P9_TA(2020)0252

Provedba zajedničke trgovinske politike – godišnje izvješće za 2018.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. listopada 2020. o provedbi zajedničke trgovinske politike – godišnje izvješće za 2018. (2019/2197(INI))

(2021/C 395/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. listopada 2019. o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. (COM(2019)0455),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije (SWD(2019)0370) od 14. listopada 2019. priložen Izvješću Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini, 1. siječnja 2018. – 31. prosinca 2018. (COM(2019)0455),

—	uzimajući u obzir dokument Komisije od 14. listopada 2015. naslovljen „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2020. naslovljenu „Program rada Komisije za 2020.: Ambicioznija Unija” (COM(2020)0037),

—	uzimajući u obzir Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024. od 16. srpnja 2019.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike (1),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020)0011),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO): smjernice za budućnost (2),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju od 9. ožujka 2020. pod naslovom „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 25. siječnja 2019. o elektroničkoj trgovini,

—	uzimajući u obzir izjave ministara trgovine skupine G20 od 30. ožujka i 14. svibnja 2020.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu SAD-a i EU-a od 25. srpnja 2018.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu s trilateralnog sastanka ministara trgovine Japana, SAD-a i Europske unije od 14. siječnja 2020.,

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. prosinca 2019. o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama (SWD(2019)0452),

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije od 27. ožujka 2019. o instrumentima trgovinske zaštite (COM(2019)0158),

—	uzimajući u obzir posebno istraživanje Eurobarometra objavljeno u studenom 2019. pod naslovom „Stav Europljana o trgovini i trgovinskoj politici EU-a”,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju o strateškim perspektivama EU-a i Kine, koju su 12. ožujka 2019. usvojile Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (JOIN(2019)0005),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a”, koju su 19. rujna 2018. usvojile Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (JOIN(2018)0031),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. lipnja 2019. o preprekama trgovini i ulaganju,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Koreje (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja (4),

—	uzimajući u obzir rezoluciju koju je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti (5),

—	uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te poglavlje V. glavu II. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao i članak 218. UFEU-a,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015. (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima (7),

—	uzimajući u obzir strategiju Komisije o rodnoj ravnopravnosti iz ožujka 2020.,

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije o sustavu općih carinskih povlastica za razdoblje od 2018. do 2019. (8),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2018. naslovljenu „Jedinstveno tržište u svijetu koji se mijenja: Iznimna prednost koja zahtijeva obnovljeni politički angažman” (COM(2018)0772),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0160/2020),

budući da je rezolucija Parlamenta od 30. svibnja 2018. o provedbi zajedničke trgovinske politike dobila široku potporu za svoj pristup kojim se prednost daje predvidljivom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima i vrijednostima; budući da je zbog novih događaja od 2018., prije svega provedbe trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade i nedavnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 na trgovinu, potrebno temeljito ažurirati prethodno izvješće;

budući da je EU vodeća svjetska trgovinska sila i najveći trgovinski blok te važan pokretač gospodarskog boljitka; budući da je također najveći trgovac gotovim proizvodima i uslugama; budući da je prema najnovijim pokazateljima izvoz robe iz EU-a 2019. porastao na 2 132,3 milijarde EUR, što je povećanje od 3,5 % u odnosu na prethodnu godinu; budući da su, unatoč trenutačnim globalnim izazovima, glavni trgovinski partneri EU-a SAD i Kina; budući da je između 2007. i 2017. globalni BDP porastao za više od 70 %; budući da je, ako se usporedi povećanje EU-a od 17 % s podacima za zemlje kao što su SAD (60 %), Indija (80 %) i Kina (315 %), jasno da EU zaostaje u globalnoj konkurentnosti;

budući da je Komisija 14. listopada 2019. objavila svoje treće izvješće o provedbi sporazumâ EU-a o slobodnoj trgovini, iz kojeg je vidljivo da je 2018. godine 33 % izvoza EU-a i 29 % uvoza EU-a činila trgovina s partnerima u slobodnoj trgovini; budući da je EU 2018. godine imao trgovinski suficit od 84,6 milijardi EUR s partnerima u slobodnoj trgovini, u usporedbi s ukupnim trgovinskim deficitom od 24,6 milijardi EUR; budući da je prema nedavnom izvješću Komisije izvoz u EU iz zemalja u razvoju na temelju posebnih trgovinskih povlastica (OSP) porastao za 16,2 % od 2016. do 2018., uz povećanje vrijednosti sa 158 milijardi EUR 2016. na 183,6 milijardi EUR 2018.; budući da se očekuje da će 2020. zbog posljedica bolesti COVID-19 smanjenje svjetske trgovine iznositi između 13 % i 32 %; budući da se očekuje da će se izvoz robe i usluga izvan EU-27 smanjiti za 9,2 %, a uvoz izvan EU-27 za 8,8 %, dok MMF očekuje da će se BDP EU-a smanjiti za 7,5 %;

budući da je zajednička trgovinska politika u isključivoj nadležnosti Unije te je provode Komisija, Vijeće i Parlament, što zahtijeva da Unija nastupa jedinstveno u trgovinskim pitanjima s Komisijom kao svojim pregovaračem; budući da je Komisija 2015. godina donijela komunikaciju naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”; budući da je Komisija pokrenula reviziju trgovinske politike u cilju poboljšanja trgovinskih instrumenata nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19;

budući da se člankom 207. Ugovora o funkcioniranju EU-a i člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji propisuje da se zajednička trgovinska politika provodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije, uključujući promicanje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i održivog razvoja; budući da je Komisija u prosincu 2019. donijela europski zeleni plan kojim se predviđa da sve mjere i politike EU-a moraju doprinijeti njegovim ciljevima;

F.	budući da trgovinska i ulagačka politika EU-a također pruža ulagačima pristup tržištu i zaštitu ulaganja zahvaljujući pravnoj sigurnosti te stabilnom, predvidljivom i propisno reguliranom okruženju u kojem mogu obavljati svoje gospodarske djelatnosti;

budući da najnoviji podaci Eurobarometra pokazuju da oko 60 % građana EU-a smatra da im međunarodna trgovina donosi koristi; budući da je dio javnosti izrazito informiran o trgovinskoj politici i trgovinskim sporazumima; budući da polovica ispitanika smatra da bi prioriteti trgovinske politike EU-a trebali biti otvaranje radnih mjesta u EU-u i zaštita okolišnih i zdravstvenih standarda; budući da Komisija i države članice moraju nastaviti razvijati odgovarajuću komunikacijsku strategiju o trgovinskoj politici i trgovinskim sporazumima u cilju suzbijanja lažnih vijesti o trgovini i prenositi što je moguće više informacija, pri čemu se trebaju usmjeriti na određene dionike i podizati svijest gospodarskih subjekata o trgovinskim sporazumima;

budući da bi zajednička trgovinska politika, koja se sastoji od trgovinskih sporazuma i zakonodavnih mjera, trebala služiti cilju stvaranja stabilnog, predvidljivog i pravednog trgovinskog okruženja u kojem poduzeća iz EU-a mogu napredovati i u kojem se naglašavaju interesi građana EU-a, te bi trebala osigurati da EU i dalje štiti svoj postojeći socijalni i regulatorni model te pritom koristi trgovinsku politiku za promicanje svojih vrijednosti diljem svijeta; budući da bi EU trebao uložiti više napora u promicanje poštenog tržišnog natjecanja, jamčenje jednakih uvjeta i rješavanje spornih pitanja suvremene trgovine; budući da ispunjenje tih ciljeva iziskuje dobru usmjerenost trgovinske politike Unije te njezinu cjelovitu i učinkovitu provedbu i nadzor koji se trebaju odvijati na pravedniji i transparentniji način; budući da trgovinski sporazumi EU-a trebaju predstavljati priliku za rast zahvaljujući pristupu tržištu i uklanjanju trgovinskih prepreka; budući da je od ključne važnosti da se pregovori vode u duhu obostrane koristi kako bi se suzbile nepoštene trgovinske prakse i osiguralo poštovanje pravila i normi EU-a;

