelju popratnih informacija dobivenih od Europola, odrediti treba li u odnosu na dotičnu osobu poduzeti dodatne mjere. Takve bi se dodatne mjere provodile u skladu s nacionalnim pravom i ovisile bi o slobodnoj procjeni države članice.

Slično kao i za druge kategorije upozorenja, prijedlogom se definiraju rok za preispitivanje upozorenja koja unosi Europol i posebna pravila o brisanju te vrste upozorenja. U pravilu bi se upozorenje trebalo čuvati samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrhe zbog koje je uneseno. Upozorenje koje Europol unese u SIS trebalo bi izbrisati posebno ako osoba na koju se upozorenje odnosi više ne pripada toj kategoriji upozorenja, ako se država članica protivi unosu takvog upozorenja, ako država članica unese drugo upozorenje u SIS ili ako Europol dozna da su informacije primljene od treće zemlje ili međunarodne organizacije netočne ili da su priopćene Europolu u nezakonite svrhe, na primjer ako je razmjena informacija o osobi bila politički motivirana.

Prijedlog sadržava izmjene Uredbe (EU) 2018/1862 kako bi se njezine odredbe o zaštiti podataka, posebno o pravu na pristup, ispravku netočnih podataka i brisanju nezakonito pohranjenih podataka, pravnim sredstvima i odgovornosti uskladile s Uredbom (EU) 2016/794 i Uredbom (EU) 2018/1725 u mjeri u kojoj su ta usklađivanja potrebna zbog nove kategorije upozorenja koju unosi Europol.

2020/0350 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u pogledu Europolova unosa upozorenja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Schengenski informacijski sustav (SIS) ključni je alat za održavanje visoke razine sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u Uniji potporom operativnoj suradnji među nacionalnim nadležnim tijelima, posebno službenika graničnog nadzora, policije, carinskih tijela, tijela nadležnih za imigraciju i tijela odgovornih za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija. Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća 28 pravna je osnova za SIS u pogledu pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene dijela III. glave V. poglavlja 4. i 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)Upozorenja o osobama i predmetima koja se unose u SIS stavljaju se na raspolaganje izravno i u stvarnom vremenu svim krajnjim korisnicima u okviru nadležnih nacionalnih tijela država članica koje upotrebljavaju SIS na temelju Uredbe (EU) 2018/1862. Upozorenja u SIS-u sadržavaju informacije o određenim osobama ili predmetima i upute tijelima o tome što poduzeti pri njihovu pronalasku.

(3)Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), koja je uspostavljena Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća 29 , ima važnu ulogu u upotrebi SIS-a i razmjeni dopunskih informacija o upozorenjima u SIS-u s državama članicama. Međutim, u skladu s postojećim pravilima upozorenja u SIS-u mogu izdavati isključivo nadležna tijela država članica.

(4)S obzirom na to da zbog porasta mobilnosti teška kaznena djela i terorizam sve više poprimaju globalne razmjere, informacije koje treće zemlje i međunarodne organizacije kao što su Međunarodna organizacija kriminalističke policije i Međunarodni kazneni sud prikupljaju o kriminalcima i teroristima sve su važnije za sigurnost Unije. Takve bi informacije trebale pridonijeti sveobuhvatnim nastojanjima da se u Europskoj uniji uspostavi unutarnja sigurnost. Neke od tih informacija razmjenjuju se samo s Europolom. Unatoč tomu što Europol raspolaže dragocjenim informacijama o počiniteljima teških kaznenih djela i teroristima dobivenima od vanjskih partnera, ne može izdavati upozorenja u SIS-u. Ni države članice ne mogu uvijek izdavati upozorenja u SIS-u na temelju takvih informacija.

(5)Kako bi se premostio jaz u razmjeni informacija o teškim kaznenim djelima i terorizmu, posebno o stranim terorističkim borcima čije je kretanje ključno pratiti, potrebno je omogućiti Europolu da te informacije izravno i u stvarnom vremenu stavlja na raspolaganje službenicima na terenu u državama članicama.

(6)Stoga bi na temelju Uredbe (EU) 2018/1862 Europol trebalo ovlastiti za unos upozorenja u SIS uz potpuno poštovanje temeljnih prava i pravila o zaštiti podataka.

(7)U tu bi svrhu u SIS-u trebalo stvoriti posebnu kategoriju upozorenja koju će izdavati isključivo Europol kako bi se krajnje korisnike koji pretražuju SIS obavijestilo o tome da je predmetna osoba osumnjičena za sudjelovanje u kaznenom djelu u nadležnosti Europola i kako bi Europol dobio potvrdu da je osoba na koju se upozorenje odnosi pronađena.

