EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

COM(2020) 625 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.

{SWD(2020) 212 final}

Obrazovanje je ključno za vitalnost europskog društva i gospodarstva. Cilj je europskog prostora obrazovanja zajednicama za obrazovanje i osposobljavanje pružiti potporu koja im je potrebna da ispune svoju osnovnu zadaću u ovim neizvjesnim vremenima punim izazova – predsjednica von der Leyen

1.Uvod

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojim se političkim smjernicama obvezala uspostaviti europski prostor obrazovanja do 2025. Obrazovanje je temelj za osobno ispunjenje, zapošljivost te aktivan i odgovoran građanski život. Pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje proglašeno je prvim načelom europskog stupa socijalnih prava. Unija mijenja svoju strategiju rasta na temelju održivosti, a zelena i digitalna tranzicija glavni su pokretači promjene. Obrazovanje kao okosnica europskog načina života jača socijalno tržišno gospodarstvo i demokraciju temeljnim vrijednostima kao što su sloboda, raznolikost, ljudska prava i socijalna pravda.

Europsko vijeće u srpnju je postiglo dogovor o jedinstvenom paketu za oporavak kako bi se ublažile posljedice pandemije bolesti COVID-19 na naše gospodarstvo i društvo te potaknuo brz oporavak Europe, ali i preobrazba i reforma našega gospodarstva. Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i učinkovito korištenje vještina u tom će kontekstu biti ključno za gospodarsko i društveno blagostanje Europe.

Pandemija bolesti COVID-19 uvelike je utjecala na sustave obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Zbog nje je u području obrazovanja i osposobljavanja više od 100 milijuna europskih građana suočeno s novim i zahtjevnim okolnostima, načinima učenja, poučavanja i komunikacije. Iznimno je važno spriječiti da zdravstvena kriza postane strukturna prepreka učenju i razvoju vještina koja će se odraziti na izglede mladih za zapošljavanje, njihovu zaradu te na jednakost i uključivost za cijelo društvo. Države članice u svojem radu na uspostavi otpornih odgojno-obrazovnih sustava usmjerenih na budućnost teže suradnji na razini EU-a i tako postavljaju temelje europskog prostora obrazovanja.

U ovoj se Komunikaciji iznosi intenzivniji pristup za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. Europski prostor obrazovanja blisko je povezan s instrumentom Next Generation EU i dugoročnim proračunom Europske unije za razdoblje 2021.–2027.

Politike usmjerene na ljude važnije su nego ikad u poduzimanju pripremnih radnji i potrebnih mjera za oporavak i otpornost. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje, istraživanje, obrazovanje odraslih i neformalno učenje u tome imaju veliku ulogu. Takvim se politikama treba postići cjelovit pristup obrazovanju i osposobljavanju te priznati njima svojstvena vrijednost kao sveobuhvatan temelj za što potpuniji doprinos i sudjelovanje u društvu.

Europski prostor obrazovanja temelji se na desetljećima suradnje na razini EU-a u području obrazovanja. Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) pomogao je u izgradnji povjerenja i uzajamnog razumijevanja koji su pridonijeli prvim inicijativama za uspostavu europskog prostora obrazovanja 1 , nacionalnim reformama i mjerama koje je zajednica za obrazovanje i osposobljavanje poduzela u reakciji na pandemiju bolesti COVID-19.

Rezultati europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju

Dosadašnjom suradnjom već su ostvareni znatni rezultati u jačanju uloge učitelja i nastavnika, poboljšanju općeg obrazovanja, prilagodbi digitalnoj transformaciji i određivanju novih načela za poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, okvirom ET 2020. određeni su zajednički ciljevi EU-a („referentne vrijednosti”) te je uvedena široka paleta instrumenata za uzajamno učenje i potporu politici koji su potaknuli države članice da usmjere svoj rad na najhitnije prioritete. Kako je prikazano na prethodnoj slici, 2020. su ostvareni sljedeći rezultati:

-Gotovo je 95 % djece od četvrte godine u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ta iznimno važna faza obrazovanja sada može ostvariti puni potencijal u pogledu standarda kvalitete, osobito za djecu koja odrastaju u nepovoljnom okruženju.

-Broj mladih odraslih osoba koje su završile tercijarno obrazovanje u zadnjih je 10 godina znatno porastao, čime je EU čak i nadmašio cilj od 40 % postavljen 2009. Više obrazovno postignuće u korelaciji je s boljim izgledima da se pronađe i zadrži posao, većom zaradom i većim sudjelovanjem u demokratskom životu.

-Udio mladih koji napuštaju obrazovanje prije nego što završe srednju školu i više se ne osposobljavaju od 2009. do 2019. smanjio se s 14 % na 10,2 % pa je cilj EU-a od 10 % gotovo ostvaren. To je ohrabrujuće postignuće jer se manje mladih mora nositi s teškim situacijama kao posljedicom niske razine stečenih vještina.

-EU nije ostvario cilj smanjenja udjela petnaestogodišnjaka koji postižu slabe rezultate u čitanju, matematici i prirodoslovlju na manje od 15 % do 2020. Cijeli EU zaostaje u sva tri područja: više od petine petnaestogodišnjaka ne može riješiti jednostavne zadatke iz tih predmeta, a ti rezultati uvelike ovise o socioekonomskom statusu.

-Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno stekle srednjoškolsku strukovnu kvalifikaciju ili kvalifikaciju u visokom obrazovanju povećala se 2019. na 80,9 %, što znači stabilan oporavak u usporedbi s rekordno niskom razinom od 74,3 % zabilježenom 2013. te se približava cilju EU-a od 82 %.

-Kad je riječ o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju, nije dosegnut cilj od 15 %, djelomično i zbog posljedica financijske krize, ali 2019. se povećalo na 10,8 %, iako su među državama članicama velike razlike.

U Novom strateškom programu EU-a za razdoblje 2019.–2024., koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019., ističe se da države članice moraju povećati ulaganja u vještine i obrazovanje građana. Na prvoj zajedničkoj raspravi o politikama, održanoj 8. studenoga 2019., ministri obrazovanja i financija složili su se da je ulaganje u obrazovanje, vještine i kompetencije nužno za sve države članice i da bi trebalo biti strateški prioritet za EU 2 . Za neke je države članice prije svega relevantno pitanje osiguravanja primjerene razine ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje. Za druge je glavno pitanje učinkovita i djelotvorna potrošnja.

Program Erasmus+ imao je ključnu ulogu u promicanju uspješne prakse i poboljšanju suradnje za nacionalne reforme te u pružanju financijske potpore za provedbu mjera na razini EU-a, kao što je jačanje obveze EU-a da promiče građanstvo, temeljne slobode, toleranciju i nediskriminaciju putem obrazovanja. Za provedbu sustavnih nacionalnih reformi bila su dostupna financijska sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U okviru Programa potpore strukturnim reformama državama članicama pružala se tehnička podrška za reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Važnost tih aktivnosti priznata je na najvišoj političkoj razini, čime su povećane europske ambicije u području obrazovanja. U Rimskoj deklaraciji iz ožujka 2017. europski su se čelnici obvezali da će raditi na „Uniji u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta” 3 . Europskim stupom socijalnih prava, koji su zajedno proglasili čelnici EU-a na Socijalnom samitu održanom u Göteborgu 2017., kao prvo načelo utvrđeno je kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje 4 . U zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. 5 istaknuto je da su „obrazovanje i kultura ključni [...] za izgradnju uključivih i povezanih društava te održavanje naše konkurentnosti”, a utvrđeno je i niz prioritetnih područja rada – u skladu s vizijom Komisije o europskom prostoru obrazovanja 6 . Komisija ispunjava taj mandat prvim inicijativama za europski prostor obrazovanja u nizu područja 7 .

Rad na uspostavi europskog prostora obrazovanja bit će usklađen s Programom vještina za Europu 8 , obnovljenom politikom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 9 te europskim istraživačkim prostorom kako bi se iskoristilo znanje i postalo temelj za oporavak i blagostanje Europe, pri čemu će se poštovati zajednička načela uključivosti, mobilnosti i inovacija. Tim će se inicijativama, zajedno sa strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. 10 , pomoći u neometanom prelasku iz škole na studij, strukovno obrazovanje i osposobljavanje i na radna mjesta te će se ideja cjeloživotnog učenja provesti u djelo. Promicat će se i kultura rodne ravnopravnosti na radnom mjestu i pridonijeti borbi protiv rasizma i svih oblika diskriminacije, uključujući rodne stereotipe.

Na temelju tih postignuća i u skladu s Rezolucijom Vijeća o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja iz studenoga 2019. 11 u ovoj se Komunikaciji predstavlja vizija za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. i navode se konkretni koraci za ostvarenje te ambicije.

2.Ambiciozan europski prostor obrazovanja

Komisija predlaže konsolidaciju dosadašnjih nastojanja i daljnji razvoj europskog prostora obrazovanja u šest dimenzija.