budući da je 30. travnja 2020. godine EU, zajedno s 18 članica WTO-a, službeno obavijestio WTO o „Višestranom privremenom sporazumu o arbitraži u žalbenom postupku”; budući da ta obavijest označava početak primjene tog sporazuma u sporovima između članica WTO-a koje u njemu sudjeluju, imajući u vidu zastoj u radu Žalbenog tijela;

budući da je izbijanje bolesti COVID-19 uzrokovalo višedimenzionalnu krizu s dugoročnim posljedicama i razotkrilo nedostatak otpornosti globalnih vrijednosnih lanaca za određene ključne proizvode, uključujući medicinsku opremu i uređaje; budući da je kriza ukazala na potrebu za snažnijim i otpornijim proizvodnim lancima, kao i na potrebu za ulaganjem u strateška područja kako bi se povećala otpornost opskrbnih lanaca EU-a; budući da znanstveno utemeljena izvješća upućuju na sve veće rizike od izbijanja pandemija u svijetu kao i pojava povezanih s klimatskim promjenama koje utječu na međunarodne odnose; budući da su se ministri trgovine skupine G-20 obvezali na ublažavanje učinaka bolesti COVID-19 na međunarodnu trgovinu i ulaganja time što će nastaviti surađivati na stvaranju slobodnog, pravednog, nediskriminirajućeg, transparentnog, predvidljivog i stabilnog okruženja za trgovinu i ulaganja te održavati naša tržišta otvorenima kako bi se osigurao stalan prekogranični protok ključnih medicinskih potrepština i opreme, ključnih poljoprivrednih proizvoda te drugih ključnih proizvoda i usluga;

budući da je 14. ožujka 2020. Komisija donijela Provedbenu uredbu (EU) 2020/402 (9) u okviru hitnog postupka kako bi za izvoz osobne zaštitne opreme postalo obvezno izdavanje izvozne dozvole u skladu s Uredbom (EU) 2015/479, kao privremena mjera kojom se pomaže EU-u da se suoči s porastom potražnje i pripremi svoj operativni kapacitet za pomoć trećim zemljama;

L.	budući da je EU dovršio pregovore o sveobuhvatnim sporazumima kojima se uređuju trgovinski odnosi s gotovo svim državama Latinske Amerike i Kariba, osim s Bolivijom, Kubom i Venezuelom;

budući da je Parlament 2015. (10) naglasio potrebu za rodnom perspektivom u međunarodnoj trgovinskoj politici EU-a, a 2018. (11) potrebu za rodnom ravnopravnošću u trgovinskim sporazumima; budući da 36 milijuna radnih mjesta u EU-u, od kojih 13,7 milijuna pripada ženama, ovisi o izvozu u zemlje izvan EU-a; budući da su žene uglavnom nedovoljno zastupljene u trgovini izvan EU-a u poljoprivrednom i proizvodnom sektoru; budući da samo jednu petinu izvoznih poduzeća u EU-u vode žene (tj. u njihovu su vlasništvu i/ili pod upravom), dok žene istovremeno čine 30 % ili manje ukupne radne snage u izvoznom sektoru;

budući da mnoge zemlje nameću carine na medicinske proizvode, uključujući monitore pacijenata, dijagnostičku opremu i uobičajene lijekove kao što su antibiotici, lijekovi protiv bolova ili inzulin, a gotovo sve zemlje naplaćuju uvozne carine na sapun; budući da su carine dodatno pogoršane odlukom SAD-a da uvede dodatne carine na ukupni uvoz iz Kine, čija je vrijednost 370 milijardi USD, što uključuje i neke aspekte osobne zaštitne opreme;

budući da znanstveno utemeljena izvješća upućuju na sve veće rizike od izbijanja pandemija u svijetu i pojava povezanih s klimatskim promjenama koje utječu na međunarodne odnose te zaključuju da je potrebno temeljito reformirati naše gospodarske modele, posebno u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom;

Globalni kontekst

konstatira da su se važni aspekti globalnog konteksta promijenili i postali nepredvidivi, pri čemu u posljednje dvije godine dolazi do napetosti; ponavlja da i dalje podupire otvoren, slobodan predvidiv i pravedan multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima i koji je potrebno očuvati i promicati; ističe da je unatoč teškoj globalnoj gospodarskoj klimi EU zabilježio višak od 84,6 milijardi EUR (u 2018.) u trgovini robom sa svojim trgovinskim partnerima, u usporedbi sa svojim ukupnim trgovinskim deficitom s ostatkom svijeta od oko 24,6 milijardi EUR; podsjeća da se izvozom u zemlje izvan EU-a podupire više od 36 milijuna radnih mjesta;

konstatira da je, otkad je Komisija 2015. donijela svoju najnoviju trgovinsku strategiju pod nazivom „Trgovina za sve”, EU sklopio i počeo primjenjivati niz novih trgovinskih sporazuma, među kojima su Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA), Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana te sporazumi o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura te EU-a i Vijetnama;

ustraje u tome da se u suočavanju s novim izazovima diljem svijeta, povećanju konkurentnosti industrije EU-a te poticanju gospodarskog rasta u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, trgovinskom strategijom EU-a moraju nastaviti promicati interesi i vrijednosti EU-a; stoga smatra da ambiciozan multilateralni, plurilateralni i bilateralni program, sklapanje trgovinskih sporazuma koji su pravedni i plodonosni za obje strane, jamčenje strogog reciprociteta i poštovanje visokih europskih normi i standarda u osjetljivim sektorima, ljudska prava i njihova učinkovita zaštita, uklanjanje neopravdanih trgovinskih prepreka i, prema potrebi, upotreba instrumenata trgovinske zaštite predstavljaju najbolji način za povećanje konkurentnosti EU-a u globaliziranom svijetu;

naglašava da su naši odnosi s drugim dvjema trgovinskim velesilama, Kinom i SAD-om, s kojima ostvarujemo otprilike 30 % svojih trgovinskih razmjena, ključni za poticanje trgovinske politike EU-a; međutim, ustraje u tome da bi EU trebao ojačati svoje odnose s drugim dijelovima svijeta, diversificirati i poboljšati svoje trgovinske odnose sa svim partnerima, uključujući zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje, te raditi na multipolarnom svjetskom poretku; ističe da je potrebno izbjeći prekomjernu ovisnost gospodarstva EU-a o lancima opskrbe nekolicine glavnih trgovinskih partnera;

ističe da je potrebno poboljšati razmjenu informacija među državama članicama; poziva na daljnju razmjenu dobrih praksi, kako među državama članicama tako i između država članica i Komisije, u cilju postizanja sinergija i poboljšanja rezultata; u tom pogledu također naglašava potrebu za poboljšanjem strategija ocjenjivanja sporazuma te smatra da bi Komisija trebala osigurati bolju procjenu učinka za svaki trgovinski sporazum, koju bi neovisna tijela trebala pravodobno provesti;

pozdravlja povećanje transparentnosti u trgovinskoj politici; pozdravlja odluku Vijeća da se 19. prosinca 2019. objavi mandat za pregovore o sporazumima o gospodarskom partnerstvu s regijom AKP-a; izražava zadovoljstvo nedavnim naporima koje je nova Komisija uložila u redovitije izvješćivanje Parlamenta o trenutačnom stanju pregovora koji su u tijeku, čime bi rad Komisije postao transparentniji, primjerice, stavljanje na raspolaganje detaljnih izvješća o posebnim odborima osnovanima u okviru CETA-e i sporazuma s Južnom Korejom;

naglašava da Komisija i države članice moraju raditi na boljoj komunikacijskoj strategiji kad je riječ o trgovinskoj politici EU-a i podizanju razine osviještenosti u cilju učinkovite suradnje s društvom i dionicima; podsjeća da planovi pružaju priliku Komisiji da iznese i objasni razloge za određenu inicijativu i njezine ciljeve, kao i da surađuje s društvom i dionicima te da dobije povratne informacije; smatra da bi Komisija trebala zajamčiti potpunu transparentnost planova i drugih aktivnosti savjetovanja kako bi se maksimalno povećao njihov učinak i zajamčila uključenost dionika;