(8)Kako bi procijenio je li određeni slučaj dovoljno primjeren, relevantan i važan da bi se opravdao unos upozorenja u SIS te kako bi potvrdio pouzdanost izvora informacija i točnost informacija o dotičnoj osobi, Europol bi trebao provesti detaljnu pojedinačnu procjenu svakog slučaja, uključujući daljnja savjetovanja s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom koja je podijelila podatke o dotičnoj osobi, kao i daljnju analizu slučaja, posebno u okviru unakrsne provjere s obzirom na informacije koje već ima u bazama podataka, kako bi potvrdio točnost informacija i dopunio ih drugim podacima na temelju vlastitih baza podataka. U okviru detaljne pojedinačne procjene trebalo bi analizirati postoje li dostatni razlozi za pretpostavku da je osoba počinila kazneno djelo ili da je u njemu sudjelovala ili da će počiniti kazneno djelo u nadležnosti Europola.

(9)Europolu bi trebalo omogućiti da unese upozorenje u SIS samo ako nijedna država članica već nije izdala upozorenje o dotičnoj osobi. Dodatni preduvjet za stvaranje takvog upozorenja trebao bi biti da se države članice ne protive izdavanju upozorenja u SIS-u. Stoga je potrebno utvrditi pravila o obvezama Europola prije unosa podataka u SIS, posebno o obvezi savjetovanja s državama članicama u skladu s Uredbom (EU) 2016/794. Isto tako, državama članicama trebalo bi omogućiti da od Europola zatraže brisanje upozorenja, posebno ako dobiju nove informacije o osobi na koju se upozorenje odnosi, ako je to potrebno zbog njihove nacionalne sigurnosti ili ako je vjerojatno da bi upozorenje ugrozilo službena ili pravna ispitivanja, istrage ili postupke.

(10)Europol bi trebao voditi evidenciju o pojedinačnoj procjeni svakog slučaja, koja bi trebala uključivati i razlog za unos upozorenja, kako bi se moglo provjeriti zakonitost obrade podataka, provesti samostalno praćenje i osigurati odgovarajuću cjelovitost i sigurnost podataka. U skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europol bi trebao surađivati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i osigurati da ta evidencija bude dostupna na zahtjev kako bi se mogla upotrebljavati za praćenje postupaka obrade.

(11)Potrebno je utvrditi pravila o brisanju upozorenja koja Europol unosi u SIS. Upozorenje bi se trebalo čuvati samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrhe zbog koje je uneseno. Stoga je primjereno utvrditi detaljne kriterije za određivanje trenutka kad bi upozorenje trebalo izbrisati. Upozorenje koje Europol unese u SIS trebalo bi izbrisati posebno ako se određena država članica protivi, ako određena država članica unese drugo upozorenje u SIS ili ako Europol dozna da su informacije dobivene od treće zemlje ili međunarodne organizacije netočne ili da su priopćene Europolu u nezakonite svrhe, na primjer ako je razmjena informacija o osobi bila politički motivirana.

(12)Pri unosu upozorenja u SIS Europol bi trebao podlijegati istim zahtjevima i obvezama koji se pri unosu upozorenja u SIS primjenjuju na države članice u skladu s Uredbom (EU) 2018/1862. Europol bi posebno trebao postupati u skladu sa zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima koji su uspostavljeni kako bi se osigurala usklađenost njegova tehničkog sučelja sa središnjim SIS-om radi brzog i djelotvornog prijenosa podataka. Zahtjevi koji se odnose na opća pravila za obradu podataka, proporcionalnost, kvalitetu podataka, sigurnost podataka, izvješćivanje i obveze povezane s prikupljanjem statističkih podataka, a koji se primjenjuju na države članice pri unosu upozorenja u SIS, trebali bi se primjenjivati i na Europol.

(13)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 30 i Uredba (EU) 2016/794 trebale bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju Europol provodi pri izvršavanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi izvršavati periodične revizije obrade podataka koju Europol provodi u pogledu SIS-a i razmjene dopunskih informacija.

(14)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno uspostavu i uređivanje posebne kategorije upozorenja koju Europol izdaje u SIS-u kako bi razmjenjivao informacije o osobama koje ugrožavaju unutarnju sigurnost Europske unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svoje prirode oni mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom posebno potpuno poštuje zaštita osobnih podataka u skladu s člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te se istodobno nastoji uspostaviti sigurno okružje za sve osobe s boravištem na području Unije.

(16)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(17)Irska sudjeluje u ovoj Uredbi u skladu s člankom 5. stavkom 1. Protokola br. 19, priloženog UEU-u i UFEU-u, i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ 31 te Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1745 32 . 

(18)U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 33 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke Vijeća 1999/437/EZ 34 .

(19)U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 35 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP 36 .

(20)U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 37 , koje pripadaju području iz članka 1. točke G. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU 38 .

