Mišljenje Europskog odbora regija – Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju

(2020/C 440/08)

Izvjestiteljica:

Anne KARJALAINEN (FI/PES), članica Gradskog vijeća Grada Kerave

Referentni dokument/i:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju

COM(2020) 14 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

pozdravlja prijedlog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava radi ostvarenja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i provedbe europskog zelenog plana na socijalno pravedan način;

s obzirom na velike razlike koje postoje među socijalnim politikama diljem Europe, pozdravlja odluku Europske komisije o pokretanju otvorenog savjetovanja o provedbi stupa socijalnih prava. Stanje u gradovima i regijama znatno se promijenilo i uslijed pandemije bolesti COVID-19;

naglašava važnost odlučne europske socijalne agende u kojoj se konkurentnost i socijalna pravda međusobno nadopunjuju. Socijalna agenda, zeleni plan i Digitalna agenda usko su povezani jer se i zelena i digitalna tranzicija moraju temeljiti na socijalnoj pravdi, jednakosti i okolišnoj održivosti. OR smatra kako je važno da Fond za pravednu tranziciju (JTF) bude usklađen s europskim stupom socijalnih prava, kojim se nastoje smanjiti regionalne razlike i provesti strukturne promjene u regijama EU-a. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom, regijama izloženima ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama te najudaljenijim regijama, čiji je nepovoljan položaj dodatno pogoršan pandemijom COVID-a 19;

iznova poziva na bolju koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika između europske razine vlasti i nacionalnih vlada u kontekstu europskog semestra te poziva na to da se osigura veća uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u tu koordinaciju, uz pomoć zajedničkog upravljanja zasnovanog na načelu supsidijarnosti. U skladu s tim načelom, zadaće strateškog planiranja i provedbe moraju se delegirati ne samo državama članicama već i lokalnim i regionalnim vlastima, koje su u najboljem položaju da djelotvorno odgovore na lokalne potrebe i izazove;

ističe važnost jasnog, usklađenog i ambicioznog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Kad je u pitanju provedba, razina na kojoj će se EU i države članice koristiti predloženim instrumentima politike i zakonodavnim mjerama utvrdit će se u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

poziva Europsku komisiju da uzme u obzir relevantne preporuke koje su iznijela partnerstva gradova u okviru Plana EU-a za gradove, npr. u vezi sa stanovanjem, siromaštvom u gradovima, radnim mjestima i vještinama u lokalnom gospodarstvu, te da participativnu radnu metodu primjenjuje i za ostvarivanje socijalne Europe;

naglašava da se pandemija bolesti COVID-19 ne smije koristiti kao izlika za odgodu ili povlačenje prijedloga za povećanje socijalne pravde iz Komunikacije Europske komisije. Naprotiv, kriza mora ubrzati i intenzivirati napore koje ulažemo u postizanje strukturne promjene za pravedniji i zeleniji EU. Potrebno je izgraditi održivije gospodarske i socijalne sustave za budućnost;

navodi da će napori koji se ulažu u oporavak morati u skoroj budućnosti uključivati izraženu socijalnu dimenziju kako bi se održale čvrste mreže socijalne sigurnosti, zaštitila radna mjesta radnika i spriječila protuzakonita otpuštanja. Osobe s ugovorima o radu na određeno vrijeme, atipičnim ugovorima o radu te žene, imigranti, mladi i osobe s invaliditetom najranjivije su skupine u svijetu rada. Osobe čija su radna mjesta uslijed pandemije bolesti COVID-19 postala suvišna možda se na njih neće moći vratiti. Programima EU-a za dodatno osposobljavanje treba pružati potporu osobama kojima prijeti nezaposlenost te nezaposlenim i neaktivnim osobama, a posebno onima koji se teže integriraju na tržište rada (osobama izloženima riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, obiteljima sa samohranom majkom ili roditeljem kojima je teško uskladiti privatni i poslovni život itd.). Tu potporu treba pružati uz poštovanje jednakih mogućnosti i izbjegavanje diskriminacije na temelju spola, roda, rođenja, etničke pripadnosti, političkih i vjerskih ideja, dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije ili identiteta, bolesti, jezika ili bilo kojeg drugog osobnog ili društvenog stanja ili okolnosti;