2.1.Kvaliteta

Kvalitetnim obrazovanjem mladi stječu znanje, vještine i stavove koji im omogućuju da budu uspješni u životu i svladaju razne izazove na koje će nailaziti. Vizija kvalitetnog obrazovanja na razini EU-a uključuje:

-usvajanje osnovnih vještina, uključujući digitalne kompetencije, što je preduvjet za uspjeh u životu, ispunjenje u radu i aktivan građanski život 12 . Prema rezultatima istraživanja PISA OECD-a prosječna stopa postizanja slabijih rezultata u EU-u (udio učenika koji ne mogu riješiti osnovne zadatke iz matematike, prirodoslovlja i čitanja) 2018. iznosila je 22,5 % za čitanje, 22,9 % za matematiku i 22,3 % za prirodoslovlje. U razdoblju od 2009. do 2018. pogoršali su se rezultati na razini EU-a u prirodoslovlju i čitanju, a u matematici su ostali stabilni. Petina mladih u Europi izjavila je 2019. da nema osnovne digitalne vještine 13 . Međutim, neke su države članice s vremenom uspjele poboljšati rezultate uvođenjem strukturnih obrazovnih reformi, povećanjem autonomije škola, rješavanjem problema nejednakosti od rane dobi i ulaganjem u nastavno osoblje. Ako se ne usvoje te osnovne vještine, koje su nužne za daljnje učenje, dolazi do nedostatka vještina čije posljedice pojedinac osjeća tijekom cijelog života i koji treba nadoknađivati u okviru obrazovanja odraslih 14 ,

-usvajanje transverzalnih vještina kao što su kritičko mišljenje, poduzetništvo, kreativnost i građanski angažman putem transdisciplinarnih pristupa koji su usmjereni na učenika i rješavanje konkretnih pitanja,

-promicanje slobode za mobilnost učenika i učitelja te slobodnog međusobnog udruživanja ustanova u Europi i šire. Mobilnost u svrhu učenja i prekogranična suradnja važni su čimbenici za poboljšanje kvalitete ustanova za obrazovanje i osposobljavanje. Međutim, kad je riječ o transnacionalnoj mobilnosti, mnogo se nastavnog osoblja i učenika i dalje suočava s nizom prepreka. Možda ne dobiju dovoljno informacija ni smjernica o mobilnosti u svrhu učenja, nisu dovoljno pripremljeni s obzirom na učenje jezika ili ih obeshrabruje manjak pristupačnosti. Učenike i nastavno osoblje od ostvarivanja te slobode kretanja mogu odvratiti razni faktori: financijske prepreke, neprenosivost sustava za potporu studentima, nepotpuno priznavanje ishoda učenja i kvalifikacija stečenih u razdoblju mobilnosti ili poteškoće u kombiniranju mobilnosti sa zahtjevima kurikuluma. Pri mobilnosti u svrhu učenja ubuduće će se morati voditi više računa i o ekološkoj održivosti te uzimati u obzir digitalne izazove i mogućnosti,

-poticanje učenja jezika i višejezičnosti. Sposobnost komunikacije na više jezika preduvjet je za studiranje i rad u inozemstvu i za otkrivanje Europe u svoj njezinoj kulturnoj raznolikosti. Ona učenicima i nastavnom osoblju omogućuje da iskoriste prednosti pravog europskog prostora za učenje, pri čemu se cijene i mobiliziraju jezični korijeni učenika,

-potporu nastavnom osoblju u pogledu jezične i kulturne raznolikosti u školi kao važan element poticanja kvalitetnog obrazovanja, osobito kad je riječ o poboljšavanju konstantno slabih rezultata u čitanju. Takvim se pristupom podupire i rad na poboljšanju odgojno-obrazovnih ishoda učenika i mladih migrantskog podrijetla,

-uvođenje europske perspektive u obrazovanje, čime se učenicima pokazuje što za njihov svakodnevni život znači Europa općenito, a posebno Unija. Ta europska perspektiva dopunjava nacionalnu i regionalnu perspektivu i njome bi se trebalo baviti na dinamičan i pluralistički način kako bi se potaknuo razvoj kritičkog mišljenja,

-zaštitu institucija za obrazovanje i osposobljavanje kao sigurnih okružja u kojima nema nasilja, vršnjačkog nasilja, štetnog govora, dezinformiranja i svih oblika diskriminacije.

2.2.Uključivost i rodna ravnopravnost

Iako odgojno-obrazovni sustavi u kojima se vodi mnogo računa o pravednosti ostvaruju najbolje rezultate, ne uspijevaju se smanjiti nejednakosti povezane sa socioekonomskim statusom 15 . U cijeloj Europi obrazovna iskustva pojedinaca prate socijalne obrasce. Učenici u nepovoljnom socioekonomskom položaju prekomjerno su zastupljeni u skupini učenika koji postižu slabije rezultate. Slabiji rezultati u čitanju i rano napuštanje školovanja u prosjeku su češći kod dječaka nego kod djevojčica 16 . Ruralna područja zaostaju, a učenici migrantskog podrijetla 17 imaju slabije ocjene u školi. Zbog pandemije bolesti COVID-19 važnost uključivosti i pravednosti u obrazovanju još je više došla do izražaja te se pokazalo koliko je geografska lokacija učenika i njihovih obitelji relevantan faktor. Za pozitivan obrat u europskom prostoru obrazovanja potrebno je sljedeće:

-Odgojno-obrazovno postignuće i uspjeh trebalo bi odvojiti od socijalnog, ekonomskog i kulturnog statusa kako bi se osiguralo da sustavi obrazovanja i osposobljavanja poboljšaju sposobnosti svakog pojedinca i omoguće uzlaznu društvenu mobilnost. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u tome imaju bitnu ulogu 18 . Važno je i na uključiv način odgovoriti na odgojno-obrazovne potrebe učenika s velikim obrazovnim potencijalom.

-Odgojno-obrazovni sustavi na svim razinama trebali bi biti usklađeni s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

-Da bi sustavi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mogu pomoći mladima pri ulasku na promjenjivo tržište rada i osigurati da odrasli sudjeluju u programima koji su prilagođeni zelenoj i digitalnoj tranziciji, trebali bi biti fleksibilniji, otporniji i odgovarati i na buduće potrebe, u skladu s Komisijinim Prijedlogom preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

-Otporne i uključive strategije cjeloživotnog učenja trebale bi onima koji su rano napustili školovanje omogućiti da se ponovno uključe u obrazovanje, a oni kojima je to potrebno trebali bi imati pristup programima visokog obrazovanja i SOO-a kako bi stekli ili usavršili vještine potrebne za poslove budućnosti, što se odnosi i na osobe starije životne dobi.

-Trebalo bi ojačati prekograničnu suradnju u području rada s mladima te u područjima sporta i kulture radi promicanja neformalnog učenja i njihove povezanosti s formalnim obrazovanjem.

U EU-u žene u prosjeku imaju viša obrazovna postignuća od muškaraca i manje stope ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja. Međutim, postoji trajna razlika između spolova u nekim područjima studiranja, i to često u onima koja vode k bolje plaćenim radnim mjestima. Unatoč tome što su prema istraživanjima u području obrazovanja žene ostvarivale bolje rezultate u digitalnoj pismenosti 19 , 2018. je njihov udio na studijima inženjerstva, proizvodnih tehnologija i građevinarstva bio 26 %, a na studijima informacijske i komunikacijske tehnologije samo 18 % 20 . Osim toga, žene su i dalje premalo zastupljene na rukovodećim položajima u visokom obrazovanju. U sustavima obrazovanja i osposobljavanja u okviru europskog prostora obrazovanja trebala bi se uzeti u obzir sljedeća pitanja:

-povećanje rodne osviještenosti 21 u obrazovnim procesima i institucijama. Dječaci i djevojčice imaju ravnopravan pristup obrazovanju, ali novi je cilj za rodnu ravnopravnost u obrazovanju pružiti svim dječacima i djevojčicama jednako poštovanje i prave uvjete da iz škola i sveučilišta izađu kao odrasle osobe koje mogu ostvariti svoj potencijal. Seksističko ponašanje i spolno uznemiravanje prvenstveno pogađa djevojčice i mlade žene te otežava njihovo obrazovno iskustvo. Obrazovno okruženje pruža jedinstvenu priliku da se uspostavi osnova na temelju koje će dječaci i djevojčice postati odrasle osobe koje u potpunosti poštuju svoj identitet i identitete svojih vršnjaka,

-suzbijanje i rušenje rodnih stereotipa, osobito onih koji ograničavaju odabir područja studiranja kod dječaka i djevojčica, ali i onih koji se mogu prenositi u praksi obrazovanja i osposobljavanja te u obrazovnim materijalima. Profesije u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci ili žene treba dodatno otvoriti osobama manje zastupljenog spola,

-napredak ka pravoj ravnoteži spolova na rukovodećim položajima, među ostalim i na visokim učilištima.

