Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Nema zelenog plana bez socijalnog plana”

(samoinicijativno mišljenje)

(2021/C 341/03)

Izvjestitelj:

Norbert KLUGE

Odluka Plenarne skupštine:	20.2.2020.
Pravni temelj:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.5.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	9.6.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	561
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	213/3/12

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Države, poduzeća i građani zajedno se moraju suočiti s temeljnim izazovima koji se sve brže pojavljuju. Moraju preuzeti zajedničku odgovornost kako nitko ne bi bio zapostavljen. Oporavak se mora graditi na „zaštiti ljudskih i socijalnih prava, demokratskih vrijednosti i vladavine prava, iskorištavanju punog potencijala jedinstvenog tržišta, ostvarenju ciljeva održivog razvoja, stvaranju kružnog gospodarstva i postizanju klimatske neutralnosti u EU-u najkasnije do 2050.” (1). EGSO ističe da Europska unija mora odigrati vodeću ulogu u tom procesu, među ostalim i na svjetskoj razini.

1.2.

Prelazak na zelenije i održivije gospodarske obrasce prouzročit će velike ekonomske troškove koji sa sobom nose rizik od povećanja socijalne nejednakosti i narušavanja socijalne kohezije (2). Zeleni plan ne može postojati bez integriranog socijalnog plana. Nekoliko je ključnih sastavnica politike koje su neophodne za osiguravanje bliske poveznice između zelenog plana i socijalne pravde.

1.3.

Jasno je da su promicanje zapošljavanja i vještina, neometana tranzicija i dinamičan socijalni dijalog važni aspekti. Međutim, socijalni plan kao ključni dio novog zelenog plana zasigurno se ne odnosi samo na „rad”. Obuhvaća dohodak, socijalnu sigurnost i fiskalnu potporu za sve kojima je ona potrebna, uključujući one bez pristupa bilo kakvom poslu. Uključivanje svih aktera civilnog društva mora biti zajedničko nastojanje i zajednički interes, čak i u postupku donošenja odluka u poduzećima, tj. potrebno je voditi računa o uključivanju najranjivijih skupina.

1.4.

Poduzeća moraju doprinositi zelenom/socijalnom planu u skladu sa svojim kapacitetima. Naravno, moraju zadržati cilj profitabilnosti i konkurentnosti. Istodobno mogu imati istaknutiju ulogu u upravljanju vlastitim konkretnim doprinosima kako bi zeleni plan, planove oporavka i otpornosti i industrijsku preobrazbu učinili uspješnima i društveno korisnima. To uključuje promicanje poduzetništva i posebnu ulogu MSP-ova, kao i ulogu poduzeća socijalne ekonomije koja bi se trebala smatrati dopunskim akterima u povezivanju regionalnih i lokalnih tržišta rada s industrijskim promjenama.

1.5.

Jedna je od ključnih sastavnica takvog pristupa snažan socijalni dijalog usmjeren na budućnost (3). Njime će se podržati i otvorenije korporativno upravljanje usmjereno na sudjelovanje. Iako je djelotvorno donošenje odluka jedan od glavnih preduvjeta za uspjeh poduzeća i iako njihovi upravni odbori moraju zadržati fleksibilnost kako bi se uravnotežili interesi pojedinačnih dionika, socijalni dijalog može imati konstruktivnu ulogu u poboljšanju kvaliteta donošenja odluka u poduzećima, što su potvrdila mnoga empirijska istraživanja. Uključenošću radništva (eng. workers’ voice) (4) nastoje se izazvati dugoročne pozitivne promjene u poduzeću oslanjanjem na interno znanje i iskustvo u pogledu njegovih postupaka, čime se poboljšavaju upravljanje rizikom i kontrola sukladnosti. Time se povećava razina informacija i kvaliteta odluka koje se donose u upravnim odborima.

1.6.