izražava žaljenje zbog ozbiljnih posljedica virusa COVID-19 i posljedične ekonomske blokade kad je riječ o globalnoj trgovini, pri čemu su smanjeni i uvoz u EU i izvoz iz njega, a lanci vrijednosti prekinuti i zaustavljeni; ističe da EU mora izvući pouke iz aktualne pandemije kako bi se smanjila njegova osjetljivost, posebno u određenim strateškim sektorima; smatra da EU i njegove države članice trebaju brzo djelovati kako bi se trgovinska politika iskoristila kao sredstvo za oporavak globalnog gospodarstva i ublažavanje recesije; čvrsto smatra da EU mora poboljšati svoju otvorenu stratešku autonomiju, pri čemu u vrijeme krize mora osigurati trgovinu utemeljenu na pravilima, mora izbjeći mjere kojima se ograničava i/ili narušava trgovina, te ne pristati na slične mjere iz trećih zemalja, što bi sve trebalo uključiti u reviziju trgovinske politike;

poziva na napredak u trenutačnim pregovorima, a posebno na obnovu pregovora o brzom sklapanju plurilateralnog sporazuma o slobodnom prometu medicinske opreme; snažno potiče sve zemlje da se pridruže Sporazumu WTO-a o ukidanju carina u farmaceutskoj industriji (nulta stopa) te smatra da se njezino područje primjene treba proširiti na sve farmaceutske i medicinske proizvode kako bi se osigurala prekogranična trgovina diljem svijeta; poziva članice WTO-a da tu temu učine prioritetom na dnevnom redu sljedećeg ministarskog sastanka WTO-a, uzimajući u obzir trgovinske sporazume kao načine da se poduzećima pomogne u diversifikaciji izvora;

10.

naglašava da EU mora osigurati otvorene trgovinske tokove i održive globalne vrijednosne lance te se stoga mora suzdržati od ograničenja izvoza proizvoda kao što je osobna zaštitna oprema, za koju EU ovisi o trgovinskim partnerima u trećim zemljama; potiče države članice koje ograničavaju protok ključne robe na unutarnjem tržištu da odmah ukinu ograničenja izvoza te poziva Komisiju da primijeni nultu toleranciju na takva kršenja pravila jedinstvenog tržišta; smatra da EU mora pažljivo procijeniti i utvrditi ključne sektore i društvene osjetljive točke u kojima Unija mora osigurati svoju opskrbu proizvodima, te mora tražiti učinkovite i razmjerne pravne lijekove u trgovinskoj politici;

11.

izražava žaljenje zbog ekonomskih gubitaka uslijed poremećaja međunarodne trgovine i globalnih vrijednosnih lanaca uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, koji mogu imati vrlo ozbiljan utjecaj na zemlje u razvoju; poziva Komisiju da osigura da njezine trgovinske odredbe sa zemljama u razvoju podržavaju pristup lijekovima i medicinskoj opremi;

12.

naglašava potrebu da se pruži pomoć ruralnim i obalnim proizvođačima da se prilagode kriznim tržišnim uvjetima do kojih je došlo zbog izbijanja bolesti COVID-19 i da osmisle brzu strategiju prilagodbe i otpornosti na koronavirus kako bi održali razine prihoda za osnovne životne troškove, istovremeno osiguravajući održivo upravljanje poljoprivrednim, šumarskim i morskim ekosustavima, kao i ekosustavima bogatim biološkom raznolikošću;

WTO i plurilateralna suradnja

13.

naglašava da je ovo ključan trenutak za promicanje otvorenog, pravednog, uravnoteženog i održivog multilateralizma utemeljenog na vrijednostima te za poticanje globalnog trgovinskog sustava; izražava duboko žaljenje zbog zastoja u kojem se našao WTO, koji zahtijeva aktivne korake i predanost svih članica WTO-a; ponavlja da je i dalje predan obrani multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima;

14.

naglašava primarnu političku i gospodarsku važnost multilateralnog sustava te poziva međunarodne trgovinske partnere da rade na postizanju dobrog funkcioniranja sustava za rješavanje sporova u WTO-u te da nastave s ambicioznom reformom koju predvodi EU; u tom pogledu potiče Komisiju da pregovara o novim pravilima za borbu protiv pojava koje narušavaju trgovinu, a odnose se na netržišne politike i prakse, poduzeća u državnom vlasništvu i industrijske subvencije koje dovode do prekapacitiranosti, prisilnih politika i praksi prijenosa tehnologije te krađe intelektualnog vlasništva; potiče članice WTO-a da na ministarskoj konferenciji planiranoj za 2021. postignu ambiciozan i uravnotežen sporazum o dugotrajnom pitanju subvencija za ribarstvo i pošalju jasnu poruku da WTO još uvijek može izvršiti svoju pregovaračku funkciju;

15.

pozdravlja višestrani privremeni sporazum o arbitraži u žalbenom postupku (MPIA), novi sustav koji će EU-u, zajedno s drugim članicama WTO-a koje sudjeluju u njemu, omogućiti prevladavanje trenutačnog zastoja u radu Žalbenog tijela WTO-a i omogućiti članicama sudionicama da očuvaju funkcionalan dvostupanjski sustav rješavanja sporova u WTO-u u slučaju da dođe do sporova među njima;

16.

konstatira napredak postignut tijekom tekućih sektorskih i plurilateralnih pregovora, posebno o domaćim propisima o uslugama, e-trgovini i olakšavanju ulaganja; naglašava da se ti sektorski pregovori temelje na zajedničkoj komunikaciji te bi se trebali voditi u cilju postizanja međusektorskog konsenzusa svih sudionika;

17.

pozdravlja napredak postignut u pregovorima o multilateralnom sudu za ulaganja; napominje da bi sustav međunarodnog suda trebao biti stepenica prema uspostavi multilateralnog suda za ulaganja; izražava žaljenje zbog iznimno sporog napretka država članica u ukidanju bilateralnih ugovora o ulaganjima unutar EU-a te potiče Komisiju da po potrebi poduzme mjere;

18.

izražava snažnu potporu aktualnoj trilateralnoj suradnji EU-a, SAD-a i Japana u pogledu ograničavanja praksi kojima se narušava tržište diljem svijeta; u tom pogledu pozdravlja zajedničku izjavu od 14. siječnja 2020. o industrijskim subvencijama;

Sjedinjene Američke Države

19.

izražava duboko žaljenje zbog nagle promjene smjera u trgovinskoj politici SAD-a tijekom protekle tri godine te izražava zabrinutost zbog povećanja jednostranih trgovinskih mjera i protekcionističkih mjera, uključujući nedavne odluke Ministarstva trgovine SAD-a o pokretanju daljnjih istraga u skladu s odjeljkom 232.; izražava žaljenje zbog činjenice da je 4. studenog 2019. SAD podnio službenu obavijest o povlačenju iz Pariškog sporazuma te podsjeća da bi zajednička trgovinska politika EU-a trebala doprinijeti realizaciji tog sporazuma; naglašava važnost ponovnog pokretanja pregovora između EU-a i SAD-a kako bi se riješili aktualni problemi, uključujući sporove; naglašava da je važno da poljoprivreda ostane izvan temi pregovora, kao i da se zajamče odgovarajući nadzor i zaštita sektora ribarstva;

20.

podsjeća da bi EU trebao nastaviti surađivati s SAD-om kao partnerom s kojim mora pronaći rješenja za trgovinska pitanja od zajedničkog interesa te za prijetnje i trgovinske napetosti, uključujući izvanteritorijalnu primjenu zakona koje je donio SAD, a koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom; naglašava da bi EU trebao nastaviti ulagati napore u ponovnu uspostavu uzajamnog povjerenja i bliskih trgovinskih odnosa, osiguravajući pritom poštovanje europskih standarda; smatra da bi se ograničeni trgovinski sporazum s SAD-om mogao smatrati važnim korakom;

