EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.12.2020.

JOIN(2020) 22 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene

Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene

1.Uvod

Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju jedinstven odnos koji je izgrađen na zajedničkoj povijesti i na zajedničkim vrijednostima i interesima. Transatlantsko partnerstvo nastalo je radi ostvarenja općeg mira, napretka i blagostanja. Nakon Drugog svjetskog rata Marshallov plan pomogao je u obnovi europskih zajednica i gospodarstava. Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) zajamčila je našu kolektivnu sigurnost. Europa i SAD zajedno su pridonijeli osmišljavanju i izgradnji multilateralnog sustava utemeljenog na pravilima za rješavanje globalnih izazova. Za građane s obje strane Atlantika transatlantske veze ključan su element naših društava, identiteta, gospodarstava i osobnog života.

Naša zajednička snaga i globalni utjecaj i dalje su bez premca. Zajedno imamo gotovo milijardu stanovnika i dva smo najveća bloka naprednih demokracija. Ostvarujemo oko trećinu svjetskog BDP-a i trgovine te 60 % izravnih stranih ulaganja. Intenzitet i otvorenost transatlantske trgovine i ulaganja zaslužni su za milijune radnih mjesta i oblikuju velik dio svjetskoga gospodarstva. Imamo toliki utjecaj da su naši propisi i standardi uzor u cijelom svijetu. Glavni smo pokretači inovacija i svjetske istraživačke sile u području tehnologije, od uvođenja 5G mreža do razvoja cjepiva.

Ta zajednička moć i utjecaj neophodni su za globalnu suradnju u 21. stoljeću, bilo da je riječ o zdravlju, sigurnosti, klimi, trgovini i tehnologiji ili multilateralnom poretku utemeljenom na pravilima. Naš zajednički angažman ključan je u svijetu u kojem autoritarne sile nastoje narušiti demokracije, agresori pokušavaju destabilizirati regije i institucije, a zatvorena gospodarstva iskorištavaju otvorenost o kojoj ovise naša društva.

Zbog toga je još važnije da očuvamo i obnovimo transatlantsko partnerstvo. Posljednjih godina naši su odnosi stavljeni na kušnju zbog promjena geopolitičke moći, bilateralnih napetosti i unilateralnih politika.

S obzirom na novu vladu SAD-a, odlučniju Europu i potrebu za oblikovanjem svijeta nakon koronavirusa imamo povijesnu priliku osmisliti novu transatlantsku strategiju globalne suradnje utemeljenu na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom utjecaju. Ona bi trebala biti okosnica novog globalnog saveza partnera sličnih stajališta. Sada je za to pravi trenutak jer buduća vlada SAD-a i Europska unija dijele stajališta i prioritete u pogledu domaće i međunarodne politike.

Pri definiranju nove strategije ne bismo se trebali nostalgično vraćati na globalni poredak proteklih desetljeća ni na transatlantsko partnerstvo prethodnih generacija. SAD i EU promijenili su se, a promijenila se i dinamika moći te geopolitička i tehnološka stvarnost.

Isto tako, ne bismo smjeli pasti u zamku rasprava o tome da su snažnija Europa i snažnije transatlantsko partnerstvo nespojivi. Ujedinjen, sposoban i samostalan EU dobar je za Europu, za transatlantsko partnerstvo i za multilateralni sustav – ti se elementi međusobno ne isključuju, već se nadopunjuju.

EU u tom kontekstu predstavlja prijedlog nove transatlantske strategije za globalnu suradnju okrenute budućnosti i usredotočene na područja u kojima imamo zajedničke interese, u kojima najbolje možemo iskoristiti zajednički utjecaj i u kojima je potrebno globalno vodstvo.

Glavna načela nove transatlantske strategije ·Transatlantsko partnerstvo trebalo bi raditi na unapređenju globalnih zajedničkih dobara, pružajući čvrstu osnovu za snažnije multilateralno djelovanje i institucije. Nastojat će se uključiti sve partnere sličnih stajališta. ·EU i SAD trebali bi djelovati u zajedničkom interesu i iskoristiti zajedničku snagu kako bi ostvarili svoje strateške prioritete. ·Uvijek bismo, i onda kada postoje bilateralne razlike, trebali tražiti rješenja kojima se poštuju naše zajedničke vrijednosti pravednosti, otvorenosti i tržišnog natjecanja.

