EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.11.2020.

COM(2020) 694 final

2016/0365(COD)

KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU

na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

o

stajalištu Vijeća o donošenju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365

2016/0365 (COD)

KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU

na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

o

stajalištu Vijeća o donošenju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365

1.Kontekst

Datum slanja prijedloga Europskom parlamentu i Vijeću (dokument COM(2016) 0856 final – 2016/0365 COD):	28. studenoga 2016.
Datum mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora:	29. ožujka 2017.
Datum mišljenja Europske središnje banke:	20. rujna 2017.
Datum stajališta Europskog parlamenta, prvo čitanje:	27. ožujka 2019.
Datum prosljeđivanja izmijenjenog prijedloga:	Nije primjenjivo.
Datum usvajanja stajališta Vijeća:	17. studenoga 2020.

2.Cilj prijedloga Komisije

3.Primjedbe na stajalište Vijeća

Stajalište Vijeća usklađeno je s političkim dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća postignutim 23. lipnja 2020. Komisija taj dogovor podržava.

Tim političkim dogovorom uvedeno je nekoliko promjena kojima se odstupa od Komisijina izvornog prijedloga, među ostalim:

A.    Upravljanje

i.    Članstvo u sanacijskom kolegiju

Političkim dogovorom potvrđuje se sastav sanacijskog kolegija na temelju proširenja sastava postojećeg kolegija nadzornih tijela, ali se uzimaju u obzir izmjene uključene preispitivanjem EMIR-a iz listopada 2019. 7

Stoga sanacijski kolegij uključuje ne samo članove kolegija nadzornih tijela u skladu s revidiranim EMIR-om, sanacijskih tijela središnje druge ugovorne strane i svih interoperabilnih središnjih drugih ugovornih strana te sanacijska tijela članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane iz triju država članica s najvećim doprinosom u jamstveni fond, kao članove s pravom glasa, nego i, u svojstvu promatrača:

–nadležna i sanacijska tijela drugih članova sustava poravnanja,

–nadležna ili sanacijska tijela klijenata iz bilo koje države članice koju već ne predstavlja član kolegija,

–ostale središnje banke izdanja te,

–prema potrebi, nadležno tijelo matičnog društva.

U prva tri slučaja zahtjev za sudjelovanje u sanacijskom kolegiju trebao bi biti opravdan sistemskim učincima propasti središnje druge ugovorne strane u njihovim državama članicama i na njihove valute izdanja.

Proširenjem sastava nastoji se potaknuti suradnja i razmjena informacija među tijelima te osigurati da se pri planiranju sanacije uzimaju u obzir interesi većeg broja potencijalno pogođenih dionika.

ii.    Ex ante informacije

Političkim dogovorom predviđeno je da sanacijska tijela trebaju unaprijed obavijestiti sanacijski kolegij o mjerama sanacije koje namjeravaju poduzeti i o tome odstupaju li mjere sanacije od plana sanacije. Ex post obavješćivanjem dovršava se okvir i u najkraćem mogućem roku nakon poduzimanja mjere sanacije sanacijskom kolegiju iznose razlozi za sva odstupanja.

Taj bi postupak obavješćivanja trebao biti jedan od ključnih elemenata transparentnosti okvira za donošenje odluka, koji tijelima predmetnih država članica omogućuje procjenu i predviđanje učinaka sanacije središnje druge ugovorne strane.

iii.    Obvezujuće posredovanje ESMA-e u vezi s planovima oporavka, planovima sanacije i mjerama povezanima s mogućnostima sanacije

U skladu s prijedlogom većina odluka nacionalnih nadležnih tijela i sanacijskih tijela u vezi s pripremnim fazama podliježe zajedničkoj odluci članova kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija koji imaju pravo glasa. Takva zajednička odluka trebala bi se donijeti u roku od četiri mjeseca. Ako se takva zajednička odluka ne donese, matična tijela središnje druge ugovorne strane mogu sama donijeti odluku, osim ako se zatraži obvezujuće posredovanje ESMA-e.