ističe da se u trenutačnom kontekstu digitalna tranzicija ubrzala i stoga su se mnoga radna mjesta morala prilagoditi digitalizaciji i radu na daljinu. Preporučuje da se iskoristi zamah postignut tijekom posljednjih mjeseci kako bi se regulirao rad na daljinu i prepoznao njegov doprinos dekarbonizaciji, zahvaljujući smanjenju broja putovanja koje podrazumijeva taj način rada koji ne iziskuje prisutnost na radnom mjestu;

10.

napominje da se srednjoročno i dugoročno gledano mjerama oporavka treba raditi na socijalnoj dimenziji ekološke i digitalne tranzicije. U ugljično neutralnom gospodarstvu budućnosti potrebno nam je pravedno tržište rada koje će se temeljiti na pristojnim radnim mjestima, snažnoj socijalnoj zaštiti i prilikama za zapošljavanje ondje gdje ljudi žive;

11.

ističe da javne usluge koje pružaju lokalna i regionalna tijela imaju jednu od ključnih uloga tijekom pandemije. Bez sustava javnih usluga učinak na ljude bio bi dramatičniji. Pravedna tranzicija podrazumijeva uvažavanje ključne uloge koju tijela na lokalnoj i regionalnoj razini imaju u pružanju visokokvalitetnih javnih usluga. Pružanje takvih usluga od strane lokalnih i regionalnih vlasti ne smije biti ograničeno propisima u području javne nabave ili propisima o državnim potporama;

12.

napominje da je EU na prekretnici te da novi način razmišljanja nije samo moguć nego i neophodan. Nikad nije bilo važnije ulagati u dobrobit građana i uvažavati prednosti ekonomije dobrobiti, u kojoj se naglasak stavlja na ravnotežu između tri dimenzije održivog razvoja – socijalne, gospodarske i okolišne. Te se dimenzije uzajamno osnažuju i čine temelj za socijalno pravedno i održivo društvo koje nije štetno za klimu. Lokalni i regionalni akteri u dobrom su položaju da svojim djelovanjem provode ekonomiju dobrobiti, no postoji i potreba za smjernicama na razini EU-a;

13.

smatra da se i javnom nabavom može pridonijeti postizanju pravedne tranzicije i pronalaženju novih inovativnih rješenja jer se postupcima javne nabave može pomoći u sprečavanju ekološkog i socijalnog dampinga uključivanjem kvalitativnih, ekoloških i/ili socijalnih aspekata u kriterije za dodjelu ugovora. Međutim, budući da je takvo uključivanje i dalje neobavezno, potrebno je učiniti više kako bi se gospodarske subjekte koji sudjeluju u javnoj nabavi potaknulo da nude bolje opće uvjete rada i radna mjesta na kojima se integriraju osobe sa složenim potrebama u vezi s integracijom na tržište rada ili osobe izložene riziku od socijalne isključenosti i siromaštva, kao i da promiču njihovu zapošljivost;

14.

naglašava da poduzeća, među ostalim i ona uključena u javnu nabavu, moraju izričito voditi računa o ljudskim pravima, kako u vlastitim aktivnostima tako i u lancima podugovaranja; predlaže da se u tu svrhu na razini EU-a donesu odredbe o korporativnoj odgovornosti zasnovane na UN-ovu načelu dužne pažnje u pogledu ljudskih prava;

Jednake mogućnosti i radna mjesta za sve

15.