21.

poziva Komisiju da zajedno sa svojim partnerima u SAD-u pronađe načine za smirivanje napetosti u transatlantskoj trgovini, uključujući pronalazak kompromisnog rješenja s SAD-om o pitanju subvencija za civilne zrakoplove, posebno u pogledu aktualnog spora između Airbusa i Boeinga, te postizanje dogovora o ukidanju nezakonito uvedenih američkih carina na čelik i aluminij, kao i nezakonitih subvencija i antidampinških mjera za poljoprivredno-prehrambene proizvode, uključujući zrele masline; potiče Komisiju da uloži više napora u koordiniran i jedinstven odgovor EU-a; pozdravlja pregovore između EU-a i SAD-a o uzajamnom prihvaćanju rezultata ocjenjivanja sukladnosti; potiče Komisiju da ubrza suradnju u drugim područjima od zajedničkog interesa, kao što su standardi i druge necarinske prepreke, kako bi se olakšala trgovina te smanjile birokratske prepreke i troškovi;

22.

izražava žaljenje zbog toga što aktualne vlasti razmatraju povlačenje iz Općeg sporazuma o javnoj nabavi; potiče vlasti da ostanu stranka tog sporazuma;

Kina

23.

konstatira da Kina predstavlja tržište mogućnosti zbog svoje veličine i rasta, s obzirom da je drugi trgovinski partner EU-a po veličini, no da postoje mnoge prepreke za poduzeća iz EU-a kad je riječ o pristupu tom tržištu i poslovanju na njemu, i to zbog prirode kineskog gospodarstva, koje država vodi i subvencionira, a poduzeća u državnom vlasništvu imaju koristi od ekskluzivnog ili dominantnog pristupa tržištu; osuđuje sve vrste diskriminatornih mjera s kojima se u Kini suočavaju poduzeća iz EU-a; smatra da bi pošteno tržišno natjecanje između poduzeća iz EU-a i Kine dovelo do više mogućnosti i inovacija, te poziva Komisiju da kontinuirano prati stalne slučajeve diskriminacije i surađuje s kineskim vlastima kako bi se iskorijenila takva praksa i prepreke; prima na znanje da je Kina u svibnju 2019. povukla pritužbu WTO-u koju je podnijela zbog netržišnog tretmana EU-a u kontekstu antidampinških mjera; pozdravlja ishod spora između EU-a i Kine, koji označava kraj statusa Kine kao tržišnog gospodarstva, u skladu sa stajalištem Parlamenta iz svibnja 2016. (12);

24.

pozdravlja činjenicu da su 6. studenog 2019. zaključeni pregovori o sporazumu o oznakama zemljopisnog podrijetla između EU-a i Kine, što smatra pozitivnim korakom prema zaštiti proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla EU-a u Kini, te poziva na njegovu brzu ratifikaciju, kao i na ažurirano zakonodavstvo i snažniju provedbu; ustraje u tome da se taj sporazum o oznakama zemljopisnog podrijetla ne smije kršiti u okviru prve faze trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine; poziva Komisiju da prati stanje u pogledu pristupa tržištu za europske proizvode tijekom provedbe tog sporazuma; konstatira da je, prema najnovijem izvješću o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva, više od 80 % zapljena krivotvorene i piratske robe odnosi na robu podrijetlom iz Kine, što je bio slučaj i 2018. i 2019.; poziva Komisiju da istraži dodatne alate za rješavanje tih pitanja i da zajamči potpunu zaštitu prava intelektualnog vlasništva;

25.

potiče Komisiju da zaključi pregovore o ambicioznom sporazumu o ulaganjima s Kinom, s učinkovitim poglavljem o trgovini i održivom razvoju, kojim bi se uklonile sve prepreke otvorenosti tržišta u Kini; raduje se zaključivanju pregovora do kraja 2020., kako je dogovoreno na sastanku na vrhu EU-a i Kine 2019.; međutim, smatra da bi sadržaj sporazuma trebao imati prednost u odnosu na brzinu njegova sklapanja;

26.

izražava zgražanje izvješćem Australskog instituta za stratešku politiku objavljenim u veljači 2020., u kojemu se iznose dokazi za eksploataciju ujgurskih radnika u kineskim tvornicama, uključujući u tvornicama koje sudjeluju u vrijednosnim lancima poduzeća iz EU-a; izražava duboku zabrinutost zbog zabilježenih učinaka inicijative „Jedan pojas, jedan put” na ljudska prava u Kini i Pakistanu; poziva Komisiju da iskoristi sva dostupna sredstva kako bi stala na kraj eksploataciji Ujgura; poziva europska poduzeća da prestanu s bilo kakvim oblikom uključenosti u kršenja ljudskih prava u Kini; ustraje u tome da se prisilni rad Ujgura mora isključiti iz opskrbnih lanaca proizvoda koji se uvoze na jedinstveno tržište;

Novo partnerstvo s Afrikom

27.

pozdravlja objavu Zajedničke komunikacije za sveobuhvatnu strategiju EU-a i Afrike; poziva EU da više surađuje s afričkim zemljama kako bi se uspostavilo učinkovito i čvrsto partnerstvo, u skladu s trgovinskim aspektima strategije razvoja Afrike do 2063., čime bi se promicali održivi gospodarski razvoj, rast i sigurnost opskrbe hranom na afričkom kontinentu; naglašava da brojke iz nedavnog izvješća od 10. veljače 2020. o općem sustavu povlastica (OSP) za razdoblje 2018. – 2019. pokazuju povećanje stope korištenja povlastica u zemljama korisnicama programa; poziva Komisiju da poveća svoju tehničku i gospodarsku potporu putem mjera pomoći za trgovinu između EU-a i afričkih zemalja, kao i među afričkim zemljama; u tom kontekstu napominje da bi pomoć za trgovinu trebala biti ključna sastavnica trgovinskih odnosa s Afrikom nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19;

28.

pozdravlja napredak postignut u pogledu provedbe kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi (ACFTA), čiji je cilj stvoriti jedinstveno kontinentalno tržište robe i usluga sa slobodnim kretanjem ljudi i ulaganja; pozdravlja potporu EU-a osnivanju novog trgovinskog opservatorija Afričke unije; poziva na stalnu potporu EU-a kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi (ACFTA) u skladu sa Savezom Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta; poziva na pravilnu provedbu i produbljivanje postojećih sporazuma o gospodarskom partnerstvu u cilju poticanja trgovine i ulaganja; pozdravlja stupanje na snagu sporazuma o gospodarskom partnerstvu sa zemljama istočne i južne Afrike te Južnoafričkom razvojnom zajednicom (SADC), kao i privremeni sporazum o gospodarskom partnerstvu s Ganom i Côte d’Ivoireom, te izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u ratifikaciji preostalih regionalnih sporazuma o gospodarskom partnerstvu; izražava potporu viziji iznesenoj u govoru o stanju Unije 2018. o trgovinskom sporazumu između kontinenata koji bi trebao biti gospodarsko partnerstvo među jednakima, čime bi se ostvarile obostrane koristi i doprinijelo unaprjeđenju ciljeva održivog razvoja te podupiranju razvoja konkurentnih lokalnih i regionalnih vrijednosnih lanaca i otpornih fiskalnih sustava;

29.