2.Suradnja za zdraviji svijet – pandemija bolesti COVID-19 i šire

Potreba za globalnom suradnjom najveća je upravo sada, kada se borimo protiv virusa koji i dalje ostavlja goleme osobne, društvene i gospodarske posljedice na obje strane Atlantika i diljem svijeta. Zajednički je zadatak čovječanstva zaštititi živote i izvore egzistencije te što prije ponovno otvoriti gospodarstva i društva.

Za prevladavanje ove pandemije potrebno je vodstvo, a EU od samog početka vodi globalni odgovor. U suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i civilnim društvom Europska unija okupila je 40 zemalja i prikupila više od 16 milijardi EUR za razvoj i pravednu raspodjelu testova, lijekova i cjepiva putem Akceleratora pristupa alatima za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT-A).

EU poziva SAD da se pridruži globalnom odgovoru i instrumentu COVAX, elementu Akceleratora koji se odnosi na cjepiva. Cilj je osigurati ravnomjernu raspodjelu sigurnih cjepiva u više od 180 zemalja sudionica, bez obzira na to gdje se nalaze i kolika im je financijska moć. Do kraja sljedeće godine nastojat će se osigurati dvije milijarde doza kojima će ravnopravno moći pristupiti i zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Sudjelovanjem SAD-a i njegovim financijskim doprinosom COVAX-u poslala bi se snažna poruka, pomogao bi se nadoknaditi manjak sredstava i poboljšali bi se naši zajednički izgledi za uspjeh.

Svjesni činjenice da se cijepljenjem spašavaju životi, EU i SAD trebali bi udružiti snage u izgradnji otpornih, pravednih i sveobuhvatnih logističkih mreža za raspodjelu cjepiva i medicinske opreme u cijelom svijetu. Isto tako, EU poziva SAD da se pridruži inicijativi „Trgovina i zdravlje“ u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi se odmah olakšala trgovina osnovnim medicinskim i zdravstvenim proizvodima.

Dugoročno, EU i SAD trebali bi zajednički izvući pouke iz ove pandemije i bliže surađivati u području prevencije, pripravnosti i odgovora. To bi moglo uključivati poboljšanje razmjene podataka i znanja, sustave ranog upozoravanja i stvaranje zaliha ključne medicinske opreme. Trebali bismo koordinirati agencije za lijekove, sprečavanje bolesti i kontrolu te biomedicinska istraživanja kako bi se osiguralo usklađeno transatlantsko stajalište i protok informacija.

U tom kontekstu EU predlaže suradnju u razvoju pandemijskog protokola za pripravnost i odgovor. To bi moglo uključivati pomno usklađivanje planova pripravnosti, protokola za krizne situacije i namjenskih sredstava za rješavanje budućih izvanrednih situacija. EU je spreman surađivati s SAD-om i na jačanju Svjetske zdravstvene organizacije te na osmišljavanju i izradi zajedničkog prijedloga reformi radi jačanja njezine neovisnosti, transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti.

Poboljšanje globalne pripravnosti i odgovora na pandemiju bit će jedan od prioriteta globalnog sastanka na vrhu skupine G-20 o zdravlju koji će sljedeće godine zajednički organizirati premijer Conte i predsjednica von der Leyen tijekom talijanskog predsjedanja skupinom G-20. EU pozdravlja doprinos SAD-a pripremi sastanka na vrhu.

Prvi koraci ·EU i SAD trebali bi osigurati financijska sredstva za razvoj i pravednu globalnu raspodjelu cjepiva, testova i lijekova, počevši od pridruživanja i doprinosa inicijativama ACT-A i COVAX. ·Razviti pandemijski protokol za pripravnost i odgovor te pojačati suradnju i razmjenu podataka među našim agencijama. ·Surađivati u olakšavanju trgovine osnovnim medicinskim proizvodima, počevši s pridruživanjem inicijativi „Trgovina i zdravlje” u okviru WTO-a. ·Surađivati u jačanju Svjetske zdravstvene organizacije i osmišljavanju i izradi zajedničkog prijedloga njezine reforme.

