EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 25.11.2020.
JOIN(2020) 17 final
ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
AKCIJSKI PLAN EU-a ZA RODNU RAVNOPRAVNOST (GAP) III – AMBICIOZAN PLAN ZA RODNU RAVNOPRAVNOST I JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U OKVIRU VANJSKOG DJELOVANJA EU-a
{SWD(2020) 284 final}
AKCIJSKI PLAN EU-a ZA RODNU RAVNOPRAVNOST (GAP) III – AMBICIOZAN PLAN ZA RODNU RAVNOPRAVNOST I JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U OKVIRU VANJSKOG DJELOVANJA EU-a
Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i općepriznato ljudsko pravo te je neophodna za dobrobit, gospodarski rast, blagostanje, dobro upravljanje, mir i sigurnost. Svi bi ljudi, u svoj svojoj raznolikosti, trebali moći slobodno živjeti život koji su odabrali, napredovati u socijalnom i ekonomskom pogledu te biti ravnopravni sudionici i predvodnici.
EU je globalni predvodnik u promicanju rodne ravnopravnosti. To je ključan politički cilj njegova vanjskog djelovanja i zajedničke vanjske i sigurnosne politike, u kojima nastoji što brže ostvariti globalne ciljeve, uključujući ciljeve održivog razvoja koji su u središtu Programa 2030. EU primjenjuje trojni pristup, kombinirajući rodno osviještene politike, ciljane mjere i politički dijalog.
Rodnu ravnopravnost otežavaju različiti čimbenici iz različitih konteksta, pa je i odgovor na njih potrebno prilagoditi kontekstu. Međutim, nijedna zemlja na svijetu nije ni blizu postizanja rodne ravnopravnosti i ojačanja položaja svih žena i djevojčica do 2030. Ove se godine obilježava 25 godina od donošenja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje i 20 godina od donošenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti. Postignut je određeni napredak, ali i dalje postoje duboke nejednakosti, primjerice kad je riječ o pristupu zdravstvu, obrazovanju i zaposlenju, ali i o rodno uvjetovanom nasilju, koje je rasprostranjeno u svim dijelovima svijeta.
Međutim, izazovi donose i prilike. Žene i djevojčice sve više sudjeluju u oblikovanju globalnih transformacija, a nove su generacije aktivne u globalnim i lokalnim pokretima s ciljem zelene i pravedne tranzicije, jednakih prava za sve, demokracije i miroljubivih i uključivih društava. To pokazuje da je promjena nabolje moguća. Oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 moramo iskoristiti kako bismo se suočili sa strukturnim neravnopravnostima i radili na izgradnji uključivijih društava.
Na temelju Strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025., u kojoj se poziva na rodno ravnopravnu Europu, u ovom novom Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021.–2025. (GAP III) poziva se na rodno ravnopravan svijet te se njime dopunjuje strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025. Na temelju tog plana povećat će se doprinos EU-a kako bi se postigao 5. cilj održivog razvoja u svim područjima unutarnje i vanjske politike EU-a i u okviru Plana 2030.
Na temelju evaluacije potpore EU-a rodnoj ravnopravnosti i savjetovanja s dionicima, u GAP-u III utvrđuje se okvir politike kako bi EU povećao razinu uključenosti, usmjeravajući se na sljedećih pet stupova:
(1)Povećanje djelotvornosti angažmana EU-a u području rodne ravnopravnosti kao međusektorski prioritet vanjskog djelovanja EU-a u njegovu radu na politikama i programima. Europska Komisija i visoki predstavnik ponovno potvrđuju da će do 2025. 85 % svih novih vanjskih djelovanja pridonositi tom cilju. To zahtijeva promicanje rodno osviještene politike u svim vanjskim politikama i sektorima te intersekcionalan pristup rodu u kojem se preispituje tradicionalno poimanje roda i koji se temelji na pravima.
(2)Promicanje strateškog angažmana EU-a, u suradnji s državama članicama, na multilateralnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i zajedničko jačanje provedbe GAP-a III u svakoj pojedinoj partnerskoj zemlji i regiji, uz usku suradnju s vladama partnerskih zemalja, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim ključnim dionicima. Za to će biti potrebne veća koordinacija, suradnja i transparentnost.
(3)Usmjeravanje na ključna područja djelovanja: iskorjenjivanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, jačanje ekonomskih i socijalnih prava te položaja djevojčica i žena, promicanje sudjelovanja žena i njihove ravnopravnosti na vodećim položajima, provođenje programa o ženama, miru i sigurnosti, suočavanje s izazovima i iskorištavanje prilika koje nastaju zahvaljujući zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji.
(4)Pružanje primjera drugima, uspostavljanjem rodno osjetljivog i rodno uravnoteženog rukovodstva na najvišoj političkoj i upravljačkoj razini EU-a. Za to su potrebni volja na razini vodstva, ulaganje u znanje i resurse i udruživanje djelovanja s državama članicama EU-a.
(5)Izvješćivanje i komunikacija o rezultatima, uspostavljanje kvantitativnog, kvalitativnog i uključivog sustava praćenja kako bi se povećala javna odgovornost, osigurala transparentnost i pristup informacijama i postiglo bolje informiranje u EU-u o utjecaju njegova rada u cijelom svijetu.
1.Povećanje djelotvornosti djelovanja EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti
1.1.Uklanjanje temeljnih uzroka rodne neravnopravnosti: tri ključna načela
Kako bi se uklonilo temeljne uzroke rodne neravnopravnosti i pridonijelo suprotstavljanju nizu stereotipa i pristranosti, djelovanje EU-a treba se voditi sljedećim trima načelima:
·preispitivanje tradicionalnog poimanja roda. To znači razmatranje, postavljanje pitanja i mijenjanje krutih rodnih normi i neravnoteže moći, zbog kojih se žene i djevojčice svih dobi nalaze u nepovoljnom društvenom položaju i suočavaju s diskriminacijom. To znači da bi EU trebao promicati promjenu u društvenim stavovima, među ostalim aktivnim uključivanjem muškaraca i dječaka te usmjeravanjem na mlade kao pokretače promjene. Kako bi se djelovanje uskladilo s kontekstom, ključno je uspostaviti snažna partnerstva i dijalog s lokalnim akterima, civilnim društvom i lokalnim zajednicama te podupirati ženske organizacije;
·razmatranje intersekcionalnosti roda i drugih oblika diskriminacije
. Potrebno je staviti naglasak i na najugroženije žene, primjerice pripadnice autohtonih naroda i rasnih, etničkih i vjerskih manjina, žene koje su prisilno raseljene, migrantice, žene u nepovoljnom ekonomskom i socijalnom položaju i one koje žive u ruralnim i obalnim područjima, jer se one suočavaju s višestrukom diskriminacijom. U obzir treba uzeti i posebne izazove s kojima se susreću djevojčice i starije žene. U posebno su nepovoljnom položaju žene s invaliditetom, koje štiti i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Prava žena s invaliditetom trebale bi biti u središtu buduće strategije o pravima osoba s invaliditetom (za razdoblje od 2021. do 2030.). Isto tako, unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u središtu je strategije EU-a za LGBTIQ osobe, koju treba tumačiti zajedno s GAP-om III. Sve međusobno povezane dimenzije jednako su važne;
·zauzimanje pristupa koji se temelji na ljudskim pravima, kojim se u središte svih djelovanja stavljaju načela zabrane diskriminacije i suprotstavljanja nejednakostima. To uključuje pružanje pomoći svakom ljudskom biću da ostvari svoja ljudska prava, sudjeluje u donošenju odluka koje se na njega odnose i zatraži pravnu zaštitu kada su mu prava prekršena.