2.3.Zelena i digitalna tranzicija

Politike obrazovanja i osposobljavanja te ulaganja usmjerena na uključivu zelenu i digitalnu tranziciju ključni su elementi za buduću otpornost i blagostanje Europe. Prema ljetnoj gospodarskoj prognozi Komisije gospodarstvo EU-a će 2020. bilježiti pad od 8,3 %, a 2021. rast za približno 5,8 %. Stopa nezaposlenosti u EU-u će se od 2019. do 2020. povećati sa 6,7 % na 9 %, a 2021. ponovno pasti na 8 %. 22 Mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao. Programi skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi pridonijeti zadržavanju radnih mjesta, ali pandemija bolesti COVID-19 ipak će ozbiljno utjecati na tržište rada. Digitalna pismenost postala je obvezna, osobito u svijetu nakon bolesti COVID-19. Gotovo će sve daljnje učenje i radna mjesta u svim sektorima zahtijevati neki oblik digitalnih vještina, ali prosječno 40 % Europljana u dobi od 16 do 74 godine nema te vještine 23 .

Prelazak na ekološki održivo, kružno i klimatski neutralno gospodarstvo ima znatne učinke na zapošljavanje i socijalne učinke 24 . Građani očekuju da će njihove vlade zaštitu okoliša smatrati prioritetom pri planiranju mjera za oporavak koje će uvesti radi prevladavanja gospodarskih i društvenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 kako bi se promicao prelazak u zeleniji i digitalniji svijet 25 . Samo s pravim vještinama i obrazovanjem Europa može ostvariti održiv gospodarski oporavak usmjeren na zelenu i digitalnu tranziciju i u tome biti uzor drugima, ojačati svoj položaj u globalnom tržišnom natjecanju i ustrajati u svom zalaganju za pravednu tranziciju. Za takvu je transformaciju potrebno sljedeće:

-Potrebno je omogućiti korjenitu promjenu u ponašanju i vještinama ljudi, počevši od odgojno-obrazovnih sustava i ustanova kao katalizatora promjena. Mjere trebaju biti usmjerene na promjenu ponašanja, poboljšanje vještina za zeleno gospodarstvo, promicanje nove održive infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje te obnovu postojećih zgrada („val obnove”), čime će se stvoriti poticajna okruženja za tu promjenu 26 .

-Za zelenu tranziciju potrebna su i ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje kako bi se povećao broj stručnjaka koji rade na ostvarenju klimatski neutralnog i resursno učinkovitog gospodarstva.

- Treba djelotvorno poduprijeti tranziciju prema održivosti integriranjem perspektiva okolišne održivosti u sve prirodne i humanističke znanosti i poticanjem promjena u vještinama, metodama, procesima i kulturama.

-Obrazovanjem i osposobljavanjem na svim razinama ljudima bi se trebale prenositi digitalne vještine, ali i druge kompetencije, kao što su poduzetništvo i umijeće učenja, koje su potrebne za uspjeh na tržištu rada transformiranom tehnološkim napretkom.

2.4.Učitelji i nastavnici

Učitelji, nastavnici i odgojno-obrazovni djelatnici u središtu su obrazovanja. Imaju najvažniju ulogu u pretvaranju obrazovanja u korisno iskustvo za sve učenike. Milijuni učitelja i nastavnika u cijeloj Europi morali su se brzo prilagoditi zatvaranjima škola zbog pandemije bolesti COVID-19. Oni su bili na prvoj liniji kad je trebalo osigurati nastavak učenja te su za svoje učenike kojima je bilo ograničeno kretanje uveli inovativnu nastavu na daljinu. Bez učitelja i nastavnika nisu moguće nikakve inovacije, uključivost ni transformativna obrazovna iskustva za učenike. Vizija profesija u obrazovanju u europskom prostoru obrazovanja vizija je vrlo kompetentnog i motiviranog osoblja koje na raspolaganju ima niz prilika za potporu i stručno usavršavanje tijekom cijele karijere koja je puna raznolikih iskustava. U europskom prostoru obrazovanja rad u nastavi trebao bi biti cijenjena profesija.

-Potrebna je vrlo kompetentna, entuzijastična, predana i stručna radna snaga. Zato je najprije potrebno riješiti problem manjka nastavnog osoblja. U većini zemalja EU-a nedostaje ga ili u svim područjima ili za određene nastavne predmete (npr. STEM) ili za poučavanje učenika s posebnim potrebama. Budući da će trećina nastavničkog kadra otići u mirovinu u sljedećih deset godina, u prvom planu treba biti zadržavanje postojećeg osoblja i pomlađivanje kadra.

-Učiteljsku profesiju samu po sebi treba revalorizirati u smislu njezina poštovanja u društvu, a u nekim državama članicama i u financijskom smislu. Samo petina učitelja u nižem sekundarnom obrazovanju smatra da je njihova profesija cijenjena u društvu, a približno polovina ih navodi veliko administrativno opterećenje kao izvor stresa 27 .

-Učiteljima i nastavnicima potrebne su prilike za trajno stručno usavršavanje. OECDovo Međunarodno istraživanje o poučavanju i učenju (TALIS) pokazalo je da je znatan udio nastavnog osoblja izrazio potrebu za razvojem kompetencija za poučavanje učenika s posebnim potrebama, upotrebu digitalnih tehnologija i poučavanje u višejezičnim i multikulturnim učionicama 28 .

-Međunarodna mobilnost studenata, učitelja i nastavnika te njihovih edukatora trebala bi postati dio obrazovanja nastavnog osoblja kako bi mu se proširio pristup raznolikim kvalitetnim nastavnim metodama i ispunile potrebe učenika.

2.5.Visoko obrazovanje

Mobilnost studenata i osoblja doprinijela je postupnom otvaranju visokog obrazovanja i ojačala temelje za strukturiranu suradnju. Bolonjski proces bio je pokretač internacionalizacije i mobilnosti. Dodana vrijednost mobilnosti sasvim je očita: dokazano je da iskustvo studiranja u inozemstvu znatno pridonosi razvoju karijere. Čak 80 % sudionika programa Erasmus+ zaposli se u roku od tri mjeseca nakon stjecanja diplome. Međutim, samo 5 % studenata može sudjelovati u programu Erasmus+. Financijske poteškoće i dalje su jedan od najčešćih razloga zbog kojih mladi ne studiraju u inozemstvu, a drugi je razlog nesigurnost u pogledu priznavanja učenja. U 41 pilot-projektu inicijative Europska sveučilišta više od 280 visokih učilišta iz cijelog EU-a iskušava i testira nove modele dublje i ambicioznije suradnje 29 .

Sektor visokog obrazovanja pokazao je svoju otpornost i sposobnost da se nosi s promjenama tijekom pandemije bolesti COVID-19. Međutim, kriza je otežala situaciju i u pogledu digitalizacije, inovativnih pedagoških metoda, uključivosti i dobrobiti, potpore studentima, istraživačima i osoblju, njihove mobilnosti i financiranja. Ciljevi europskih sustava visokog obrazovanja trebali bi biti sljedeći:

-intenzivnija i dublja suradnja visokih učilišta koja bi mogla dovesti do više združenih kurikuluma i zajedničkih kolegija te bi studentima omogućila lakše kretanje među odgojno-obrazovnim sustavima zemalja, što bi omogućilo okupljanje paneuropskog kvalificiranog kadra, među ostalim i u najmodernijim znanstvenim disciplinama i tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost i računalstvo visokih performansi,

-prekogranični okvir politika za neometanu transnacionalnu suradnju, koja će savezima visokih učilišta omogućiti da iskoriste svoje prednosti te objedine internetske i fizičke resurse, kolegije, stručno znanje i infrastrukturu u različitim disciplinama,

- visoka učilišta kao centralni akteri „kvadrata znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i usluge za društvo), koji imaju važnu ulogu u pokretanju oporavka od posljedica pandemije bolesti COVID-19 i održivog razvoja u Europi, a ujedno pomažu da za obrazovanje, istraživanje i tržište rada bude dovoljno kvalificiranog kadra,

-automatsko priznavanje kvalifikacija i razdoblja studiranja u inozemstvu za potrebe daljnjeg učenja, osiguravanje kvalitete zajedničkih transnacionalnih aktivnosti te priznavanje i prijenos kratkih programa kojima se stječu mikrokvalifikacije. To bi državama članicama omogućilo intenzivniju i bržu suradnju u usporedbi s njihovim sadašnjim mogućnostima u okviru Bolonjskog procesa. Europski prostor obrazovanja može djelovati kao pokretač Bolonjskog procesa koji će potaknuti druge zemlje članice Europskog prostora visokog obrazovanja da ostvare prednosti sličnog modela i pri tome im pomoći,

-veća usmjerenost na specijalizirane obrazovne programe za napredne digitalne vještine, na primjer za najmodernije tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost i računalstvo visokih performansi, jer u tim područjima postoji ozbiljan manjak stručnjaka.