Političkim se dogovorom utvrđuje da je najmanji broj glasova potreban za pozivanje ESMA-e na obvezujuće posredovanje u pitanjima povezanima s planiranjem oporavka i sanacije obična većina članova kolegija nadzornih tijela ili sanacijskog kolegija.

Na taj se način postiže ravnoteža između mogućosti da bilo koji član kolegija podnese takav zahtjev ESMA-i, na primjer u skladu s mehanizmom BRRD-a, i zahtjeva za dvotrećinskom većinom članova kolegija s pravom glasa, kao što je to slučaj u EMIR-u. Na taj bi se način odgovarajućim kolegijima omogućio učinkovit rad i donošenje odluka u pripremnoj fazi koje odražavaju interese njihovih članova, uz istovremeno korištenje mehanizma posredovanja u najzahtjevnijim slučajevima.

iv.    Mandati ESMA-e

Političkim se dogovorom od ESMA-e zahtijeva da izradi regulatorne tehničke standarde kojima se pobliže određuju:

–sadržaj pisanih dogovora i postupaka za rad sanacijskih kolegija,

–metodologija za izračun i održavanje iznosa dodatnih unaprijed financiranih namjenskih vlastitih sredstava koje središnja druga ugovorna strana treba rabiti u postupku oporavka te, u slučaju da takva vlastita sredstva nisu dostupna, za postupke s pomoću kojih središnja druga ugovorna strana zahtijeva doprinose članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i naknadno isplaćuje nadoknadu takvim članovima sustava poravnanja,

–metodologija za procjenu planova oporavka,

–sadržaj sanacijskih planova,

–redoslijed raspodjele, maksimalno razdoblje i maksimalni udio godišnje dobiti središnje druge ugovorne strane u okviru mehanizma nadoknade tijekom postupka oporavka,

–elementi relevantni za provođenje vrednovanjâ,

–metodologija za izračun zaštitnog sloja za dodatne gubitke koje treba uključiti u privremena vrednovanja,

–minimalni elementi koje treba uključiti u reorganizaciju poslovanja, kriteriji koje treba ispuniti plan reorganizacije poslovanja,

–metodologija za konačno vrednovanje na temelju načela prema kojem nijedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj,

–uvjeti pod kojima članovi sustava poravnanja prenose nadoknadu na svoje klijente u skladu s načelom ugovorne simetrije.

Od ESMA-e se zahtijeva i da izradi smjernice kojima se utvrđuje ili promiče:

–minimalni popis kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja za pokretanje mjera oporavka,

–raspon scenarija koje treba uzeti u obzir za plan oporavka,

–konvergencija praksi sanacije u pogledu procjene mogućnosti sanacije,

–dosljedna primjena uvjeta za aktiviranje mjera rane intervencije,

–konvergencija nadzornih i sanacijskih praksi u vezi s tumačenjem različitih okolnosti u kojima se smatra da središnja druga ugovorna strana propada ili da joj prijeti propast,

–metodologija koju sanacijsko tijelo treba primijeniti za određivanje vrednovanja ugovora koji će se raskinuti,

–vrste i sadržaj odredaba u sporazumima o suradnji s trećim zemljama,

–okolnosti u kojima nadležno tijelo može zatražiti od središnje druge ugovorne strane da se suzdrži od određenih poslova isplate nakon događaja koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza.

B.    Rana intervencija, planovi i instrumenti oporavka

i.    Dodatni vlastiti udio u riziku (eng. skin-in-the-game, SITG)

Uredbom EMIR u mehanizme raspodjele gubitaka središnjih drugih ugovornih strana uveden je sloj vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane koji se upotrebljava neposredno prije doprinosa članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze u jamstveni fond. Prva razina SITG-a iznosi 25 % kapitalnih zahtjeva središnje druge ugovorne strane i svrha joj je osigurati da vlasnici i dioničari središnje druge ugovorne strane provode odgovarajući nadzor nad njezinim aktivnostima i praksama upravljanja rizikom.