EU bi i dalje trebao osuđivati kršenja i povredu prava žena i djevojčica i snažno podupirati civilno društvo, kao ižene i muškarce koji rade na rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena, uključujući braniteljice ljudskih prava.
EU bi trebao podupirati angažman vjerskih aktera u području rodne ravnopravnosti u skladu s okvirom Vjera za prava
.
Europska komisija ojačat će i ažurirati metodologiju koja povezuje rodnu ravnopravnost, pristup utemeljen na pravima i intersekcionalnost u Paketu instrumenata: pristup razvojnoj suradnji EU-a temeljen na pravima kojim su obuhvaćena sva ljudska prava.
1.2. Promicanje rodno osviještene politike u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a
Rodno osviještena politika i dalje je primarno sredstvo za postizanje rodne ravnopravnosti. Njezina je svrha osigurati da sve politike i programi služe svima i doprinose zaustavljanju širenja neravnopravnosti. Europska komisija i visoki predstavnik predano promiču rodnu osviještenost u svim politikama i djelovanjima kao odgovornost svih dionika, uključujući institucije EU-a. Države članice potiču se da im se u tome pridruže.
Peti cilj održivog razvoja jedan je od triju ciljeva održivog razvoja kojima se globalno dodjeljuje najmanje sredstava. EU se obvezao da će u najmanje 85 % svih novih vanjskih mjera do 2025. kao značajan ili glavni cilj postaviti rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena i djevojčica.
Na temelju napretka postignutog u okviru Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost (2015.–2020.) taj se udio povećao s 58 % 2016. na 65 % 2019. Sada je cilj EU-a do 2025. taj udio povećati na 85 %.
U tom će se kontekstu pri osmišljavanju svih vanjskih programa koje financira EU primijeniti tri minimalna standarda_
1.provođenje i korištenje ažuriranih rodnih analiza s ciljem donošenja informiranih odluka o budućim mjerama i integracija tih analiza u sve relevantne dijaloge, politike, strategije, programe i operacije;
2.primjenu rodno osjetljivih pokazatelja i statistike razvrstanih po spolu s ciljem praćenja i evaluacije;
3.navođenje pouzdanih razloga, na temelju rezultata rodne analize, kako bi se potkrijepilo sve mjere za koje je procijenjeno da ne pridonose rodnoj ravnopravnosti.
Europska komisija i visoki predstavnik promicat će mjere s transformativnim potencijalom i rodnom ravnopravnošću kao glavnim ciljem. U svakoj će se zemlji poduprijeti najmanje jedna mjera među čijim je glavnim ciljevima rodna ravnopravnost.
Europska komisija pojačat će i potporu uključivanju rodne perspektive u izradu proračuna putem programa za potporu upravljanju javnim financijama. Osigurat će da nova izvješća o procjeni javnih rashoda i financijske odgovornosti uključuju modul o rodnoj osjetljivosti.
Na temelju iskustva iz provedbe Plana EU-a za vanjska ulaganja (EIP), provedba Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju temeljit će se na integriranom pristupu kojim se potpora privatnim ulaganjima u partnerskim zemljama kombinira s mjerama za poboljšanje ulagačke klime. U okviru EIP-a uklanjat će se prepreke jačanju položaja žena, a na kombinirano financiranje i jamstva EU-a primijenit će se rodno osviješten pristup.
EU treba nastaviti promicati rodnu ravnopravnost i u okviru trgovinske politike. Novi trgovinski sporazumi trebali bi uključivati stroge odredbe o rodnoj ravnopravnosti, uključujući usklađenost s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada i UN-a.
Usklađenost s tim konvencijama trebala bi ostati zahtjev u okviru nove Uredbe o općem sustava povlastica, koja će stupiti na snagu 2024. EU će i dalje uključivati posebne rodne analize u sve ex ante procjene učinka, procjene učinaka na održivost i revizije politika povezanih s trgovinom.
S obzirom na važnu ulogu koju žene imaju u lancu opskrbe u ribarstvu, uključujući akvakulturu, za projekte u tom području već se upotrebljava sektorska potpora iz sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu.
Budući da žene i djevojčice čine otprilike polovinu svih međunarodnih migranata, mora se priznati njihov doprinos gospodarskom i društvenom razvoju u zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, kao i njihove posebne potrebe. EU bi trebao u okviru rodno osjetljive migracijske politike, programa i zakona osigurati da se ljudska prava žena i djevojčica migrantica u potpunosti ostvare te da se jača rodno osjetljivo upravljanje migracijama na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. EU će se oslanjati na stečeno iskustvo, uključujući iskustvo stečeno u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku (EUTF).
U pružanju humanitarne pomoći EU bi trebao nastaviti biti rodno i dobno osjetljiv te odgovarati na posebne potrebe, ranjivost i kapacitete povezane s rodom i dobi. Upotrebom Komisijina humanitarnog mjerila rodne i dobne ravnopravnosti
i ciljanim djelovanjem pridonijet će se tom nastojanju.
Provedba GAP-a III pridonijet će međusobnoj povezanosti humanitarne pomoći, razvoja i mira, a izrazito se potiče i suradnja među akterima.
Istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u promicanju rodne ravnopravnosti i jačanju položaja žena. Međunarodna suradnja u okviru programa Obzor Europa pridonijet će zajedničkom odgovoru na globalne izazove, i to tako što će podupirati rodne studije i intersekcionalna istraživanja, pristup žena financiranju istraživanja i njihovo sudjelovanje u istraživačkim karijerama te integraciji rodne perspektive u sadržaje istraživačkih projekata.
2.Promicanje strateškog sudjelovanja EU-a na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini
U provedbi GAP-a III EU bi trebao zauzeti koordiniran, strateški i usklađen pristup na multilateralnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
2.1.Suradnja na nacionalnoj razini
Na temelju pouzdanog rodnog profila zemlje
, delegacije EU-a te operacije i misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), u koordinaciji s veleposlanstvima država članica EU-a, trebale bi pripremiti „nacionalni provedbeni plan”, u kojem će se odrediti prioriteti politike i utvrditi mjere i ključni ciljevi odabrani iz tematskih područja politike utvrđenih u poglavlju 3. ove Zajedničke komunikacije.
EU bi trebao uspostaviti partnersku suradnju s nacionalnim mrežama u području rodne ravnopravnosti i resornim ministarstvima. Kad god to bude moguće, EU će podupirati relevantne nacionalne i sektorske strategije za rodnu ravnopravnost jer je to ključ za dugoročnu održivost djelovanja EU-a. Trebao bi održavati redoviti dijalog o provedbi GAP-a III i surađivati s velikim nizom aktera, kao što su lokalna tijela i organizacije civilnog društva, aktivisti za prava žena, borci za ljudska prava, mladi i vjerske organizacije.
Planovi za suradnju EU-a s civilnim društvom za pojedine zemlje uključivat će rodnu perspektivu i zajamčiti konstruktivno sudjelovanje organizacija aktivnih u području prava žena i djevojčica te lokalnih organizacija.
EU bi trebao težiti bliskoj koordinaciji s nacionalnim predstavništvima međunarodnih organizacija, a posebno UN-a. EU bi trebao surađivati i s privatnim sektorom radi promicanja rodne ravnopravnosti i poslovnih standarda te standarda ljudskih prava.
2.2.Veći angažman EU-a na razini više zemalja i regionalnoj razini
EU bi trebao ojačati svoj angažman, dijalog i partnerstvo s regionalnim dionicima podupiranjem strategija za rodnu ravnopravnost kojima upravljaju međunarodne i regionalne organizacije i uključiti rodnu perspektivu u sve svoje regionalne programe.
