Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Djelotvorne i koordinirane mjere EU-a za borbu protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i poreznih oaza”

(samoinicijativno mišljenje)

(2020/C 429/02)

Izvjestitelj:

Javier DOZ ORRIT

Odluka Plenarne skupštine:	20.2.2020.
Pravni temelj:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	20.7.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.9.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	554
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	216/2/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Unatoč naporima EU-a i mnogih vlada, nakon stupanja na snagu važnih europskih direktiva (Direktive o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma – AMLD i Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza – ATAD) (1) i programa OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), opseg utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca i dalje je izrazito velik u odnosu na javne financije europskih država.

1.2.

EGSO predlaže poticanje uspostave europskog pakta za učinkovitu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca. EGSO poziva Europsku komisiju da potakne pokretanje političke inicijative koja bi uključivala nacionalne vlade i druge europske institucije u postizanju tog cilja, uz promicanje za to potrebnog konsenzusa i uključivanje civilnog društva. Suradnja među državama članicama trebala bi biti ključni stup tog pakta.

1.3.

EGSO poziva europske institucije i države članice da osiguraju financijske i ljudske resurse potrebne za učinkovitu provedbu postojećeg europskog zakonodavstva te da se obvežu na usvajanje svih novih zakonodavnih i administrativnih mjera potrebnih za djelotvornu borbu protiv poreznih kaznenih djela i loših praksi, pranja novca i aktivnosti poreznih oaza. Za to će biti potrebna trajna evaluacija rezultata provedbe svake pojedinačne mjere.

1.4.

EGSO smatra ključnom predanost država članica da stanu na kraj nepoštenim i štetnim oblicima porezne konkurencije. To je potvrđeno i u ranijem mišljenju EGSO-a „Oporezivanje – glasovanje kvalificiranom većinom” (2), u kojem se govori o potrebi da se potakne rasprava o postupnom prelasku s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom kad je riječ o poreznim pitanjima.

1.5.

Aktivno sudjelovanje civilnog društva ključno je za stvaranje porezne osviještenosti građana o kaznenim djelima i lošim praksama te pravednom oporezivanju. Njihova suradnja doprinijet će postizanju pakta i njegovoj provedbi. Sudjelovanje poduzetnika i njihovih organizacija vrlo je važno za uspjeh pakta. Potrebno je zajamčiti da zakonodavne mjere koje budu donesene neće nametanjem prekomjernog administrativnog opterećenja naštetiti poduzećima koja ispunjavaju svoje porezne obveze. Učinkovitim i hitnim djelovanjem protiv poreznih kaznenih djela i loših poreznih praksi osigurat će se dodatna javna financijska sredstva potrebna za financiranje planova oporavka od pandemije, zelene i digitalne transformacije gospodarstva i izgradnje europskog stupa socijalnih prava.

1.6.

Digitalizacija gospodarstva pred porezna tijela stavlja nove izazove jer omogućava stvaranje novih metoda agresivnog poreznog planiranja, financijskih kaznenih djela i loših praksi. Međutim, ona im istovremeno, s pomoću učinkovitije administrativne suradnje i razmjene podataka, pruža nove mogućnosti za suzbijanje takvih praksi.

1.7.

Poboljšanje uspješnosti borbe protiv tih kaznenih djela i loših praksi zahtijeva jačanje političke, administrativne, policijske i pravosudne suradnje kako izravno među državama članicama tako i država članica s EU-om, jačanje pravnih temelja te suradnje i osiguravanje dostatnih financijskih i ljudskih resursa namijenjenih financijsko-obavještajnim jedinicama, poreznim tijelima, europskim nadzornim strukturama i drugim akterima koji sudjeluju u toj borbi.

1.8.

Kako bi se poboljšala učinkovitost djelovanja, treba prije svega usvojiti zajedničku viziju o tim kaznenim djelima i lošim praksama, usredotočiti se na veze između njih i njihove odnose s gospodarskim i financijskim kriminalom te političkom korupcijom, kao i na presudnu ulogu poreznih oaza u olakšavanju i prikrivanju navedenih praksi. Iskorjenjivanje kriminalnih aktivnosti poreznih oaza trebao bi biti jedan od prioritetnih ciljeva EU-a.

1.9.

Iako je ta politika nužna u svim okolnostima, EGSO smatra da je u situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 ključno da ona postane politički i etički prioritet Unije, nacionalnih vlada i europskog civilnog društva. U vrijeme kada su potrebne iznimne količine javnih financijskih sredstava za suočavanje sa zdravstvenim, gospodarskim i socijalnim posljedicama pandemije, neprihvatljivo je da se njihov znatan dio nezakonito preusmjerava na privatnu dobit nekolicine, čime se izravno šteti velikoj većini radnika, poduzetnika, samozaposlenih osoba, uzdržavanih osoba i umirovljenika koji ispunjavaju svoje porezne obveze.

1.10.

EGSO podržava novi akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (3) koji je Europska komisija predstavila 7. svibnja 2020. i smatra da bi ga trebalo hitno provesti. EGSO podržava predložene mjere za osiguravanje učinkovite provedbe postojećeg pravnog okvira za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, uspostavu jedinstvenog pravnog sustava EU-a, uspostavu europskog nadzornog tijela, kao i ostale stupove plana. EU i države članice trebali bi zastupati zajednička stajališta na međunarodnim forumima kao što su Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF-OECD), G20 i UN. EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da bi u okviru usvojenih mjera trebalo uzeti u obzir europsko zakonodavstvo o zaštiti podataka i pridržavati se sudske prakse Suda Europske unije te osigurati da države članice i obvezani subjekti snose najmanji mogući administrativni i financijski teret.

1.11.