EGSO prima na znanje stajalište Europske komisije o tom pitanju izraženo u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava (iz ožujka 2021.): Dok Europa prelazi iz faze odgovora na krizu u fazu oporavka, „[s]ocijalni dijalog, informiranje, savjetovanje s radnicima i njihovim predstavnicima te njihovo sudjelovanje na različitim razinama (među ostalim na razini poduzeća i na razini sektora) imaju važnu ulogu u oblikovanju gospodarske tranzicije i poticanju inovacija na radnome mjestu, posebice radi tekuće usporedne tranzicije i promjena u svijetu rada” (5). Komisija nacionalnim tijelima i socijalnim partnerima preporučuje da osiguraju informiranost radnika i savjetovanje s njima te da promiču sudjelovanje radnika na razini poduzeća u cilju poticanja inovacija na radnom mjestu.

1.7.

To sustavno razumijevanje uključenosti radništva u donošenje odluka poduzeća o restrukturiranju i inovacijama u svijetu rada također bi se trebalo uzeti u obzir u reformi europskog semestra i nacionalnim planovima za otpornost. Trgovinska politika EU-a mogla bi to bolje iskoristiti u izradi zajedničke trgovinske politike.

1.8.

Iako se postojećim okvirom EU-a za korporativno upravljanje poduzećima daju smjernice o uzimanju u obzir raznih interesa dionika, održivo korporativno upravljanje iziskuje šire i pluralističko razumijevanje onoga što bi poduzeće trebalo biti. S obzirom na ključnu važnost dioničara u nadzoru poduzeća, EGSO priželjkuje da se unutar unutar korporativnog okvira EU-a razmotri mogućnost primjerenijeg prava trgovačkih društava usmjerenog na dionike, čime bi se sustavno priznavala uključenost radništva. Veća rasprostranjenost takvih pogleda i pristup usmjeren na budućnost omogućili bi bolje suočavanje s golemim izazovima koje predstavljaju klimatske i digitalne promjene i oporavak od pandemije COVID-a 19. Dobro korporativno upravljanje trebalo bi sagledavati iz perspektive društva, pri čemu bi „troškove” koji za poduzeće nastaju zbog održivosti trebalo kombinirati s prednostima koje društvo ima od održivijeg korporativnog upravljanja. Osim koristi za okoliš, te prednosti uključuju napredak prema uključivijem društvu, konkretno zapošljavanjem raznolikije radne snage.

1.9.

Uključenost svih dionika, posebno radnika kao sastavnih elemenata poduzeća, mora biti neodvojiv dio napora da se potiču održiva i konkurentna poduzeća budućnosti u zdravom okruženju. U tom konceptu važnu ulogu igraju MSP-ovi, zadruge i aktivnosti povezane sa socijalnom ekonomijom.

1.10.

EGSO priželjkuje da se o okviru EU-a za gospodarstvo počne razmišljati na otvoreniji i uključiviji način kako bi se osnažili proaktivni građani kao poduzetnici, radnici i potrošači/proizvođači potrošači te kako bi se njegovim demokratskim i predstavničkim organizacijama omogućilo da predviđaju i utječu na promjene (6). Osim toga, poduzeća bi trebala dobivati smjernice za davanje doprinosa uključivijem društvu. To je najučinkovitiji način da se ispuni cilj EU-a prema kojemu nitko ne smije biti zapostavljen.

1.11.

EGSO smatra da bi se trebalo zalagati za to da jedna od obveza izvršnih direktora bude i stvaranje dugoročne vrijednosti nastojanjem ostvarivanja dugoročnih interesa, čime će se povećati odgovornost direktora za održivost poduzeća. Doprinos radnika putem odgovarajućih kanala također može imati pozitivan učinak na dugoročne korporativne strategije i ulaganja. Metode poput zastupanja radnika u upravom odboru u mnogim su se slučajevima pokazale pozitivnima za davanje doprinosa dugoročnim korporativnim strategijama i ulaganjima (7).

1.12.