štoviše, naglašava važnost zajedničkog praćenja sporazuma o gospodarskom partnerstvu uz podršku lokalnih partnera i organizacija civilnog društva; poziva Komisiju da izvrši dubinsku analizu postojećih sporazuma o gospodarskom partnerstvu u pogledu pitanja poput lokalnih gospodarstava, tržišta rada, gubitka biološke raznolikosti, krčenja šuma i jagme za zemljištem kako bi utvrdila jesu li potrebne promjene;

Zemlje u razvoju

30.

naglašava da trgovina može biti važan alat za postizanje ciljeva održivog razvoja jer doprinosi smanjenju siromaštva; u tu svrhu ističe da je potrebno usredotočiti se na uzajamno korisne sporazume o slobodnoj trgovini, diversifikaciju izvoza, dodavanje vrijednosti te mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; ističe da je EU posvećen snažnoj, učinkovitoj i vjerodostojnoj trgovinskoj politici kao temelju za pravedan i otvoren multilateralni i uključivi trgovinski sustav koji se temelji na pravilima i uspostavlja ravnopravne uvjete u interesu svih zemalja, među ostalim zemalja u razvoju, što je ključno za njihovu daljnju integraciju u globalne vrijednosne lance; podsjeća da bi trgovinska i razvojna politika EU-a trebala doprinijeti regionalnoj integraciji i uključivanju zemalja u razvoju u globalne vrijednosne lance, kao i njihovom usponu unutar njih;

31.

ističe da su zemlje u razvoju najpogođenije fenomenom utaje poreza, što ih lišava milijardi eura javnih prihoda svake godine; poziva da se u trgovinske sporazume sa zemljama u razvoju uključe odredbe za pomoć u borbi protiv nezakonitih financijskih tokova i utaje poreza korporacija i multinacionalnih poduzeća, a u cilju osiguranja plaćanja poreza ondje gdje se stvaraju profit i stvarne ekonomske vrijednosti te uklanjanja smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

Japan, Singapur i Vijetnam

32.

pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana od 1. veljače 2019. i napominje da se, prema prvim podacima nakon godinu dana provedbe (13), izvoz iz EU-a u Japan povećao za 6,6 % u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine;

33.

pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o trgovini između EU-a i Singapura od 21. studenoga 2019.; pozdravlja napredak u provedbi sporazuma između EU-a i Vijetnama i poziva na daljnji brz napredak, posebno u uspostavi zajedničkih institucija i ratifikaciji preostalih temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada kao i obveza u vezi s ljudskim pravima, pri čemu poziva Komisiju da osigura njihovu konkretnu provedbu u suradnji s ESVD-om; poziva države članice da nastave s ratifikacijom Sporazuma o zaštiti ulaganja između EU-a i Vijetnama kako bi, zajedno sa Sporazumom o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama, mogao što prije stupiti na snagu; napominje da je 2018. vrijednost izvoza robe EU-a u Vijetnam iznosila 13,8 milijardi EUR te ističe da će se sporazumima o slobodnoj trgovini koji se temelje na pravilima i sporazumima o zaštiti ulaganja osigurati predvidljivost i vladavina prava za ulagače, kao i pozitivno povećati izvoz u oba smjera te stvoriti stabilnost i povjerenje za mala i srednja poduzeća; smatra da su ti sporazumi korak prema sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini s cijelim područjem koje obuhvaća Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN);

34.

naglašava da se navedenim trima sporazumima učvršćuje strateška dinamika Europske unije u ključnom području svijeta koje karakterizira brz rast stanovništva i prihoda, uz znatne mogućnosti za naše subjekte; nadalje, smatra da bi EU svojom većom prisutnošću mogao stvoriti alternativu dominaciji Kine na tom području;

Latinska Amerika i Karibi

35.

ističe važnost jačanja uzajamno korisnih trgovinskih i političkih odnosa s Latinskom Amerikom; podsjeća da Europska unija i Latinska Amerika održavaju blisku suradnju na temelju svojih povijesnih, kulturnih i gospodarskih veza, pri čemu su Latinska Amerika i Karibi peti po veličini trgovinski partner EU-a; smatra da je prisutnost EU-a u regiji ključna za jačanje suradnje koja se temelji na zajedničkim vrijednostima, kao i za ostvarivanje politike vanjskog djelovanja EU-a, posebice u smislu jačanja multilateralnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima; poziva Komisiju da pojasni svoju namjeru u vezi s budućim trgovinskim sporazumima i sporazumima o pridruživanju kad je riječ o pitanju podjele teksta;

36.

naglašava važnost nedavno zaključene modernizacije Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Meksika i sklapanja Sporazuma o pridruživanju s Mercosurom jer oba sporazuma imaju potencijal za produbljivanje našeg strateškog partnerstva s Latinskom Amerikom, stvaranje dodatnih prilika u našim trgovinskim odnosima s tim zemljama i doprinos diversifikaciji opskrbnih lanaca za europsko gospodarstvo; smatra da Sporazum o pridruživanju između EU-a i Mercosura predstavlja najveći sporazum između dvaju blokova te vrste te ima potencijal za stvaranje obostrano korisnog otvorenog tržišta koje obuhvaća otprilike 800 milijuna građana; ističe da se tim sporazumom, kao i svim trgovinskim sporazumima EU-a, moraju zajamčiti pošteno tržišno natjecanje i poštovanje europskih proizvodnih standarda i metoda; ističe da taj sporazum sadrži obvezujuće poglavlje o održivom razvoju koje se mora primjenjivati, provesti i u potpunosti ocijeniti, kao i konkretne obveze u pogledu radničkih prava i zaštite okoliša, uključujući provedbu Pariškog klimatskog sporazuma i relevantnih provedbenih pravila; naglašava da se Sporazum između EU-a i Mercosura ne može ratificirati u sadašnjem obliku;

37.

čvrsto smatra da će modernizacija Sporazuma o pridruživanju s Čileom doprinijeti daljnjem povećanju prisutnosti EU-a u široj regiji i promicanju međunarodnog trgovinskog programa utemeljenog na održivom razvoju, većoj zaštiti standarda u pogledu okoliša i rada te poštovanju ljudskih prava; poziva Komisiju da osigura da se u aktualnim pregovorima ta načela provedu u djelo i da se dogovor postigne na vrijeme;

Aktualni pregovori o sporazumima o slobodnoj trgovini

38.

poziva na ambiciozan plan pregovora o aktualnim sporazumima o slobodnoj trgovini, posebno s Australijom i Novim Zelandom, Tunisom, Marokom i Indonezijom, te u skladu sa zelenim planom, vodeći računa o osjetljivoj prirodi određenih poljoprivrednih proizvoda kao što su govedina, ovčje meso, mliječni proizvodi i voće; ponavlja svoj poziv na brzo otvaranje pregovora o ulaganjima s Tajvanom te poziva Komisiju da pokrene pripremne radnje;

39.

zauzima pragmatičan pristup pitanju trgovinskih odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, koji bi trebali biti sveobuhvatni i ambiciozni, usmjereni na nulte stope carine i nulte kvote, te bi se trebali temeljiti na načelima u pogledu trgovine, ulaganja i konkurentnosti utvrđenima u preporuci od 18. lipnja 2020. o pregovorima o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (14); napominje da se u Političkoj izjavi od 17. listopada 2019., koju podržava Ujedinjena Kraljevina, navodi da će se buduće gospodarsko partnerstvo temeljiti na odredbama kojima se osiguravaju jednaki uvjeti za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje, osobito ako do kraja 2020. ne dođe do dogovora; ističe da su države članice EU-a neto izvoznici u Ujedinjenu Kraljevinu i da pronalazak rješenja koje zadovoljava obje strane mora biti prioritet kako bi se zajamčilo poštovanje i zaštita interesa izvoznika i ulagača iz EU-a; poziva Komisiju da poveća konkurentnost kompanija te malih i srednjih poduzeća iz EU-a;

40.

potiče Komisiju da iskoristi zamah koji je posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine za racionalizaciju politika EU-a, smanjenje birokracije i povećanje konkurentnosti kompanija te malih i srednjih poduzeća iz EU-a; naglašava da bi cilj sporazuma o slobodnoj trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom trebao biti omogućavanje najbližeg mogućeg pristupa tržištu i olakšavanje trgovine kako bi se poremećaji na tržištu sveli na najmanju moguću mjeru te osigurali ravnopravni uvjeti;

Provedba sporazumâ o slobodnoj trgovini

41.