EGSO poziva Europsku komisiju da ocijeni postojeći popis nekooperativnih jurisdikcija i razmotri mogućnost uspostave dodatnih kriterija kako bi se osiguralo da na njega budu uvrštene sve porezne oaze. Također traži da se uvedu odgovarajuće mjere kako poduzeća i pojedinci ne bi mogli obavljati neopravdane transakcije preko svojih financijskih institucija.

1.12.

EGSO pozdravlja uvođenje poreznih pokazatelja u europski semestar, poziva države članice da se pridržavaju onoga što je o tim pokazateljima rečeno u preporukama za pojedine zemlje i predlaže Europskoj komisiji da u europski semestar uključi postupak za procjenu učinkovitosti, pravednosti, dostatnosti i odgovarajućeg funkcioniranja poreznih sustava.

1.13.

EGSO traži da se europskim direktivama obuhvate umjetnička djela i druga vrijedna imovina, osobito ona koja se čuva u slobodnim lukama i carinskim skladištima, te da se postupno ukinu programi za dodjelu državljanstva ili prava boravka na temelju ulaganja uspostavljeni u određenim državama članicama, kao i da se stane na kraj netransparentnosti dionica koje glase na donositelja.

1.14.

EGSO smatra da na utaju poreza treba primjenjivati odredbe 5. Direktive o sprečavanju pranja novca (AMLD) koje se odnose na središnji i javni registar stvarnih vlasnika trgovačkih društava i trustova. S druge strane, poziva na uspostavu odgovarajućih postupaka kako bi se MSP-ovima olakšalo ispunjavanje zahtjeva tih registara.

1.15.

EGSO podržava sveobuhvatno rješenje u pogledu oporezivanja poduzeća sa znatnom digitalnom prisutnošću u okviru rada OECD-a, ali i smatra da bi EU, ako se do kraja 2020. ne pronađe rješenje trebao odobriti inicijative za oporezivanje velikih digitalnih poduzeća.

1.16.

Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD) treba izmijeniti kako bi uključivala pravila o poreznom tretmanu jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem i o repatrijaciji dividendi ili kapitalnih dobitaka koji nisu oporezivani u inozemstvu.

1.17.

Potrebno je osigurati financijsku i tehničku potporu nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama i promicati blisku suradnju među njima, među poreznim tijelima i između nacionalnih policijskih snaga i Europola u kaznenom progonu poreznih i financijskih kaznenih djela.

1.18.

EGSO poziva Komisiju da provede studiju o ulozi fiktivnih poduzeća u utaji i izbjegavanju plaćanja poreza te pranju novca kao i da, u skladu sa svojim zaključcima, izmijeni Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza, Direktivu o kapitalnim zahtjevima i Direktivu o sprečavanju pranja novca kako bi se spriječilo da se njihovom upotrebom olakša počinjenje kaznenih djela i upotreba loših praksi.

1.19.

EGSO poziva Komisiju i države članice da razmotre koncept minimalne razine stvarnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava i njegovu moguću primjenu.

1.20.

EGSO predlaže da se u trgovinske ili gospodarske sporazume EU-a, u skladu s načelima i pravilima WTO-a, uključe poglavlja s odredbama o suzbijanju poreznih kaznenih djela, pranja novca i agresivnog poreznog planiranja te suradnji među poreznim upravama.

2.   Kontekst

2.1.

Razmjer utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca u Europi i svijetu vrlo je velik u makroekonomskom smislu, uz jasnu transnacionalnu dimenziju. Ključnu ulogu u takvim praksama igraju porezne oaze, koje ugošćuju i usmjeravaju kapital velikih poduzeća i bogatih pojedinaca koji su utajili porez ili izbjegli njegovo plaćanje, zajedno s kapitalom koji proizlazi iz političke i gospodarske korupcije i organizacija gospodarskog kriminala.

2.2.

Ne postoji općeprihvaćena definicija poreznih oaza, iako im je svima zajednička nulta ili vrlo niska stopa oporezivanja, dok netransparentnost o klijentima i tokovima predstavlja normu. Identificira ih se na temelju popisa, a nekooperativne su naravi jer odbijaju poreznim tijelima pružati informacije i surađivati sa sudovima. Priznati popisi te vrste su popis koji je sastavio OECD (4) i dva popisa koje je sastavio EU (o pranju novca i financiranju terorizma te o utaji i izbjegavanju plaćanja poreza) (5). U monografiji časopisa F&D (MMF) procjenjuje se da privatno bogatstvo u off-shore financijskim centrima iznosi između 7 i 8,7 bilijuna USD (6) (8 % – 10 % svjetskog BDP-a).

2.3.

MMF procjenjuje da zbog utaje poreza države godišnje gube oko 3 bilijuna USD (7). Europski parlament (EP) procjenjuje da u EU-u to doseže iznos od 825 milijardi EUR (8) te da manjak u naplati PDV-a, uglavnom uzrokovan utajom, iznosi oko 147 milijardi EUR godišnje, od čega 50 milijardi EUR otpada na prekogranične prijevare unutar zajednice s nepostojećim trgovcem (tzv. „kružne prijevare”) (9).

2.4.

Izbjegavanjem plaćanja poreza ne krši se uvijek slovo zakona, ali se krši njegov duh. Porezne oaze godišnje dobivaju oko 600 milijardi USD zahvaljujući izbjegavanju plaćanja poreza na dobit od strane trgovačkih društava (10). Gubici EU-a iznose od 160 do 190 milijardi EUR godišnje (11). Izbjegavanje plaćanja poreza u šest država članica oštećuje porezne prihode iz preostale 22 države članice za 42,8 milijardi EUR (12). U časopisu F&D (MMF) navodi se da se 40 % izravnih stranih ulaganja na svjetskoj razini, odnosno oko 15 bilijuna USD, vrši prema fiktivnim poduzećima (bez ikakve gospodarske aktivnosti), često u obliku holdinga u kojima se udružuju operativna društva kćeri. Većina ih ima sjedište u pet europskih zemalja (13).