Socijalnu dimenziju treba uzeti u obzir u budućoj ažuriranoj industrijskoj strategiji, a socijalni, ekonomski i ekološki aspekti moraju se razmotriti tijekom razvoja ključnih pokazatelja uspješnosti s pomoću kojih će se moći bolje ocjenjivati preobrazba europske industrije i njezina otpornost nakon pandemije te koji će se uključiti u ažuriranu verziju industrijske strategije EU-a koju je Komisija objavila 5. svibnja 2021. Socijalni (uključujući radne) te ekonomski i ekološki aspekti moraju se razmotriti u jednakoj mjeri. Osim industrijske politike i financijskih tržišta, u računovodstvenim sustavima korporativnog upravljanja i postupku donošenja odluka trebalo bi razmotriti i ekološku i socijalnu dimenziju ključnih pokazatelja uspješnosti, a osim financijskog kapitala trebalo bi mjeriti i prirodni (8), socijalni i ljudski kapital. Europsko zakonodavstvo trebalo bi podupirati računovodstvene standarde u Europi koji na odgovarajući način odražavaju stvarne socijalne i ekonomske troškove.

1.13.

Uzimajući u obzir navedeno EGSO želi pokrenuti političku raspravu na svim razinama o tome kako izraditi novi okvir EU-a za dionike. Europski parlament i predstojeća predsjedništva Vijeća EU-a moraju povesti raspravu o tome kako se međudjelovanje svih interesnih skupina može politički mapirati te u konačnici provesti u poboljšanom pravnom okviru EU-a za dionike koji je jedan od glavnih preduvjeta za klimatski prihvatljiva i otporna, gospodarski uspješna, dugoročno održiva i istodobno društveno odgovorna poduzeća. Tu bi trebalo uzeti u obzir ponašanje ulagatelja i tržišta kapitala.

1.14.

Kako bi se omogućilo sudjelovanje na europskoj razini i osigurale izravne informacije, EGSO poziva Europsku komisiju i Europski parlament da nastave raspravu o okvirnoj direktivi EU-a za minimalne standarde u pogledu informacija, savjetovanja i sudjelovanja radnika na razini uprave u slučajevima kad poduzeća usvoje pravo trgovačkih društava EU-a.

1.15.

Visoka kvaliteta postupka donošenja odluka u poduzeću od izrazite je važnosti za sve dionike, uključujući i dioničare. U tom duhu i na temelju ciljeva EU-a iz zelenog plana i instrumenta za oporavak „Next Generation EU”, EGSO poziva oblikovatelje politika EU-a da preispitaju okvir EU-a za korporativno upravljanje, uključujući direktivu o dioničarima, u cilju njegova daljnjeg poboljšanja. Međutim, EGSO naglašava važnost procjene učinka i poštovanja načela bolje regulative u svim mogućim regulatornim mjerama u tom pogledu.

1.16.

Potrebno je jasno definirati odgovornost svih aktera (poduzeća, vlasti i civilnog društva), a EGSO se zalaže i za to da se u raspravama usmjerenima na unapređenje okvira EU-a za dobro korporativno upravljanje stavi snažan naglasak na poveznicu s aktivnim politikama tržišta rada i njihovim regionalnim učincima, na učinkovite javne usluge zapošljavanja, sustave socijalne sigurnosti prilagođene promjenjivim obrascima tržišta rada i na uspostavu odgovarajuće zaštite u pogledu minimalnog dohotka i socijalnih usluga za najranjivije skupine.

1.17.

Nakon koncepta dobrog korporativnog upravljanja za uspješan zeleni plan s uključivim socijalnim planom EGSO potiče Europsku komisiju da u svoj Program rada uključi širi dionički model kao mjerilo za održivo korporativno upravljanje. Rasprava o tome može se oslanjati na rezolucije, mišljenja i izvješća koja su već usvojili EGSO i Parlament.

2.   Zeleni plan i oporavak od COVID-a 19 kao jedna od tema pravedne tranzicije Europe

2.1.