Poticanjem sinergija između regionalnih i nacionalnih razina ostvareni su pozitivni rezultati u regionalnoj suradnji EU-a u južnom susjedstvu, primjerice jačanjem partnerstva između EU-a i Vijeća Europe u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u skladu sa standardima i ciljevima Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), i podupiranjem Unije za Mediteran u zalaganju za ljudska prava žena. Te bi se sinergije trebale nastaviti poticati.
Postupak pristupanja EU-u u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima potaknuo je pravne reforme kojima se promiče rodna ravnopravnost jer se od tih kandidata očekuje da se postupno usklade s pravnom stečevinom Unije u području rodne ravnopravnosti i pripreme svoj institucijski okvir za provedbu te stečevine.
Slično tome, EU bi trebao podupirati inicijative kao što su Komisija za promicanje i zaštitu prava žena i djece Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN), Deklaracija o rodnoj ravnopravnosti pacifičkih čelnika i latinskoamerička Strategija iz Montevidea.
U okviru partnerstva Afrike i EU-a EU bi trebao podupirati ciljane inicijative Afričke unije, kao što su strategija za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena (2018.–2028.) i novo desetljeće za financijsko i ekonomsko uključenje afričkih žena (2020.–2030.) Trebao bi se zalagati i za potpunu ratifikaciju i provedbu Protokola iz Maputa i Protokola o pravima žena u Africi priloženog Afričkoj povelji o ljudskim pravima i pravima naroda.
Osim uključivanja rodne ravnopravnosti u sva područja djelovanja u okviru partnerstva Afrike i EU-a, EU bi trebao i ojačati ulogu žena kao nositeljica prava, graditeljica mira i donositeljica odluka u području mira i sigurnosti, demokracije i vladavine prava te promicati njihov pristup pravosuđu i osnovnim uslugama. Žene bi trebale imati koristi od potpore kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi. U širem kontekstu urbanog razvoja, poslovne prilike za žene i njihovo sudjelovanje promicat će se suradnjom između gradova EU-a i afričkih gradova u okviru inicijative Izazov za 100 inteligentnih gradova.
Aktivnosti EU-a na regionalnoj razini trebale bi biti usmjerene na pitanja povezana s rodom koja imaju prekogranični značaj, kao što su klimatske promjene, migracije i prisilno raseljavanje, uključujući trgovinu ljudima i sigurnost. U afričkim zemljama provest će se novi program izgradnje kapaciteta za vojno osoblje kao potpora sigurnosti i razvoju, koji će uključivati Program o ženama, miru i sigurnosti.
Europska komisija i visoki predstavnik u svakoj će regiji podupirati transformativne mjere u području rodne ravnopravnosti utemeljene na regionalnim rodnim analizama, kad je god to primjereno. U supsaharskoj Africi, na primjer, trebalo bi podupirati partnerstva među više zemalja kako bi se stvorile sinergije između djelovanja u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i pravâ, obrazovanja, prehrane i pristupa financiranju i poslovnih prilika za žene.
2.3.Snažnije vodstvo EU-a na multilateralnoj razini
EU bi trebao jačati svoju vodeću ulogu u području rodne ravnopravnosti, prava i jačanja položaja žena i djevojčica na multilateralnoj razini kako bi pridonio unaprjeđenju tog programa na međunarodnim forumima. Na temelju svojeg autoriteta i pokretačke snage, EU bi trebao biti spreman pokrenuti, oblikovati i sudjelovati u oblikovanju rezolucija i deklaracija o rodnoj ravnopravnosti i stalno promicati uključivanje rodno osjetljivog jezika u sve rezolucije i deklaracije. Jačanje i uspostavljanje partnerstava i saveza ključno je za obnavljanje postojećih međunarodnih obveza u području rodne ravnopravnosti, ženskih pravâ i jačanju položaja žena. To je posebno vidljivo u borbi protiv globalnih izazova, kao što je pandemija bolesti COVID-19. Multilateralne delegacije EU-a imaju posebnu odgovornost promicati političke inicijative i istodobno surađivati s diplomatskim tijelima država članica EU-a na terenu te s partnerskim zemljama.
EU u svojem multilateralnom angažmanu aktivno surađuje sa sustavom UN-a i svim tijelima i specijaliziranim agencijama UN-a koje se bave rodnom ravnopravnošću. Trebao bi nastaviti glasno zagovarati prava žena u Vijeću za ljudska prava, osiguravajući puno sudjelovanje na njegovim sjednicama. Europska komisija, uz nekoliko država članica EU-a, članica je Foruma za generacijsku ravnopravnost, globalnog okupljanja u području rodne ravnopravnosti koje saziva UN-ovo tijelo UN Women, a organiziraju ga meksička i francuska vlada u partnerstvu s civilnim društvom, privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama. Europska komisija suvoditeljica je Akcijske koalicije za generacijsku ravnopravnost u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja.
EU bi trebao nastaviti sudjelovati i promicati globalnu humanitarnu inicijativu Poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama te njezin novi plan djelovanja.
Osim toga, trebao bi nastaviti sudjelovati na forumima skupina G7 i G20 radi unaprjeđenja Programa o ženama, miru i sigurnosti te jačanja položaja žena i rodne ravnopravnosti, među ostalim i na tržištu rada. U kontekstu skupine G20, EU i druge članice te skupine aktivno rade na postizanju cilja iz Brisbanea (koji je 2014. donijela skupina G20) radi smanjenja rodnih razlika u stopi sudjelovanja na tržištu rada za 25 % do 2025.
U kontekstu OECD-a, Europska komisija ostat će aktivna članica DAC-ove mreže za rodnu ravnopravnost, čiji je cilj poboljšati politike i prakse za jačanje rodne ravnopravnosti u programima za razvoj i zaštititi prava žena i djevojčica, čime se pridonosi Programu održivog razvoja do 2030.
3.Prema rodno ravnopravnom svijetu: usmjeravanje na ključna tematska područja djelovanja
Cilj GAP-a III je ubrzati napredak prema rodnoj ravnopravnosti te jačanju položaja žena i djevojaka utvrđivanjem ciljeva i mjera u šest ključnih tematskih područja politika. Temelji se na prethodnim GAP-ovima, ali je usmjeren na nove izazove i prilike, pri čemu se osigurava usklađenost vanjskih i unutarnjih politika. Posebni ciljevi i pokazatelji za svako područje djelovanja utvrđeni su u radnom dokumentu službi „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III”.
3.1.Osiguravanje slobode od svih oblika rodno uvjetovanog nasilja
Svako ljudsko biće ima pravo na život bez ikakvog oblika nasilja. Međutim, to u stvarnosti nije tako. U svakoj zemlji postoje različiti oblici rodno uvjetovanog nasilja usmjerenog protiv žena i djevojčica ili nasilja koje nerazmjerno često pogađa upravo njih, što tu vrstu nasilja čini jednim od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, koje se i najrjeđe prijavljuje. Žene i djevojčice s invaliditetom, one koje pripadaju manjinskim skupinama, žene i djevojčice migrantice i žene koje pripadaju zajednici LGBTIQ posebno su ugrožene skupine.
|
|
|
35 % žena doživjelo je rodno uvjetovano nasilje. U nekim zemljama taj postotak iznosi čak 70 %
|
Svake godine više od 4 milijuna djevojčica u opasnosti je od sakaćenja ženskih spolnih organa
|
U nekim zemljama 40 % djevojčica uda se prije navršene 18. godine, a 12 % prije navršene 15. godine
|
Rodno uvjetovano nasilje ukorijenjeno je u štetnim društvenim normama i stereotipima u različitim kulturama i društvenim okruženjima. Kao takvo pogađa sve zajednice
po visokoj cijeni koju plaćaju žrtve, njihove obitelji, društva i gospodarstva
. Pandemija bolesti COVID-19 ima teške posljedice; u mnogim je dijelovima svijeta znatno porastao broj ubojstava žena i slučajeva rodno uvjetovanog nasilja, uključujući nasilje u obitelji.