(21)U pogledu Bugarske i Rumunjske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005., te bi je trebalo čitati zajedno s odlukama Vijeća 2010/365/EU 39 i (EU) 2018/934 40 .

(22)U pogledu Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011., te bi je trebalo čitati zajedno s Odlukom Vijeća (EU) 2017/733 41 .

(23)U pogledu Cipra ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003. [dodati moguću odluku Vijeća].

(24)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 41. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 42 .

(25)Uredbu (EU) br. 2018/1862 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1862

(1)U članku 2. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Ovom se Uredbom utvrđuju i odredbe o tehničkom ustroju SIS-a, odgovornostima država članica, Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) i Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde („agencija eu-LISA”), obradi podataka, pravima dotičnih osoba i odgovornosti za štetu.”;

(2)u članku 3. dodaje se sljedeća točka:

„22.    „državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. UFEU-a, osim osoba koje na temelju Direktive 2004/38/EZ ili sporazuma između Unije ili Unije i njezinih država članica s jedne strane i treće zemlje s druge strane imaju pravo na slobodno kretanje unutar Unije;”;

(3)članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako država članica smatra da izvršenje upozorenja unesenog u skladu s člankom 26., 32., 36. ili 37.a nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom, međunarodnim obvezama ili ključnim nacionalnim interesima, ona može zatražiti da se upozorenju doda oznaka koja znači da se mjera, koju na osnovi upozorenja treba poduzeti, neće poduzeti na njezinu državnom području. Oznake na upozorenja unesena u skladu s člankom 26., 32. ili 36. dodaje ured SIRENE države članice izdavateljice, a oznake na upozorenja unesena u skladu s člankom 37.a dodaje Europol.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Ako u posebno hitnim i ozbiljnim slučajevima država članica izdavateljica ili Europol zatraži izvršenje mjere, država članica izvršiteljica razmatra može li dopustiti povlačenje oznake koja je dodana na njezin zahtjev. Ako država članica izvršiteljica može tako postupiti, ona poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se mjera koju treba poduzeti odmah provede.”;

(4)umeće se sljedeće poglavlje IX.a:

„POGLAVLJE IX.a

Upozorenja koja Europol unosi o osobama od interesa

Članak 37.a

Ciljevi i uvjeti za unos upozorenja

1.    Europol može unositi upozorenja o osobama u SIS kako bi krajnje korisnike koji pretražuju SIS obavijestio o tome da su te osobe osumnjičene za sudjelovanje u kaznenom djelu u nadležnosti Europola u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2016/794 i kako bi dobio informacije o tome da je dotična osoba pronađena u skladu s člankom 37.b ove Uredbe.

2.    Europol može unositi upozorenje u SIS isključivo o osobama koje su državljani trećih zemalja na temelju informacija dobivenih od treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2016/794 ako se te informacije odnose na jedno od sljedećeg:

(a)osobe koje se sumnjiči za počinjenje kaznenog djela ili sudjelovanje u kaznenom djelu u nadležnosti Europola u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2016/794 ili koje su osuđene za takvo kazneno djelo;

(b)osobe u pogledu kojih postoje činjenične naznake ili osnovana sumnja da će počiniti kaznena djela u nadležnosti Europola u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2016/794.

3.    Europol može unijeti upozorenje u SIS tek nakon što osigura sve od sljedećeg:

(a)analizom podataka dostavljenih u skladu sa stavkom 2. potvrđena je pouzdanost izvora informacija i točnost informacija o dotičnoj osobi, na temelju čega Europol prema potrebi može utvrditi da je ta osoba obuhvaćena područjem primjene stavka 2., nakon što provede daljnju razmjenu informacija s pružateljem podataka u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2016/794;

(b)provjerom je potvrđeno da je unos upozorenja potreban za ostvarenje ciljeva Europola utvrđenih u članku 3. Uredbe (EU) 2016/794;

(c)pretraživanjem SIS-a, provedenim u skladu s člankom 48. ove Uredbe, nije pronađeno postojeće upozorenje o dotičnoj osobi;

(d)u okviru savjetovanja, koje je uključivalo razmjenu informacija o dotičnoj osobi s državama članicama koje sudjeluju u Uredbi (EU) 2016/794 u skladu s člankom 7. te uredbe, potvrđeno je sljedeće:

i.    nijedna država članica nije izrazila namjeru da unese upozorenje o dotičnoj osobi u SIS;

ii. nijedna država članica nije dostavila obrazloženi prigovor povezan s predloženim Europolovim unosom upozorenja o dotičnoj osobi u SIS.