2.6.Geopolitička dimenzija

Suradnja u obrazovanju postupno je postala važan instrument za provedbu vanjske politike EU-a kao neosporni instrument meke sile. Programi razmjene Unije pomažu ljudima da uspostave kontakte u cijelom svijetu i dopiru do velikog broja dionika, uključujući i civilno društvo. Pomažu u stvaranju pozitivne slike Europe u svijetu i širenju njezinih ideja i temeljnih vrijednosti. Pridonose oblikovanju odnosa EU-a s ostalim zemljama i regijama. Visokokvalitetna međunarodna suradnja u obrazovanju i osposobljavanju ključna je i za svladavanje postojećih i novih globalnih izazova. Presudna je za ostvarenje geopolitičkih prioriteta Unije i ciljeva održivog razvoja do 2030.

Promjene u globalnom poretku (npr. rast Kine, povlačenje SAD-a iz multilateralnog poretka) zahtijevaju jačanje europske međunarodne suradnje, među ostalim i u obrazovanju. Promicanje europskih interesa i vrijednosti postat će nužno. U međunarodnoj dimenziji europskog prostora obrazovanja uzajamnost, ravnopravni uvjeti te standardi etike i integriteta imat će središnju ulogu u uspostavi ambicioznih partnerstva s partnerskim zemljama na svim stranama svijeta.

Internacionalizacija je postala sve izraženija ne samo u visokom obrazovanju već i u osnovnim i srednjim školama. I među mladim Europljanima ima onih koji provedu dio ili cijelo razdoblje obrazovanja izvan EU-a. Međutim, u drugim sektorima obrazovanja, posebno u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i u području mladih, i dalje postoji golem neiskorišteni potencijal. Tercijarnom obrazovanju trebalo bi posvetiti posebnu pozornost zbog njegove važnosti u oblikovanju načina razmišljanja sljedeće generacije vođa i poduzetnika u partnerskim zemljama u svim dijelovima svijeta. U EU svake godine dolaze stotine tisuća studenata iz trećih zemalja radi stjecanja kvalifikacije u tercijarnom obrazovanju. Pravom Unije 30 osiguran je transparentan i koherentan pravni okvir za dolazak međunarodnih studenata u EU. Suradnja obrazovnih ustanova u Uniji i izvan nje pomaže u privlačenju najnadarenijih studenata iz cijelog svijeta te u promicanju suradničkog učenja i projekata zajedničkog međunarodnog istraživanja i inovacija.

U Africi, na zapadnom Balkanu i u zemljama europskog susjedstva u tijeku je proces reforme sustava obrazovanja, osposobljavanja i istraživanja čiji je cilj povećati zaposlenost mladih, poduzetništvo te zelene i digitalne vještine, a time i blagostanje, stabilnost i sigurnost. Povezivanje trećih zemalja s europskim prostorom obrazovanja, osobito zemalja zapadnog Balkana, sastavni je dio vizije koju treba ostvariti do 2025.

U posljednjih su 20 godina zahvaljujući programu Erasmus+ uspostavljene i učvršćene veze europskog prostora obrazovanja s ostatkom svijeta. Svake godina europska sveučilišta razmijene približno 50 000 studenata i članova osoblja sa sveučilištima u drugim dijelovima svijeta 31 . Međunarodna partnerstva olakšala su izradu inovativnih kurikuluma i združenih studija te su potaknula zajedničke projekte istraživanja i inovacija. To je pridonijelo poželjnosti Europe kao odredišta te potaknulo inovacije i otvaranje radnih mjesta. Slično tome, mjere za povećanje kapaciteta imale su ključnu ulogu u internacionalizaciji sustava visokog obrazovanja u partnerskim zemljama, što je pridonijelo socioekonomskoj reformi i demokratskoj konsolidaciji.

3.Sredstva i ključne etape

Komisija će kao nadopunu inicijativa koje su u tijeku od 2018. predložiti nekoliko novih kako bi zajedno s državama članicama i dionicima do 2025. uspostavila ambiciozni europski prostor obrazovanja u šest dimenzija opisanih u prethodnom odjeljku 32 .

3.1.Poboljšanje kvalitete obrazovanja

Za poboljšanje kvalitete obrazovanja potreban je koordiniran rad prilagođen izazovima koji su prisutni u svakom sustavu. Ciljevi na razini EU-a usmjeravaju djelovanje država članica i njihove obrazovne ekosustave tako da težište bude na razini vještina te povećavaju sudjelovanje u obrazovanju i obrazovna postignuća. Svrha je razmjene iskustva i uzajamne potpore na razini EU-a steći uvid u oblikovanje politika država članica. To prije svega znači sljedeće:

-Komisija će državama članicama pružiti potporu pri utvrđivanju učinkovitih reformi politike koje doprinose boljem uspjehu u stjecanju osnovnih vještina. To će se posebno odnositi na kurikulum i vrednovanje te na sposobnost ustanova i osoblja da budu inovativni i da razvijaju svoje pristupe i okruženja za učenje. Komisija će poduprijeti i suradnju europskih organizacija dionika, udruženja učitelja i nastavnika i pružatelja obrazovnih usluga za učitelje i nastavnike kako bi dali svoj doprinos za preporuke o politikama za inovativne i multidisciplinarne pristupe učenja i poučavanja osnovnih vještina. Za nacionalne mjere mogu se iskoristiti i drugi izvori, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi ili sredstva raspoloživa u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

-Komisija planira popratiti ojačani program Erasmus ažuriranjem okvira za mobilnost u svrhu učenja. To će većem broju učenika, studenata, učitelja i nastavnika omogućiti da prevladaju prepreke i iskoriste prilike za mobilnost. U revidiranom okviru razmatrat će se tri pitanja: i. osiguravanje prilika za više različitih vrsta sudionika, ii. zelena i digitalna mobilnost, uključujući kombiniranje razmjene putem interneta i uživo, iii. poticanje uravnotežene mobilnosti.

-U svrhu poticanja višejezičnosti dionici na razini država, regija i škola pozivaju se da nastave s provedbom Preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ iz 2019., među ostalim i u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Komisija će budućim financiranjem iz programa Erasmus i aktivnostima suradničkog učenja nastojati državama članicama pružiti potporu u promicanju takozvanih „škola koje su svjesne važnosti jezika”, što će naposljetku kod učenika drukčijeg podrijetla poboljšati znanje jezika na kojem se održava nastava 33 . U okviru programa Erasmus i dalje će se promicati jezične kompetencije u okviru perspektive cjeloživotnog učenja, i to pružanjem prilika za razdoblja mobilnosti u svrhu poučavanja i učenja u inozemstvu, ali i podupiranjem daljnje suradnje pružatelja obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama.

-Poticanje transverzalnih vještina, kao što su kritičko mišljenje, poduzetništvo, kreativnost i građanski angažman, ključno je kako bi sljedeće generacije studenata, istraživača i inovatora mogle izgraditi otporno društvo 34 . Cilj je budućeg programa Erasmus učenicima i studentima pružiti velik izbor prilika za razvoj tih vještina, osobito tako da se ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje pruži više prilika da u suradnji sa svojim ekosustavima znanja osmisle pristupe koji su u većoj mjeri transdisciplinarni, usmjereni na učenike i rješavanje konkretnih pitanja. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova može se dobiti potpora za mjere za razvoj takvih vještina na regionalnoj i nacionalnoj razini.

-Komisija će okupiti dionike iz područja obrazovanja i predstavnike država članica kako bi potaknula suradničko učenje i razvoj europske perspektive u obrazovanju. Namjerava raditi na proširenju i jačanju aktivnosti Jean Monnet tako da ih približi školama u svrhu promicanja europskog načina života, održivosti i vrijednosti EU-a 35 .

-U svrhu uspostave demokratskih obrazovnih okruženja u kojima nema vršnjačkog nasilja, štetnog govora i dezinformiranja, Komisija planira u okviru programa Erasmus nastaviti pružati potporu državama članicama i dionicima u provedbi Preporuke Vijeća od 22. svibnja 2018. o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja 36 .

3.2.Više uključivosti i rodne osviještenosti u obrazovanju i osposobljavanju

Komisija će okupiti stručnjake i dionike iz država članica putem posebnih platformi za uzajamno učenje i suradnju kako bi poduprla prikupljanje podataka razvrstanih prema spolu te inovacije za uključivo i rodno ravnopravno obrazovanje, pri čemu će odgovarati na potrebe politika država članica. To bi trebalo pomoći da se nacionalna ulaganja i ulaganja EU-a usmjere na skupine i područja kojima je najpotrebnija pomoć.

U novom programskom razdoblju posebna pozornost posvetit će se uključivosti, ravnopravnosti i raznolikosti u programima Erasmus i Europske snage solidarnosti. Utvrdit će se višestrani pristup povećanju uključivosti programa, među ostalim uvođenjem fleksibilnijih i pristupačnijih formata, mjerama potpore za pomoć u pripremi sudionika i za njihovu pratnju i financijskim mjerama za potporu osobama koje bi inače teško mogle sudjelovati u programu.