Političkim dogovorom uvodi se dodatna razina vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane, tj. druga razina SITG-a, koja se upotrebljava prije nego što središnja druga ugovorna strana izvrši bilo kakav poziv na gotovinsku uplatu ili korekciju dobitaka od varijacijskog iznosa nadoknade (VMGH) u postupku oporavka. Utvrđeno je da ta druga razina ne smije biti niža od 10 % 8 ni viša od 25 % kapitalnih zahtjeva središnje druge ugovorne strane koji se temelje na riziku, kako je propisano EMIR-om. Metodologija za izračun druge razine SITG-a, kao i uvjeti za njezino održavanje, bit će utvrđeni u delegiranom aktu Komisije na temelju regulatornog tehničkog standarda ESMA-e, uzimajući u obzir:

–strukturu i unutarnju organizaciju središnjih drugih ugovornih strana te prirodu, opseg i složenost njihovih aktivnosti,

–strukturu poticaja dioničara, uprave, članova sustava poravnanja i klijenata središnje druge ugovorne strane,

–primjerenost toga da središnje druge ugovorne strane, ovisno o valutama u kojima su denominirani financijski instrumenti koje poravnavaju, valutama prihvaćenima kao kolateral i riziku koji proizlazi iz njihovih aktivnosti, ostvaruju korist od šire ulagačke politike,

–međunarodni kontekst i prakse u drugim zemljama.

Šira ulagačka politika, odobrena u skladu s uvjetima koje će ESMA izraditi u regulatornom tehničkom standardu, može stvoriti dodatne likvidnosne rizike. Stoga se političkim dogovorom, u slučaju da imovina u koju je uložena druga razina SITG-a nije odmah dostupna za pokrivanje gubitaka, središnjim drugim ugovornim stranama omogućuje da nastave s raspodjelom gubitaka članovima sustava poravnanja u skladu sa svojim planovima oporavka kako bi se zajamčio kontinuitet ključnih usluga poravnanja. Središnje druge ugovorne strane morat će naknadno isplatiti naknadu članovima sustava poravnanja do iznosa druge razine SITG-a.

ii.    Korekcija dobitaka od varijacijskog iznosa nadoknade (VMGH) i pozivi na gotovinsku uplatu u postupku oporavku

Političkim dogovorom predviđa se primjena korekcije dobitaka od varijacijskog iznosa nadoknade, ovisno o slučaju, tj. aktivnostima središnje druge ugovorne strane, i poziva na gotovinsku uplatu u postupku oporavka. To je u skladu s trenutačnom praksom većine središnjih drugih ugovornih strana i ima za cilj poboljšati zaštitu poreznih obveznika. Političkim dogovorom istodobno se jača transparentnost mjera oporavka za dionike i njihovo sudjelovanje u izradi planova oporavka. Njime se dodatno definira i upotreba mjera oporavka uvođenjem više elemenata praćenja i kontrole koje provode nadležna tijela.

iii.    Ostalo: sudjelovanje klijenata na dražbama; ograničenje naknada

Politički dogovor uključuje ovlast za ranu intervenciju na temelju koje nadležno tijelo može proširiti opseg dražbi na klijente i omogućiti im da daju ponude za pozicije člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze. Nadležno tijelo zahtijevalo bi od središnje druge ugovorne strane da uputi članove sustava poravnanja da pozovu svoje klijente na izravno sudjelovanje u dražbama koje organizira središnja druga ugovorna strana. Ta je mogućnost uvjetovana time da priroda dražbe opravdava takvo izvanredno sudjelovanje i da klijent može dokazati središnjoj drugoj ugovornoj strani da je uspostavio odgovarajući ugovorni odnos s članom sustava poravnanja kako bi izvršio i poravnao transakcije koje mogu proizići iz dražbe.

Nadležna tijela ovlaštena su i ograničiti ili zabraniti sve naknade za vlasnički kapital, uključujući isplate dividendi i otkupe od strane središnje druge ugovorne strane, te ograničiti, zabraniti ili zamrznuti sve isplate varijabilnih primitaka višem rukovodstvu.