3.Suradnja u zaštiti našeg planeta i blagostanja

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti ključni su izazovi našeg doba, za čije je svladavanje potrebna sustavna promjena gospodarstava te transatlantska i globalna suradnja. Zahvaljujući europskom zelenom planu EU je u tome predvodnik. Riječ je o našoj novoj strategiji rasta, usmjerenoj na smanjenje emisija i otvaranje radnih mjesta. Strategija obuhvaća mnoge aspekte, od načina na koji proizvodimo i trošimo, jedemo i grijemo se do toga kako radimo i putujemo.

Naš je glavni cilj do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Zemlje diljem svijeta sada su se počele obvezivati na budućnost s nultom neto stopom emisija, primjerice Južna Koreja, Južna Afrika, Kina i Japan. Kada bi i SAD preuzeo sličnu obvezu, bile bi obuhvaćene oko dvije trećine globalnoga gospodarstva i više od polovine svjetskih emisija.

U tom kontekstu EU sa zadovoljstvom pozdravlja predanost novoizabranog predsjednika Bidena ponovnom pridruživanju Pariškom sporazumu i utvrđivanju ambicioznog ažuriranog doprinosa u okviru tog sporazuma. Zajedničkom transatlantskom obvezom postizanja nulte neto stope emisija do 2050. klimatska neutralnost postala bi novo globalno mjerilo uoči konferencije COP26, predstojeće UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja će se održati sljedeće godine u Glasgowu.

EU i SAD sa svojim partnerima mogu predvoditi svijet prema zelenom, kružnom, konkurentnom i uključivom gospodarstvu. Za to će biti potrebna ulaganja, inovacije i odgovarajući cjenovni signali. Stoga bismo trebali blisko surađivati u području trgovanja emisijama, određivanja cijena ugljika i oporezivanja. Konkretno, budući mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika, koji je usklađen s pravilima WTO-a i s pomoću kojeg će se spriječiti istjecanje ugljika, može biti prilika za zajednički rad na utvrđivanju globalnog modela za takve mjere.

On bi mogao biti dio šireg transatlantskog plana za zelenu trgovinu, koji bi Komisija htjela pokrenuti sredinom 2021. i koji bi pridonio razvoju trgovinske i klimatske inicijative u okviru WTO-a.

Europa predvodi i u održivom financiranju zelene tranzicije i radi na tome da se 30 % našeg plana oporavka, NextGenerationEU, financira zelenim obveznicama. Međutim, svi moramo učiniti više da zadovoljimo potrebe za ulaganjima. EU i SAD, kao glavna financijska središta i regulatori, u najboljem su položaju da predvode ta nastojanja. Transatlantska suradnja u izradi regulatornog okvira za održivo financiranje uvelike bi pomoglo privatnom sektoru da utvrdi što se smatra zelenim ulaganjem, slično kao i taksonomija EU-a.

To privatno financiranje bit će ključno za ulaganje u prave tehnologije i davanje početne prednosti našim inovatorima i poduzećima. EU i SAD trebali bi iskoristiti svoje iskustvo i stručnost u okviru novog saveza za zelene tehnologije radi stvaranja vodećih tržišta i suradnje u području čistih i kružnih tehnologija, kao što su obnovljivi izvori energije, skladištenje energije na razini mreže, baterije, čisti vodik te hvatanje, skladištenje i upotreba ugljika. Time bi se dopunio rad Vijeća za energetiku EU-a i SAD-a, stvorilo plodno tlo za transatlantska ulaganja i poduprlo partnerske zemlje da ispune obveze u području klime.

Moramo se usredotočiti i na zaštitu prirode i okoliša u širem smislu. Pritisci na prirodu i divlje vrste ugrožavaju gospodarski razvoj svijeta i sigurnost opskrbe hranom, a zbog njih će i zarazne bolesti i pandemije u budućnosti biti češće i opasnije. Sljedeća konferencija UN-a o bioraznolikosti (COP15), koja će se održati u Kunmingu u Kini, bit će jednako važna za prirodu kao što je konferencija COP21 važna za klimu.

EU potiče SAD da pristupi Konvenciji o biološkoj raznolikosti kako bi mogli surađivati u postizanju ambicioznog dogovora o zaštiti 30 % svjetskog kopna i 30 % svjetskog mora. Jasno usklađivanje obveza EU-a i SAD-a bilo bi ključno za postizanje globalnog konsenzusa o tom cilju.