|
Očekuje se da će se zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 u razdoblju od 2020. do 2030. sklopiti ukupno 13 milijuna dječjih brakova do kojih inače ne bi došlo.
|
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·povećanju zaštite – podupiranjem zakonodavstva kojim se kažnjavaju svi oblici rodno uvjetovanog nasilja i izgradnjom kapaciteta institucija za izvršavanje zakonodavstva, u skladu s međunarodnim zakonskim i političkim okvirima,
·promicanju prevencije – rušenjem štetnih društvenih normi, suradnjom sa svim relevantnim dionicima kako bi se osiguralo pristup usmjeren na žrtve i mjere koje sprječavaju počinitelje da ponove zločin te uključivanjem muškaraca i dječaka, tradicionalnih i vjerskih vođa,
·povećavanju broja kaznenih progona počinitelja, uključujući one koji su uključeni u trgovinu ljudima, tako da se pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva više usmjeri na žrtve,
·povećavanju zaštite žrtava, među ostalim podupiranjem pristupa socijalnim i pravosudnim službama koje mogu spasiti živote uz pristup usmjeren na žrtve, posebno u ranjivim i (post)ratnim okruženjima ili kada su preživjeli suočeni s višestrukom diskriminacijom,
·podržavanju pristupa uslugama psihološko-socijalne potpore i sudjelovanju u gospodarskom i socijalnom životu žrtava rodno uvjetovanog nasilja i žrtava trgovine ljudima,
·sigurnom i kvalitetnom humanitarnom djelovanju kojim se podupiru pripravnost, prevencija i odgovaranje na seksualno i rodno uvjetovano nasilje, kao i rad u okviru Poziva na djelovanje,
·jačanju organizacija za prava žena i društvenih pokreta te organizacija civilnog društva koje rade na intersekcionalnoj dimenziji rodno uvjetovanog nasilja i seksualnog nasilja povezanog sa sukobima.
|
3.2.Promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava
Spolno i reproduktivno zdravlje i prava ključni su za pravo žena i djevojčica na samoodređenje. EU ostaje predan promicanju, zaštiti i ispunjenju svih ljudskih prava, potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i Akcijskog programa Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju te ishoda njihovih revizijskih konferencija, i u tom kontekstu nastavlja promicati spolno i reproduktivno zdravlje i prava.
Svaki čovjek ima pravo na potpunu kontrolu nad pitanjima koja utječu na njegovu seksualnost te spolno i reproduktivno zdravlje i o njima ima pravo slobodno odlučivati, bez diskriminacije, prisile i nasilja, kako bi vodio zdrav život i sudjelovao u ekonomskom, društvenom i političkom životu. Ljudi trebaju imati pristup kvalitetnim i cjenovno pristupačnim informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, obrazovanju, uključujući sveobuhvatan spolni odgoj, i zdravstvenim uslugama.
|
U 2017. 295 000 majki umrlo je tijekom i nakon trudnoće i porođaja. Do 94 % tih smrti došlo je u okruženjima s malim resursima. Među adolescenticama u dobi od 15 do 19 godina, komplikacije u trudnoći i tijekom porođaja glavni su uzrok smrti na globalnoj razini.
|
Štetne rodne norme i stereotipi onemogućavaju pristup planiranju obitelji, u obliku pravnih prepreka ili pritiska zajednice, uznemiravanja i zlostavljanja, a otpor prema rodnoj ravnopravnosti ugrožava mukotrpno postignut napredak i postojeće zakone.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·stvaranju poticajnog pravnog, političkog i društvenog ozračja koje štiti spolno i reproduktivno zdravlje i prava žena i djevojčica te im olakšava pristup s time povezanim zdravstvenim uslugama i informacijama, uključujući sprečavanje i liječenje HIV-a/AIDS-a;
·uklanjanju štetnih praksi kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, dječji, rani i prisilni brakovi te pobačaj radi odabira spola djeteta podupiranjem nacionalnih, regionalnih i globalnih inicijativa,
·povećanju broja usluga u humanitarnim okruženjima, uključujući porodničku skrb, pružanje minimalnog početnog paketa usluga, prevenciju HIV-a/AIDS-a, reproduktivno zdravlje i zdravlje majki i novorođenčadi, planiranje obitelji, zadovoljavanje posebnih prehrambenih potreba i rješavanje pitanja ranjivosti.
|
3.3.Jačanje ekonomskih i socijalnih prava te položaja djevojčica i žena
Kako bi bili ekonomski neovisni, žene i muškarci, u svoj svojoj raznolikosti, trebali bi imati jednake mogućnosti i jednak pristup tržištu rada, dostojanstvenom radu i jednakoj plaći za jednaki rad. Nadalje, žene i muškarci trebali bi nositi jednak teret obveza pružanja skrbi i imati pristup odgovarajućoj socijalnoj zaštiti, javnim uslugama te financijskim i poslovnim prilikama.
Osim toga, žene i djevojčice također trebaju imati pristup poticajnim uvjetima, npr. sigurnom, cjenovno pristupačnom i dostupnom javnom prijevozu i drugim mogućnostima mobilnosti, i u gradovima i u ruralnim područjima.
Jačanje ekonomskog položaja žena ključno je za smanjenje siromaštva i postizanje uključivog i održivog rasta u okviru Programa 2030.
|
Procjene pokazuju da bi unaprjeđenje rodne ravnopravnosti moglo do 2025. povećati globalni BDP za 11 do 21 bilijun EUR
|
Jačanje ekonomskog položaja
Došlo je do zastoja napretka u smanjenju globalnih rodnih razlika u stopama sudjelovanja na tržištu rada
. Zbog razlika u plaći i dohotku
žene su u još nepovoljnijem položaju
. U propisima i praksama u pogledu vlasništva, pristupa bankovnim kreditima, nasljednih prava i pristupa identifikaciji žene su često diskriminirane i ograničen im je pristup resursima i financijskim sredstvima. U tom je kontekstu važno i jačanje ekonomskog položaja migrantica u EU-u. Akcijski plan EU-a za integraciju i uključivanje uključuje mjere za potporu jačanju ekonomskog položaja žena.
|
U 2020. na tržištu rada nalazi se manje od 50 % žena u usporedbi sa 76 % muškaraca, zbog čega rodna razlika na globalnoj razini iznosi 27 postotnih bodova.
|
|
Žene na globalnoj razini obavljaju 76,2 % ukupnog broja neplaćenih sati pružanja skrbi i rada u kućanstvu, čime se podrivaju njihovi izgledi za obrazovanje i izgledi na tržištu rada.