2.5.

Prema podacima UN-a, na pranje novca otpada između 2 % i 5 % svjetskog BDP-a (14). Nedavni slučajevi kao što su Danske Bank (s početnom procjenom od oko 200 milijardi EUR) (15) ili Swedbank (37 milijardi EUR) (16) ukazuju na slabosti u borbi protiv pranja novca unatoč direktivama i radu nadzornih tijela.

2.6.

Osim financijskog sektora, postoje i drugi kanali za pranje novca: tržišta umjetnina, dijamanata i plemenitih kovina; slobodne luke, carinska skladišta i posebne gospodarske zone itd. Brze tehnološke promjene otvaraju nove putove s pomoću virtualne imovine i lanca blokova. Isto vrijedi i za postupke utaje i izbjegavanja plaćanja poreza: smanjenje dividendi i kupona za transakcije cum-ex (55,2 milijarde EUR), agresivno porezno planiranje, tajne konvencije između država i multinacionalnih poduzeća kojima se znatno smanjuju njihove porezne obveze, programi dodjele državljanstva ili prava boravka strancima u zamjenu za ulaganja itd. E-trgovina, ekonomija platformi i digitalno gospodarstvo općenito predstavljaju nove rizike jer olakšavaju počinjenje poreznih kaznenih djela i utaje, ali donose i nove mogućnosti u području praćenja i nadzora.

2.7.

Junckerova Komisija vrlo je intenzivno radila na suzbijanju poreznih kaznenih djela i izbjegavanja plaćanja poreza, što je rezultiralo s 26 zakonodavnih i 57 drugih vrsta inicijativa. Kad je riječ o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma, valja spomenuti dvije direktive, odnosno AMLD4 i AMLD5 (2015. i 2018.). Prijenos potonje u nacionalno zakonodavstvo dovršen je u siječnju 2020. i ona sadrži poboljšanja u pogledu identifikacije vlasnika, razmjene informacija i suradnje među financijsko-obavještajnim jedinicama te većeg broja obuhvaćenih obveznika, a uvodi se i nadzor nad virtualnim valutama. Praktični rezultati nisu zadovoljavajući: i dalje postoje mnoge slabosti i nedostaci, iako je Komisija vrlo aktivna u okviru svojih ograničenih nadležnosti (evaluacija iz 2019.) (17). Europski revizorski sud nedavno je pokrenuo reviziju u svrhu ocjenjivanja učinkovitosti borbe protiv pranja novca u bankarskom sektoru (18), a Europska komisija podnijela je tužbu Sudu Europske unije protiv tri države članice zbog neusklađenosti s direktivom AMLD4 (19).

2.8.

Europska komisija je 7. svibnja 2020. predstavila novi akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (20) i Delegiranu uredbu (21) s popisom zemalja i jurisdikcija koje ne surađuju na postizanju tih ciljeva. Na temelju procjene razlika u provedbi postojećeg zakonodavnog okvira i „ozbiljnih nedostataka u pogledu usklađenosti” te izražene želje za „nultom tolerancijom nezakonitog novca unutar Europske unije”, plan je strukturiran na temelju šest stupova: — osigurati učinkovitu provedbu postojećeg okvira, počevši s potpunim prijenosom direktiva o sprečavanju pranja novca; — izmijenjenom direktivom i uredbom uspostaviti jedinstveni pravilnik EU-a; — zakonodavnim prijedlogom uspostaviti postupke i osnovati nadzorno tijelo EU-a; — uspostaviti mehanizam koordinacije i potpore za financijsko-obavještajne jedinice i međusobno povezati središnje nacionalne registre bankovnih računa; — primijeniti odredbe kaznenog prava i poboljšati razmjenu informacija; — ojačati međunarodnu dimenziju okvira EU-a. U prvom tromjesečju 2021. bit će predstavljena četiri zakonodavna prijedloga za razvoj tih stupova.

2.9.

Drugo značajno područje djelovanja Europske komisije bilo je izbjegavanje plaćanja poreza povezano s inicijativama u području oporezivanja digitalnog gospodarstva i osnovice poreza na dobit trgovačkih društava. Njezinom strategijom nastojalo se postići „djelotvorno oporezivanje” kojim bi se osiguralo da multinacionalna poduzeća plaćaju odgovarajuće iznose poreza na mjestu na kojem stvaraju vrijednost, u skladu s OECD-ovim akcijskim planom BEPS, posebno ograničavanjem smanjenja osnovice poreza na dobit trgovačkih društava odbijanjem kamata, licencija i drugih financijskih povlastica. Glavno pravilo za to bila je Direktiva ATAD iz 2016., izmijenjena 2017. kako bi uključivala hibridne neusklađenosti (ATAD 2) (22). Njezini rezultati još uvijek se ne mogu ocijeniti. Postoji i zakonodavstvo kojim se olakšava rješavanje sporova koji proizlaze iz dvostrukog oporezivanja (23). Nova Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije donesena je 2018. (24)

2.10.

Europska komisija uzela je u obzir izbjegavanje plaćanja poreza u svojim zakonodavnim inicijativama u području oporezivanja digitalnog gospodarstva i osnovice poreza na dobit trgovačkih društava i 2018. godine predložila dvije direktive: jednu o oporezivanju poduzeća sa znatnom digitalnom prisutnošću i jednu o porezu na dohodak za velika digitalna poduzeća. Godine 2016. predložila je dvije direktive o osnovici poreza na dobit trgovačkih društava – zajedničkoj (CCTB) i konsolidiranoj (CCCTB). Potonja je vrlo važna u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Istovremene rasprave na razini OECD-a i protivljenje u pojedinim državama članicama odgodili su donošenje tih direktiva. U svjetlu toga, Komisija je 2019. predstavila komunikaciju u kojoj se predlaže pokretanje rasprave kako bi se osiguralo da se odluke o poreznim pitanjima donose kvalificiranom većinom.