Isto tako, EU i SAD trebali bi se udružiti i predvoditi borbu protiv globalnog krčenja šuma, čime bi se ograničila proizvodnja i potrošnja proizvoda koji potiču krčenje. To bi moglo biti dio novog plana za zelenu trgovinu, pri čemu bi se mogli razmotriti načini naše suradnje u obnovi prirode i ponovnom pošumljavanju kod kuće i u svijetu.

U istom duhu moramo učiniti više kako bismo zaštitili oceane, koji su prirodni pružatelji kisika i regulatori klime. EU predvodi razvoj snažnijeg globalnog okvira za rješavanje problema morskog otpada i onečišćenja mora plastikom. Budući da postoji rizik da će do 2050. u našim oceanima biti više plastike nego ribe, hitno je potrebno sklopiti globalni sporazum o plastici, a EU će pozvati SAD da se pridruži njegovim naporima uoči sljedeće skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš.

EU će predložiti suradnju i u postizanju dogovora o određivanju zaštićenih morskih područja u Južnom oceanu, što bi bilo jedna od najvažnijih mjera za zaštitu prirode u povijesti.

Zelena revolucija mora poticati društveni, gospodarski i tehnološki napredak u cijelom svijetu. U tom će kontekstu od ključne važnosti biti znatan doprinos EU-a i SAD-a preuzetoj obvezi razvijenih zemalja da do 2020. zajednički mobiliziraju 100 milijardi USD godišnje za klimatsku politiku u zemljama u razvoju. Moramo im zajedno pomoći da napreduju na temelju najnovijih znanstvenih otkrića i najboljih dostupnih tehnologija.

Prvi koraci ·Koordinirati stajališta i preuzeti vodeću ulogu u postizanju ambicioznih globalnih dogovora na ključnim UN-ovim sastancima na vrhu o klimi i bioraznolikosti, počevši sa zajedničkom obvezom postizanja nulte neto stope emisija do 2050. ·Predložiti novi transatlantski plan za zelenu trgovinu, koji bi uključivao trgovinsku i klimatsku inicijativu u okviru WTO-a i mjere za sprječavanje istjecanja ugljika. ·Uspostaviti transatlantski savez za zelene tehnologije kako bi se osigurala veća suradnja u razvoju čistih i kružnih tehnologija i stvaranju vodećih tržišta. ·Zajednički osmisliti globalni regulatorni okvir za održivo financiranje na temelju iskustva iz taksonomije EU-a. ·Uložiti zajedničke napore u vođenje borbe protiv krčenja šuma i jačanje zaštite oceana, počevši sa sklapanjem globalnog sporazuma o plastici i određivanjem zaštićenih morskih područja u Južnom oceanu.

4. Suradnja u području tehnologije, trgovine i standarda

Europa i Sjedinjene Američke Države čine trećinu svjetske trgovine, a standardi koje postavljamo prihvaćaju se u svim dijelovima svijeta. Zajedničke vrijednosti, kao što su ljudsko dostojanstvo, prava pojedinca i demokratska načela, čine nas prirodnim partnerima u iskorištavanju brzih tehnoloških promjena i suočavanju s izazovima konkurentskih sustava digitalnog upravljanja. To nam pruža jedinstvenu priliku da utvrdimo zajednički tehnološki plan EU-a i SAD-a.

Isto tako, odraz je sve većeg približavanja stajališta o tehnološkom upravljanju između Europe i Sjedinjenih Američkih Država te činjenice da se suočavamo sa zajedničkim izazovima u upravljanju digitalnom tranzicijom naših gospodarstava i društava. To uključuje kritičnu infrastrukturu, koja je ključna za našu sigurnost, suverenitet i blagostanje, kao što su 5G i 6G tehnologija ili sredstva u području kibersigurnosti, ali i podatke, tehnologije i ulogu internetskih platformi.

U tom kontekstu EU i SAD moraju udružiti snage kao tehnološki saveznici kako bi oblikovali tehnologije, njihovu upotrebu i regulatorno okruženje. Zahvaljujući našem zajedničkom utjecaju transatlantski tehnološki prostor trebao bi biti okosnica šire koalicije demokracija sličnih stajališta sa zajedničkom vizijom o tehnološkom upravljanju i zajedničkom predanošću njezinoj obrani. EU zbog toga mora i dalje biti usmjeren na vlastite tehnološke ciljeve i ambicije u okviru digitalnog desetljeća Europe.