|
Pandemija bolesti COVID-19 žene posebno pogađa zbog toga što su nerazmjerno zastupljene u sektorima na koje je kriza imala negativan utjecaj, odnosno na nesigurnim radnim mjestima i u neformalnom zapošljavanju, kao i u sektoru skrbi (uključujući obrazovanje, socijalni rad, zdravstvo, ali i kućanske poslove). Osim toga, nose i sve veći teret neplaćenog pružanja skrbi. Zbog toga je još potrebnije hitno donijeti nediskriminirajuće i uključive programe socijalne zaštite, formalnog zapošljavanja i proširivanja radničkih prava i povlastica na neformalne i prekarne radnike te se posebno usmjeriti na poboljšanje uvjeta rada i plaće radnika u sektoru skrbi.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·promicanju dostojanstvenog rada, jednake plaće i radničkih prava, i prelasku žena na formalno gospodarstvo, među ostalim smanjivanjem segregacije na tržištu rada, poticanjem zastupljenosti žena na vodećim položajima i povećavanjem njihove pregovaračke moći u donošenju gospodarskih odluka i odluka povezanih s kućanstvom te socijalnog dijaloga u sektorima u kojima su većina radnika žene, uključujući kućanske poslove, kao i u netradicionalnim sektorima;
·stvaranju poticajnog okruženja za gospodarske aktivnosti žena i pristup proizvodnim resursima i uslugama ekosustava, uključujući pristup žena zemljištu, aktivnostima povezanima s morem i oceanima, doznakama, tehnologiji, financijama te pristup identifikaciji i kontroli nad mobilnošću, uključujući pristup sigurnim i povoljnim mogućnostima prijevoza;
·podržavanju univerzalnih sustava socijalne zaštite i prepoznavanju, smanjivanju i preraspodjeli neplaćenog pružanja skrbi i rada u kućanstvu pružanjem veće potpore uključivanju rodne perspektive u izradu proračuna;
·promjeni rodnih normi u kućanstvima i na tržištu rada, prepoznavanju odgovornosti muškaraca i dječaka i poticanju razvoja zakonodavstva, kao što je uvođenje plaćenog očinskog dopusta;
·podupiranju ženskog poduzetništva i poduzeća kojima upravljaju žene, uključujući socijalno poduzetništvo, i njihova pristupa financiranju pružanjem inovativnih investicijskih programa putem EIP-a, čime se rješava problem nedostupnosti tržišta ženama i promiče malo i srednje poduzetništvo. Dodatne ciljane mjere uključivat će usluge poslovnog razvoja i potporu za zapošljavanje, među ostalim za žene u kontekstima oporavka i žene koje su prisilno raseljene;
·podržavanju i jačanju položaja migrantica, čime se pridonosi održivom razvoju zemalja podrijetla, tranzita i odredišta na temelju novčanih doznaka, vještina i znanja;
·promicanju rodne ravnopravnosti u okviru trgovinske politike, uključujući EU-ovo sudjelovanje u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i njezinu radu na Pomoći za trgovinu, i osiguravanju povećane upotrebe procjena učinka inicijativa u području trgovine i revizija politike na održivost.
|
Promicanje rodne ravnopravnosti u obrazovanju
Unatoč globalnom napretku u rodnom paritetu u upisima u osnovnu i srednju školu, još uvijek nisu uklonjene rodne razlike u školovanju i učenju.
|
|
|
Žene čine dvije trećine od 740 milijuna nepismenih odraslih osoba na svijetu.
|
U 2016. 335 milijuna djevojčica pohađalo je osnovne i srednje škole bez vode i sapuna.
|
Samo oko 30 % studentica u visokom obrazovanju odabere studij u području STEM-a.
|
Djevojčicama je ograničen pristup obrazovanju zbog manjka napretka u osiguravanju njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, nesigurnih okruženja za učenje i manjka odgovarajućih sanitarnih objekata. Prema procjeni UN-a iz 2016., 246 milijuna djece u cijelom svijetu doživjelo je rodno uvjetovano nasilje povezano sa školom, pri čemu su posebno pogođene djevojčice i djeca u nepovoljnom položaju. Dječji, rani i prisilni brakovi te rana trudnoća utječu na stope završetka srednjoškolskog obrazovanja djevojčica (36,9 % manje od razine dječaka), zbog čega su ugroženi njihov potencijal za učenje i mogućnost donošenja odluka. Svakom dodatnom godinom osnovnoškolskog obrazovanja buduća plaća djevojčica povećava se za 10–20 %. Manjak pristupa školama dodatno povećava razlike kad je riječ o djevojčicama s invaliditetom. Rodni stereotipi ograničavaju težnje djevojčica da ostvare karijeru u znanosti i inženjerstvu i odvraćaju dječake od karijera u sektoru skrbi. Osim toga, ženama onemogućuju napredovanje na rukovodeće položaje, među ostalim i u području obrazovanja, iako su većina učitelja žene.
U okruženjima pogođenima krizom, uključujući globalnu pandemiju bolesti COVID-19, zatvaranjem škola povećao se rizik od dječjeg rada, nasilja u obitelji, seksualnog iskorištavanja, rane trudnoće te dječjih, ranih i prisilnih brakova. Djevojčicama je manje dostupno obrazovanje na daljinu jer imaju manje mogućnosti pristupa internetu nego dječaci (17 % manje mogućnosti pristupa na globalnoj razini) kao i tehnologiji mobilnih telefona (26 %). Polovina svih djevojčica izbjeglica koje pohađaju srednju školu napustit će školovanje nakon pandemije bolesti COVID-19.
U humanitarnom kontekstu, proračun EU-a za obrazovanje u hitnim situacijama povećao se s 1 % 2015. na 10 % 2019., što znači više od 450 milijuna EUR za više od 8,5 milijuna djevojčica i dječaka u 59 zemalja, pružanje primjera drugima i promicanje obrazovanja za mir i zaštitu.
Potreban je pomak koji nadilazi rodni paritet u smislu brojeva i usmjerava se na to kako obrazovni sustav može unaprijediti rodnu ravnopravnost.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·promicanju rodne ravnopravnosti putem kvalitetnog, cjenovno pristupačnog i uključivog obrazovanja na svim razinama, zadržavanjem sredstava za obrazovanje u kriznim situacijama na 10 % proračuna za humanitarnu pomoć i povećavanjem ukupnih sredstava za obrazovanje,
·izgradnji snažnijih rodno osjetljivih sustava obrazovanja u kojima će se promicati rodna ravnopravnost i postići ravnopravniji obrazovni rezultati za djevojčice i dječake na temelju sigurnih i zdravih okruženja za učenje, zapošljavanja, osposobljavanja i profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika, nastavnih planova i materijala za učenje te suradnje s roditeljima i zajednicama,
· povećanju ulaganja u obrazovanje djevojčica kako bi se postigao jednak pristup svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja, uključujući prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, digitalnu pismenost i vještine te tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje,
·poboljšanju pristupa sveobuhvatnom spolnom odgoju i za adolescente koji pohađaju i za one koji ne pohađaju školu,
·donošenju snažnih mjera za suzbijanje rodnih stereotipa, diskriminirajućih društvenih normi i rodno utemeljenog nasilja povezanog sa školom u cjelokupnom okviru obrazovanja.
|
Promicanje univerzalnog pristupa zdravlju
Sustavi javnoga zdravlja ne dobivaju dovoljno sredstava, što uvelike utječe na usluge koje se pružaju djevojčicama i ženama.
|
Najmanje 50 % svjetske populacije nema pristup zdravstvenim uslugama koje su im potrebne, dok otprilike jedna trećina udanih žena u zemljama u razvoju navodi da se njihovo mišljenje gotovo ili uopće ne uvažava kad je riječ o njihovoj zdravstvenoj zaštiti.
|
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je ugrozila ključne zdravstvene usluge i pristup sigurnim lijekovima i cjepivima, što je prouzrokovalo porast broja smrti pri porodu i neželjenih trudnoća. Kao kritični radnici i skrbnici, žene se češće izlažu rizicima po zdravlje u kontekstu pandemije. Usmjeravanje resursa zdravstvenih sustava na pandemiju bolesti COVID19 znatno je utjecalo na usluge liječenja i prevencije zaraze HIV-om te povećalo diskriminaciju zaraženih, što posebno pogađa žene.