Osim toga, sljedeće bi inicijative pridonijele povećanju dimenzije uključivosti obrazovanja.

-Inicijativa Putevi do školskog uspjeha pomogla bi svim učenicima da postignu osnovnu razinu vladanja 37 osnovnim vještinama. Inicijativa će biti posebno usmjerena na skupine kod kojih je prisutan veći rizik od postizanja slabijih rezultata i ranog napuštanja školovanja. Komisija će na temelju Preporuke Vijeća o politikama za smanjenje ranog napuštanja školovanja iz 2011. surađivati s državama članicama kako bi zajedno sastavile smjernice politike za smanjenje broja učenika sa slabijim rezultatima i povećanje broja onih koji završe sekundarno obrazovanje. One će se temeljiti na četiri stupa: i. praćenje (koje omogućuje nadzor i ciljano djelovanje), ii. prevencija (osobito za ugrožene skupine), iii. rana intervencija (kod učenika kod kojih se već javljaju poteškoće) i iv. kompenzacija (za učenike koji već imaju loše rezultate i potrebna im je druga prilika) 38 . Komisija će osim toga pokrenuti i europski semestar. Pružit će prilagođenu političku potporu državama članicama koje nastoje podići razine kompetencija, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti odvajanju obrazovnog postignuća od socioekonomskog položaja. Inicijativa će pridonijeti sprečavanju nezaposlenosti mladih, a Komisija će se pobrinuti za koordinaciju s mjerama predviđenima u nedavnom prijedlogu o jačanju Garancije za mlade 39 .

-Komisija će sazvati stručnu skupinu za izradu prijedloga strategija za uspostavu poticajnih okruženja za učenje za skupine kod kojih je prisutan rizik od postizanja slabijih rezultata 40  i za promicanje dobrobiti u školi. To će uključivati svladavanje prepreka specifičnih za spol, kao što su rodni stereotipi u obrazovanju i profesijama u obrazovanju te slabiji rezultati dječaka, ali i suzbijanje vršnjačkog nasilja i spolnog uznemiravanja. U kontekstu spolnog uznemiravanja ženama i djevojčicama treba pružiti potporu i u razvoju samoobrane od nasilja na internetu. Za mjere na nacionalnoj razini države članice mogu iskoristiti razne instrumente financiranja, Europski socijalni fond ili sredstva dostupna u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

-Budući da je sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju važna odrednica kasnijeg stjecanja osnovnih vještina, Komisija će pružiti potporu državama članicama u provedbi europskog okvira za kvalitetu sustavâ ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 41 . Kako bi se djecu bolje pripremilo za uspjeh u obrazovnom kontekstu tijekom cijelog života, Komisija će 2021. staviti na raspolaganje skup alata za uključivanje u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, koji se temelji na razmjeni najboljih primjera iz prakse i doprinosu stručnjaka i dionika, te pregled temeljnih kompetencija osoblja zaposlenog u tom području. Osim toga, Komisija radi i na jamstvu za djecu.

-Kako bi potaknula uključivost i kvalitetu sustavâ strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako je najavljeno u Programu vještina za Europu, Komisija planira poduprijeti uspostavu 50 centara strukovne izvrsnosti sredstvima iz programa Erasmus. Ti će centri postati referentne točke za početno osposobljavanje mladih i za kontinuirano usavršavanje i prekvalifikaciju odraslih.

-Sustavi visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja moraju se prilagoditi kako bi se ojačala njihova ključna uloga u podupiranju cjeloživotnog učenja i privlačenju raznolikijeg studentskog tijela. Za to je potrebna korjenita promjena stavova, kulture i strukture. Komisija će surađivati s državama članicama na ostvarenju tog cilja i planira pružiti potporu putem programa Erasmus i drugih fondova i instrumenata EU-a. Osim toga, kako je utvrđeno u Programu vještina, Komisija će raditi na razvoju europskog pristupa mikrokvalifikacijama kako bi pomogla proširiti mogućnosti za učenje i ojačati ulogu visokih učilišta i ustanova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u cjeloživotnom učenju pružanjem fleksibilnijih i modularnih mogućnosti za učenje. One nisu korisne samo stručnjacima nego mogu dopuniti i kurikulum za studente na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini. Sve veći broj odraslih osoba, i s visokoškolskom kvalifikacijom i bez nje, morat će se prekvalificirati i usavršavati u okviru alternativa koje su fleksibilnije od cjelovitih akademskih stupnjeva kako bi se premostio jaz između ishoda učenja njihovih početnih formalnih kvalifikacija i novih vještina potrebnih na tržištu rada. Potreba za fleksibilnijim i uključivijim načinima učenja povećala se jer studentska populacija postaje sve raznolikija, a obrazovne potrebe sve dinamičnije. Dok sve veći broj visokih učilišta, uključujući Europska sveučilišta, već radi na razvoju tih mikrokvalifikacija, nedostaju zajednička definicija i zajednički pristup njihovu vrednovanju i priznavanju. U tom kontekstu, kako je najavljeno u Programu vještina, Komisija 2021. planira iznijeti prijedlog preporuke Vijeća kako bi se europskim mjerama pridonijelo izgradnji povjerenja u mikrokvalifikacije u cijeloj Europi, a cilj je do 2025. poduzeti sve korake potrebne za njihovu širu upotrebu, prijenos i priznavanje.

-Neformalno učenje, uključujući volontiranje, pomaže u stjecanju životnih i stručnih vještina i kompetencija. Te vještine i kompetencije treba poticati, vrednovati i u potpunosti priznavati 42 . Europske snage solidarnosti u potpunosti su integrirale vrijednost neformalnog učenja i njegovo priznavanje u svoje ciljeve i aktivnosti. Međutim, i dalje postoje prepreke za prekograničnu mobilnost volontera, uključujući priznavanje ishoda učenja među poslodavcima. Na temelju preispitivanja postojeće Preporuke Vijeća o mobilnosti mladih volontera iz 2008. 43 Komisija će 2021. objaviti ažurirane smjernice politike za uklanjanje pravnih, financijskih i administrativnih prepreka koje i dalje onemogućuju mladima da sudjeluju u prekograničnom volontiranju i solidarnosti. One će pomoći u daljnjem poboljšanju uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih iskustava u okviru budućeg programa Europskih snaga solidarnosti.

-Vlade bi zajedno s dionicima trebale poticati rodnu ravnopravnost u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim i osiguravanjem pristupa kvalitetnom obrazovanju dječacima i djevojčicama, ženama i muškarcima, uz potpuno poštovanje njihove raznolikosti.

-Vlade bi zajedno s dionicima trebale poticati uključivo obrazovanje u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, u skladu s obvezama država članica i EU-a u pogledu provedbe Konvencije Ujedinjenih Naroda o pravima osoba s invaliditetom.

-Komisija planira pridonijeti istraživanju, među ostalim potporom iz programa Obzor Europa, ispitati ulogu spola u politici obrazovanja i osposobljavanja te veze između spola, obrazovanja i socioekonomskog uspjeha.

-Posebni moduli u okviru akademija za usavršavanje učitelja pomogli bi da se pronađu rješenja za djelotvorno promicanje rodno osviještenog poučavanja u školama.

-Novom agendom za preobrazbu visokog obrazovanja promicat će se ravnoteža spolova u akademskim karijerama i odabiru studija te integracija dimenzije rodne ravnopravnosti u kurikulume sveučilišta. U mjerama u okviru novog programa posebna će se pozornost posvetiti temi žena na rukovodećim položajima u visokim učilištima.

-Komisija će predložiti posebne radne tokove u okviru za potporu europskom prostoru obrazovanja radi izrade smjernica politike o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju i osposobljavanju. To će uključivati smjernice za uspostavu rodno osjetljivih obrazovnih procesa. U radu Komisije na dokazima, studijama i analizama za europski prostor obrazovanja uzimat će se u obzir rodna dimenzija.

3.3.Potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji u obrazovanju i osposobljavanju te putem obrazovanja i osposobljavanja

Kako bi se ostvarila ta dvostruka tranzicija, Komisija preporučuje da se kao prioritet odrede mjere kojima se ljudima pomaže da steknu znanje, sposobnosti, vrijednosti i stavove koji su im potrebni za život u održivom i resursno učinkovitom društvu i gospodarstvu te za razvoj i potporu takvom društvu i gospodarstvu. Programi financiranja kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost i Fond za pravednu tranziciju, mogu se koristiti i za potporu obrazovanju i osposobljavanju u ostvarivanju njihovih glavnih ciljeva. Države članice potiče se da pažljivo razmotre mogućnosti i iznesu odgovarajuće prijedloge. Isto tako, praktično digitalno iskustvo u obrazovanju i osposobljavanju za sve sudionike pomoći će ljudima da pridonose i budu uspješni u hiperpovezanom društvu.