4.    Europol vodi detaljnu evidenciju o unosu upozorenja u SIS i razlozima za takav unos kako bi omogućio provjeru usklađenosti s materijalnim i postupovnim zahtjevima utvrđenima u stavcima 1., 2. i 3. Ta se evidencija na zahtjev stavlja na raspolaganje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

5.    Europol obavješćuje sve države članice o unosu upozorenja u SIS u okviru razmjene dopunskih informacija u skladu s člankom 8. ove Uredbe.

6.    Zahtjevi i obveze koje se primjenjuju na državu članicu izdavateljicu iz članaka 20, 21., 22., 42., 56., 59., 61., 62. i 63. primjenjuju se na Europol pri obradi podataka u SIS-u.

Članak 37.b

Izvršenje mjere na temelju upozorenja

1.    U slučaju pogotka o upozorenju koje je unio Europol, država članica dužna je:

(a)prikupiti i priopćiti sljedeće informacije:

       i. činjenicu da je pronađena osoba na koju se odnosi upozorenje;

       ii. mjesto, vrijeme i razlog provjere;

(b)u skladu s nacionalnim pravom odlučiti je li potrebno poduzeti dodatne mjere.

2.    Država članica izvršiteljica Europolu dostavlja informacije iz stavka 1. točke (a) u okviru razmjene dopunskih informacija.”;

(5)članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Unos i obrada podataka u SIS-u koje provodi Europol”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako je to potrebno za izvršavanje njegova mandata, Europol ima pravo pristupati podacima u SIS-u i pretraživati ih te unositi, ažurirati i brisati upozorenja na temelju članka 37.a ove Uredbe. Europol unosi, ažurira, briše i pretražuje podatke u SIS-u putem namjenskog tehničkog sučelja. Tehničko sučelje uspostavlja i održava Europol u skladu sa zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima definiranima u članku 9. ove Uredbe i njime se omogućuje izravno povezivanje sa središnjim SIS-om.

Europol razmjenjuje dopunske informacije u skladu s odredbama Priručnika SIRENE. U tu svrhu Europol osigurava da su dopunske informacije povezane s njegovim upozorenjima dostupne 24 sata dnevno i sedam dana tjedno.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Europolova upotreba informacija dobivenih pretraživanjem u SIS-u ili obradom dopunskih informacija podliježe suglasnosti države članice koja je dostavila te informacije kao država izdavateljica ili država izvršiteljica. Ako država članica dopusti upotrebu takvih informacija, Europolovo postupanje s njima uređuje se Uredbom (EU) 2016/794. Europol takve informacije smije priopćivati trećim zemljama i trećim tijelima samo uz pristanak države članice koja je dostavila te informacije i uz potpuno poštovanje prava Unije o zaštiti podataka.”;

(d)    umeće se sljedeći stavak 7.a:

„7.a    Europski nadzornik za zaštitu podataka najmanje svake četiri godine provodi reviziju Europolovih postupaka obrade podataka na temelju ove Uredbe i u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.”;

(6)članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a    Europol može unijeti upozorenje o osobi u svrhe iz članka 37.a stavka 1. za razdoblje od godine dana. Europol preispituje potrebu za zadržavanjem upozorenja u tom roku. Europol prema potrebi određuje kraće rokove za preispitivanje.”;

(b)    stavci 6., 7. i 8. zamjenjuju se sljedećima:

„6.    U okviru roka za preispitivanje iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 5a. i nakon sveobuhvatne pojedinačne procjene koja se evidentira, država članica izdavateljica može odlučiti zadržati upozorenje o osobi dulje od roka za preispitivanje ako se to pokaže nužnim i razmjernim za svrhe u koje je upozorenje uneseno, a kad je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS na temelju članka 37.a ove Uredbe, to može učiniti i Europol. U tim se slučajevima stavak 2., 3., 4., 5. ili 5.a ovog članka primjenjuje i na produljenje. Svako takvo produljenje priopćuje se CS-SIS-u.”;

„7.    Upozorenja o osobama automatski se brišu nakon isteka roka za preispitivanje iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 5.a, osim ako je država članica izdavateljica obavijestila CS-SIS o produljenju u skladu sa stavkom 6. ovog članka ili ako je to učinio Europol kad je riječ o upozorenjima koja su unesena u SIS na temelju članka 37.a ove Uredbe. CS-SIS četiri mjeseca unaprijed automatski obavješćuje državu članicu izdavateljicu ili Europol o planiranom brisanju podataka.”;

„8.    Države članice i Europol vode statističku evidenciju o broju upozorenja o osobama za koja je razdoblje zadržavanja produljeno u skladu sa stavkom 6. ovog članka te je na zahtjev prosljeđuju nadzornim tijelima iz članka 69.”;

(7)u članku 55. umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a    Upozorenja o osobama koja unosi Europol u skladu s člankom 37.a brišu se:

(a)nakon isteka upozorenja u skladu s člankom 53.;