Europski regulatorni okvir i dalje ne izjednačava u potpunosti socijalne, ekološke i ekonomske ciljeve. Dok se Akcijski plan o financiranju održivog rasta (9) – kojim se nastoji preusmjeriti tokove kapitala prema održivijem gospodarstvu, uključiti održivost u upravljanje rizikom te potaknuti transparentnost i dugoročnost – odnosi na ekološku, ekonomsku i socijalnu dimenziju održivosti, u jedinstvenom sustavu klasifikacije (ili taksonomiji) održivih aktivnosti zasad se definiraju samo kriteriji za ekološki održive gospodarske aktivnosti, čime se odgađa definiranje socijalnih kriterija (10). U tom kontekstu Europska komisija ulagatelje (a i radnici ulažu u svoja poduzeća) smatra jednim od pokretača održivog razvoja te također istražuje načine da se osnaži položaj potrošača i ostalih dionika u prelasku na održivost.

2.2.

Posljedice pandemije COVID-a 19 na radna mjesta i poduzeća nemaju presedana jer utječu na zdravlje i sigurnost, organizaciju rada i ekonomske i financijske uvjete poduzeća te ubrzavaju restrukturiranje poduzeća i trendove digitalizacije, ali i polarizaciju na našim tržištima rada.

2.3.

S obzirom na te nesigurnosti, europske politike moraju dovesti do stvarnog poboljšanja života ljudi (11). Socijalni model uključivih, pluralističkih i demokratskih društava iziskuje otporno civilno društvo te zdravo i održivo socijalno okruženje zasnovano na nacionalnim politikama i integraciji povezanoj s radom. Inače će se povećati opasnost da nacionalizam i populizam ukinu demokratske vrijednosti i potkopaju socijalnu i političku stabilnost.

2.4.

Postoji istinska potreba da se razvije širi koncept socijalne dimenzije kojom bi se podržao zeleni plan uz uključenost svih relevantnih dionika. Taj bi pristup trebao obuhvaćati relevantne politike EU-a, ali i politike država članica, u područjima kao što su zapošljavanje, socijalna zaštita i socijalna skrb, zdravlje i obrazovanje te osposobljavanje, s naglaskom na najranjivije skupine u društvu.

2.5.

Države članice EU-a trebale bi promicati strukturne reforme, posebno u politikama socijalne zaštite, zapošljavanja te obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se povećala spremnost za suočavanje s izazovima pravedne tranzicije. To podrazumijeva aktivne politike tržišta rada, učinkovite javne usluge zapošljavanja, sustave socijalne sigurnosti koji su prilagođeni promjenjivim obrascima tržišta rada i uspostavu odgovarajuće zaštite u pogledu minimalnog dohotka i socijalnih usluga za najranjivije skupine.

2.6.

Održiva poduzeća moraju biti konkurentna i stvarati mogućnosti za dostojanstven rad i prihode na otpornim lokacijama i u zdravim okruženjima. To je jedan od ključnih preduvjeta za europske ciljeve i vrijednosti te za prelazak na korisnu pravednu tranziciju za cijelo civilno društvo. U razdobljima tranzicije i krize važna je uključenost zaposlenika i dionika jer može izgraditi čvrst temelj za potporu zaposlenicima unutar poduzeća i društava te time potaknuti sigurnost i stabilnost. To je ključno za konkurentsku prednost poduzeća u globalnom društvu.

3.   Ususret ekološki, socijalno i ekonomski održivom korporativnom upravljanju

3.1.

Uz poštovanje nacionalnih razlika i razlika među poduzećima, informiranje, savjetovanje i sudjelovanje na razini uprave ključno je pitanje politike za održiva poduzeća, kojim se podupire dugoročnije djelovanje i poboljšava kvaliteta donošenja odluka u programu gospodarskih reformi (12). U tom kontekstu dobra reputacija poduzeća postaje konkurentska prednost. Održivim se korporativnim upravljanjem u poduzećima mora poticati dugoročna i pluralistička usmjerenost i održati točnost, kvaliteta i djelotvornost donošenja odluka. Pravni interes poduzećâ uz koji su vezane obveze direktorâ trebao bi se razlikovati od interesa dioničara koji je ponekad usmjeren na kratkoročni profit. Pluralistički, dugoročni i održivi pristup trebao bi podrazumijevati i interese zaposlenika i drugih dionika.

3.2.