suglasan je s ciljem Komisije koji se odnosi na povećanje zaposlenosti i otvaranje većeg broja kvalitetnih radnih mjesta diljem Europe. Potreban je multidisciplinaran i proaktivan pristup kako bi se uklonile nejednakosti u pogledu vještina i radnih mjesta. Na tržištu rada u budućnosti će se povećati potražnja za vještinama, osobito za radnim mjestima koja uključuju primjenu i razvoj umjetne inteligencije, kao i ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo iskorištavanje. Novom industrijskom strategijom EU-a moraju se podržati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i industrijska konkurentnost. U okviru te strategije također se mora ojačati otpornost Europe, primjerice intenzivnijom proizvodnjom ključnih medicinskih uređaja i zaštitne opreme u EU-u. Budući da se strategija Europa 2020. primiče kraju, potrebna je nova dugoročna strategija EU-a za rast i zapošljavanje, u skladu s ciljevima održivog razvoja, kako bi se povezali razni ciljevi u području uključivog rasta, zapošljavanja, smanjenja siromaštva i industrijske konkurentnosti;

16.

primjećuje da su određeni sektori zapošljavanja, prvenstveno sektor zdravstvene skrbi, ali i sektor usluga, bili nesrazmjerno izloženi rizicima pandemije COVID-a 19. Naglašava važnost ispravnog utvrđivanja profesionalnih rizika povezanih s koronavirusom u svim sektorima djelatnosti i ističe da svi radnici i radnice izloženi takvim rizicima zaslužuju ne samo veliko društveno priznanje već prije svega sigurne radne uvjete;

17.

ističe da su zbog virulentnosti pandemije otkrivene manjkavosti zdravstvenih sustava u dobrom dijelu zemalja Europske unije te da je stoga potrebno ojačati europsku zdravstvenu skrb poticanjem i promicanjem izrade znanstvenih studija u svim sektorima, a posebno u sektoru skrbi, njege i istraživanja;

18.

ističe da će demografske promjene u Europi izazvati manjak radne snage u mnogim državama članicama i regijama. Stoga je važno očuvati prekograničnu mobilnost radne snage i prava radnika. Problem manjka vještina, posebice u malim lokalnim i regionalnim ruralnim zajednicama, trebao bi se rješavati s pomoću obrazovanja i novih tehnologija te povećanjem učestalosti rada na daljinu. Dugoročno djelovanje EU-a potrebno je i za ruralna područja;

19.

primjećuje da će uslijed promjena na tržištu rada sve veći broj ljudi biti izložen riziku od gubitka radnog mjesta zbog zastarjelih vještina ili robotike. Ažurirane vještine i pristup cjeloživotnom učenju važniji su nego ikada dosad. Osobe u različitim životnim okolnostima i radnim odnosima te s različitim obrazovnim potrebama moraju uspostaviti cjelovitu perspektivu u pogledu nadogradnje vještina tijekom svoje karijere. S obzirom na važnost daljnjeg osposobljavanja i prekvalifikacije radno sposobnih osoba za zapošljivost i ukupnu konkurentnost radne snage te imajući u vidu financijske posljedice takvog osposobljavanja, Odbor regija pozdravio bi odgovarajući dogovor europskih socijalnih partnera. U okviru takvog dogovora moglo bi se razmotriti kako zaposlenim osobama omogućiti lakši pristup osposobljavanju u skladu s pravom na kvalitetno osposobljavanje i cjeloživotno učenje, ugrađenom u europski stup socijalnih prava, kako bi se one uspješno nosile s tranzicijama na tržištu rada;

20.

podupire Garanciju za mlade koju treba preinačiti radi djelotvornijeg suzbijanja nezaposlenosti mladih tako da je se učini trajnom, a dobna granica povisi na 30 godina. Garancijom za mlade trebale bi biti obuhvaćene ranjive skupine (poput osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju, mladih migranata bez pratnje, kao i mladih koji su odrasli u teškim uvjetima), a poseban bi naglasak trebalo staviti na mjere za prelazak u svijet rada po završetku obrazovanja. Financiranje Garancije za mlade trebalo bi povećati sredstvima iz fonda ESF+, a države članice sa stopom nezaposlenosti mladih većom od prosjeka EU-a trebale bi za potporu mladima iz fonda ESF+ izdvajati najmanje 15 % sredstava u okviru podijeljenog upravljanja. Mlade osobe trebale bi se podučavati osobito onim vještinama koje su relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju. U okviru europskog semestra trebalo bi pratiti provedbu Garancije za mlade na nacionalnoj razini kako bi se zajamčila njegova dostupnost svim mladim ljudima u svim državama članicama;