(b)nakon što ih Europol odluči izbrisati, posebno kad nakon unosa upozorenja Europol dozna da su informacije dobivene u skladu s člankom 37.a stavkom 2. netočne ili priopćene Europolu u nezakonite svrhe ili kad Europol dozna ili ga država članica obavijesti o tome da osoba na koju se upozorenje odnosi više nije obuhvaćena područjem primjene članka 37.a stavka 2.;

(c)nakon što država članica u okviru razmjene dopunskih informacija obavijesti Europol da namjerava unijeti ili je unijela upozorenje o osobi na koju se odnosi upozorenje koje je izdao Europol;

(d)nakon što država članica koja sudjeluje u Uredbi (EU) 2016/794 obavijesti Europol o svojem obrazloženom prigovoru na upozorenje u skladu s člankom 7. te uredbe.”;

(8)članak 56. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Države članice smiju obrađivati podatke iz članka 20. samo u svrhe utvrđene za svaku kategoriju upozorenja iz članaka 26., 32., 34., 36., 37.a, 38. i 40.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.    Kad je riječ o upozorenjima utvrđenima u člancima 26., 32., 34., 36., 37.a, 38. i 40. ove Uredbe, svaka obrada informacija u SIS-u u svrhe koje nisu svrhe u koje su unesene u SIS mora biti povezana s konkretnim slučajem i opravdana potrebom za sprečavanjem neposredne i ozbiljne prijetnje javnom poretku i javnoj sigurnosti, ozbiljnim razlozima nacionalne sigurnosti ili potrebom za sprečavanjem teškog kaznenog djela. U tu se svrhu ishodi prethodno odobrenje države članice izdavateljice ili Europola ako su podaci uneseni u skladu s člankom 37.a ove Uredbe.”;

(9)u članku 61. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećima:

„1.    Ako pri unosu novog upozorenja postane očito da u SIS-u već postoji upozorenje o osobi s istim opisom identiteta, ured SIRENE u roku od 12 sati kontaktira državu članicu izdavateljicu ili, ako je upozorenje uneseno u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, Europol razmjenom dopunskih informacija kako bi se unakrsnom provjerom utvrdilo odnose li se ta dva upozorenja na istu osobu.”;

 „2.    Ako se unakrsnom provjerom utvrdi da su osoba na koju se odnosi novo upozorenje i osoba na koju se odnosi upozorenje koje je već uneseno u SIS zapravo ista osoba, ured SIRENE države članice izdavateljice primjenjuje postupak za unos višestrukih upozorenja iz članka 23. Odstupajući od navedenog, Europol briše upozorenje koje je unio, kako je navedeno u članku 55. stavku 6.a točki (c).”;

(10)članak 67. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 67.

Pravo na pristup, ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka

(1)Ispitanici mogu ostvarivati svoja prava utvrđena u člancima 15., 16. i 17. Uredbe (EU) 2016/679, u nacionalnim odredbama kojima se prenose članak 14. i članak 16. stavci 1. i 2. Direktive (EU) 2016/680. i u poglavlju IX. Uredbe (EU) 2018/1725.

(2)Država članica koja nije država članica izdavateljica može ispitaniku dati informacije o svim osobnim podacima tog ispitanika koji se obrađuju samo ako prije toga državi članici izdavateljici omogući da se o tome očituje. Ako je osobne podatke u SIS unio Europol, država članica koja je zaprimila zahtjev bez odgode, a u svakom slučaju u roku od pet dana od primitka, upućuje zahtjev Europolu, a Europol obrađuje zahtjev u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 i Uredbom (EU) 2018/1725. Ako Europol zaprimi zahtjev o osobnim podacima koje je u SIS unijela država članica, Europol bez odgode, a u svakom slučaju u roku od pet dana od primitka, upućuje zahtjev državi članici izdavateljici upozorenja. Komunikacija između tih država članica te između država članica i Europola odvija se razmjenom dopunskih informacija.

(3)Država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom, uključujući pravo kojim se prenosi Direktiva (EU) 2016/680, i Europol u skladu s poglavljem IX. Uredbe (EU) 2018/1725, ako je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, donose odluku o tome da ispitaniku u cijelosti ili djelomično uskrate informacije, i to u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je takvo djelomično ili potpuno ograničenje nužna i razmjerna mjera u demokratskom društvu uz dužno poštovanje temeljnih prava i legitimnih interesa dotičnog ispitanika, kako bi se:

(a)izbjeglo ometanje službenih ili pravnih ispitivanja, istraga ili postupaka;

(b)izbjeglo dovoditi u pitanje sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija;

(c)zaštitila javna sigurnost;

(d)zaštitila nacionalna sigurnost; ili

(e)zaštitili prava i slobode drugih.