2.11.

Od ključne su važnosti suradnja između poreznih tijela i drugih institucija država članica putem automatske razmjene informacija (AEOI (25)) i transparentnost. U području administrativne suradnje odobreno je čak šest direktiva. U njima je, od prve (2011/16/EU (26)) do posljednje ((EU) 2018/822 (27)), proširena obveza objavljivanja stvarnih vlasnika računa, financijske imovine i transakcija te svih proizvoda, uključujući osiguranja i dividende. Postignut je napredak u pogledu zahtjeva za automatsku razmjenu informacija o poreznim sporazumima (eng. tax rulings) i financijskom izvješćivanju velikih poduzeća po zemljama (CBCR (28)). Korištenje financijskih i drugih informacija u svrhu kaznenog progona uređeno je Direktivom (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

2.12.

Junckerova Komisija bila je suočena s tajnim konvencijama pojedinih država članica s multinacionalnim poduzećima, u skladu s kojima potonji u njima ne plaćaju gotovo nikakav porez, a uspjela je uključiti i porezne pokazatelje u europski semestar. U najnovijim preporukama za pojedine zemlje navodi se da u nekim državama članicama provedba zakonodavstva u pogledu agresivnog poreznog planiranja ili utvrđivanja stvarnih vlasnika nije zadovoljavajuća . Postoji mnogo prostora za poboljšanje suradnje među državama članicama. Unatoč postizanju određenog napretka, razina nije došlo do općeg smanjenja utaje poreza, pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza koje su, u nekim slučajevima, poput preusmjeravanja tokova kapitala prema fiktivnim poduzećima, čak u porastu.

2.13.

EGSO je u posljednjih pet godina usvojio 25 mišljenja o tim pitanjima. EGSO je općenito podržao mjere koje je predložila Komisija. U nekim je slučajevima otišao korak dalje od svojih zahtjeva, u skladu sa stajalištem EP-a.

3.   Opće napomene i preporuke

3.1.

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, najozbiljnija od kraja Drugog svjetskog rata, mora biti u središtu svih gospodarskih i socijalnih promišljanja i prijedloga. Jasno je da bi drastično smanjenje gospodarskog obujma poreznih kaznenih djela i izbjegavanja plaćanja poreza državama članicama i samom EU-u osiguralo dio financijskih sredstava potrebnih za rješavanje zdravstvenog, gospodarskog i socijalnog učinka pandemije. EGSO smatra da sudjelovanje europskih institucija, nacionalnih vlada i civilnog društva u donošenju svih potrebnih mjera za trajno i učinkovito djelovanje protiv poreznih kaznenih djela i utaje poreza danas više nego ikad predstavlja politički i moralni imperativ, ali i hitno pitanje.

3.2.

Glavni je cilj ovog mišljenja, na temelju pregleda i stajališta iznesenih u prethodnim mišljenjima EGSO-a, iznijeti prijedloge za povećanje učinkovitosti borbe protiv tih kaznenih djela. Treba voditi računa o odnosima među različitim poreznim kaznenim djelima, kao i odnosu između njih i utaje poreza, s obzirom na to da se u poreznim oazama kreću istim kanalima.

3.3.

EGSO prepoznaje spremnost Europske komisije i Europskog parlamenta da promiču inicijative za borbu protiv poreznih kaznenih djela, utaje poreza i fiskalnog dampinga te žali zbog toga što su neke od glavnih inicijativa, kao što su one koje imaju utjecaja na porez na dobit trgovačkih društava, prijevare povezane s PDV-om i agresivno porezno planiranje, blokirane ili ih određene države članice mogu ograničiti, kao i zbog nedostatka suradnje među državama članicama.

3.4.

EGSO predlaže poticanje uspostave europskog pakta za učinkovitu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca i poziva Komisiju da promiče političku inicijativu koja bi u njegovu provedbu uključila nacionalne vlade i druge europske institucije. Suradnja među državama članicama mora biti jedan od njegovih stupova.

3.5.

Učinkovita provedba pakta trebala bi EU-u i državama članicama osigurati dodatna sredstva, poput onih koje generira rast, za financiranje planova oporavka od pandemijske krize te zelene i digitalne transformacije njihovih gospodarstava, ali i izgradnje čvrstog europskog stupa socijalnih prava. Polazeći od poštovanja fiskalne suverenosti država članica, EGSO poziva tvorce politika EU-a i nacionalne vlade da, uz odgovornost i velikodušnost koje zahtijeva tragični trenutak u kojem živimo, postignu konsenzus o sadržaju pakta koji EGSO predlaže. EGSO smatra da bi se postizanje konsenzusa o europskom paktu za borbu protiv poreznih kaznenih djela, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca te financiranja terorizma trebalo temeljiti na: (a) predanosti država članica i europskih institucija poduzimanju svih dodatnih zakonodavnih i administrativnih mjera potrebnih za djelotvorno suzbijanje takvih kaznenih djela i loših praksi; (b) jačanju političke volje za suradnjom među državama članicama i s institucijama EU-a koja bi vodila uspostavi djelotvornih postupaka za administrativnu, policijsku i pravosudnu suradnju u svrhu postizanja ciljeva pakta; (c) predanosti država članica okončanju fiskalnog dampinga i deblokiranju direktiva povezanih s ciljevima pakta; (d) uključivanju organizacija civilnog društva u pakt.

3.6.

Sudjelovanje organizacija civilnog društva u tom sporazumu i stvaranje napredne društvene svijesti o oporezivanju od ključne je važnosti. Europskim je građanima izuzetno stalo do toga da se osiguraju dostatna sredstva za visokokvalitetne javne usluge, (ovih dana posebno za zdravstvo i istraživanje) i odgovarajuće sustave socijalne zaštite. Poduzetnici koji ispunjavaju svoje porezne obveze, a oni čine većinu, žele zaustaviti utaju i izbjegavanje plaćanja poreza kao praksu pojedinih poduzeća, jer im ona zbog toga predstavljaju nelojalnu konkurenciju.