21.

smatra da se visokokvalitetnim, uključivim i uzajamno priznatim obrazovanjem, kao i građanskim obrazovanjem, jača europski identitet i olakšava slobodno kretanje, rad i boravak unutar EU-a, što je temelj europskog građanstva. Podizanjem razina obrazovanja i vještina mogu se smanjiti nejednakosti. Stoga je potrebno raditi na poboljšanju jednakosti u obrazovanju kako obrazovnu putanju ne bi određivali obiteljska pozadina, etnička pripadnost, invaliditet ili rodna pripadnost;

22.

ističe hitnu potrebu za očuvanjem prava svih učenika i učenica, studenata i studentica na obrazovanje i osposobljavanje jačanjem otpornosti sustava obrazovanja i osposobljavanja na krize, među ostalim digitalizacijom obrazovanja i odgovarajućim osposobljavanjem nastavnog kadra. Oprema i povezivost za učenje na daljinu i e-učenje trebale bi se smatrati sastavnim dijelom pravedne tranzicije, a pristup njima trebalo bi osigurati na ravnopravnoj osnovi s ciljem uklanjanja postojećeg digitalnog jaza, kao i njegove složenosti i velikih posljedica na socijalna prava, s obzirom na to da nedostatak pristupa novim tehnologijama i informacijskom društvu pojedince stavlja u još nepovoljniji položaj i stvara nove oblike socijalne isključenosti;

23.

napominje da će obrazovanje morati biti dovoljno kvalitetno i trajati dovoljno dugo da zajamči zaposlenje u budućnosti. To će zahtijevati više sredstava i intenzivan sustavan obrazovni rad u predškolskim ustanovama te osnovnim i nižim srednjim školama kako bi se svima zajamčilo stjecanje odgovarajuće razine osnovnih vještina i prelazak na viši stupanj srednjoškolskog obrazovanja. Osobe koje ne raspolažu višim srednjoškolskim obrazovanjem veoma je teško zaposliti te im u velikoj mjeri prijeti marginalizacija. Osobe kojima je potrebna posebna potpora i osobe s invaliditetom trebale bi imati jednake mogućnosti za stjecanje odgovarajućih osnovnih vještina i barem višeg stupnja srednjoškolskog obrazovanja. Radi postizanja pomaka prema uključivom društvu, osobe s intelektualnim teškoćama trebale bi imati mogućnost stjecanja mekih vještina kako bi uspješno sudjelovale u društvu i ostvarile bolju kvalitetu života;

24.

pozdravlja ažuriranje Programa vještina za Europu i razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se zadovoljili zahtjevi novih zanimanja u pogledu vještina, posebno onih koje su relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju i umjetnu inteligenciju. Povrh specifičnih vještina povezanih s određenim zanimanjima, poslodavci sve više traže „transverzalne” ili „meke” vještine. Za svakog se učenika i studenta mora razviti individualizirani plan učenja te se svakome učeniku i studentu mora omogućiti pristup kvalitetnom stažiranju i potpori za planiranje karijere i rad na vlastitim sposobnostima. Poziva na to da se Program vještina usmjeri na rješavanje pitanja povezanih s gubitkom radnih mjesta do kojeg bi moglo doći zbog povećane robotizacije tržišta rada, kao i na mogućnosti osposobljavanja i zapošljavanja ranjivih skupina i skupina s poteškoćama u integraciji na tržište rada, uz poštovanje načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije;

25.

preporučuje da se na razini EU-a utvrde i priznaju znanja, vještine i kompetencije stečene na radnom mjestu, kao i one stečene u okviru neformalnog obrazovanja i volonterskog rada, uključujući znanja i vještine stečene u inozemstvu. Vještine stečene na radnom mjestu i drugdje mogu se, primjerice, navesti u portfelju Europass ili digitalnim iskaznicama (Open Badge);