U tom je cilju Europska komisija poduzela određene preliminarne korake prema mogućoj zakonodavnoj inicijativi za obveznu dužnu pažnju. EGSO snažno podupire te korake (13).

3.3.

Osim toga, uz pokazatelje troškova i produktivnosti trebalo bi razmotriti i razviti i novi obrazac predviđanja promjena i upravljanja njima, kao element „dobrog” korporativnog upravljanja, u okviru kojega se uzimaju u obzir i socijalni troškovi restrukturiranja i promjene te doprinos poduzeća uključivijem društvu. U obzir treba uzeti i učinke na raspodjelu dohotka, dobnu i rodnu ravnopravnost, radna mjesta, kvalitetu i održivost okoliša i zapošljavanja te socijalnu uključenost (14).

3.4.

Socijalna pitanja još uvijek se ne uzimaju u obzir na isti način u ključnim pokazateljima uspješnosti koji se koriste za financijske analize i vrednovanje poduzeća. Iako je Europska komisija Europskoj savjetodavnoj skupini za financijsko izvještavanje povjerila razvoj europskog standarda izvještavanja, još uvijek ne postoji standard za mjerenje i vrednovanje globalnog učinka za monetizaciju i objavu učinaka korporativne djelatnosti. Mjerenje, cjenovno utvrđivanje učinka i izvještavanje o učinku korporacija olakšalo bi poduzećima prelazak na klimatsku neutralnost.

3.5.

U tom pogledu EGSO priželjkuje da se u predstojećoj reviziji Direktive o nefinancijskom izvješćivanju ostvari jasan napredak u pogledu standarda izvješćivanja o socijalnim i radnim aspektima upravljanja, uključujući uvjete rada, jednakost u odborima i zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju ili radnika s invaliditetom. Trebalo bi mjeriti i točno ocjenjivati sveukupnu održivost poduzeća.

3.6.

U skladu s ciljevima zelenog plana i oporavka dosadašnji cilj korporativnog upravljanja koji se tiče ostvarivanja dobiti za dioničare sad treba upotpuniti i preuzimanjem socijalne i ekološke odgovornosti (15). Stoga je ključno osigurati sustavne kanale za uključenost radništva u postupcima donošenja odluka u poduzeću.

3.7.

Kako je već navedeno u mišljenju EGSO-a „Industrijska tranzicija prema zelenom i digitalnom europskom gospodarstvu” (16), EGSO potiče Komisiju da u prilagođenoj i ažuriranoj industrijskoj strategiji učvrsti i razvije socijalnu dimenziju. To bi trebalo imati učinak i na ključne pokazatelje uspješnosti koje treba razviti, primjerice u pogledu rješavanja pitanja uključenosti socijalnih pokazatelja. Zaposlenici i predstavnici civilnog društva moraju imati pravo glasa tijekom savjetovanja o odgovarajućim ključnim pokazateljima uspješnosti kojima se uspjeh zelenog plana mjeri na razini industrije, ali i razini poduzeća.

3.8.

Bilo bi korisno razmotriti bi li pravni okvir EU-a trebao doprinijeti definiranju minimalnog standarda obaveznog informiranja, savjetovanja i sudjelovanja radnika putem odgovarajućih kanala, npr. uključenošću radništva (17) u upravama poduzeća, kako bi se zajamčilo rano obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima, kao i predviđanje promjena. Iako u tom pogledu postoje pozitivni rezultati, potrebno je poboljšati provedbu i izvršenje.

3.9.

Isto tako, mora se povećati i rodna ravnopravnost u upravnim odborima poduzeća i na rukovodećim položajima. Moraju se spriječiti izbjegavanje ili smanjenje sudjelovanja radnika na razini uprave, korporativni pravni trikovi i umjetne tvorevine kao što su fiktivna poduzeća koja su osnovana radi izbjegavanja sudjelovanja radnika. U pogledu sudjelovanja radnika na razini upravnog odbora, koje je predviđeno u nacionalnim pravima najmanje 12 država članica i koje se obično shvaća kao suodlučivanje, to podrazumijeva aktivno razvijanje i promicanje obveznih minimalnih prava sudjelovanja na temelju zajedničkih europskih minimalnih standarda zastupanja. Jedan je od primjera Direktiva o Europskom radničkom vijeću kojom se moraju bolje uskladiti trenutačna stvarnost i buduće potrebe transnacionalnog restrukturiranja, odnosno Europskom radničkom vijeću osigurati potrebni resursi i kompetencije i predvidjeti sankcije za poduzeća koja se ne pridržavaju pravila. Sektorsko bi savjetovanje isto tako trebalo imati aktivniju ulogu.