prima na znanje rezultat predstavljen u izvješću Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini, posebno s Južnom Korejom, srednjom Amerikom / Latinskom Amerikom, Kanadom i istočnim partnerima; naglašava da trgovinski sporazumi EU-a u većini slučajeva imaju pozitivne rezultate u postizanju svojeg primarnog cilja, a to je stvaranje znatnih mogućnosti za izvoznike iz EU-a na trgovinskim tržištima trećih zemalja; međutim, ističe da procjene Komisije upućuju na povećani negativni gospodarski učinak prepreka trgovini i ulaganjima kao rezultat protekcionističkog trenda; poziva Komisiju da nastavi provoditi ex post procjene učinka trgovinskih sporazuma na naše gospodarstvo, među ostalim na održivost;

42.

potiče Komisiju da stalno traži načine za poboljšanje trgovinskih odnosa i daljnje produbljivanje gospodarske integracije sa zemljama Istočnog partnerstva, osobito u slučaju triju pridruženih zemalja;

43.

podsjeća na pozitivne pomake u pogledu trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade (CETA); napominje da je tijekom prve pune kalendarske godine provedbe bilateralna trgovina robom, uključujući poljoprivredno-prehrambene proizvode, porasla za 10,3 % u odnosu na prosjek prethodne tri godine; podsjeća da je trgovinski suficit EU-a s Kanadom porastao za 60 % te da je stvorio dodatne mogućnosti za naše izvoznike; također podsjeća da su od privremenog stupanja na snagu tog sporazuma dvije stranke uspostavile čvrsto partnerstvo time što su originalni tekst popratile važnim preporukama o trgovini, klimatskim mjerama i Pariškom sporazumu, rodu, malim i srednjim poduzećima, što smatra dokazom dinamike trgovinskog sporazuma u fazi provedbe; poziva Komisiju da Parlamentu dostavi novije podatke o izvozu malih i srednjih poduzeća iz EU-a kao i o općoj održivosti tog sporazuma; podsjeća na važnost jačanja provedbe i praćenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju;

44.

ponovno izražava zabrinutost zbog niske stope iskorištenosti povlastica za izvoz iz EU-a koju su prijavili neki od povlaštenih partnera EU-a, što upućuje na ograničene koristi od strategije trgovinskog bilateralizma za manje gospodarske subjekte; posebno primjećuje veliku razliku između korištenja povlastica za izvoz iz EU-a u različite trgovinske partnerske zemlje te male razlike u pogledu uvoza u EU iz različitih trgovinskih partnerskih zemalja; poziva Komisiju da dodatno analizira iskorištavanje povlastica i osmisli nove inovativne instrumente i praktična rješenja; u tom pogledu naglašava važnost fleksibilnih, ujednačenih i jednostavnih pravila o podrijetlu; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama pojednostavi rad na učinkovitijim strategijama komunikacije i promicanja trgovine te da iskoristi puni potencijal delegacija EU-a diljem svijeta;

45.

ističe da velik broj trgovinskih i netrgovinskih prepreka, kao i sadašnjih razlika u razini i kvaliteti kontrola, carinskih postupaka i politika sankcija na ulaznim točkama EU-a u carinsku uniju često dovode do narušavanja trgovinskih tokova, čime se ugrožava cjelovitost jedinstvenog tržišta; stoga poziva Komisiju da otkloni taj nedostatak te da zajamči da se poduzeća mogu pošteno natjecati pod jednakim uvjetima;

46.

naglašava da je zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla jedna od ofenzivnih točaka Unije u pregovorima o trgovinskim sporazumima te ističe koliko je važno da partneri EU-a poštuju dotične odredbe; poziva Komisiju da osigura veću usklađenost s tim odredbama u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima;

47.

poziva Komisiju da posebno razmotri kumulativne učinke sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini na preusmjeravanje trgovine, kako za EU tako i za partnerske zemlje, te da usporedi rezultate s pojedinačnim procjenama učinka i stvarnim brojkama;

48.

posebno ističe važnost uključivanja nacionalnih parlamenata, civilnog društva i privatnog sektora svih stranaka u trgovinskim pregovorima; poziva na veće sudjelovanje i savjetovanje socijalnih partnera i civilnog društva u pregovorima i provedbi trgovinskih sporazuma, posebno u nadležnosti domaćih savjetodavnih skupina, čija bi se uloga praćenja mogla proširiti na sve dijelove trgovinskih sporazuma, a ne samo na poglavlja o trgovini i održivom razvoju;

Trgovina i održivi razvoj

49.

podsjeća na svoje stajalište izraženo u prethodnom izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike; naglašava da akcijski plan s 15 točaka od 27. veljače 2018. koji su iznijele službe Komisije predstavlja dobru osnovu za razmatranje kako bi se poboljšala provedba poglavlja o trgovini i održivom razvoju; ističe da sporazumi nove generacije sadržavaju klauzule o ljudskim pravima i poglavlja o održivom razvoju, čijom se dosljednom i potpunom provedbom nastoji zajamčiti i promicati poštovanje ljudskih prava, vrijednosti Unije te visokih radnih, socijalnih i okolišnih standarda; prima na znanje procjenu poglavljâ o održivom razvoju u izvješću Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini te poziva na pravovremenu provedbu postojećih odredbi o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da razvije preciznu i konkretnu metodologiju praćenja i ocjenjivanja provedbe tih poglavlja s obzirom na to da nije moguće donijeti ocjenu samo na temelju kvantitativnih podataka; poziva Komisiju da iznese prijedloge o tome kako osnažiti provedbu poglavlja o održivom razvoju u trgovinskim sporazumima;

50.

prima na znanje inicijativu koju je pokrenula Glavna uprava Komisije za pravosuđe i potrošače (DG JUST), a koja se odnosi na obvezni postupak dužne pažnje za poduzeća, uključujući njegovu uključenost u trgovinske sporazume EU-a, kao i na mehanizam kojim se osigurava učinkovita provedba; ističe da bi se prijedlogom o obveznoj dužnoj pažnji trebalo osigurati da se tim mjerama europskim malim i srednjim poduzećima ne nametne dodatno opterećenje ili da se ne smanji njihova konkurentnost;

51.

ponovno poziva Komisiju i države članice da konstruktivno sudjeluju u pregovorima o pravno obvezujućem ugovoru UN-a za transnacionalne korporacije i druga trgovačka društva u pogledu ljudskih prava, s ciljem omogućavanja pristupa pravosuđu žrtvama kršenja ljudskih prava kao i mehanizmima pravne zaštite;

52.

pozdravlja inicijativu Komisije za europski zeleni plan i naglašava da bi je trebalo aktivno popratiti trgovinskom strategijom EU-a koja je ekološki, gospodarski i socijalno uravnotežena; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala da će poštovanje Pariškog klimatskog sporazuma postati „ključna klauzula” u trgovinskim sporazumima;

53.

konstatira da trenutačni pristup već doprinosi rješavanju pitanja neispunjavanja obveza; međutim, poziva Komisiju da bude opreznija i da uči iz svojeg iskustva, što je vidljivo iz osnivanja stručnog vijeća na zahtjev EU-a, u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje, nakon što Južna Koreja nije ratificirala konvencije Međunarodne organizacije rada o pravima radnika, posebno o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju;

54.

podsjeća da su rani napori Komisije i Parlamenta u trgovinskim pregovorima s Meksikom i Vijetnamom uspješno potaknuli obje zemlje na ratifikaciju Konvencije br. 98 Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, pri čemu ju je Meksiko ratificirao u studenom 2018., a Vijetnam u lipnju 2019.; čestita objema zemljama na tako važnom koraku; poziva Komisiju da prati napredak postignut u provedbi drugih konvencija Međunarodne organizacije rada te da bez odgode osnuje međuparlamentarni odbor kako je dogovoreno u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti zabrani dječjeg rada; izražava žaljenje zbog činjenice da Vijetnam nije ratificirao konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 87 o slobodi udruživanja; poziva Komisiju da pomno prati situaciju i da zatraži savjetovanje s vijetnamskom vladom ako ona ne poduzme kontinuirane i trajne napore prema ratifikaciji, kako je predviđeno Sporazumom;