26.

podržava ubrzanje stvaranja europskog prostora obrazovanja kako bi se zajamčilo visokokvalitetno obrazovanje za sve i pristup tržištu rada na cijelom europskom jedinstvenom tržištu. EU bi trebao poboljšati suradnju između sustava obrazovanja i različitih kurikuluma te dodatno ojačati suradnju unutar Bolonjskog procesa. Budući da je ključna za uspješnu provedbu zelenog plana, ekologizacija programa Erasmus+ također će biti potrebna u razdoblju nakon pandemije;

27.

smatra da bi se Akcijski plan za digitalno obrazovanje trebao usmjeriti na jačanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti ne samo među djecom i mladima već i među odraslima kako bi se znali obraniti od bujice lažnih vijesti te razumjeti važnost algoritama i strojnog donošenja odluka u svakodnevnom životu. Potrebno je uspostaviti jedinstvene kvalitativne kriterije za učenje na daljinu. Obrazovne platforme koje lokalna tijela naručuju za vlastite potrebe trebale bi rutinski biti obuhvaćene licencom za upotrebu softvera kojom se tijelu koje ih naručuje omogućuje da prema vlastitim potrebama razvija i distribuira proizvode. Time će se potaknuti pravilan razvoj europskih ekosustava digitalnog obrazovanja te će naknade koje se plaćaju u okviru relevantnih projekata uglavnom biti usmjerene regionalnim i lokalnim akterima, a ne subjektima izvan EU-a;

28.

smatra da je važno povećati konkurentnost Europe promicanjem raznolikosti poslovnih modela te stoga podržava Akcijski plan za socijalnu ekonomiju koji je predložila Komisija, čija bi svrha bila izgraditi povjerenje nakon krize uključivanjem javnosti te povećati socijalno ulaganje i inovacije i otvoriti radna mjesta za građane koje je teže zaposliti. Europska komisija, države članice te lokalna i regionalna tijela trebala bi uključiti dimenziju socijalne ekonomije u ključne politike, programe i prakse kako bi socijalna poduzeća ispunila uvjete za primanje sredstava iz svih velikih programa financiranja Unije te kako bi ostvarila bolji pristup javnim pozivima za podnošenje ponuda. Potaknuta osjećajem lokalne odgovornosti socijalna će poduzeća biti manje sklona premještanju svojih poslovnih aktivnosti jer će imati i druge lokalne okolišne ili građanske ciljeve;

29.

smatra da je važno uključiti promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena u sve politike EU-a kako bi se ostvarila pravedna tranzicija, s posebnim naglaskom na uključivanju žena u ranjivom položaju (žrtava rodno uvjetovanog nasilja, obitelji sa samohranom majkom itd.). Žene i muškarci također su na drukčiji način pogođeni krizom uzrokovanom koronavirusom te se to mora uzeti u obzir u djelovanjima u razdoblju nakon krize;

Pravedni radni uvjeti

30.

slaže se s Komisijom da je za ostvarenje pravednih radnih uvjeta potreban snažan socijalni dijalog u kojem radnici i poslodavci mogu zajednički pronalaziti rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Uključenost radnika važna je za očuvanje radnih uvjeta te socijalni partneri stoga moraju biti uključeni u sve vodeće inicijative EU-a, među ostalim i u europski zeleni plan. Na radnom mjestu treba voditi dijalog o tome kako smanjiti ugljični otisak uvođenjem promjena u svakodnevne radne i poslovne prakse;

31.

pozorno prati napredak inicijative Komisije za europsku minimalnu plaću čiji je cilj promicati pravedne plaće i poboljšati minimalne plaće u državama članicama EU-a s niskim plaćama. Istodobno ističe da europska inicijativa o minimalnoj plaći ne smije nuditi jedno rješenje za sve, nego da se mora očuvati sustav utvrđivanja plaća kolektivnim ugovorima u onim državama u kojima takav sustav postoji i poštovati autonomija socijalnih partnera. Kolektivno pregovaranje i sveobuhvatni kolektivni ugovori koji dobro funkcioniraju primarne su metode ostvarivanja pravednih plaća i utvrđivanja ostalih radnih uvjeta jer radnici i poslodavci najbolje poznaju svoj sektor i svoju regiju;