EU će SAD-u predložiti i da se na temelju tehnološkog vodstva Europe založi za sigurnu 5G infrastrukturu u cijelom svijetu i za otvaranje dijaloga o 6G tehnologiji. To bi trebalo biti dio šire suradnje u području sigurnosti digitalnog opskrbnog lanca s pomoću objektivnih procjena na temelju rizika.

U interesu je EU-a i SAD-a i suradnja u izgradnji kapaciteta za kibersigurnost, procjeni situacije i razmjeni informacija. Ta bi koordinacija mogla uključivati i restriktivne mjere protiv dokazanih napadača iz trećih zemalja.

Istodobno moramo početi zajednički djelovati u području umjetne inteligencije, na temelju zajedničke uvjerenosti u antropocentrični pristup, i raspravljati o pitanjima kao što je prepoznavanje lica. U tom kontekstu EU će predložiti početak rada na transatlantskom sporazumu o umjetnoj inteligenciji kako bi se utvrdio nacrt regionalnih i globalnih standarda usklađenih s našim vrijednostima.

Moramo otvoreno raspravljati i o razlikama u stajalištima o upravljanju podacima i razmotriti način da ih konstruktivno prevladamo. EU i SAD trebali bi pojačati suradnju na bilateralnoj i multilateralnoj razini kako bi promicali regulatornu konvergenciju i olakšali slobodan protok podataka uz puno povjerenje na temelju visokih standarda i zaštitnih mjera.

Potreba za globalnom suradnjom u području tehnologije nadilazi hardver ili softver. Riječ je i o našim vrijednostima, društvima i demokracijama. Na obje strane Atlantika sve smo svjesniji da internetske platforme i velika tehnološka poduzeća mogu ugrožavati naša društva i demokracije, posebno štetnim tržišnim ponašanjem, nezakonitim sadržajima i algoritamskim širenjem govora mržnje i dezinformacija.

U tom će kontekstu EU predložiti novi transatlantski dijalog o odgovornosti internetskih platformi, kojim bi se utvrdio plan za druge demokracije koje se suočavaju s istim izazovima. Trebali bismo bliže surađivati i na dodatnom jačanju suradnje među nadležnim tijelima za provedbu protumonopolskih pravila na digitalnim tržištima.

Isto tako, za pravedno oporezivanje u digitalnom gospodarstvu potrebna su inovativna rješenja s obje strane Atlantika. Kako bi se izgradilo pravedno i moderno gospodarstvo čija tržišta nagrađuju najbolje inovativne ideje, EU i SAD trebali bi se snažno obvezati na pravodoban dovršetak rasprava o pronalaženju globalnog rješenja u okviru OECD-a i skupine G-20.

Osim tehnologije, EU i SAD trebali bi obnoviti svoju predanost jačanju otvorene i pravedne trgovine kako bi se, postavljanjem visokih standarda, stvorili ravnopravniji uvjeti, ojačala otpornost ključnih lanaca opskrbe i odgovorilo na izazove protekcionizma i unilateralizma.

Prvenstveno treba zajednički predvoditi reformu WTO-a kako bi se prilagodio gospodarstvu 21. stoljeća, odgovarao na trenutačne potrebe te promicao održivost i jednake uvjete za sve. Prvo bismo trebali dovršiti postupak imenovanja novog glavnog direktora i istražiti kako ponovno uspostaviti ključnu funkciju rješavanja sporova reformom Žalbenog tijela. Trebalo bi pojačati trilateralnu suradnju EU-a, SAD-a i Japana na pripremi prijedloga o pitanjima jednakih uvjeta. Trebali bismo surađivati i na promicanju pregovora WTO-a o e-trgovini.

Istodobno bismo trebali olakšati bilateralnu trgovinu i produbiti suradnju u području propisa i standarda. Budući da se u cijelom svijetu smanjuju carine, za pristup tržištima najvažnije je utvrđivanje i pridržavanje standarda i pravila. Iako su EU i SAD i dalje najutjecajniji regulatori, suočavaju se sa sve većom konkurencijom aktera iz trećih zemalja u području određivanja standarda. Ako se slože EU i SAD, složit će se i ostatak svijeta. Zato moramo obnoviti prijedloge za suradnju EU-a i SAD-a u području standarda i nastaviti s pregovorima o ocjenjivanju sukladnosti. EU i SAD trebali bi, kad god je to moguće, sustavno usklađivati stajališta u okviru međunarodnih tijela za normizaciju.