55.

podsjeća na potrebu za učinkovitim akcijskim planom za provedbu cilja nulte tolerancije na dječji rad u sporazumima o slobodnoj trgovini, i to izgradnjom snažnog partnerstva s nevladinim organizacijama i nacionalnim tijelima kako bi se razvile snažne socijalne i gospodarske alternative za obitelji i radnike, u skladu s mjerama poduzetima u okviru razvojne politike EU-a;

56.

napominje da bi poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima trebala biti jedan od pokretača vanjske dimenzije europskog zelenog plana; naglašava da bi svaki novi mehanizam za prilagodbu emisija ugljika trebao biti u skladu s pravilima WTO-a i sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini; ističe da poduzeća iz EU-a ne bi trebala biti u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju;

57.

konstatira da bi se trgovinska i ulagačka politika EU-a trebala koristiti kao sredstvo za odgovorno upravljanje opskrbnim lancima, što uključuje jamčenje da poduzeća poštuju ljudska prava, radnička prava i okolišne standarde te da postoji pristup pravosuđu; prima na znanje obveze Komisije da će predstaviti zakonodavni prijedlog do 2021.;

58.

poziva Komisiju da zajamči djelotvornu provedbu i nadzor uvjeta koji se odnose na ljudska prava i povezani su s jednostranim trgovinskim povlasticama kao što su OSP ili OSP+; naglašava da bi trgovinska politika EU-a trebala pomoći u borbi protiv nezakonite trgovine, krčenja i degradacije šuma;

59.

smatra da bi trebalo u potpunosti uzeti u obzir trgovinsku dimenziju konferencije COP15 Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti; podsjeća na svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (15) u kojoj poziva Komisiju i države članice da aktivno surađuju s trećim zemljama, posebno putem svojih instrumenata za vanjsko djelovanje, kao što je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), kako bi se promicali i odredili ciljevi za mjere za zaštitu biološke raznolikosti, očuvanje i obnovu te upravljanje njima, posebno u svim multilateralnim i trgovinskim sporazumima, kao i mjera protiv neusklađenosti; stoga poziva Komisiju da u sve buduće trgovinske sporazume uvrsti provediva poglavlja o trgovini i održivom razvoju;

60.

traži od EU-a da, uz uobičajene temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, potiče svoje gospodarske partnere da ratificiraju i provedu Konvenciju 189 o radnicima u kućanstvu, Konvenciju 156 o radnicima s obiteljskim odgovornostima i Konvenciju 190 o nasilju i uznemiravanju;

Zaštita trgovinskih interesa EU-a

61.

podsjeća da napori za očuvanje trgovine koja se temelji na pravilima moraju imati ključnu ulogu u našoj trgovinskoj strategiji te u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je 2018. usvojena modernizacija paketa instrumenata trgovinske zaštite te novi mehanizam za provjeru stranih izravnih ulaganja; ističe da su ciljevi tog mehanizma za provjeru suradnja i moguće ograničenje u pogledu stranih ulaganja u strateškim sektorima u cilju zaštite Unije i njezinih država članica; poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu instrumenata trgovinske zaštite kako bi se europska industrija zaštitila od nepoštenih tržišnih praksi te kako bi se ocijenili i ojačali zaštitni instrumenti kako bi mogli bolje reagirati na izvanredne okolnosti i bolje se prilagoditi jačanju europske industrije učinkovitim predviđanjem poremećaja na tržištu zbog trgovinskih tokova; naglašava potrebu za snažnom provjerom i suradnjom u kontekstu nakon COVID-a 19, u kojem bi neki strateški sektori EU-a mogli biti izloženi pritisku; naglašava, međutim, da se novi mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja nikada ne bi trebao upotrebljavati kao protekcionistička mjera; pozdravlja Bijelu knjigu o inozemnim subvencijama i poziva Komisiju da po potrebi podnese zakonodavni prijedlog ako se trenutačni alati pokažu nedostatnima;

62.

konstatira da trenutačno dolazi do golemog porasta uvoza čelika iz Kine i ostalih trećih zemalja, što ozbiljno utječe na europsku industriju i ugrožava velik broj radnih mjesta; ističe da postupak revizije trenutačnih zaštitnih mjera za uvoz proizvoda od čelika treba uključivati smanjenje postojećih kvota u skladu s uvezenim viškom kapaciteta te ukidanje mogućnosti prijenosa neiskorištenih kvota;

63.

pozdravlja najavu Komisije o imenovanju glavnog službenika za provedbu trgovinskih propisa (CTEO) početkom 2020. za praćenje i poboljšanje usklađenosti s trgovinskim sporazumima EU-a; napominje da bi se pravila u okviru trgovinskih sporazuma EU-a trebala pravilno provoditi kako bi se zajamčila njihova učinkovitost i ispravili poremećaji na tržištu; naglašava potrebu da se to novootvoreno radno mjesto usredotoči na provedbu i primjenu naših trgovinskih sporazuma, kao i na kršenje pristupa tržištu te obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja; smatra da CTEO ne bi trebao samo pratiti i provoditi obveze u području zaštite okoliša i rada u okviru trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama, nego se i usredotočiti na provedbu svih poglavlja trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčilo da se oni u potpunosti iskoriste; poziva Komisiju da dodatno obrazloži tu ulogu;

64.

poziva Vijeće da osigura brz dogovor o instrumentu za međunarodnu nabavu kako bi se osigurali pravna sigurnost, reciprocitet i jednaki uvjeti za subjekte iz EU-a; poziva na uključivanje globalnog kataloga osnovnih zdravstvenih proizvoda za izvanredne situacije kako bi se izbjegle buduće zlouporabe dobavljača iz trećih zemalja u međunarodnoj trgovini u slučaju globalne pandemije; napominje da su tržišta javne nabave Unije najotvorenija na svijetu i da određene treće zemlje imaju vrlo ograničen pristup takvim tržištima; naglašava važnost promicanja reciprociteta i uzajamne koristi u području pristupa tržištima i javnoj nabavi u korist poduzeća iz EU-a;

65.

naglašava potrebu uspostave odgovarajućih mehanizama za provjeru ulaganja u svim državama članicama radi zaštite od rizika povezanih sa sigurnošću i javnim redom; potiče države članice koje još nemaju mehanizme za provjeru da uvedu privremena rješenja i poziva Komisiju da aktivno podrži takve napore;

66.

ističe da izravna strana ulaganja u EU i stjecanje zdravstvene skrbi i druge ključne infrastrukture od strane stranih ulagača mogu naštetiti naporima EU-a u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 u Europi; u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije o smjernicama za države članice prije primjene Uredbe o provjeri izravnih stranih ulaganja; potiče države članice koje još nisu uvele mehanizam za provjeru da to hitno učine; nadalje, poziva sve države članice da se koriste svim dostupnim instrumentima kako bi osigurale uspostavu učinkovitih mehanizama za procjenu potencijalnih ulaganja i akvizicija povezanih s prijetnjama kritičnoj zdravstvenoj infrastrukturi u EU-u te da, po potrebi, poduzmu mjere za ublažavanje ili prevenciju;

67.

ponovno ističe potrebu za jednakim uvjetima za europske industrije koje primjenjuju ambiciozne klimatske, okolišne, ekološke i socijalne standarde te za one trgovinske partnere koji ne poštuju iste visoke standarde; stoga smatra da je hitno potreban mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika usklađen s WTO-om i kojim se jača globalno klimatsko djelovanje i štite europske industrije od nepoštenog tržišnog natjecanja;

68.