Države članice u slučajevima iz prvog podstavka ili Europol u slučaju osobnih podataka koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe bez nepotrebne odgode u pisanom obliku obavješćuju ispitanika o svakom odbijanju ili ograničenju pristupa te o razlozima za odbijanje ili ograničenje. Takve se informacije mogu izostaviti ako bi se njihovim stavljanjem na raspolaganje doveo u pitanje bilo koji od razloga navedenih u prvom podstavku točkama od (a) do (e) ovog stavka. Država članica obavješćuje ispitanika o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu ili traženja sudskog pravnog lijeka, a ako je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, to čini Europol.

Država članica navodi činjenične ili pravne razloge na kojima se temelji odluka da se ispitaniku ne daju informacije, a ako je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, to čini Europol. Te se informacije stavljaju na raspolaganje nadležnim nadzornim tijelima. U takvim slučajevima ispitanik može ostvariti svoja prava i putem nadležnih nadzornih tijela.

(4)Na temelju zahtjeva za pristup, ispravak ili brisanje država članica bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva, obavješćuje ispitanika o daljnjem postupanju u vezi s ostvarivanjem prava na temelju ovog članka, a ako je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, to čini Europol. Taj se rok prema potrebi može produljiti za još dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjevâ. Država članica u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju i pritom navodi razloge za odgodu, a ako je riječ o osobnim podacima koji su uneseni u SIS u skladu s člankom 37.a ove Uredbe, to čini Europol. Ako ispitanik podnese zahtjev u elektroničkom obliku, informacije se dostavljaju u elektroničkom obliku ako je to moguće, osim ako ispitanik zatraži drukčije. ”;

(11)članak 68. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 68.

Pravna sredstva

(1)Ne dovodeći u pitanje odredbe o pravnim sredstvima iz Uredbe (EU) 2016/679 i Direktive (EU) 2016/680, svaka osoba može pokrenuti postupak pred svim nadležnim nadzornim tijelima ili sudovima na temelju prava bilo koje države članice radi pristupa informacijama, ispravka, brisanja ili dobivanja informacija ili radi dobivanja naknade štete u pogledu upozorenja koje se na nju odnosi.

(2)Ne dovodeći u pitanje odredbe o pravnim sredstvima iz Uredbe (EU) 2018/1725, svaka osoba može podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka radi pristupa informacijama, ispravka, brisanja ili dobivanja informacija ili radi dobivanja naknade štete u pogledu upozorenja koje je Europol unio o toj osobi.

(3)Države članice i Europol uzajamno se obvezuju da će izvršavati konačne odluke koje su donijeli sudovi, vlasti ili tijela iz stavaka 1. i 2. ovog članka, ne dovodeći u pitanje članak 72.

(4)Države članice i Europol svake godine izvješćuju Europski odbor za zaštitu podataka o sljedećem:

(a)broju zahtjeva za pristup podnesenih voditelju obrade podataka i broju slučajeva u kojima je odobren pristup podacima;

(b)broju zahtjeva za pristup podnesenih nadzornom tijelu i broju slučajeva u kojima je odobren pristup podacima;

(c)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih voditelju obrade podataka te broju slučajeva u kojima su podaci ispravljeni ili izbrisani;

(d)broju zahtjeva za ispravak netočnih podataka i brisanje nezakonito pohranjenih podataka podnesenih nadzornom tijelu;

(e)broju pokrenutih sudskih postupaka;

(f)broju predmeta u kojima je sud presudio u korist podnositelja zahtjeva;

(g)svim opažanjima o slučajevima uzajamnog priznavanja konačnih odluka koje su donijeli sudovi ili tijela drugih država članica o upozorenjima koje su unijeli država članica izdavateljica ili Europol.

Priručnik SIRENE sadržava predložak za izvješćivanje iz ovog stavka.

(5)Izvješća država članica i Europola uvrštavaju se u zajedničko izvješće iz članka 71. stavka 4.”;

(12)članak 72. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 72.

Odgovornost

(1)Ne dovodeći u pitanje pravo na naknadu štete ni bilo kakvu odgovornost na temelju Uredbe (EU) 2016/679, Direktive (EU) 2016/680, Uredbe (EU) 2018/1725 i Uredbe (EU) 2016/794:

(a)svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog nezakonitog postupka obrade osobnih podataka upotrebom N.SIS-a ili bilo koje druge radnje neke države članice koja nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na naknadu štete od te države članice;

(b)svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog bilo koje Europolove radnje koja nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na naknadu štete od Europola;

(c)svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog bilo koje radnje agencije eu-LISA koja nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na naknadu štete od agencije eu-LISA.