Žene i djevojčice s invaliditetom izložene su povećanom riziku zbog onemogućenog pristupa informacijama o prevenciji i pomoći te ozbiljnih prepreka u pristupu zdravstvenim uslugama ili osnovnim uslugama opskrbe vodom, sanitarnim ili higijenskim uslugama. Održivo financiranje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, važnije je nego ikad dosad.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·promicanju univerzalnog zdravstvenog osiguranja održivim i otpornim zdravstvenim sustavima te ravnopravnim pristupom ključnim uslugama i informacijama, uključujući usluge povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, skrbi za majke te zaraznim i nezaraznim bolestima, s posebnim naglaskom na ženama i djevojčicama s invaliditetom, uzimanju u obzir poremećaja u pristupu skrbi koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19,
·osiguravanju dostupnosti i pristupa žena dijagnostici, cjepivima i lijekovima za COVID-19;
·povećanju pristupa vodi i prikladnim sanitarnim čvorovima te adekvatnom održavanju higijene za vrijeme menstruacije uz pomoć informativnih kampanja, promicanjem školskih programa povezanih sa sanitarnim uslugama i osiguravanjem sanitarnih čvorova u školama,
·prehrambenim programima, među ostalim u humanitarnim okruženjima, osobito za trudnice i dojilje i za djecu mlađu od pet godina.
|
3.4.Unaprjeđenje ravnopravnog sudjelovanja i rukovođenja
Žene i djevojčice trebale bi ravnopravno sudjelovati u javnom i privatnom životu s ciljem postizanja funkcionalne demokracije i gospodarstva te ispunjavanja ljudskih prava za sve. Društvo u cjelini od toga ima velike koristi, u rasponu od veće vjerodostojnosti demokratskih institucija do manje učestalosti nasilja koje čine državne vlasti.
Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene među glasačima, političkim čelnicima i izabranim dužnosnicima te službenim mirovnim pregovaračima i posrednicima. Promjene na izabranim dužnostima i u tijelima nadležnima za donošenja odluka na svim razinama uvode se sporo. Iako je otprilike 39 % zemalja uvelo kvote za zastupljenost žena u parlamentima ili političkim strankama, provedbu tih kvota ograničavaju čimbenici kao što su rodni stereotipi, strukture političkih stranaka i manjak političkog financiranja.
|
Žene čine približno 25 % nacionalnih parlamentaraca diljem svijeta, što označava blago povećanje s prethodnih 11,3 %.
|
|
Od 1992. do 2018. žene su činile samo 13 % pregovarača, 6 % posrednika i 6 % potpisnika u važnim mirovnim procesima.
|
Žene u javnom životu, uključujući političarke, novinarke i aktivistice, često su izložene rodno uvjetovanom nasilju, među ostalim različitim oblicima internetskog nasilja, ali i ubojstvima, a smanjuje se i prostor građansko djelovanje. Politički motivirani napadi na žene u porastu su u gotovo svakoj regiji, a 2019.
zabilježeno ih je više nego ikad prije
. Anketom
iz 2016.
kojom su obuhvaćene političarke iz 39 zemalja utvrđeno je da je njih 82 % doživjelo psihičko nasilje, a 44 % prijetnje nasiljem.
Istovremeno, nova generacija mladih žena i aktivistica koje odlučno izražavaju svoje mišljenje pokrenula je širok raspon aktivnosti, uključujući aktivnosti jačanja položaja djevojčica i žena. Trebala bi im se osigurati platforma kako bi mogle otvoreno govoriti i angažirati se.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·povećanju razine sudjelovanja, broja i zastupljenosti na vodećim položajima žena u politici, u postupcima upravljanja i izbornim procesima na svim razinama podržavanjem programa u području demokracije i upravljanja te reformama javne uprave;
·jačanju kapaciteta žena kao političkih vođa u vladama i parlamentima putem osposobljavanja, ženskih skupina i promicanja rodno osjetljivih zakonodavnih postupaka i proračuna
te promicanjem programa za mlade vođe;
·poticanju mladih žena i adolescentica na građansko uključivanje, uključujući partnerstva s organizacijama mladih, povećanju podrške parlamentarnim nadzornim organizacijama u koje su uključeni i koje vode mladi ljudi te povezivanju predstavnika EU-a i predstavnika partnerskih zemalja;
·smanjenju rodnih stereotipa u medijskom sadržaju, u suradnji s audiovizualnim sektorom i medijima, i jačanju položaja žena te podupiranju njihovih prava u svojstvu korisnica i autorica informacija, poduzetnica i donositeljica odluka u tom sektoru
;
·povećavanju ravnopravne pravne sposobnosti žena i njihova pristupa pravosuđu podupiranjem lokalnih nastojanja te reformi pravnih i pravosudnih sustava;
·promicanju povoljnog i sigurnog okruženja, uključujući internetsko okruženje, za civilno društvo, organizacije koje se bave pravima žena i djevojčica, branitelje ljudskih prava žena, graditelje mira, novinarke i predstavnice autohtonih naroda. Jačanje zaštitnih mehanizama i podržavanje rukovodećih uloga žena uključivat će globalna i regionalna središta te zastupanje interesa i aktivnosti kojima se dokumentira nasilje nad braniteljima ljudskih prava žena.
|
3.5.Integracija programa o ženama, miru i sigurnosti
U 21. stoljeću prirodne katastrofe i katastrofe prouzrokovane ljudskim djelovanjem, uključujući sukobe, postale su složenije, dugotrajnije i sve više povezane s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, uništavanje okoliša, raseljavanje, a odnedavno i pandemije. Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 pokazao je koliko je Program o ženama, miru i sigurnosti važan za suzbijanje sve raširenijih prijetnji nasiljem i uključivanje žena u kontekstu veze između sigurnosti i rodne ravnopravnosti.
Sukobi, kriza i ranjivost sprečavaju napredak prema održivom miru i sigurnosti te ostvarenju ciljeva održivog razvoja. U Programu o ženama, miru i sigurnosti naglasak se stavlja na povezanost između rodne neravnopravnosti i sukoba, na to kako se međusobno potiču, i na potrebu za prepoznavanjem rodne neravnopravnosti kao temeljnog uzroka i pokretača sukoba i nestabilnosti. Neravnopravnosti u kombinaciji s isključenjem žena iz vodećih položaja, prilika, usluga i sigurnosti stvaraju plodno tlo za sukobe i rodno uvjetovano nasilje, osobito kada se povežu sa slabim državnim kapacitetima ili legitimnošću. U preventivnim djelovanjima trebao bi se primjenjivati pristup koji se temelji na rizicima, potrebama i pravima.
Žene su u tim situacijama često žrtve, ali ne uvijek; igraju višestruke i raznolike uloge kao ratnice, mirotvorkinje, posrednice, političarke, poslovne žene i aktivistice. Broj žena uključenih u mirovne procese i dalje je nizak, unatoč globalnim, regionalnim i nacionalnim obvezama, a mnogi mirovni sporazumi uopće ne uključuju odredbe povezane s rodom kojima se na odgovarajući način ispunjavaju potrebe žena. Jedan je od prioriteta EU-a povećanje sudjelovanja žena u svim pitanjima povezanima s mirom i sigurnosti.
Na temelju strateškog pristupa EU-a Programu o ženama, miru i sigurnosti, EU će provesti Akcijski plan o Programu o ženama, miru i sigurnosti, u kojem se utvrđuju jasni ciljevi i kriteriji ispunjenja, a rad je usmjeren na sljedeća ključna prioritetna područja: i. sprečavanje; ii. zaštitu; iii. pomoć i oporavak, i tri glavna i međusektorska načela: iv. sudjelovanje; v. rodno osviještenu politiku i vi. pružanje primjera drugima.
Ciljevi EU-a u pogledu Programa o ženama, miru i sigurnosti trebali bi se postići, među ostalim, političkim i diplomatskim angažmanom vodstva EU-a i integracijom rodne perspektive te osiguravanjem sudjelovanja žena i njihova vodstva u svim kontekstima povezanima s mirom i sigurnosti. Potrebno je poduzeti i posebne mjere, uključujući ciljano osposobljavanje za vojne, pravosudne i sigurnosne snage.