-Komisija će do kraja 2020. pokrenuti Koaliciju „obrazovanje za klimu” kako bi pokrenula stručnjake, osigurala resurse za umrežavanje i pružila potporu kreativnim pristupima s učiteljima, nastavnicima, učenicima i studentima. Zajedno s Europskim sporazumom o klimi ta će koalicija biti veza između inicijativa „odozdo prema gore” i mjera na razini EU-a te će podupirati prisege i konkretne mjere za promjenu ponašanja usmjerenu na održivost u cijelom EU-u.

-Kako bi pomogla integrirati zelenu tranziciju i održivost u školsko i visoko obrazovanje te stručno usavršavanje, Komisija će 2021. predložiti Preporuku Vijeća o obrazovanju za okolišnu održivost. U njoj će se školama, visokim učilištima i nastavnom osoblju dati smjernice za suradnju i razmjenu iskustava država članica o obrazovanju za okolišnu održivost. Komisija će predložiti i europski okvir kompetencija kao pomoć u razvoju i procjeni znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i održivom razvoju, koji bi se mogao povezati s Preporukom Vijeća.

-Komisija će promicati obrazovnu infrastrukturu prihvatljivu za okoliš. Na obrazovnu infrastrukturu u zemljama EU-a troši se prosječno 8 % izdataka za obrazovanje i osposobljavanje. Međutim, većina škola i mnoge sveučilišne zgrade nisu dobro opremljene da bi odgovorile na potražnju za novim kompetencijama i pedagoškim metodama ili ne ispunjavaju današnje energetske standarde, a ima i mnogo potencijala za poboljšanje zelenih površina oko škola kako bi se potaknuli interakcija i učenje. Komisija namjerava surađivati s Europskom investicijskom bankom, među ostalim i u okviru programa InvestEU 44 , kako bi državama članicama omogućila da iskoriste sve raspoložive izvore financiranja za razvoj digitalne i fizičke infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje te za izgradnju kapaciteta potrebnih za iskorištavanje prednosti te infrastrukture.

-Inicijativa „Istraživači u školama” usmjerena je na uvođenje znanosti u škole tako da se mladim istraživačima koje se podupire u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie omogući da s nastavnicima i učenicima razgovaraju o klimatskim promjenama, održivom razvoju, digitalizaciji, zdravlju i drugim pitanjima koja su obuhvaćena europskim zelenim planom.

-Kako bi smanjila nedostatak digitalnih vještina 45 u perspektivi cjeloživotnog učenja te ojačala digitalni kapacitet i otpornost europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja, Komisija sada predlaže novi sveobuhvatni pristup digitalnom učenju i obrazovanju na europskoj razini u okviru novog Akcijskog plana za digitalno obrazovanje. On sadržava ambiciozne mjere koje se odnose na dva strateška prioriteta: promicanje razvoja europskog digitalnog obrazovnog ekosustava te poboljšanje digitalnih kompetencija i vještina za digitalnu transformaciju 46 .

-U predstojećem programu Digitalna Europa predviđena su sredstva za napredne digitalne vještine u područjima kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost i računalstvo visokih performansi zbog potreba država članica za digitalnim stručnjacima.

-U suradnji s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT) i njegovim zajednicama znanja i inovacija te drugim dijelovima programa Obzor Europa proširuju se radionice o digitalnim i poduzetničkim vještinama (40 000 studenata) i organiziraju programi kratke stručne prakse za studentice u digitalnim područjima i područjima povezanima s mrežom EU STEM u različitim gospodarskim sektorima.

-U skladu s prijedlozima program Erasmus i Europske snage solidarnosti ubuduće će biti zeleniji i digitalniji. Virtualna i kombinirana mobilnost mogle bi dopuniti fizičku mobilnost. Zelene i digitalne teme trebaju biti prioritet u projektima suradnje zbog njihove usmjerenosti na budućnost i strateškog karaktera. Tim se programima namjerava uvesti digitalna dimenzija u mjere za mobilnost i suradnju i poduprijeti načine suradnje i provedbe projekata bez štetnog utjecaja na klimu. Mjere bi se dopunile daljnjim inicijativama kao što su poticaji za fizičku mobilnost s niskim emisijama ugljika.

3.4.Poboljšanje kompetencije i motivacije u profesijama u obrazovanju

Oblikovatelji politika i stručnjaci država članica istaknuli su potencijal za suradnju na razini EU-a za jačanje profesija u obrazovanju. Komisija će na temelju toga pokrenuti nekoliko inicijativa za bolju potporu razvoju kompetencija i karijera učitelja, nastavnika i rukovodećeg osoblja u školstvu te za povećanje privlačnosti profesija u obrazovanju. Te će inicijative pomoći u poboljšanju prilika za stručno usavršavanje i priznavanje individualnog razvoja kompetencija koji se ostvaruje u različitim kontekstima. Promicat će diversifikaciju mogućnosti za razvoj karijere učitelja, nastavnika i ravnatelja škola te će pridonijeti i osobnom razvoju i razvoju škola i sustava. Osim toga, tim će se inicijativama povećati kvaliteta i broj prilika za mobilnost u svrhu učenja za učitelje i nastavnike te će mobilnost postati sastavni dio njihova inicijalnog i kontinuiranog obrazovanja. Nadalje, tim će se inicijativama poticati suradnja među učiteljima i nastavnicima, pružateljima obrazovnih usluga za učitelje i nastavnike i obrazovanja nastavnog osoblja na temelju istraživanja. Naposljetku, važno je što će se njima podupirati mogućnost da se učitelji i nastavnici okupe u svrhu prenošenja iskustava i uspostave kontakta s društvom kako bi se njihovo mišljenje bolje čulo. Nastojeći ostvariti te ciljeve:

-Komisija planira pokrenuti Akademije za stručno usavršavanje učitelja u okviru novog programa Erasmus 2021. kako bi uspostavila mreže obrazovnih ustanova za učitelje i nastavnike i njihovih udruženja. Akademije će s vremenom uspostaviti zajednice prakse, osobito za inicijalno obrazovanje i trajno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, na temelju kojih će se oblikovati nacionalne i europske politike u području obrazovanja nastavnog osoblja i podupirati inovacije u njihovoj praksi. Te će mreže učiteljima, nastavnicima i studentima pružiti mogućnosti za učenje o pedagoškim pitanjima od zajedničkog interesa. U posebnim modulima obrađivat će se teme kao što su uspostava dijaloga s društvom, obrazovanje za održivi razvoj i nastava u višejezičnim razredima. Erasmusove akademije za usavršavanje učitelja iskoristit će prednosti strukturnih partnerstava i združenih studija između ustanova i drugih pružatelja obrazovnih usluga za učitelje i nastavnike te udruženja učitelja i nastavnika, a pritom će prekogranično stručno usavršavanje i učenje biti redovita praksa. Do 2025. trebalo bi uspostaviti 25 takvih akademija.

-Komisija će u razdoblju 2021.–2022. sastaviti europske smjernice za izradu nacionalnih okvira za karijeru, čime će poduprijeti napredovanje odgojno-obrazovnih djelatnika. To će se provoditi putem uzajamnog učenja među zemljama pri prilagođavanju i primjeni koncepta koherentnog okvira za karijere u odgoju i općem obrazovanju 47 .

-Kao dio rada na budućem okviru mobilnosti i u skladu s Erasmusovim akademijama za usavršavanje učitelja Komisija će surađivati s državama članicama i dionicima na izradi okvira politika za povećanje broja i kvalitete prilika za mobilnost učitelja i nastavnika u svrhu učenja u Europi na temelju njihovih stvarnih potreba za mobilnošću.

-Komisija će do 2021. utemeljiti Europsku nagradu za inovativno poučavanje, kojom će se priznavati rad učitelja i nastavnika (i njihovih škola) koji su dali izniman doprinos toj profesiji. Ta će se inicijativa nadovezati na slične uspješne inicijative, kao što su Europska jezična oznaka, nagrada Jan Amos Comenius te nacionalne i europske nagrade portala eTwinning.

3.5.Jačanje europskih visokih učilišta

Visoka učilišta u Europi u središtu su europskog prostora obrazovanja i europskog istraživačkog prostora te pružaju jedinstvenu priliku za njihovo povezivanje. Kako bi osigurala njihovu potpunu sinergiju, Komisija se obvezala da će poduprijeti države članice i visoka učilišta u izradi okvira politika koji će omogućiti neometanu i ambicioznu transnacionalnu suradnju visokih učilišta u Europi. To će se temeljiti na iskustvima saveza Europskih sveučilišta odabranih u okviru programa Erasmus+, koji se podupiru i u okviru programa Obzor 2020.

Cilj je pružiti poticaje za više od 5 000 visokih učilišta u cijeloj Europi da se prilagode uvjetima nakon pandemije bolesti COVID-19 i da osposobe buduće generacije za zajedničko stvaranje znanja koje nadilazi granice, discipline i kulture u svrhu izgradnje otpornog, uključivog i održivog društva. Komisija će surađivati sa sektorom visokog obrazovanja i državama članicama kako bi zajedno potaknuli ubrzanu transformaciju europskih visokih učilišta na otvoren i uključiv način.