EU predlaže osnivanje novog Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC) EU-a i SAD-a. Cilj će biti zajednički maksimalno iskoristiti prilike za transatlantsku suradnju usmjerenu na tržišta, ojačati naš vodeći položaj u tehnologiji i industriji te proširiti bilateralnu trgovinu i ulaganja.

Naglasak će biti na smanjenju prepreka trgovini, razvoju kompatibilnih standarda i regulatornih pristupa za nove tehnologije, sigurnosti ključnih opskrbnih lanaca, produbljivanju suradnje u istraživanju te promicanju inovacija i poštenog tržišnog natjecanja.

U tom bi kontekstu novo zajedničko težište trebalo staviti na zaštitu ključnih tehnologija. Potrebna nam je tješnja suradnja u pitanjima kao što su provjera ulaganja, prava intelektualnog vlasništva, prisilni prijenos tehnologije i kontrola izvoza.

Istodobno moramo blisko surađivati i na uklanjanju bilateralnih prepreka trgovini koje oslabljuju naše strateško partnerstvo. Moramo raditi na pronalaženju brzih rješenja tako da se usredotočimo na ono što smo dogovorili i pritom uvažavamo različite pristupe. To uključuje aktualna nastojanja da se riješi spor između Boeinga i Airbusa te ukidanje neopravdanih ograničenja iz odjeljka 232. ili drugih unilateralnih odluka.

Prvi koraci ·EU i SAD moraju blisko surađivati na postizanju kompromisnih rješenja za uklanjanje bilateralnih prepreka trgovini i predvoditi reformu WTO-a. ·Osnovati novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a kako bi se olakšala trgovina, razvili kompatibilni standardi i promicale inovacije. ·EU i SAD trebali bi otvoriti transatlantski dijalog o odgovornosti internetskih platformi i velikih tehnoloških poduzeća, počevši sa suradnjom u pronalaženju globalnih rješenja za pravedno oporezivanje i uklanjanje poremećaja na tržištu u digitalnom gospodarstvu. ·Razviti zajednički transatlantski pristup zaštiti ključnih tehnologija s obzirom na globalne gospodarske i sigurnosne probleme, počevši s raspravama o tehnologiji 5G. ·Raditi na sporazumu o umjetnoj inteligenciji i jačanju suradnje radi olakšavanja slobodnog protoka podataka uz puno povjerenje. ·Obnoviti suradnju u području propisa i standarda, počevši s ponovnim pokretanjem pregovora o ocjenjivanju sukladnosti i usklađivanjem stajališta u međunarodnim tijelima.

5.Suradnja u stvaranju sigurnijeg, prosperitetnijeg i demokratskijeg svijeta

EU i SAD imaju zajednički temeljni interes, a to je jačanje demokracije u cijelom svijetu. Pozdravljamo prijedlog novoizabranog predsjednika Bidena da se održi sastanak na vrhu o demokraciji u trenutku kada su uslijed pandemije demokracija, slobode i vrijednosti izložene jačem pritisku.

EU je spreman aktivno sudjelovati na sastanku na vrhu o demokraciji provođenjem svojeg najnovijeg akcijskog plana za demokraciju i ljudska prava i suradnjom s SAD-om i međunarodnim partnerima radi preuzimanja daljnjih obveza za borbu protiv korupcije, autoritarizma i kršenja ljudskih prava u cijelom svijetu. To bi pak trebalo pridonijeti jačanju multilateralnog sustava, koji je prava okosnica međunarodne zajednice.

EU i SAD već su počeli surađivati na globalnom oporavku u Ujedinjenim narodima te skupinama G-7 i G-20. Moramo pokazati zajedničko vodstvo kako bismo poduprli druge na njihovu putu prema održivom oporavku, među ostalim restrukturiranjem duga, i nastaviti s dosadašnjom dobrom suradnjom u području humanitarne pomoći. Naš zajednički prioritet trebao bi biti nastavak podupiranja i ubrzavanja provedbe Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.

U okviru nastojanja da se postigne globalni oporavak EU i SAD trebali bi surađivati na zajedničkom promicanju i zaštiti prava radnika. EU će predložiti jačanje transatlantske suradnje kako bi se na svjetskoj razini potaknulo poštovanje relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada.