3.7.

EGSO se slaže s EP-om da „(…) pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca imaju središnju ulogu u oblikovanju pravednog društva i snažnog gospodarstva braneći pritom društveni ugovor i vladavinu prava” (30). Stoga sa zabrinutošću ukazuje na veličinu jaza koji ta kaznena djela i loše prakse stvaraju u prihodima od poreza, kao i na nedavni razvoj situacije u području oporezivanja, u okviru kojeg je porezno opterećenje prebačeno na prihode od rada, te iz financijskog sektora na realno gospodarstvo u kojem su porezna opterećenja veća za MSP-ove nego za multinacionalna poduzeća.

3.8.

Uvođenje poreznih pokazatelja u izvješća po zemljama u okviru europskog semestra predstavlja korak naprijed. Međutim, procjena rezultata tih izvješća pokazuje da funkcioniranje financijsko-obavještajnih jedinica, automatska razmjena informacija i suradnja među poreznim tijelima u dijelu država članica EU-a nisu zadovoljavajuće u pogledu pranja novca te utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. EGSO predlaže Komisiji da osigura da porezni pokazatelji u europskom semestru imaju isti položaj kao i drugi pokazatelji te da se uspostavi postupak za procjenu učinkovitosti, pravednosti, dostatnosti i odgovarajućeg funkcioniranja poreznih sustava.

3.9.

EGSO podržava novi akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma i smatra da ga treba hitno provesti. Podupire uspostavu europskog nadzornog tijela s pomoću kojeg bi se osigurala maksimalna suradnja između poreznih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica država članica, a koje bi imalo određene izravne ovlasti za nadzor i istraživanje obveznika u svim područjima te dovoljno ljudskih i tehničkih resursa za prilagodbu kontinuiranom razvoju kaznenih djela. Poziva Komisiju da kao najprikladniji način za to razmotri osnivanje europske agencije za borbu protiv poreznog, gospodarskog i financijskog kriminala i pranja novca te da nadzire usklađenost sa zakonodavstvom i učinkovitost administrativnih mjera. EGSO smatra da EU na međunarodnim forumima kao što su FATF (OECD), G20 i UN treba nastupati jednoglasno. EGSO smatra da bi Komisija trebala pomoći državama članicama uspostavom mehanizama osposobljavanja poput Europske porezne akademije, kao što je predloženo u njegovom mišljenju o programu Fiscalis (10/2018) (31).

3.10.

Pravni okvir za sprečavanje pranja novca trebao bi omogućiti pristup informacijama o vlasnicima računa, poduzeća i trustova, uz pridržavanje pravila o zaštiti podataka i sudske prakse Suda Europske unije. Trebalo bi osigurati zaštitu stručnjaka koji su obvezni prijaviti sumnjive prakse pranja novca koje otkriju. EGSO pozdravlja to što se akcijskim planom predlaže novi sustav zaštite zviždača i poziva da ga se ne odgađa do prosinca 2021. EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da treba poduzeti mjere kako bi se administrativno i financijsko opterećenje država članica i obveznika svelo na najmanju moguću mjeru.

3.11.

Mjere nadzora za treće strane uključene u 5. Direktivu o sprečavanju pranja novca bit će učinkovite samo uz realističan popis visokorizičnih zemalja. EGSO poziva na primjenu transparentne i jasne metodologije te na kraće rokove za evaluaciju. Smatra da bi novi popis, koji sadrži samo 20 zemalja i teritorija, trebalo što prije odobriti i dodati mu još nekoliko zemalja, poput onih koje su sudjelovale u nedavnim skandalima. Žali zbog prepreka koje su pojedine države članice EU-a postavile za pristup informacijama o transakcijama u poreznim oazama.

3.12.

ECOFIN-ov popis poreznih oaza iz 2017. u vezi s utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza ažuriran je prošle veljače. On ima prednost u odnosu na druge popise jer obuhvaća i one koje ne prihvaćaju automatsku razmjenu informacija i one koje poduzetnicima nude posebne porezne tretmane. Za kritiku je činjenica da europski popis isključuje postojanje poreznih oaza u samoj Zajednici. Međutim, u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra, Europska komisija upozorila je određene države članice zbog potkopavanja poreznih osnovica njihovih partnera u Zajednici. Iako prijetnja uvrštavanja na crnu listu ima odvraćajući učinak zbog utjecaja na ugled, sankcije nisu dovoljno djelotvorne.

3.13.

Da bi jurisdikcije uvrštene na taj popis provele potrebne reforme, EGSO predlaže da se nakon sljedećeg preispitivanja Uredba izmijeni kako bi se jurisdikcijama koje reforme nisu provele zabranilo vršenje financijskih transakcija s EU-om. Mjere također moraju utjecati na trgovačka društva koja izbjegavaju plaćanje poreza. Jedna od djelotvornih mjera mogla bi biti da se poduzećima koja obavljaju neopravdane transakcije s jurisdikcijama s navedenog popisa ne dodjeljuju javne potpore za oporavak od krize uzrokovane COVID-om 19, što su neke države članice već odobrile. EGSO također traži da se razmotri mogućnost isključivanja tih poduzeća iz ugovora o javnoj nabavi.

3.14.