Ta će transformacija biti usmjerena na povezivost među visokim učilištima, ali i s okolnim ekosustavima i društvom kako bi se obuhvatile sve četiri misije sveučilištâ: obrazovanje i istraživanje, koji dovode do inovacija i usluga za društvo. Uključivost će isto biti ključan cilj za osiguravanje pristupačnih visokih učilišta koja su otvorena za raznoliko studentsko i istraživačko tijelo i pružaju više prilika za cjeloživotno učenje. Treće, transformacija će se odnositi i na digitalnu i zelenu spremnost i otpornost kako bi se sveučilišta podržalo u nastojanjima da razviju, poboljšaju i ojačaju digitalne i zelene sposobnosti i digitalne alate. U skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje time će se poboljšati digitalne vještine i kompetencije studenata, osoblja i istraživača. Budući da je visoko obrazovanje ključno za ostvarenje europskog zelenog plana i ciljeva održivog razvoja, transformacijom će se podržati integracija i promicanje učenja i osposobljavanja za održivi razvoj u svim disciplinama i na svim razinama primjenom interdisciplinarnog pristupa koji se temelji na rješavanju konkretnih pitanja, a inovacije će biti ključna sastavnica tog pristupa. Osim inovacija povezanih s istraživanjem jednako je važno osigurati inovacije u učenju i poučavanju usmjerenom na studente te fleksibilnije i modularno učenje i razvoj karijere. Mjerama u okviru programa Digitalna Europa poduprijet će se suradnja akademske, istraživačke i poslovne zajednice u određenim digitalnim područjima s ciljem jačanja tih ekosustava za privlačenje, osposobljavanje i prekvalifikaciju talentiranih osoba.

Komisija će u tu svrhu ove godine pokrenuti javno savjetovanje na internetu, dopunjeno nizom ciljanih savjetovanja. Na taj će se način pokrenuti zajedničko stvaranje agende za preobrazbu visokog obrazovanja do kraja 2021.

U nastavku su navedene konkretne inicijative kojima će se poduprijeti taj program za preobrazbu.

-Cilj je Komisije raditi na potpunom uvođenju inicijative Europska sveučilišta u okviru programa Erasmus u sinergiji s programima Obzor Europa i Digitalna Europa te drugim instrumentima EU-a. Na temelju ishoda iskustava saveza Europskih sveučilišta koji su pokrenuti 2019. i 2020. Komisija će surađivati s državama članicama i sektorom visokog obrazovanja na optimiziranju vizije Europskih sveučilišta i uklanjanju konkretnih prepreka kako bi se sektoru visokog obrazovanja omogućilo da ostvari svoje visoke ambicije.

-Uz potporu Koalicije EU STEM 48 Komisija će pomoći promicati razvoj novih kurikuluma visokog obrazovanja za inženjerstvo i IKT na temelju pristupa STEAM 49 . U skladu s mjerama najavljenima u Programu vještina za Europu ispitat će što se može poduzeti da STEM područja postanu privlačnija ženama. To će pomoći da se poboljša ravnoteža spolova među studentima i akademskim osobljem, ali i poveća broj osoba s vještinama i kompetencijama iz tog vrlo traženog područja.

-U tom kontekstu Komisija će zajedno s državama članicama i dionicima ispitati mogućnost izrade europske diplome, koja bi mogla biti okvir za pružanje združenih akademskih stupnjeva saveza sveučilišta, kao što su Europska sveučilišta. Takva europska diploma temeljni je element koji bi studentima na svim razinama i u svim disciplinama omogućio da odaberu što će, gdje i kada studirati u ustanovama koje su članice transnacionalnog udruženja sveučilišta, uz praćenje pedagoški utemeljenih smjernica.

-Visoka učilišta trebala bi olakšati izvođenje modularnih združenih studija. Osim formalnih zahtjeva za izdane diplome to se odnosi i na akreditaciju i osiguravanje kvalitete. Komisija će sa svoje strane poboljšati uvođenje potrebnih alata za transparentnost zajedno s Nacionalnim informacijskim centrima za akademsko priznavanje, visokim učilištima, agencijama za osiguravanje kvalitete i drugim ključnim dionicima. Taj će se rad temeljiti na uspješnim projektima Erasmus+, kao što su baza podataka izvješća o vanjskom osiguravanju kvalitete, upotreba i promicanje digitalne dopunske isprave o studiju, izrada internetskih kataloga kolegija i baza podataka studijskih programa te razvoj novih tehnologija, kao što je tehnologija lanca blokova, za pomoć uvođenju automatskog priznavanja daljnjeg učenja. Vjerodostojan europski sustav priznavanja i osiguravanja kvalitete osigurat će da se vanjskim osiguravanjem kvalitete zaštiti autonomija visokih učilišta, a istodobno očuva povjerenje javnosti u automatsko priznavanje daljnjeg učenja u državama članicama i među njima. Komisija će u tu svrhu preispitati Preporuku Vijeća i Parlamenta o osiguravanju kvalitete 50 u suradnji s državama članicama i sektorom visokog obrazovanja 51 .

-Komisija će u bliskoj suradnji s državama članicama i sektorom visokog obrazovanja ispitati je li potreban i izvediv pravni statut za udruženja sveučilišta, kao što su Europska sveučilišta. Ako je to opravdano, mjere za olakšavanje takve dublje i održive suradnje među obrazovnim ustanovama iz različitih država članica mogu se početi provoditi od 2023. nadalje. Moguće mjere mogu uključivati rješenja za prekograničnu suradnju povezanu s financiranjem, akreditacijom, osiguravanjem kvalitete, odnosima studenata i poslodavaca te upravljanjem infrastrukturom. Ispitat će se mogu li se iskoristiti postojeći nacionalni i europski statuti, kao što je Europska grupacija za teritorijalnu suradnju, i uz određene prilagodbe biti svrsishodni ili su potrebna druga rješenja.

-Inicijativa za uvođenje europske studentske iskaznice, koja je u zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. opisana kao jedna od ključnih aktivnosti za daljnje „promicanje mobilnosti studenata i njihova sudjelovanja u obrazovnim i kulturnim aktivnostima”, važan je korak u smjeru postizanja ciljeva europskog prostora obrazovanja i što većeg olakšavanja mobilnosti studenata u cijeloj Europi. Zahvaljujući svojim dvjema ključnim sastavnicama, mobilnoj aplikaciji Erasmus+ i digitalizaciji upravljanja mobilnošću studenata, inicijativa na revolucionaran način pokazuje kako sveučilišta mogu jednostavnije upravljati mobilnošću studenata. Stvaranjem jedinstvenog digitalnog sučelja putem mobilne aplikacije Erasmus+ studenti će dobiti jednostavan i siguran pristup svim informacijama i uslugama koje su im potrebne prije, tijekom i nakon boravka u inozemstvu 52 . Moći će se prijaviti za mobilnost, odabrati kolegije koje će slušati, koristiti automatsko priznavanje bodova stečenih u inozemstvu, brže dobiti pristup uslugama kao što su knjižnica, prijevoz i smještaj te imati jednostavan pristup informacijama o događanjima i aktivnostima koje organiziraju lokalne studentske udruge ili lokalni ogranci paneuropskih studentskih organizacija. Platforma za e-iskaznice za europske studente omogućit će stvaranje okvira za pouzdanu prekograničnu razmjenu identifikacijskih podataka u skladu s Uredbom eIDAS o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja, što će pridonijeti ciljevima inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice 53 .

-

Cilj je inicijative visokim učilištima olakšati upravljanje mobilnošću, povećati učinkovitost tog upravljanja i njegovu ekološku dimenziju. Njome će se digitalizirati svi administrativni koraci i povezati različiti interoperabilni informatički sustavi sveučilišta iz svih zemalja sudionica programa Erasmus+, čime će se naposljetku u okviru programa Erasmus+ postići mobilnost bez papira, a pritom u potpunosti poštovati Opća uredba o zaštiti podataka. Inicijativom se promiče i prepoznatljiv europski studentski identitet tako što se sveučilištima omogućuje da svojim postojećim studentskim iskaznicama dodaju hologram „European Student” i jedinstveni broj iskaznice kako bi njihovi mobilni studenti mogli pristupiti studentskim uslugama i popustima dok su u inozemstvu. Uz potporu programa Erasmus, programa Digitalna Europa i Instrumenta za povezivanje Europe Komisija će 2021. početi s postupnim uvođenjem tih usluga, počevši sa studentima u programu Erasmus, kako bi do 2025. svi mobilni studenti u Europi ostvarili te pogodnosti.