poziva čelnike EU-a i Komisiju da donesu odvažne odluke o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, uključujući uvođenje skupa novih vlastitih sredstava; ponovno potvrđuje svoje stajalište, kako je navedeno u privremenom izvješću o višegodišnjem financijskom okviru (VFO), u pogledu popisa potencijalnih kandidata za nova vlastita sredstva: zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit, oporezivanje digitalnih usluga, porez na financijske transakcije, prihod od sustava trgovanja emisijskim jedinicama, doprinos za plastiku i mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika usklađen s WTO-om (16);

69.

izražava zabrinutost zbog stalnog širenja mehanizama arbitraže između ulagača i država putem sporazuma o ulaganju; podsjeća da su takvi paralelni pravosudni sustavi osmišljeni tako da pogoduju korporativnim interesima i pravima, ali ne i dužnostima i odgovornostima poduzeća, te da mogu ugroziti politički prostor država i legitimno pravo na zakonsko uređivanje; osuđuje činjenicu da su odvjetnička društva počela promicati savjete o tome kako strani ulagači mogu podnositi zahtjeve za arbitražu zbog vladinih mjera povezanih s bolešću COVID-19; poziva na moratorij na sve arbitražne zahtjeve povezane s mjerama usmjerenima na zdravstvenu, gospodarsku i socijalnu dimenziju pandemije i njezine posljedice;

70.

poziva na ponovno pokretanje pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima i poziva Komisiju da predloži jednostrane izmjene tarifa koje se primjenjuju na „zelene proizvode” ako se za njih može utvrditi da doprinose postizanju ciljeva europskog zelenog plana;

71.

poziva na povećanje vanjske dimenzije inicijativa za kružno gospodarstvo (17) u odnosima EU-a s trećim zemljama putem regulatorne suradnje i dijaloga;

Trgovina uslugama i digitalna trgovina

72.

pozdravlja aktualne plurilateralne pregovore o ključnim područjima trgovine uslugama, posebno o domaćem zakonodavstvu u području usluga i olakšavanju ulaganja; napominje da je komercijalna prisutnost u trećoj zemlji glavni način opskrbe za usluge trgovanja i e-trgovinu;

73.

naglašava da je EU daleko najveći svjetski izvoznik usluga i da usluge čine oko 70 % BDP-a EU-a; posebno ističe relativnu otpornost trgovine uslugama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i naglašava njezinu ulogu u gospodarskom oporavku u Europi;

74.

naglašava potrebu za olakšavanjem međunarodnih napora za oporavak otvorenom i poštenom trgovinom, uključujući digitalnu trgovinu, za što je potreban moratorij na carine na elektroničke prijenose; podržava Zajedničku izjavu WTO-a o elektroničkoj trgovini u kojoj se zalaže za globalna pravila u tom području; poziva na otvorenost prema smislenom ishodu kojim bi se olakšao prekogranični protok podataka i uklonile neopravdane prepreke trgovini elektroničkim putem, u potpunosti u skladu s pravom EU-a o zaštiti privatnosti i podataka i Općom uredbom o zaštiti podataka, te da iskoristi fleksibilnost koju pružaju pregovaračke smjernice; pozdravlja činjenicu da ti pregovori okupljaju velik broj članica WTO-a i poziva da ih se zadrži što otvorenijima i uključivijima;

Mala i srednja poduzeća (MSP)

75.

konstatira da MSP-ovi čine otprilike 30 % vrijednosti izvoza robe iz EU-a i više od 80 % svih poduzeća iz EU-a koja izvoze robu, ali da je samo 5 % MSP-ova aktivno na međunarodnoj razini, što znači da velika većina ovisi o dinamičnosti unutarnjeg tržišta; podržava ideju da bi posebno poglavlje o MSP-ovima trebalo biti dio svih predloženih sporazuma o slobodnoj trgovini, kao što je učinjeno u slučaju sporazuma između EU-a i Japana i moderniziranog sporazuma s Meksikom, te da bi MSP-ove trebalo uključiti u reviziju postojećih sporazuma o slobodnoj trgovini; napominje da prepreke trgovini i birokracija predstavljaju posebno opterećenje za MSP-ove; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u pružanje potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, s posebnim naglaskom na ona koja vode žene i mjerama za njih; poziva EU i države članice da pri uspostavi službi za pomoć izvoznicima osobitu pozornost obrate na posebne okolnosti mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima upravljaju žene, da iskoriste mogućnosti stvorene sporazumima o slobodnoj trgovini i da osnaže usluge, tehnologije i infrastrukturu (kao što je pristup internetu) koje su od osobite važnosti za ekonomsko osnaživanje žena i mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima upravljaju žene;

76.

traži od Komisije, u suradnji s državama članicama, poduzećima i dionicima olakša uporabu i razumijevanje pravila o podrijetlu za MSP-ove; podsjeća Komisiju na njezin cilj da početkom 2020. pokrene poseban alat za samoprocjenu pravila o podrijetlu za MSP-ove na platformi Access2Market kako bi se poduzećima pomoglo da procijene može li proizvod imati koristi od povlastica u okviru određenog trgovinskog sporazuma EU-a, kako bi se MSP-ovima olakšalo korištenje povlastica u okviru trgovinskih sporazuma EU-a te kako bi MSP-ovi u konačnici imali sve koristi od trgovinskih sporazuma i pristupa stranim tržištima pružanjem korisnih, ažuriranih i praktičnih informacija o trgovinskoj politici, a posebno o sporazumima o slobodnoj trgovini; ponovno poziva Komisiju da prati učinke svoje trgovinske politike na MSP-ove jer ona imaju ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini te podsjeća da zbog njihove veličine i ograničenih resursa administrativni troškovi i birokracija nerazmjerno utječu na MSP-ove;

Rod i trgovina

77.

naglašava mogućnost da sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini promiču rodnu ravnopravnost i jačaju gospodarski položaj žena u trećim zemljama te poziva Komisiju da se bori protiv eksploatacije žena; poziva Komisiju i Vijeće da predlože pregovore o posebnom poglavlju o rodu u sporazumima EU-a o trgovini i ulaganju; podržava preporuke o rodu i trgovini koje je objavio Zajednički odbor EU-a i Kanade, kojima se uspostavlja platforma za promicanje razumijevanja načina na koji trgovinski sporazumi mogu doprinijeti rodnoj ravnopravnosti;

78.

napominje da 26 procjena učinka održivosti dovršenih do lipnja 2017. nije sadržavalo posebne statističke podatke o trgovini i rodu te da ni u izvješću o provedbi za 2018. nisu navedeni nikakvi podaci; ustraje na potrebi za početkom prikupljanja podataka razvrstanih po rodu i očekuje da će sljedeće izvješće sadržavati sveobuhvatne podatke o učinku sporazumâ o slobodnoj trgovini u skladu s obvezama koje je preuzela Komisija; u tom pogledu ističe rodno utemeljenu procjenu koju provodi Kanada kao najbolju praksu koju treba preuzeti;

79.

poziva Komisiju da osigura da sastav unutarnjih savjetodavnih skupina bude rodno uravnotežen i da se u okviru svakog sporazuma o slobodnoj trgovini osnuje odbor za trgovinu i rodna pitanja kako bi se utvrdili nedostaci i da se, kao što je slučaj sa Sporazumom o slobodnoj trgovini između Kanade i Izraela, mehanizam za rješavanje sporova primjenjuje na rodna pitanja;

o o

80.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, nacionalnim parlamentima država članica, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0230.

(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0477.

(3) SL C 307, 30.8.2018., str. 109.

(4) SL C 101, 16.3.2018., str. 30.

(5) SL C 101, 16.3.2018., str. 19.

(6) SL C 407, 4.11.2016., str. 2.

(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0066.

(8) https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2020/february/tradoc_158619.pdf

(9) SL L 771, 15.3.2020., str. 1.

(10) Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2015. o strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.

(11) Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a.

(12) Rezolucija Europskog parlamenta od 12. svibnja 2016. o statusu tržišnog gospodarstva Kine (SL C 76, 28.2.2018., str. 43.).

(13) https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_161

(14) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0152.

(15) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

(16) Vidjeti Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124).

(17) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0098&from=HR%20?