C.    Sanacijski instrumenti

i.    Pozivi na gotovinsku uplatu za sanaciju

Političkim dogovorom potvrđuje se da je, uz pozive na gotovinsku uplatu predviđene mjerama oporavka središnje druge ugovorne strane, poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju rezerviran i za sanacijska tijela. Najveća izloženost članova sustava poravnanja zbog njihove dodatne financijske obveze povećava se na dvostruki iznos njihovih doprinosa u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane. Taj je pristup i dalje u skladu s EMIR-om (članak 43. stavak 3.), kojim se zahtijeva da izloženost članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu bude ograničena. Političkim dogovorom pojašnjava se i upotreba poziva na gotovinsku uplatu za sanaciju u slučaju događaja koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza te određivanje gornje granice kada središnje druge ugovorne strane imaju više jamstvenih fondova.

ii.    Korekcija inicijalnog iznosa nadoknade

Političkim dogovorom odabire se zatvoreni popis sanacijskih instrumenata i izričito isključuje korekcija inicijalnog iznosa nadoknade. Taj je pristup u skladu s EMIR-om (članak 45. stavak 4.), kojim se utvrđuje da središnja druga ugovorna strana ne upotrebljava iznose nadoknade koje su dali članovi sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze kako bi pokrila gubitke koji proizlaze iz neispunjavanja obveza drugog člana sustava poravnanja. Njime se olakšava i provedba sanacijskih mjera u najvažnijim trećim zemljama u kojima su inicijalni iznosi nadoknade izričito isključeni iz postupka u slučaju insolventnosti na temelju lokalnih propisa.

D.    Jamstvo da nijedan vjerovnik ne smije biti u nepovoljnijem položaju nego u slučaju likvidacije (eng. No Creditor Worse Off than in liquidation, NCWO)

Cilj je jamstva zaštititi temeljna prava dioničara središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i drugih vjerovnika u sanaciji.

U skladu s međunarodnim smjernicama Odbora za financijsku stabilnost, u političkom dogovoru uspoređuju se gubici koje snose dioničari središnje druge ugovorne strane, članovi sustava poravnanja i drugi vjerovnici u sanaciji s gubicima koje bi stvarno pretrpjeli da je središnja druga ugovorna strana likvidirana u redovnom postupku u slučaju insolventnosti, nakon potpune primjene primjenjivih ugovornih obveza i drugih aranžmana iz njezinih pravila poslovanja.

Kad je riječ o vrednovanju, političkim dogovorom zahtijeva se da se u protučinjeničnom scenariju jamstva NCWO uzme u obzir komercijalno razumna procjena izravnih troškova zamjene koje bi članovi sustava poravnanja snosili pri ponovnom otvaranju usporedivih neto pozicija na tržištu. Njime se zahtijeva i da se pri procjeni tih gubitaka primjenjuje metodologija središnje druge ugovorne strane, osim ako ta metodologija za određivanje cijena ne odražava stvarne tržišne uvjete.

Političkim dogovorom uvodi se i pojam „ugovorne simetrije” kojim se zaštita na temelju jamstva NCWO-a proširuje na klijente. Njime se propisuje da, ako se ugovornim aranžmanima članovima sustava poravnanja omogućuje prenošenje negativnih posljedica sanacijskih instrumenata na svoje klijente, tada ugovorni aranžmani moraju uključivati, na istovrijednoj i razmjernoj osnovi, pravo klijenata na svaku naknadu koju članovi sustava poravnanja prime u mjeri u kojoj se gubici koji se nadoknađuju odnose na pozicije klijenata. Ta se odredba primjenjuje i na usluge neizravnog poravnanja.

E.    Nadoknada članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze

Političkim dogovorom potvrđuje se mogućnost da sanacijsko tijelo zahtijeva od središnje druge ugovorne strane da članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze nadoknadi gubitke koji proizlaze iz primjene instrumenata za raspodjelu gubitaka ako su ti gubici veći od onih koje bi članovi sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze snosili u skladu s pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane.