32.

iščekuje predstojeći prijedlog Komisije o mjerama za transparentnost plaća, što će biti važno sredstvo za uklanjanje razlike u plaćama između spolova. Načelo jednake plaće trebalo bi se promicati izradom zakonodavstva i kolektivnih ugovora, kao i konkretnim mjerama na radnom mjestu. Žene u EU-u zarađuju u prosjeku 16 % manje od muškaraca, što se odražava u još većim razlikama u njihovim mirovinama pa je stoga Strategija Europske komisije za rodnu ravnopravnost važna;

33.

zalaže se za ažuriranje strategije za zdravlje i sigurnost na radu i nekih direktiva u vezi s pitanjima kao što su psihosocijalni stres i ergonomski rizici. Dobrobit na radnom mjestu i smisleni posao za zaposlenike predstavljaju i konkurentske prednosti u javnom sektoru u smislu jamčenja pronalaska zaposlenika i upravljanja reputacijom poslodavaca te su to prednosti koje omogućuju dulji radni vijek. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti sprečavanju nesreća s fatalnim ishodom povezanih s radom, profesionalnih bolesti (uključujući rak povezan s radom), mišićno-koštanih bolesti i stresa izazvanog radom te bilo kakvog uznemiravanja na radnom mjestu na temelju roda, rase, svjetonazora, invalidnosti ili spolne orijentacije, kao i odgovarajućim sredstvima za praćenje. Druga pitanja kojima treba posvetiti pozornost sprečavanje su rizika za zdravlje koji proizlaze iz prekograničnih pandemija, kao i nove tehnologije i obrasci rada. OR poziva na poduzimanje mjera za promicanje sigurnosti na radu, također u pogledu prekograničnog rada i novih vrsta poslova te ravnopravnosti žena i muškaraca. Potrebno je uzeti u obzir utjecaj klimatskih promjena na radne uvjete i mjere za zaštitu radnika;

34.

napominje da novi obrasci rada, primjerice stalna povezivost, rad na daljinu, mobilni rad te zapošljavanje i upravljanje s pomoću algoritama mogu dovesti do veće produktivnosti i fleksibilnosti radne snage, ali da su potrebna zajednička rješenja i zajednički sporazumi o sigurnosti na radu između radnika i poslodavaca kako bi se poboljšala dobrobit na radnom mjestu i spriječile nove vrste izvora stresa. Sve veća digitalizacija obrazaca rada zahtijeva ažuriranje europskih pravila kojima se uređuju radni uvjeti i radno vrijeme, uključujući odredbe kojima se uvodi pravo na isključivanje. Za to su potrebne i pozitivne mjere u korist skupina koje su posebno osjetljive na digitalni jaz (migranti, osobe izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, etničke manjine), kao i rješavanje problema digitalnog jaza uzrokovanog rodnim, generacijskim i teritorijalnim čimbenicima. Uz razvoj proizvoda zasnovanih na tehnologiji, trebalo bi se usredotočiti i na razvoj metoda, usluga i proizvoda usmjerenih na čovjeka osmišljenih uz pomoć krajnjih korisnika sustava na radnom mjestu. Potrebno je usuglasiti načela etičke primjene umjetne inteligencije na radnom mjestu i organizirati prekvalifikaciju na radnim mjestima na kojima su se poslovi zbog umjetne inteligencije promijenili ili ih je ona u potpunosti preuzela. U tom smislu Odbor pozdravlja zajedničku predanost velikih europskih međusektorskih socijalnih partnera – BusinessEurope, SMEunited, CEEP i ETUC – optimizaciji prednosti i svladavanju izazova digitalizacije u svijetu rada putem autonomnog okvirnog sporazuma o digitalizaciji (1);

35.