Isto tako, blisko partnerstvo u različitim geopolitičkim područjima bit će ključno za podupiranje demokratskih vrijednosti u svijetu te globalne i regionalne stabilnosti, blagostanja i rješavanja sukoba.

Za EU Kina je pregovarački partner za suradnju, gospodarski konkurent i sistemski suparnik. Pristup utvrđen u komunikaciji „EU i Kina – strateški pregled” čvrst je plan za obranu naših zajedničkih interesa i vrijednosti. Kao otvorena demokratska društva i tržišna gospodarstva EU i SAD slažu se da je sve veća međunarodna dominantnost Kine strateški izazov, ali se ne slažemo uvijek kako tomu na najbolji način pristupiti. Novi dijalog između EU-a i SAD-a o Kini bit će ključan mehanizam za promicanje naših interesa i premošćivanje naših razlika.

Veća usmjerenost EU-a na izazove i mogućnosti u indo-pacifičkoj regiji pomoći će u produbljivanju suradnje s partnerima sličnih stajališta u regiji. Kako bismo uskladili strateške ciljeve i podržali demokratski napredak u Aziji od ključne će važnosti biti bliska suradnja s SAD-om.

EU nastoji produbiti savezništvo sa zemljama Afrike kao ravnopravnim partnerima. EU im je i dalje glavni partner u području stranih ulaganja, trgovine, razvoja, humanitarne pomoći i sigurnosti. Bliža transatlantska suradnja u promicanju demokracije i ljudskih prava, regionalne integracije i sigurnosti te održivog razvoja cijelog afričkoga kontinenta donijela bi mnoge koristi.

Stabilan i siguran Bliski istok, Sjeverna Afrika i Sahel u zajedničkom su strateškom interesu EU-a i SAD-a. To znači da moramo udružiti snage kako bismo riješili probleme regionalnih sukoba, borbe za moć i destruktivnog ponašanja vanjskih aktera u tim regijama.

Trebali bismo blisko surađivati kako bismo utvrdili uvjete za znatan politički napredak u bliskoistočnom mirovnom procesu, posebno suradnjom u okviru obnovljenog bliskoistočnog kvarteta. EU će se i dalje zalagati za sigurnost u Perzijskom zaljevu tako što će podupirati smirivanje situacije i stvarati uvjete za izgradnju povjerenja i uključive sigurnosne strukture. Postizanje stabilnosti u Iraku i okončanje sukoba u Siriji i Jemenu trebalo bi i dalje biti u središtu transatlantske suradnje.

EU u Libiji želi povećati zajedničke napore za potporu libijskom rješenju, uz vodeću ulogu UN-a. Daljnja suradnja EU-a i SAD-a u promicanju stabilnosti i razvoja u Sahelu pridonijet će cjelokupnoj sigurnosti u Africi i Europi.

1 EU i SAD moraju ponovno udružiti snage kako bi očuvali Zajednički sveobuhvatni akcijski plan, odnosno nuklearni sporazum s Iranom, kako ga je 2015. odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Riječ je o ključnom stupu globalne strukture neširenja nuklearnog oružja, čija postignuća trebaju biti temelj za daljnju suradnju.

EU i SAD uložili su velike napore u postizanje stabilnosti i mira u Afganistanu te radi podrške provođenju i pozitivnom ishodu mirovnog procesa unutar zemlje moraju osigurati da se očuva napredak koji su Afganistanci ostvarili u posljednjih nekoliko godina.

Transatlantska suradnja s Rusijom i dalje će biti ključna, posebno u pogledu poštovanja međunarodnog prava. To uključuje zaštitu teritorijalne cjelovitosti i energetske sigurnosti naših istočnih partnera. Ukrajina je prioritetni partner i potpora SAD-a ključna je za zajedničko promicanje sigurnosti i ambicioznog programa reformi u toj zemlji. U Bjelarusu smo spremni pojačati potporu mirnoj demokratskoj tranziciji.

Europa je zemljama zapadnog Balkana dala perspektivu pristupanja EU-u. Trajno partnerstvo EU-a i SAD-a i bliska suradnja na zapadnom Balkanu od ključne su važnosti, posebno kad je riječ o dijalogu između Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a. Moramo surađivati kako bismo poduprli pomirenje, poboljšali upravljanje i potaknuli ključne reforme.