Država članica, Europol ili agencija eu-LISA u cijelosti se ili djelomično oslobađaju odgovornosti ako dokažu da nisu odgovorni za događaj koji je prouzročio štetu.

(2)Ako neka država članica ili Europol ne ispuni svoje obveze na temelju ove Uredbe i time prouzroči štetu SIS-u, ta se država članica ili Europol smatra odgovornim za takvu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj agencija eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u SIS-u nije poduzela razumne mjere za sprečavanje nastanka štete ili ublažavanje njezinih posljedica.

(3)Zahtjevi za naknadu štete prema državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. uređuju se nacionalnim pravom te države članice. Zahtjevi za naknadu štete prema Europolu zbog štete iz stavaka 1. i 2. uređuju se Uredbom (EU) 2016/794 i podliježu uvjetima propisanima u Ugovorima. Zahtjevi za naknadu štete prema agenciji eu-LISA zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu uvjetima propisanima u Ugovorima.”;

(13)u članku 74. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Agencija eu-LISA izrađuje dnevne, mjesečne i godišnje statističke podatke s brojem zapisa po kategoriji upozorenja, izražene pojedinačno za svaku državu članicu, Europol i ukupno. Agencija eu-LISA dostavlja i godišnja izvješća o broju pogodaka po kategoriji upozorenja, o broju pretraživanja SIS-a i o broju pristupa SIS-u u svrhu unosa, ažuriranja ili brisanja upozorenja, izraženo pojedinačno za svaku državu članicu, Europol i ukupno. Izrađeni statistički podaci ne sadržavaju osobne podatke. Objavljuje se godišnje statističko izvješće.”;

(14)u članku 79. umeće se sljedeći stavak 7.:

„7.    Komisija donosi odluku kojom se utvrđuje datum od kojeg Europol počinje unositi, ažurirati i brisati podatke u SIS-u u skladu s ovom Uredbom, kako je izmijenjena Uredbom [XXX], nakon što se provjeri jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)provedbeni akti doneseni u skladu s ovom Uredbom izmijenjeni su u mjeri potrebnoj za primjenu ove Uredbe, kako je izmijenjena Uredbom [XXX];

(b)Europol je obavijestio Komisiju da je poduzeo tehničke i postupovne radnje potrebne za obradu podataka u SIS-u i razmjenu dopunskih informacija u skladu s ovom Uredbom, kako je izmijenjena Uredbom [XXX];

(c)agencija eu-LISA obavijestila je Komisiju o uspješnom dovršetku svih aktivnosti testiranja s obzirom na CS-SIS i interakciju CS-SIS-a i Europolova tehničkog sučelja iz članka 48. stavka 1. ove Uredbe, kako je izmijenjena Uredbom [XXX].

Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.”

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. 

Primjenjuje se od datuma utvrđenog u skladu s člankom 79. stavkom 7. Uredbe (EU) 2018/1862.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga

1.2.Predmetno područje politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija rashoda na koju se prijedlog odnosi

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga

1.2.Predmetno područje politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 43  

⌧ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni cilj

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

☒ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od 2021. do 2022.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 49  

◻ Izravno upravljanje Komisije putem

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☒ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–☒ tijelima iz članaka 70. i 71.

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku – Napomene.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizma provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva agencije eu-LISA 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na osoblje agencije eu-LISA 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (u EPRV-u):

Zapošljavanje se planira za 2021. kako bi osoblje moglo pravodobno započeti s razvojem središnjeg SIS-a radi provedbe nove kategorije upozorenja do 2022.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu osoblja za matičnu glavnu upravu

–◻    Za prijedlog/inicijativu nije potrebno osoblje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebno je sljedeće osoblje:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za osobljem pokrit će se osobljem glavne uprave kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalent punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–⌧    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa zahtijeva reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 67 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

– ◻ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    U tom kontekstu upućivanje na osumnjičenike i kriminalce obuhvaća: (a) osobe koje se sumnjiči za počinjenje kaznenog djela ili sudjelovanje u kaznenom djelu u nadležnosti Europola ili koje su osuđene za takvo kazneno djelo; (b) osobe u pogledu kojih postoje činjenične naznake ili osnovana sumnja da će počiniti kaznena djela u nadležnosti Europola.

(2)     https://www.europol.europa.eu/activities-services/main-reports/european-union-terrorism-situation-and-trend-report-te-sat-2020 .

(3)     https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2020/06/16/preventing-and-countering-terrorism-and-violent-extremism-council-adopts-conclusions-on-eu-external-action/ .

(4)     https://www.consilium.europa.eu/media/36284/st09680-en18.pdf .

(5)    Uredba (EU) 2018/1240.

(6)    Članak 7. stavak 5. Uredbe (EU) 2016/794.