ponavlja da je potreban „sveobuhvatan okvir kako bi se osigurala socijalna zaštita i socijalna prava svih radnika (od zdravlja i sigurnosti do pristupa cjeloživotnom učenju) radi uspostave ravnopravnih uvjeta za gospodarstvo platformi i „tradicionalno” gospodarstvo koje se ne odvija na internetu” (2). OR poziva na mjere za promicanje socijalnog dijaloga, među ostalim o prekograničnim aspektima rada putem platformi;

36.

smatra da bi socijalni partneri i dalje trebali snositi odgovornost za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života. Mjerama za ostvarenje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao što su obiteljski dopust i programi skrbi za obitelji sa samohranom majkom ili samohranim roditeljem, može se doprinijeti povećanju stope zaposlenosti žena i nataliteta, povećanju razine sigurnosti, zdravlja i dobrobiti te ostvarenju ravnopravnog pristupa žena tržištu rada;

Socijalna zaštita i uključenost

37.

ističe važnost novog instrumenta SURE, kojim se pruža privremena potpora državama članicama za smanjenje rizika od nezaposlenosti u izvanrednim situacijama. Iskustvo stečeno s instrumentom SURE od nacionalne do lokalne razine mora se iskoristiti kada Europska komisija bude sastavljala prijedlog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti kako bi učinak nezaposlenosti na javne financije država članica bio što manji. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi imati jednu od ključnih uloga u provedbi te inicijative;

38.

osobito pozdravlja usmjerenost na promicanje dobrobiti djece i pružanje potpore djeci na njihovom putu do odrasle dobi. Djeci bi programom Garancija za djecu trebalo zajamčiti pristup osnovnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i školovanju do punoljetnosti te osigurati pristojno stanovanje i kvalitetnu prehranu. Posebno je važno da se programom Garancija za djecu osigura zaštita prava najranjivijih skupina djece. Prijedlog o korištenju najmanje 5 % ukupnih rashoda fonda ESF+ u vidu pomoći za izbavljenje djece iz siromaštva osobito je pohvalan. Zaštita prava djece i ulaganje u djecu nisu samo moralna obveza nego i najnužnije ulaganje u održivu budućnost;

39.

uvjeren je da Europska unija može pozitivno utjecati na uvjete rada i okolišne uvjete u trećim zemljama, prije svega sklapanjem ambicioznih trgovinskih sporazuma o tim aspektima. U tom kontekstu podržava ideju da se novom glavnom službeniku za nadzor provedbe trgovinskih pravila povjeri zadaća osiguravanja primjene radnih i ekoloških standarda u trgovinskim sporazumima. Glavni bi se službenik stoga trebao redovito savjetovati sa sindikatima i poslodavcima o kršenju radničkih prava;

40.

dijeli stajalište Komisije o važnosti nastavka aktivne borbe protiv siromaštva. Njezini su ključni aspekti potpora pri traženju zaposlenja, kvalitetna i pristupačna zdravstvena skrb, pristup obrazovanju i osposobljavanju, stanovanje te ispunjenje osnovnih potreba. Zaduženost može također uzrokovati kronično siromaštvo i isključenost. Stoga bi trebalo postrožiti pravila u vezi s promidžbom i nepravednim uvjetima kratkoročnih visokorizičnih potrošačkih kredita. Također bi trebalo provoditi dobre prakse u državama članicama, npr. u području pozajmljivanja među jednakima. Sprečavanje siromaštva zaposlenih osoba poseban je problem koji se može riješiti odgovarajućim plaćama i drugim standardima rada te također kontroliranjem povećanja troškova života, prvenstveno troškova stanovanja u gradovima i središtima u kojima se bilježi velik porast stanovništva. Nacionalni sustavi osiguravanja dohotka i s njima povezane usluge potpore za neaktivne osobe krajnje su sredstvo za jamčenje pristojnih životnih uvjeta. Komisija također posebno ističe nove izazove u vezi s raspodjelom dohotka koje donosi tranzicija na ugljično neutralno gospodarstvo. OR se slaže da je potrebno sagledati uzroke siromaštva i politike kojima se ono može suzbiti te potiče na poduzimanje djelotvornih mjera i strategije za znatno smanjenje siromaštva;