Stabilno i sigurno istočno Sredozemlje u zajedničkom je strateškom interesu EU-a i SAD-a. Trebali bismo težiti koordiniranom pristupu u odnosima s Turskom, među ostalim svladavanjem trenutačnih izazova.

Važno je surađivati s Latinskom Amerikom i karipskom regijom kao ključnim saveznicima u međunarodnim forumima. U okviru toga trebali bismo i dalje koordinirati mišljenja i stajališta o Venezueli.

Zajedno moramo dobro iskoristiti sve dostupne instrumente. U tu svrhu nastojat ćemo poboljšati koordinaciju primjene sankcija, među ostalim u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, izbjegavajući pritom neželjene posljedice za europske i američke gospodarske interese i unilateralnu primjenu izvanteritorijalnih sankcija.

***

Europa i SAD suočavaju se sa sve većim brojem ozbiljnih transnacionalnih prijetnji, od hibridnih i vojnih prijetnji, nasilnog ekstremizma i globalnog terorizma do širenja oružja za masovno uništenje. EU je posljednjih godina ostvario nezabilježen napredak u sigurnosnoj i obrambenoj suradnji provedbom ključnih inicijativa za rješavanje problema nedostatka kapaciteta i poticanje potrošnje na obranu i raspodjelu tereta.

EU i SAD trebali bi ponovno potvrditi zajedničku predanost transatlantskoj i međunarodnoj sigurnosti. Veća uloga EU-a u obrani, među ostalim podupiranje ulaganja u razvoj kapaciteta, koristit će NATO-u i transatlantskoj suradnji. EU je spreman ispuniti svoje obveze, ojačati stratešku autonomiju i osigurati bolju raspodjelu tereta. Prioriteti EU-a i NATO-a u pogledu kapaciteta trebali bi biti u velikoj mjeri usklađeni.

Kao okvir za suradnju trebali bismo uspostaviti strukturirani dijalog o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a utemeljen na zajedničkoj strateškoj viziji, slijedeći pritom sveobuhvatan pristup sigurnosti. To bi trebalo uključivati razmjenu informacija o mogućnostima transatlantske suradnje u kontekstu odgovarajućih sigurnosnih i obrambenih inicijativa, upravljanja krizama, vojnih operacija i bilateralnih sigurnosnih pitanja. Stoga bi razmjenu informacija između EU-a i SAD-a trebalo znatno poboljšati i intenzivirati. Usporedno s time, EU i SAD trebali bi surađivati na promicanju ambicioznog međunarodnog programa za kontrolu naoružanja i razoružanje.

Prvi koraci ·Unija je spremna aktivno sudjelovati na sastanku na vrhu o demokraciji koji je predložio novoizabrani predsjednik Biden te će se zajedno s SAD-om obvezati na borbu protiv jačanja autoritarizma, kršenja ljudskih prava i korupcije. ·Koordinirati odgovore na zajedničke izazove radi promicanja regionalne i globalne stabilnosti, počevši s jačanjem politika u zemljama Istočnog partnerstva i na Sredozemlju. ·Ojačati zajedničku predanost transatlantskoj i međunarodnoj sigurnosti, počevši s uspostavom novog dijaloga o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a. ·EU i SAD trebali bi udružiti snage za jačanje multilateralnog sustava na temelju zajedničkih vrijednosti.

7. Zaključak

Komisija i visoki predstavnik pozivaju Europsko vijeće da podrži ovaj nacrt i predložene prve korake koji će služiti kao smjernice za novu transatlantsku strategiju za globalnu suradnju. Komisija i visoki predstavnik/potpredsjednik blisko će surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem u njegovoj provedbi.

Ta ambiciozna i konkretna strategija trebala bi se pokrenuti na sastanku na vrhu između EU-a i SAD-a u prvoj polovini 2021. To bi bio jasan pokazatelj obnovljenoga globalnog vodstva i zalaganja dvaju samostalnih, neizostavnih partnera i saveznika.

Što je transatlantsko partnerstvo snažnije, to su snažniji EU i SAD. Vrijeme je da se ponovno povežemo s pomoću nove strategije za transatlantsku i globalnu suradnju prilagođene svijetu u kojem živimo.

(1)

Rezolucija VSUN-a 2231 (2015.)