Ta bi nadoknada bila ograničena na slučajeve u kojima bi član sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze imao pravo na potraživanja na temelju jamstva da nijedan vjerovnik ne smije biti u nepovoljnijem položaju (NCWO).

Nadoknada iz prvog podstavka može biti u obliku vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata ili instrumenata kojima se priznaje potraživanje buduće dobiti središnje druge ugovorne strane.

Kako bi se članove sustava poravnanja potaknulo da podrže proces oporavka, mehanizmom nadoknade uzimaju se u obzir sve nepodmirene ugovorne obveze članova sustava poravnanja prema središnjoj drugoj ugovornoj strani.

Nadoknada će se odbiti od svih dospjelih obveza prema članovima potraživanja na temelju NCWO-a, čime se smanjuju naknade koje bi države članice trebale platiti članovima sustava poravnanja da su oni doprinijeli sanaciji više nego što bi izgubili u postupku u slučaju insolventnosti.

F.    Povrat javnih sredstava

Političkim dogovorom utvrđeno je nekoliko dodatnih uvjeta za primjenu državnih instrumenata za stabilizaciju u obliku potpore vlasničkom kapitalu i privremenog javnog vlasništva. Jedan je od važnih uvjeta taj da sanacijsko tijelo prije ili istodobno s primjenom državnih instrumenata za stabilizaciju provede otpis i konverziju svih preostalih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza. Države članice trebale bi, prije primjene državnih instrumenata za stabilizaciju, utvrditi i sveobuhvatne i vjerodostojne mehanizme za povrat javnih sredstava tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja.

Političkim dogovorom propisuje se povrat svih javnih sredstava koja su upotrijebljena kao državni instrumenti za stabilizaciju, kao i svih razumnih troškova sanacijskog tijela povezanih s primjenom sanacijskih instrumenata ili izvršavanjem sanacijskih ovlasti. To uključuje troškove povezane s mogućim potraživanjima na temelju NCWO-a.

U političkom dogovoru navode se i glavni izvori za povrat sredstava.

Konačno, kako bi se ti izvori dopunili, političkim dogovorom uvodi se mehanizam „odgođenog izvršavanja” svih preostalih ugovornih obveza dionika prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, posebno članova sustava poravnanja ili matičnih društava, koje se ne bi izvršavale tijekom postupka sanacije koji uključuje upotrebu javnih sredstava. U skladu s političkim dogovorom takvo djelomično izvršavanje dopušteno je u sljedećim situacijama:

–potpuna provedba nepodmirenih ugovornih obveza nije moguća u razumnom roku,

–potpuna provedba nepodmirenih ugovornih obveza imala bi znatne negativne učinke na financijski sustav ili bi potaknula njihovo širenje ili

–provedba sanacijskih instrumenata bila bi primjerenija za pravodobno postizanje ciljeva sanacije.

Sanacijsko bi tijelo i dalje imalo bi mogućnost izvršiti preostale ugovorne obveze radi povrata upotrijebljenih javnih sredstava u roku od 18 mjeseci nakon što se utvrdi da središnja druga ugovorna strana propada ili da će vjerojatno propasti ako više ne postoje razlozi za suzdržavanje od izvršenja tih obveza.

G.    Tretman središnjih drugih ugovornih strana kao dijela grupe

Političkim dogovorom isključuje se mogućnost planova oporavka grupe, no jača se obveza nadležnih tijela da razmotre međuovisnosti unutar grupe u kontekstu procjene ili izrade planova oporavka i sanacije. Konkretno, političkim se dogovorom od središnjih drugih ugovornih strana zahtijeva da izrade scenarije oporavka u kojima ne bi bila dostupna financijska potpora koja je u konačnici dogovorena s njihovim grupama ili matičnim društvima.