Multinacionalna poduzeća djeluju globalno i pod zajedničkim vodstvom, ali se porezni propisi donose na nacionalnoj razini ne uzimajući u obzir njihovu interakciju sa sustavima drugih zemalja, ili čak imajući za posljedicu uspostavu izravne porezne konkurencije s njima. Pojedine jurisdikcije odobravaju porezne sustave koji potkopavaju porezne osnovice drugih teritorija. To je, zajedno s općim padom stopa, dovelo do utrke u smanjenju oporezivanja kako bi se privukla izravna strana ulaganja, kao i do pravnog vakuuma i neusklađenosti. Mnoga multinacionalna poduzeća restrukturiraju svoje poslovanje kako bi znatno smanjila svoje porezno opterećenje. Iz tog se razloga pojedine transakcije unutar grupacije koriste za umjetno prebacivanje većeg dijela rashoda u jurisdikcije sa srednjim ili visokim poreznim stopama, dok se dobit prijavljuje u jurisdikcijama s niskim ili nultim stopama oporezivanja s čijim se vladama sklapaju tajni porezni sporazumi. Prijenos dobiti koji vrše velika poduzeća u digitalnom gospodarstvu posebno je jednostavan u tom okruženju. EGSO se nada da će primjena pravila BEPS-a i direktivâ ATAD omogućiti promjenu te situacije i spreman je za evaluaciju rezultata. Kako bi ta pravila bila djelotvorna, ključna je suradnja svih država članica, što je glavni cilj europskog pakta.

3.15.

Područje EU-a u ranjivom je položaju u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza (32). Mobilnost kapitala, robe i ljudi na unutarnjem tržištu u suprotnosti je s nedostatkom koordinacije poreznih politika. Nakon krize iz 2008., napredak u gospodarskom upravljanju bio je usmjeren na kontrolu rashoda. Situacija se posljednjih godina promijenila, ali koordinacija fiskalnih politika i dalje je nedostatna. Uvođenje poreznih pokazatelja u europski semestar korak je koji je omogućio da se porezni sustavi određenih država članica definiraju kao štetni.

3.16.

Skupina G20 pokrenula je 2009. proces suradnje u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. OECD je odobrio novi globalni standard za razmjenu informacija, zajednički standard izvješćivanja (CRS) koji se temelji na automatskoj razmjeni informacija (AEOI). Većina jurisdikcija međunarodne zajednice obvezala se da će ga provoditi od siječnja 2018., no još se čeka opća procjena njegove provedbe.

3.17.

U EU-u je AEOI reguliran Direktivom o administrativnoj suradnji koja je više puta izmijenjena kako bi se uskladila s CRS-om. Tom je direktivom obveza automatske razmjene informacija proširena na pravne i fizičke osobe te na glavne vrste prihoda, ali postoje nepravilnosti koje je potrebno sanirati. Pitanje razmjene informacija o stvarnim vlasnicima imovine i sredstava, netransparentnih posredničkih subjekata (određenih trustova, fiktivnih trgovačkih društava, zaklada itd.) i dalje je neriješeno, kao što je pokazao skandal „Panamski dokumenti”. Nije riješena ni anonimnost dionica na donositelja, koje nemaju javno poznatog vlasnika i još uvijek su dopuštene u nekim zemljama. Područje primjene Direktive o administrativnoj suradnji trebalo bi proširiti na umjetnička djela i drugu vrijednu imovinu koja se čuva u slobodnim lukama i carinskim skladištima. Trebalo bi riješiti i problem programa za dodjelu državljanstva ili prava boravka na temelju ulaganja koje nudi 19 država članica i koji se u mnogim slučajevima koriste za počinjenje poreznih kaznenih djela.

3.18.

OECD-ov akcijski plan BEPS globalna je inicijativa za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanje dobiti. Izvješća o razvoju svake od njegovih 15 mjera imaju različitu pravnu narav. Neka od njih bave se najboljim praksama, dok druga imaju status minimalnih standarda, uz mogućnost obvezivanja država da njihov sadržaj uključe u zakonodavstvo o trgovačkim društvima. Neka ključna pitanja, kao što je oporezivanje digitalnog gospodarstva ili raspodjela prava oporezivanja po zemlji, tek treba riješiti na globalnoj razini. Pojedine zemlje i organizacije civilnog društva kritizirale su BEPS i tražile da se reforma međunarodne porezne strukture povjeri UN-ovu Odboru stručnjaka za porezna pitanja. EGSO smatra da OECD mora dovršiti svoj rad i surađivati s navedenim odborom UN-a kako bi njihovi zaključci bili ujednačeni i univerzalni.

3.19.

Direktive ATAD ključne su sastavnice porezne strategije EU-a za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza jer se s pomoću njih osigurava da države članice koordinirano provode izvješća o BEPS-u i jačaju njihov pravni status time što njihovu provedbu podvrgavaju preispitivanju Suda EU-a. U nekim slučajevima njegova pravila za borbu protiv zlouporabe nadilaze BEPS, kao što je slučaj s „izlaznim oporezivanjem”, pravilima o „kontroliranim inozemnim društvima”, antihibridnim pravilima ili uspostavom opće klauzule o suzbijanju zlouporabe. Međutim, klauzule o ulaganjima nisu bile uključene zbog protivljenja nekih zemalja, unatoč činjenici da su se Komisija i većina država članica za to zalagale.

3.20.

U istragama Komisije o tajnim poreznim sporazumima koje su potpisala neka velika multinacionalna poduzeća i vlade pojedinih država članica istaknuto je dokle seže olakšavanje postupaka izbjegavanja plaćanja poreza: porezne stope u rasponu od 0,05 % do 2 % na dobit prenesenu iz drugih europskih zemalja. EU je na to odgovorio provedbom reforme Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se osigurala obveza automatskog izvješćivanja o svakom prekograničnom sporazumu o poreznim mišljenjima koji potpiše neka država članica.

3.21.