(7)    U radu Schengenskog informacijskog sustava sudjeluje 25 država članica (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska). U tijeku je postupak povezivanja Irske i Cipra sa sustavom, a završit će 2021. Sa sustavom su povezane četiri zemlje pridružene Schengenu (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska). Europol, timovi koje je rasporedila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA) i Agencija EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) mogu pristupiti određenim dijelovima sustava, ali ne mogu izdavati upozorenja u sustavu.

(8)    U tablici se za Schengenski informacijski sustav prikazuju sve provjere koje su 2019. obavili svi korisnici koji imaju pristup sustavu. Pri provjeri Schengenskog informacijskog sustava korisnici provjeravaju podatke s obzirom na upozorenja kojima mogu pristupiti (koja ne uključuju u svim slučajevima upozorenja tijela za izvršavanje zakonodavstva).

(9)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(10)    Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.).

(11)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(12)

   Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008.
o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.–81.).

(13)    Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(14)    Provedbena odluka Vijeća (EU) 2020/1745 od 18. studenoga 2020. o stavljanju na snagu odredaba schengenske pravne stečevine o zaštiti podataka i o privremenom stavljanju na snagu određenih odredaba schengenske pravne stečevine u Irskoj (SL L 393, 23.11.2020., str. 3).

(15)    SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(16)    Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(17)    SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(18)    Odluka Vijeća 2008/149/PUP od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 50.).

(19)    SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(20)    Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.).

(21)    Odluka Vijeća 2010/365/EU od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).

(22)    Odluka Vijeća (EU) 2018/934 od 25. lipnja 2018. o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 165, 2.7.2018., str. 37.).

(23)    Odluka Vijeća (EU) 2017/733 od 25. travnja 2017. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Hrvatskoj (SL L 108, 26.4.2017., str. 31.).

(24)    SL L 312, 7.12.2018., str. 1.

(25)    SL L 312, 7.12.2018., str. 14.

(26)    Trebalo bi napomenuti da su aktivnosti savjetovanja služile za prikupljanje informacija i argumenata. Nije riječ o anketama jer se odnose na nereprezentativne uzorke dionika ili opću populaciju i stoga se na temelju njih ne mogu donositi zaključci.

(27)    U skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2018/1862 to bi se odnosilo na osobe za koje postoji jasna naznaka da namjeravaju počiniti ili čine bilo koje kazneno djelo u nadležnosti Europola ili osobe za koje na temelju sveobuhvatne procjene (posebno na osnovi prijašnjih kaznenih djela) postoje razlozi za vjerovanje da bi u budućnosti mogle počiniti neko od kaznenih djela u nadležnosti Europola.

(28)    Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.).

(29)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.–114.).

(30)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(31)    Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(32)    Provedbena odluka Vijeća (EU) 2020/1745 od 18. studenoga 2020. o stavljanju na snagu odredaba schengenske pravne stečevine o zaštiti podataka i o privremenom stavljanju na snagu određenih odredaba schengenske pravne stečevine u Irskoj (SL L 393, 23.11.2020., str. 3.).

(33)    SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(34)    Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(35)    SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(36)    Odluka Vijeća 2008/149/PUP od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 50.).

(37)    SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(38)    Odluka Vijeća 2011/349/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju u ime Europske unije Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, posebno u odnosu na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i policijsku suradnju (SL L 160, 18.6.2011., str. 1.).

(39)    Odluka Vijeća 2010/365/EU od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).

(40)    Odluka Vijeća (EU) 2018/934 od 25. lipnja 2018. o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 165, 2.7.2018., str. 37.).

(41)    Odluka Vijeća (EU) 2017/733 od 25. travnja 2017. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Hrvatskoj (SL L 108, 26.4.2017., str. 31.).

(42)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(43)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(44)    COM(2020) 456 (27.5.2020.).

(45)    COM(2020) 440 final – prilozi 1. i 2. (27.5.2020.).

(46)    COM(2020) 605 final (24.7.2020.).

(47)     https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/political-guidelines-next-commission_hr.pdf .

(48)    U skladu s operativnim pokazateljima agencije eu-LISA za Schengenski informacijski sustav iz 2019. pretraživanja i pogoci utrostručili su se sa 6 milijuna u 2014. na 18 milijuna u 2019.

(49)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(50)    Radni dokument službi Komisije – decentralizirane agencije i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).

(51)    Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. (SL L 295/99 od 21.11.2018.).

(52)    Odluka upravnog odbora br. 2019-198 o uspostavi financijskih propisa Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) od 28. kolovoza 2019.

(53)    https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.

(54)    Članak 30. Financijske uredbe agencije eu-LISA.

(55)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(56)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(57)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(58)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(59)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(60)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(61)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(62)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(63)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(64)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(65)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(66)    Uglavnom za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za ribarstvo (EFR).

(67)    Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020.

(68)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.