41.

uviđa da starenje predstavlja izazov za održivost sustava, ali ističe da ujedno stvara i prilike za nove gospodarske djelatnosti. Osobe starije životne dobi mogu u znatnoj mjeri doprinijeti gospodarskom rastu kao neovisni i aktivni korisnici usluga i članovi društva. U kontekstu produljenja radnog vijeka važno je koristiti se znanjem starijih radnika i unaprijediti njihove stručne vještine. Zdravo starenje treba poduprijeti mjerama za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i borbu protiv usamljenosti; potrebno je poboljšati i dobrobit na radnom mjestu te opće zdravlje i otpornost u radnom okruženju kako bi se zajamčilo da dulji životni vijek rezultira i duljim radnim vijekom. Jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj i kvalitetnoj dugotrajnoj skrbi neophodno je za pristojan život u starijoj životnoj dobi. Kako bi se odgodila potreba za dugorotrajnom skrbi i skratilo njezino trajanje, mora se unaprijediti funkcionalna sposobnost starijih osoba, a usluge prevencije, baš kao i mjere aktivnog starenja, učiniti dostupnima. Siromaštvo među umirovljenicima mora se spriječiti, a najbolji način da se to učini jest da se svakome osigura odgovarajuća mirovina kojom se jamči pravo da se u starijoj dobi raspolaže sredstvima koja omogućuju dostojan život, uzimajući pritom u obzir znatne razlike u mirovinama muškaraca i žena. U tom će smislu dobro poslužiti izvješće Komisije o učincima demografskih promjena, kao i Zelena knjiga o starenju;

42.

naglašava važnost pristupa pristupačnoj zdravstvenoj skrbi. Ulaganjem u preventivne mjere i pravovremenu zdravstvenu skrb može se ograničiti potrošnja u području zdravstva. Razvojem digitalnih usluga, kao i modelâ novih i integriranih zdravstvenih i socijalnih usluga omogućit će se i troškovno učinkoviti procesi usmjereni na pacijente/korisnike. Jedno od područja u kojem se socijalne i zdravstvene usluge objedinjuju područje je mentalnog zdravlja, u kojem se što ranijim pružanjem usluga općenito sprečava pogoršanje poteškoća i porast troškova. U tom smislu pozdravlja prijedlog Komisije za europski plan za borbu protiv raka. Treba napomenuti i da je antimikrobna otpornost na lijekove jedna od najozbiljnijih prekograničnih prijetnji zdravlju i da EU stoga mora nastaviti djelovati kako bi se smanjila otpornost na antibiotike u državama članicama;

43.

naglašava da je potrebno podržati i zaštititi biološku raznolikost i okoliš jer oni imaju osobit utjecaj na lokalni razvoj područja čija se gospodarstva u većoj mjeri oslanjaju na poljoprivredne djelatnosti te na vrijednosti i izvore koji proizlaze iz biokulture i bioraznolikosti. To je od velike važnosti sa socijalnog stajališta jer izravno utječe na životni standard, zapošljavanje, migracije, razinu obrazovanja i stručnog osposobljavanja te prilike za mlade u tim područjima;

44.

ističe da promicanje dobrobiti ide ruku pod ruku s jačanjem lokalnog i regionalnog identiteta općina, osnaživanjem pojedinaca i zajednica te promicanjem aktivnog uključivanja. Kako bi tranzicija uistinu bila pravedna, građani bi trebali imati jednake mogućnosti sudjelovanja i utjecanja na odluke koje utječu na njih.

Bruxelles, 14. listopada 2020.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https://www.businesseurope.eu/sites/buseur/files/media/reports_and_studies/2020-06-22_agreement_on_digitalisation_-_with_signatures.pdf.

(2) Mišljenje OR-a „Rad na platformama – regulatorni izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini” (OR COR-2019-02655).