Nedavnom izmjenom te direktive automatska razmjena proširena je na osnovne informacije o velikim poduzećima (33) po zemljama (izvješća CBCR (34)), u skladu sa zahtjevima iz mjere 13. BEPS-a. Međutim, javnosti još uvijek nije omogućen pristup tim informacijama. Komisija je predložila izmjenu Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (35) o računovodstvenim pravilima kako bi se omogućilo objavljivanje izvješća po zemljama. EGSO smatra da bi se ona trebala primjenjivati barem na poduzeća koja primaju javnu potporu.

3.22.

Vrlo važan prijedlog Komisije u pogledu oporezivanja dobiti jest usklađivanje osnovice poreza na dobit trgovačkih društava. U prvoj fazi (CCTB) osnovica bi se računala u skladu sa zajedničkim pravilima. U drugoj fazi (CCCTB) dobici i gubitci koje bi različita društva kćeri jednog trgovačkog društva ili multinacionalne grupacije zabilježila u svakoj državi članici konsolidirali bi se u cijelom EU-u. Neto iznos koji iz toga nastane podijelio bi se između različitih zemalja u kojima je društvo poslovalo, pri čemu bi svaka od njih vršila oporezivanje u skladu s unaprijed utvrđenom formulom (imovina, prodaja i broj zaposlenih). Postoji nada da bi zahvaljujući toj konsolidaciji velik dio operacija agresivnog poreznog planiranja bio bi obustavljen. EGSO se slaže da bi se oporezivanje trebalo temeljiti na ponderiranoj formuli kojom bi se uzimalo u obzir mjesto prodaje, zapošljavanja i imovine. Vrijednost prava intelektualnog vlasništva, podataka i druge nematerijalne imovine mora se pomno procijeniti.

3.23.

Po mišljenju Komisije i OECD-a, činjenica da je postojećim poreznim propisima teško obuhvatiti prihode novih poslovnih modela u digitalnom gospodarstvu u pojedinim zemljama dovela je do toga da se digitalna poduzeća oporezuju manje od tradicionalnih. Komisija je u ožujku 2018. odobrila dva prijedloga direktive o oporezivanju digitalnog gospodarstva (36), u skladu s radom OECD-a koji bi trebao biti dovršen 2020. Jedna bi direktiva sadržavala privremeno, a druga trajno rješenje. Privremenim rješenjem predviđa se porez od 3 % na prodaju digitalnih usluga velikih poduzeća (a ne na dobit ili mjesto gdje se stvara vrijednost). To rješenje trenutačno je blokirano u Vijeću. Komisija se sada oslanja na globalno rješenje u okviru rada OECD-a, ali ako se do kraja 2020. ne postigne dogovor, iznova će pokrenuti svoju inicijativu za oporezivanje velikih digitalnih poduzeća.

3.24.

I Komisija i EGSO (37) izrazili su svoja stajališta o potrebi za pokretanjem rasprave o uvjetima postupnog prelaska s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom kad je riječ o poreznim pitanjima. Rokovi za takvu promjenu mogu biti kraći ili dulji ovisno o tome jesu li države članice osjetljive na porezno pitanje u pogledu kojeg se želi intervenirati.

3.25.

EGSO smatra da uslijed golemih izazova koje kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 stavlja pred EU i sve njegove države članice nema mjesta popustljivosti u pogledu kaznenih djela koja ugrožavaju gospodarski rast i javne financije. Isto tako, smatra da postoji potreba za jačanjem suradnje i solidarnosti među državama članicama, institucijama EU-a i sektorima europskog civilnog društva.

4.   Posebne napomene i preporuke

4.1.

EGSO preporučuje da se rješenje sadržano u 5. Direktivi o sprečavanju pranja novca, koje se odnosi na obvezu zemalja da uspostave središnji i javni registar stvarnih vlasnika trgovačkih društava i trustova, proširi na područje utaje poreza. Također preporučuje da se uspostavi odgovarajući postupak za utvrđivanje stvarnog vlasnika kad je riječ o poduzeću sa sjedištem izvan EU-a. Svi ti registri trebali bi funkcionirati na odgovarajući i proporcionalan način kako bi se olakšao rad poduzećima koja trebaju ispuniti zahtjeve, a posebno MSP-ovima, kojima bi na raspolaganju trebale biti usluge podrške.

4.2.

Potrebu poznavanja stvarnih vlasnika svih trgovačkih društava i trustova trebalo bi proširiti i na vlasnike dionica koje glase na donositelja. EGSO poziva Komisiju da razmotri uspostavu postupka kojim bi se to omogućilo i, ako to nije moguće, da tu praksu zabrani na razini EU-a.

4.3.

U tekstu Direktive o administrativnoj suradnji treba ukloniti preostale nedostatke kako bi se automatska razmjena informacija proširila na umjetnička djela i drugu vrijednu imovinu koja se čuva u slobodnim lukama, carinskim skladištima i posebnim gospodarskim zonama.

4.4.

Od država članica treba zahtijevati da postupno ukinu programe za dodjelu državljanstva ili prava boravka na temelju ulaganja jer se takvim praksama olakšavaju porezna kaznena djela. To je stajalište EP-a i EGSO-a u njegovu mišljenju SOC/618 (38). U međuvremenu bi trebalo poduzeti potrebne mjere nadzora kako bi se osiguralo da ulagači ispunjavaju svoje porezne obveze.

4.5.

Potrebno je uvesti mjere dogovorene u sklopu OECD-a i sveobuhvatnog okvira za tehničku pomoć u vezi s raspodjelom poreznih prihoda između tržišnih jurisdikcija kao što su Indija i Kina. Direktivu ATAD trebalo bi izmijeniti kako bi uključivala pravila o poreznom tretmanu jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem, a posebno o repatrijaciji dividendi ili kapitalnih dobitaka od društava kćeri u inozemstvu koji nisu oporezivani po minimalnoj stopi u inozemstvu.

4.6.

U skladu sa zahtjevom sadržanim u rezoluciji EP-a iz ožujka 2019. (39), EGSO poziva Komisiju i države članice da razmotre koncept minimalne razine stvarnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava i njegovu moguću primjenu.