3.10.

Socijalna Europa mora se voditi zajedničkim pravilima koja korporacijama i njihovim vlasnicima omogućuju da se pridržavaju dobrog korporativnog upravljanja. To služi kao temeljni element djelotvornog socijalnog dijaloga (18). U tom će pogledu važnu ulogu imati obvezujući pravni okvir EU-a o dužnoj pažnji i odgovornom poslovnom ponašanju s komponentom uključivanja radnika.

3.11.

Kako bi se promicali socijalna sigurnost i rast, „uključivanje sudjelovanja” trebalo bi postati međusektorski strukturni element u svim europskim zakonodavnim aktima i inicijativama koji utječu na radne i životne uvjete.

---

(1)  Prijedlozi EGSO-a za oporavak i restrukturiranje nakon COVID-a 19: ususret novom društvenom modelu

(2)  SL C 47, 11.2.2020., str. 30.

(3)  SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(4)  Međudjelovanje radničkih vijeća i sindikalnih predstavnika u upravnim odborima poduzeća, koji u svojstvu funkcionalnih ekvivalenata zastupaju interese zaposlenika na radnom mjestu i na razini poduzeća, uvijek se razlikuje u ovisnosti o nacionalnim sustavima socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Na razini EU-a definicije informacija i savjetovanja utvrđene su u Direktivi o Europskom radničkom vijeću. Kad je riječ o sudjelovanju u upravnim odborima poduzeća, zakonodavstvo EU-a o europskom dioničkom društvu (SE) poziva se samo na nacionalne odredbe koje već postoje. Iz tog razloga uključenost radništva upotrebljavamo kao krovni/općeniti pojam kako bismo pojednostavnili opće razumijevanje svrhe ovog mišljenja.

(5)  https://ec.europa.eu/info/files/european-pillar-social-rights-action-plan_en

(6)  Europska komisija priprema inicijativu za zeleno osnaživanje potrošača koja će obuhvaćati i određene socijalne elemente. Osim toga, postojat će i inicijativa za održive proizvode u sklopu koje će se zahtijevati informacije o kriterijima održivosti određenih kategorija proizvoda, uz obuhvaćanje socijalnih aspekata.

(7)  Te će aspekte Komisija obuhvatiti u svojem predstojećem zakonodavnom prijedlogu o održivom korporativnom upravljanju, a posebno u dijelu koji obuhvaća obveze direktorâ. Komisija smatra da se sindikati i dionici moraju uključiti u konceptualnu raspravu u ranoj fazi.

(8)  Europska komisija već surađuje s poduzećima na računovodstvu prirodnog kapitala. Budući da postoje različite metode, trenutačno se radi na njihovu usklađenju i razvoju zajedničkih standarda za tu svrhu. Sindikati i dionici trebali bi se uključiti u razvoj tih standarda.

(9)  COM(2018) 97 final.

(10)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(11)  SL C 228, 5.7.2019., str. 24.

(12)  SL C 161, 6.6.2013., str. 35.

(13)  SL C 429, 11.12.2020., str. 136.

(14)  Na primjer, razmatranja saveza Value Balancing Alliance mogla bi pomoći da se ulaganja u kvalificirano osoblje više odražavaju u bilancama stanja. U tom savezu trenutačno surađuju uprave nekoliko velikih njemačkih poduzeća. https://www.value-balancing.com/.

(15)  SL C 106, 31.3.2020., str. 1.

(16)  SL C 56, 16.2.2021., str. 10.

(17)  SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(18)  SL C 10, 11.1.2021., str. 14.