Iskoristit će se sinergije između Programa o ženama, miru i sigurnosti i drugih tematskih prioriteta. Praćenje Programa o ženama, miru i sigurnosti i izvješćivanje u okviru tog programa bit će usklađeno s GAP-om III, među ostalim i kako bi se okvir politike EU-a za Program o ženama, miru i sigurnosti potpuno integrirao u opći okvir politike EU-a za rodnu ravnopravnost.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·podupiranju i provedbi izgradnje kapaciteta i mentoriranju za žene na vodećim položajima, pregovaračice i posrednice, kako bi se unaprijedile njihova djelotvornost i kvaliteta njihova sudjelovanja u mirovnim procesima,
·napretku u pogledu dosezanja cilja da u svim aktivnostima EU-a i projektima povezanima s mirovnim procesima sudjeluje najmanje 33 % žena,
·uspostavljanju i institucionaliziranju mehanizama za savjetovanje s lokalnim aktivisticama i neovisnim promatračicama o svim pitanjima povezanima sa sukobima, i u državama članicama i u okruženjima pogođenima sukobima u kojima su prisutne misije i operacije u okviru ZSOP-a,
·nastavljanju obveznog osposobljavanja za uključivanje rodne perspektive u rad za sve osoblje glavnog stožera, delegacija EU-a, misija i operacija u okviru ZSOP-a itd.,
·poticanju i podupiranju uključivih politika/aktivnosti u odnosu na cijeli Program o ženama, miru i sigurnosti uz potpuno i ravnopravno sudjelovanje, uključujući sudjelovanje muškaraca i dječaka,
·promicanju jačanja vladavine prava i kaznenopravnog sustava putem tranzicijskog pravosuđa i restorativne pravde te reforme sigurnosnog sektora s ciljem okončanja prakse nekažnjavanja počinitelja zločina seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja,
·promicanju pružanja medicinske, psihosocijalne, pravne i sigurnosne potpore svim žrtvama seksualnog i/ili rodno uvjetovanog nasilja povezanog sa sukobima.
|
3.6.Rješavanje problema i iskorištavanje prilika koje donose zelena tranzicija i digitalna transformacija
Promicanje pravedne i uključive zelene tranzicije
Žene i djevojčice u zemljama u razvoju posebno su pogođene posljedicama klimatskih promjena i uništavanja okoliša, kao što su gubitak ekosustava, gubitak pristupa ključnim prirodnim resursima, pothranjenost i respiratorne bolesti, bolesti povezane s vodom i bolesti koje prenose vektori.
|
|
|
Žene čine 80 %
ljudi raseljenih zbog utjecaja klimatskih promjena.
|
Siromašne žene i djeca i do 14 su puta više nego muškarci izloženi riziku od pogibije u katastrofama uzrokovanima klimatskim promjenama kao što su uragani ili poplave.
|
Žene u prosjeku čine približno 43 % radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima u zemljama u razvoju, ali manje od 15 % svih nositelja poljoprivrednog gospodarstva.
|
Kao primarne korisnice prirodnih resursa i upraviteljice tim resursima, žene igraju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama te zaštiti okoliša. Međutim, niz razloga onemogućuje im ravnopravno sudjelovanje u povezanim postupcima upravljanja, uključujući štetne rodne norme, neodgovarajuće pravne okvire i nisku razinu pristupa obrazovanju i vlasništvu nad zemljištem. Ipak, aktivistice iz cijeloga svijeta zalažu se za prava u području okoliša, a mlade žene predvode zagovaranje promjena.
EU će odlučno djelovati u pogledu rodne dimenzije uništavanja okoliša, klimatskih promjena i nestabilnih stanja i svjestan je posebnih potreba i uloga pripadnica autohtonih naroda koje izravno ovise o prirodnim resursima.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·promicanju sudjelovanja i vodstva žena i djevojčica kako bi se osigurale rodno osjetljive strategije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe na njih, smanjenje rizika od katastrofa te uključivo i održivo upravljanje prirodnim resursima,
·podupiranju ženskih mreža u sektorima povezanima sa zelenom tranzicijom kao što su održivo gospodarenje šumama, poljoprivreda i energija,
·izgradnji kapaciteta, financiranju i podupiranju ulaganja u rodno osjetljive nacionalne strategije i akcijske planove u području klime, okoliša i smanjenja rizika od katastrofa,
·podupiranju ženskog poduzetništva i zapošljavanja u zelenom, plavom i kružnom gospodarstvu, uključujući čisto kuhanje i održivu energiju i ribarstvo, promicanjem rodno transformativnog pristupa u poljoprivredi, ribarstvu, akvakulturi i prehrambenim sustavima, na temelju i. izgradnje kapaciteta za žene u ruralnim područjima, ii. reformi politike s ciljem pravednije regulacije posjeda zemljišta i upravljanja prirodnim resursima i iii. jačanja ekonomskog položaja žena i pristupa financiranju,
·poboljšavanju prikupljanja podataka razvrstanih po rodu o utjecajima klimatskih promjena i uništavanja okoliša kao temelj za rodno osjetljive politike i mjere.
|
Iskorištavanje prilika za jačanje položaja žena putem digitalizacije
Promicanje ravnopravnog pristupa žena neiskorištenom potencijalu digitalnih tehnologija ključno je za digitalnu strategiju EU-a i održivi rast.
|
Kad bi se u cijelom svijetu još 600 milijuna žena priključilo na internet, BDP bi se povećao za približno 13 milijardi EUR, što bi pozitivno utjecalo na javno zdravlje, obrazovanje, zapošljavanje žena, poduzetništvo, dobrobit zajednice i društveni život.
|
Digitalne tehnologije i rješenja mogu ubrzati napredak u pogledu rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u područjima kao što su obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo te sprječavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Mogu pomoći ženama da se nose s izvanrednim situacijama, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, čime će se ublažiti društvene i ekonomske posljedice i izgraditi otpornost. S pomoću e-usluga, kao što su digitalne financije, mogu se stvoriti prilike za jačanje ekonomskog položaja žena tako da im se olakša pristup financijskim uslugama i potakne ih se na korištenje tim uslugama.
Digitalni jaz, odnosno jaz između onih koji imaju pristup digitalnim tehnologijama i povezivosti i onih koji ga nemaju, utječe na sposobnost ljudi da sudjeluju i iskoriste prilike koje im se nude u digitalnom dobu. Uvelike se razlikuje po regijama te između muškaraca i žena.
Žene u ruralnim ili udaljenim područjima doživljavaju trostruku (digitalnu, rodnu i ruralnu) diskriminaciju i suočavaju se s velikim preprekama u pristupu digitalnim tehnologijama i njihovu korištenju zbog cjenovne nepristupačnosti, niske razine digitalne pismenosti i društvenih normi. Nadalje, digitalizacija donosi i nove rizike i izazove za rodnu ravnopravnost povezane, na primjer, s mogućim rodno uvjetovanim predrasudama na temelju umjetne inteligencije ili s povećavanjem rodno uvjetovanog nasilja.
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, mobilni telefon ima 165 milijuna manje žena nego muškaraca. Internet koristi 48 % žena i 58 % muškaraca.
|
Žene su nedovoljno zastupljene u sektoru IKT-a:
muškarci će 4 puta vjerojatnije postati stručnjaci za IKT.
|
|
52 % mladih žena i djevojčica suočilo se s internetskim zlostavljanjem, uključujući prijeteće poruke, spolno uznemiravanje i dijeljenje privatnih slika bez pristanka.
|
EU bi trebao nastaviti rješavati pitanje strukturnih prepreka na kojima se temelji rodna nejednakost u digitalnom sektoru i podupirati uključivu i pravednu digitalnu transformaciju. To uključuje promicanje rodno osjetljivog participativnog pristupa u području razvojnih politika, projekata i programa kojima se podupire digitalna transformacija partnerskih zemalja.