H.    Izmjene EMIR-a i drugih akata

Političkim dogovorom uvodi se više izmjena postojećih zakonodavnih akata. Najznačajnije su izmjene navedene u nastavku.

i.    Suspenzija obveze poravnanja

U skladu s uredbom EMIR revidiranom u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (EMIR Refit) 9 političkim dogovorom mijenja se Uredba EMIR kako bi se omogućila ne samo suspenzija poravnanja, nego i suspenzija obveza trgovanja u slučaju sanacije.

ii.    Referentne kamatne stope

Političkim dogovorom uvodi se izmjena EMIR-a kako bi se omogućilo izuzeće od obveze poravnanja ili zahtjeva u pogledu zahtjeva za iznos nadoknade za prošle transakcije ako se te transakcije trebaju obnoviti isključivo u svrhu provedbe ili pripreme za provedbu reforme referentnih kamatnih stopa koju provodi Odbor za financijsku stabilnost 10 .

Tom se izmjenom provodi međunarodni sporazum koji su sklopili Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, u kojem se preporučuje omogućavanje takve olakšice.

iii.    Otvoreni pristup

Političkim dogovorom retroaktivno se za godinu dana odgađa primjena odredbi o otvorenom pristupu iz Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR) 11 .

MiFIR-om se uvodi nediskriminirajući režim otvorenog pristupa mjestima trgovanja i središnjim drugim ugovornim stranama za izvedenice kojima se trguje na burzi. Ključna svrha zahtjeva za otvoreni pristup jest sprečavanje „vertikalne podjele” između infrastruktura za trgovanje i infrastruktura za poravnanje te olakšavanje tržišnog natjecanja. Vrlo je važno napomenuti da su MiFIR-ovim odredbama o otvorenom pristupu dodana i brojna privremena prijelazna razdoblja i izuzeća koja su u biti izuzeća od primjene prava pristupa. Ukratko, na temelju članka 54. stavka 2. MiFIR-a nacionalna nadležna tijela imaju mogućnost da mjesta trgovanja i središnje druge ugovorne strane privremeno izuzmu od primjene odredaba o pristupu iz MiFIR-a s obzirom na izvedenice kojima se trguje na burzi. Prijelazno razdoblje od 30 mjeseci iz tog članka iskorišteno je i isteklo 3. srpnja 2020.

Takvu bi odgodu trebalo razmotriti s obzirom na posljedice aktualne krize uzrokovane pandemijom na financijska tržišta. ESMA je 11. lipnja u izjavi za javnost pojasnila primjenu odredaba o otvorenom pristupu iz MiFIR-a s obzirom na nedavna nepovoljna kretanja zbog bolesti COVID-19. Namjera joj je bila i koordinirati nadzorne aktivnosti nacionalnih nadležnih tijela utvrđivanjem aspekata koja bi ta tijela trebala razmotriti pri procjeni zahtjeva za otvoreni pristup. ESMA smatra da trenutačno tržišno okruženje, koje je zbog pandemije bolesti COVID-19 izloženo visokom stupnju nesigurnosti i volatilnosti, može negativno utjecati na poslovanje središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja te povećati njihov operativni rizik. Ti povećani rizici, zajedno s ograničenim kapacitetom za procjenu zahtjeva za pristup i za upravljanje migracijom transakcijskih tokova, mogli bi utjecati na uredno funkcioniranje tržišta ili financijsku stabilnost. ESMA od nacionalnih nadležnih tijela očekuje da pri donošenju odluka o zahtjevima za otvoreni pristup uzmu u obzir, u mjeri u kojoj je to relevantno, relevantna nepovoljna kretanja. U skladu s političkim dogovorom odgoda je obrazložena u uvodnim izjavama zakonodavnog akta, kako u pogledu negativnih učinaka koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19 tako i u pogledu načina na koji su uzeta u obzir legitimna očekivanja tržišnih subjekata.

U tom kontekstu Komisija prima na znanje činjenicu da politički dogovor uključuje odredbe koje se odnose na zahtjeve za otvoreni pristup u skladu s člancima 35. i 36. MiFIR-a. Te odredbe nisu bile uključene u prvotni prijedlog Komisije. Komisija smatra da te odredbe nisu sasvim u skladu s institucijskim ustrojem Europske unije, osobito s Komisijinim pravom inicijative, i ne mogu biti presedan za buduće pregovore.