4.7.

Treba povećati suradnju između nadzornih i poreznih tijela u državama članicama, posebno u području poreznih kaznenih djela i pranja novca, kao i promicati jačanje suradnje između Europola i nacionalnih policijskih snaga.

4.8.

Nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama treba pružiti financijsku i tehničku potporu kako bi im se omogućilo da učinkovito obavljaju svoje zadaće.

4.9.

Golema količina kapitala koji prolazi kroz niz fiktivnih poduzeća u EU-u iziskuje odlučan odgovor njegovih tvoraca politika. EGSO poziva Europsku komisiju da provede studiju o ulozi fiktivnih poduzeća u poreznim prijevarama, utaji poreza, izbjegavanju plaćanja poreza (nakon provedbe Direktiva ATAD 1 i 2) i pranju novca te da u svjetlu svojih zaključaka poduzme sve potrebne mjere kako bi se spriječilo činjenje tih kaznenih djela i loših praksi posredstvom takvih poduzeća. Direktive ATAD, Direktivu o kapitalnim zahtjevima i Direktive AMLD trebalo bi izmijeniti ako to bude potrebno.

4.10.

EGSO predlaže da se u okviru predstojećih sporazuma EU-a o trgovini, ulaganjima ili gospodarskom partnerstvu ili u sklopu revizije postojećih sporazuma, u skladu s načelima i pravilima WTO-a, razmotri uključivanje poreznog poglavlja koje bi sadržavalo rezultate programa BEPS OECD-a, klauzule o borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca, kao i rezultate sporazuma o suradnji među poreznim upravama.

---

(1)  Ovdje i dalje u tekstu koriste se engleske kratice.

(2)  SL C 353, 18.10.2019., str. 90.

(3)  C(2020) 2800 final.

(4)  Na FATF-ovom popisu visokorizičnih jurisdikcija navode se samo dvije države (Sjeverna Koreja i Iran). Na FATF-ovom popisu jurisdikcija pod pojačanim praćenjem navodi se 18 zemalja. Oba su popisa ažurirana 21. veljače 2020.

(5)  Popis iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/855 od 7. svibnja 2020. (SL L 195, 19.6.2020., str. 1.) uključuje 20 visokorizičnih područja povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma. Revidirani popis nekooperativnih jurisdikcija u vezi s utajom i izbjegavanjem plaćanja poreza uključuje 12 jurisdikcija, uz dodatnih 20 koje podliježu nadzoru.

(6)  Lipton, D.: Shining a Light (Rasvjetljivanje problema), str. 4.; Shaxson, N.: Tackling Tax Havens (Rješavanje problema poreznih oaza), str. 7., u kojima se citira G. Zucman (2017.). MMF, F&D, rujan 2019.

(7)  Bhatt, G.: Editor’s Letter (Pismo urednika). MMF. Ibid., str. 2.

(8)  Rezolucija EP-a od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza, točka 24.

(9)  EP, Ibid., točke 142. i 143.

(10)  Shaxson, N. Tackling Tax Havens (Rješavanje problema poreznih oaza). MMF, Ibid., str. 7.

(11)  EP, Ibid., točka 19.

(12)  EP, Ibid., točka 328.

(13)  Damgaard, J., Elkjaer, T. Johannesen, N. The Rise of Phantom Investments (Porast fiktivnih ulaganja), str. 11.–13. MMF, F&D, rujan 2019.

(14)  UN (UNODC) – Money Laundering and Globalization (Pranje novca i globalizacija).

(15)  EP, Ibid., točke 236. i 237.

(16)  EP, Ibid., točka 235. Financial Times, 23. ožujka 2020.

(17)  COM(2019) 360 final, 370 final, 371 final i 372 final od 24. srpnja 2019. Od posebnog je interesa COM(2019) 373 final – „Izvješće o ocjeni nedavnih navodnih slučajeva pranja novca u kojima su sudjelovale kreditne institucije EU-a”.

(18)  11. lipnja 2020.: https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=53979

(19)  2. srpnja 2020.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_20_1228

(20)  C(2020) 2800.

(21)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/855 od 7. svibnja 2020.

(22)  Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (ATAD) (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.) stupila je na snagu 1. siječnja 2020. u državama članicama koje u tom području nisu imale vlastito zakonodavstvo (2024. stupa na snagu u preostalim državama članicama). Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 (ATAD 2) (SL L 144, 7.6.2017., str. 1.) stupit će na snagu 1. siječnja 2022.

(23)  Direktiva Vijeća (EU) 2017/1852 (SL L 265, 14.10.2017., str. 1.).

(24)  Uredba (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 12.11.2018., str. 6.).

(25)  Eng. Automatic exchange of information – AEOI.

(26)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(27)  Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.).

(28)  Eng. Country by country reporting – CBCR.

(29)  SL L 186, 11.7.2019., str. 122.

(30)  EP, Ibid., točka 328.

(31)  Mišljenje ECO/470 „Fiscalis 2021. 2027.” (SL C 62, 15.2.2019., str. 118.).

(32)  Cobham A. i Garcia-Bernardo J.; Time for the EU to close its own tax havens (Vrijeme je da EU zatvori vlastite porezne oaze), Mreža za poreznu pravdu, 4. travnja 2020.

(33)  Lokacija njihovih zaposlenika, prodaje, prijavljene dobiti i plaćenih poreza.

(34)  Eng. Country by country reporting – CBCR.

(35)  SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(36)  COM(2018) 147 final, Prijedlog direktive o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti; i COM(2018) 148 final, Prijedlog direktive o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga.

(37)  COM(2019) 8, Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a.

(38)  Mišljenje SOC/618 „Programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji” (SL C 47, 11.2.2020., str. 81.).

(39)  EP, Ibid., točke od 78. do 85.