Djelovanje EU-a trebalo bi pridonijeti:
·promicanju političkih i regulatornih reformi u partnerskim zemljama, osiguravanju usklađenosti digitalne transformacije s EU-ovim pristupom u čijem su središtu ljudi, kojim se ostvaruje korist za sve i istodobno štite ljudska prava, na internetu i izvan njega, te osiguravanju sigurnog i zaštićenog kiberprostora, u kojem su podaci zaštićeni u skladu sa standardima EU-a (npr. Opća uredba o zaštiti podataka),
·poboljšanju pristupa djevojčica i žena cjenovno prihvatljivoj, dostupnoj, sigurnoj i zaštićenoj digitalnoj povezivosti, uz povezivanje s ruralnim i udaljenim područjima,
·promicanju digitalne pismenosti za djevojčice koje se obrazuju te digitalnih vještina za radna mjesta i poduzetništvo, i pri čemu će se preispitivati rodne norme i stereotipi koji žene i djevojčice udaljavaju od tehnologije,
·podupiranju digitalnih inovatorica i poduzetnica u raznim industrijskim ekosustavima radi izgradnje uključivog digitalnog gospodarstva, na primjer putem javno-privatnih partnerstava kao što je Međunarodna financijska korporacija, s ciljem smanjenja rodnih razlika u korištenju digitalnih tehnologija u velikim tehnološkim poduzećima,
·podupiranju pružanja javnih i privatnih usluga putem rodno osjetljivih digitalnih kanala, tehnologija i usluga (npr. e-uprava, digitalne financijske usluge) kojima će se poboljšati uključenost i sudjelovanje žena i djevojčica u društvu.
|
4.EU pruža primjer drugima
„Promjena institucijske kulture” koju je pokrenuo GAP II donijela je značajan, ali neujednačen napredak. Radi rezultata koje namjerava postići na temelju GAP-a III EU će ojačati svoje kapacitete za rad u području rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena i ta pitanja smatrati kolektivnom odgovornosti svih članova svojeg osoblja Za tu je transformaciju potrebno rodno osjetljivo vodstvo
i dovoljan institucionalni kapacitet.
Vodstvo EU-a, uključujući voditelje delegacija EU-a, mora promicati rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena kao jednu od svojih zadaća i dio ocjenjivanja uspješnosti, i dalje provodeći institucijsku „kulturu rodne ravnopravnosti”.
Trebaju se poboljšati institucionalni kapacitet i odgovornost u svim vanjskim glavnim upravama Komisije, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, delegacijama EU-a te misijama i operacijama ZSOP-a. Stručnjaci za pitanja rodne ravnopravnosti moraju biti dostupni i moći podnositi izvješća najvišim tijelima za donošenje odluka. U okviru GAP-a II osobe i točke za kontakt o rodnim pitanjima bile su ključne za pokretanje „promjene institucijske kulture”, što je pridonijelo istinskom napretku. Ojačat će se njihov kapacitet i uloga, među ostalim pružanjem prilika za obrazovanje i alata, te će se proširiti njihova mreža. Potiče se i imenovanje viših savjetnika za rodna pitanja kako bi se poduprlo vodstvo i osoblje, osiguralo da je rodna ravnopravnost pri vrhu ljestvice prioriteta i promicalo ključne inicijative.
Sve relevantne službe svake će godine izvješćivati o informiranju o rodnoj ravnopravnosti u godišnjem izvješću o radu i kao dio svojih planova rada na ravnopravnosti.
EU je predan i postizanju znatnog napretka u području rodnog pariteta na upravljačkim položajima, u skladu sa strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost. Kako je predsjednica von der Leyen navela u političkim smjernicama, do kraja mandata Komisije rodna ravnoteža među upraviteljima bit će potpuna (50 : 50).
ESVD isto tako aktivno radi na poboljšanju rodne ravnoteže na upravljačkoj razini. Ključni prioritet bio je potaknuti države članice da nominiraju kandidatkinje za sva mjesta u ESVD-u, uključujući više upravljačke položaje i položaje voditelja misija i operacija ZSOP-a. Osim toga, interno je proveden niz mjera za poboljšanje rodne ravnoteže na svim razinama.
Upravitelji će pohađati obvezno osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti i provođenju GAP-a III. Promicanje rodne ravnopravnosti trebalo bi biti uključeno na popis ključnih kompetencija i odgovornosti svih rukovoditelja i upravitelja.
Poboljšanje znanja i stručnosti u području roda ključno je u svim sektorima i na svim razinama, posebice za delegacije EU-a i veleposlanstva država članica na nacionalnoj razini. To će uključivati:
(a)sveobuhvatni program za osposobljavanje utemeljen na analizi potreba za osposobljavanjem i druge mjere za izgradnju kapaciteta;
(b)resurse za istraživanje, analizu i kvalifikacije, uključujući tehničku pomoć za programe za rodnu osviještenost i provedbu GAP-a III;
(c)udruživanje resursa i dijeljenje znanja s državama članicama EU-a i međunarodnim organizacijama.
5.Izvješćivanje i informiranje o rezultatima
Službe Komisije svake će godine u suradnji s ESVD-om pratiti napredak provedbe GAP-a III i „institucijske i strateške ciljeve i pokazatelje EU-a” predstavljene u dijelu 1. radnog dokumenta službi „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III”.
Nadalje, u godišnjem izvješću o provedbi instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja sveobuhvatno će se izvijestiti o djelovanjima u području rodne ravnopravnosti i postignutim rezultatima.
Na sredini i na kraju razdoblja provedbe GAP-a III objavit će se izvješće o kvantitativnim i kvalitativnim rezultatima EU-a, uključujući rezultate Programa o ženama, miru i sigurnosti. U ta će se dva izvješća procijeniti utjecaj djelovanja EU-a, u skladu s okvirom EU-a za rezultate, odabranim ciljevima održivog razvoja i drugim pokazateljima i obvezama izvješćivanja. Navest će se dobre prakse, primjeri uvedenih promjena i rezultati ad hoc evaluacija. O napretku će se izvješćivati po tematskom području na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
U tu svrhu dio 2. radnog dokumenta službi pod nazivom „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III” sadržava popis „ključnih tematskih pokazatelja ishoda” koji će biti ugrađen u nacionalne provedbene planove i popis novih mjera. Tematski pokazatelji bit će dio korporativnog sustava za praćenje, za koji će biti dostupne smjernice za podršku. Države članice potiču se da u izradi objedinjenih izvješća o rezultatima upotrebljavaju te pokazatelje. Pokazatelji za Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost uključeni su u dijelove I. i II. radnog dokumenta službi.
Pojačanim radom na strateškoj komunikaciji potaknut će se informirani dijalog s dionicima. Na nacionalnoj razini, delegacije EU-a pozivaju se da u suradnji s državama članicama te misijama i operacijama ZSOP-a organiziraju razmjene na temu rodne ravnopravnosti i provedbe GAP-a III kako bi se raspravljalo o napretku i potaknulo podršku nacionalnih dionika, uključujući civilno društvo. U Bruxellesu će, osim rasprava na međuinstitucijskoj razini s Europskim parlamentom i Vijećem, Komisija i visoki predstavnik na godišnjoj razini razgovarati o napretku s organizacijama civilnog društva.
Komisija će pokrenuti evaluaciju na kraju razdoblja GAP-a III, najkasnije 2024.
Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže GAP III i surađuju s njom i visokim predstavnikom na provedbi ove Zajedničke komunikacije.