Budući da predmetne izmjene MiFIR-a ne podrazumijevaju bitne promjene politike, nego su ograničene na kratku odgodu primjene odredaba MiFIR-a o pristupu, Komisija se sada neće protiviti njihovu usvajanju. Time se ne dovode u pitanje politike koje bi Komisija o tom pitanju mogla predložiti u budućnosti.

I.    Završne odredbe, početak primjene i klauzula o preispitivanju

Političkim dogovorom uvode se sljedeće klauzule o preispitivanju:

–Do 31. prosinca 2021.: preispitivanje primjene instrumenta otpisa i konverzije u slučaju sanacije središnjih drugih ugovornih strana u kombinaciji s drugim sanacijskim instrumentima zbog kojih članovi sustava poravnanja snose financijske gubitke. Tom se klauzulom o preispitivanju želi uzeti u obzir mogući napredak na razini Odbora za financijsku stabilnost u pogledu tretmana vlasničkog kapitala središnjih drugih ugovornih strana u sanaciji.

–Nakon pet godina: (a) opće preispitivanje postojećeg zakonodavstva, a posebno u odnosu na „primjerenost i dostatnost financijskih sredstava dostupnih sanacijskom tijelu za potrebe pokrivanja gubitaka koji proizlaze iz događaja ispunjavanja obveza; (b) iznos vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane koje treba rabiti za oporavak i sanaciju te načini njihove uporabe; (c) primjerenost sanacijskih instrumenata dostupnih sanacijskom tijelu”.

–Nakon šest i pol godina: preispitivanje sustava upravljanja za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana u Uniji.

Naposljetku, kako bi se uzeli u obzir rokovi u kojima ESMA mora izraditi tehničke standarde i smjernice, političkim dogovorom predviđa se postupno stupanje na snagu, odnosno:

–odredbe o planovima oporavka, njihovim procjenama i povezanom postupku donošenja odluka primjenjivat će se nakon 12 mjeseci;

–sve odredbe koje se odnose na sanaciju središnjih drugih ugovornih strana primjenjivat će se nakon 18 mjeseci i

–nakon 24 mjeseca primjenjivat će se odredbe kojima se utvrđuju druga razina SITG-a i mehanizam nadoknade za primjenu korekcije dobitaka od varijacijskog iznosa nadoknade za gubitke koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza u postupku oporavka.

5.Zaključak

Komisija podržava rezultate međuinstitucijskih pregovora i stoga može prihvatiti stajalište Vijeća u prvom čitanju. Međutim, izražava zabrinutost u pogledu institucijskog ustroja, kako je navedeno u odjeljku H točki iii.

(1)    Pojam „sudionici sustava poravnanja” znači „članovi sustava poravnanja” i „klijenti”. U EMIR-u „član sustava poravnanja” znači društvo koje sudjeluje u središnjoj drugoj ugovornoj strani i koje je odgovorno za izvršavanje financijskih obveza koje proizlaze iz takvog sudjelovanja, a „klijent” znači društvo koje je u ugovornom odnosu s članom sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji tom društvu omogućuje poravnanje njegovih transakcija posredstvom te središnje druge ugovorne strane.

(2)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365.

(3)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

(4)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.

(5)    Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijskih institucija, 15. listopada 2014. https://www.fsb.org/wp-content/uploads/r_141015.pdf  

(6)    Smjernice o sanaciji središnjih drugih ugovornih strana i planiranju sanacije, 5. srpnja 2017. https://www.fsb.org/wp-content/uploads/P050717-1.pdf  

(7)    Uredba (EU) 2019/2099 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjevâ za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja.

(8)    Prag za obavješćivanje, kako je utvrđen u članku 1. stavku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 152/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, u vezi s regulatornim tehničkim standardima o kapitalnim zahtjevima za središnje druge ugovorne strane, može se upotrijebiti za ispunjavanje cijelog ili dijela zahtjeva za drugu razinu SITG-a.

(9)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije.

(10)     https://www.fsb.org/work-of-the-fsb/policy-development/additional-policy-areas/financial-benchmarks/  

(11)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.