-U skladu s Preporukom Vijeća o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija stečenih u visokom obrazovanju i srednjoškolskom obrazovanju i osposobljavanju te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu 54 , kvalifikacija koju dodijeli jedna država članica trebala bi za potrebe pristupa aktivnostima daljnjeg učenja biti valjana u svim ostalima. Komisija će u tu svrhu nastaviti pružati potporu državama članicama kako bi stvorile uvjete koji će omogućiti automatsko uzajamno priznavanje do 2025. To podrazumijeva i blisku suradnju s Nacionalnim informacijskim centrima za akademsko priznavanje (NARIC), koji se podupiru u okviru programa Erasmus+. Sredstvima iz programa Erasmus+ financirala se uspostava tima za tehničku podršku mreži centara NARIC, a to će potaknuti uvođenje automatskog priznavanja. Tim će pružati pomoć mreži priznavanja izgradnjom kapaciteta, osposobljavanjem i razmjenom najboljih primjera iz prakse u području automatskog priznavanja. Komisija će 2022. na temelju doprinosa država članica izvijestiti o napretku u provedbi Preporuke Vijeća.

-Komisija će na temelju Programa vještina pružiti potporu državama članicama i visokim učilištima u upotrebi standardnih europskih alata dostupnih u okviru Europassa za izdavanje vjerodostojnih digitalnih svjedodžbi, uključujući digitalne diplome i mikrokvalifikacije. Digitalne svjedodžbe izdane korištenjem zajedničkih europskih alata mogu olakšati priznavanje, povećati učinkovitost postupaka upisa i zapošljavanja te smanjiti mogućnost prijevare.

-Povratne informacije osoba koje završe studij ključne su da bi se osiguralo da su znanje, vještine i kompetencije koje su stekli visokokvalitetni i relevantni za sadašnji i budući svijet rada. Povratne informacije iz anketa korisne su i sveučilištima koja mogu prilagoditi svoje kurikulume i nastavu, ali i oblikovateljima politika koji nastoje poboljšati zapošljivost osoba s diplomom, smanjiti nedostatke u području vještina i neusklađenost postojećih i traženih vještina, promicati socijalnu uključivost, pristupačnost i mobilnost te poduprijeti visoka učilišta u razvoju njihovih kurikuluma. To je glavna zadaća europske inicijative za praćenje osoba s diplomom, koja je uvedena Preporukom Vijeća o praćenju osoba s kvalifikacijom iz 2017. 55 Zahvaljujući toj inicijativi mnoge su zemlje uspostavile ili poboljšale mehanizme za praćenje obrazovnih ishoda i zapošljavanja osoba s diplomom. Komisija će 2022. razmotriti napredak ostvaren u provedbi Preporuke, za koju očekuje da će do kraja 2024. biti provedena 80 %. Radi jačanja europske dimenzije države članice surađuju kako bi osigurale usporedivost podataka, a mnoge će anketirati osobe s diplomom na temelju zajednički dogovorenih pitanja kako bi se rezultati mogli usporediti. Komisija očekuje da će se praćenje osoba s diplomom na europskoj razini uvesti do 2025. Ta bi inicijativa mogla pomoći sveučilištima, ali i utjecati na oblikovanje politika EU-a kojima se visoka učilišta podupiru u razvoju odgovarajućih vještina za zelenu tranziciju.

-Program Obzor Europa i Europski institut za inovacije i tehnologiju bit će ključni u podupiranju dimenzije istraživanja i inovacija u udruženjima europskih sveučilišta te u uspostavi ekosustavâ znanja. Osim toga, u odlučivanju i učenju u europskom prostoru obrazovanja trebalo bi iskoristiti i podatkovno intenzivne analize i strojno učenje, pri čemu treba poštovati standarde zaštite osobnih podataka i privatnosti. U sinergiji s europskim istraživačkim prostorom i uz potporu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju Komisija će pokrenuti inicijative za povećanje doprinosa obrazovanja i osposobljavanja inovacijskom kapacitetu Europe.

3.6.Obrazovanje kao dio snažnije Europe u svijetu

Europski prostor obrazovanja može pridonijeti geopolitičkim ciljevima Europske unije jačanjem njezinih veza s ostatkom svijeta. Međunarodna suradnja trebala bi imati veću ulogu u podupiranju odgojno-obrazovnih sustava u partnerskim zemljama.

Kako bi se ojačala uloga obrazovanja u vanjskoj politici EU-a, među ostalim i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, mogle bi se razmotriti mjere navedene u nastavku.

-Mjere na razini EU-a trebale bi biti usmjerene na uspostavu pristupa Tima Europa, kojim se potiče veća suradnja s državama članicama EU-a u pogledu vanjskih aktivnosti ustanova za obrazovanje i osposobljavanje u različitim dijelovima svijeta, čime se jača položaj EU-a kao partnera u obrazovanju na globalnoj razini 56 . To bi se provodilo uzimajući u obzir nadležnosti EU-a i postupke donošenja odluka, uključujući pravila o glasovanju, utvrđene Ugovorima EU-a. Iako je sam po sebi relativno malen akter, na EU i njegove države članice odnosi se više od pola ukupne međunarodne suradnje u području obrazovanja, uključujući osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visoko obrazovanje. Obrazovanje i osposobljavanje stoga imaju ključnu ulogu u okupljanju Tima Europa. To uključuje bolju usklađenost europskih mjera za međunarodnu suradnju u području obrazovanja, uključujući program Erasmus+ i doprinos EU-a globalnim obrazovnim inicijativama, s prioritetima EU-a na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini. EU će projektima obrazovanja u kriznim situacijama nastaviti pomagati i djeci u humanitarnim krizama kako bi imala pristup sigurnom, kvalitetnom i akreditiranom primarnom i sekundarnom obrazovanju. EU će promicati ravnopravnost u pristupu kvalitetnom obrazovanju na svim razinama tako što će 10 % proračuna za humanitarnu pomoć i dalje dodjeljivati za obrazovanje u izvanrednim situacijama. Takvim se pristupom mogu stvoriti veće sinergije između obrazovanja i drugih dijelova programa partnerstva EU-a.

-Uz fizičku mobilnost EU bi trebao poduprijeti digitalne oblike internacionalizacije pružatelja obrazovnih usluga, osobito visokih učilišta i ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, povećanjem digitalnih mogućnosti za osoblje, nastavnike i studente, među ostalim i putem internetskih kolegija i modela kombiniranog učenja.

-EU bi trebao ojačati suradnju i sa strateškim globalnim partnerima (npr. Kina, Japan, SAD), a ujedno bolje zaštititi interese, znanje, iskustvo i vrijednosti Unije i promicati uzajamnost i ravnopravne uvjete.

-Proširena međunarodna dimenzija programa Erasmus mogla bi biti važan instrument za promicanje globalne dimenzije europskog prostora obrazovanja. Program Erasmus trebao bi se sve više ciljano koristiti za privlačenje talentiranih osoba u visoka učilišta EU-a i za korištenje mreže bivših studenata za stratešku uspostavu kontakta s mladima i budućim vođama u partnerskim zemljama. Mnogo bi pozornosti trebalo posvetiti suradnji sa susjedstvom, osobito s Afrikom, i provedbi sveobuhvatne strategije EU-a za Afriku, koja podupiranjem aktualne reforme sustava obrazovanja, osposobljavanja i istraživanja pridonosi gospodarskom oporavku te regije.

-Komisija će i dalje biti otvorena za globalne mjere kao što su združeni diplomski studiji Erasmus Mundus kako bi ojačala međunarodna partnerstva i osigurala još veću privlačnost europskog visokog obrazovanja. To bi trebalo pomoći daljnjem promicanju internacionalizacije, privlačnosti i globalne konkurentnosti europskih sveučilišta.

Ključne međunarodne etape uključivat će povećanje sudjelovanja u mehanizmima uzajamnog učenja i suradnje. Uz trenutačno sudjelovanje zemalja članica Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora 57 u europski prostor obrazovanja i program Erasmus trebalo bi u potpunosti uključiti i zemlje zapadnog Balkana 58 , u skladu s primjenjivim uvjetima i postupcima.

4.Okvir za potporu uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.

Da bi europski prostor obrazovanja postao stvarnost do 2025., uspostavit će se okvir za potporu.

4.1.Zadaće okvira za potporu europskom prostoru obrazovanja

Okvir za potporu pomoći će u uspostavi europskog prostora obrazovanja na sljedeće načine:

-Prvo, omogućit će državama članicama, EU-u i široj zajednici za obrazovanje i osposobljavanje da ostvare inicijative koje su u ovoj Komunikaciji predložene za uspostavu europskog prostora obrazovanja. Na temelju ojačanih smjernica Vijeća potaknut će fleksibilne metode suradnje i poboljšati sinergije s drugim inicijativama u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući europski istraživački prostor te Kopenhaški i Bolonjski proces. Uz europske sastanke na vrhu o obrazovanju i mjere za sudjelovanje u okviru europskog prostora obrazovanja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, kao što je Koalicija „obrazovanje za klimu” ili digitalni obrazovni hakaton, Komisija će promicati redovne aktivnosti i kampanje informiranja kako bi potaknula sudjelovanje dionika na lokalnoj i regionalnoj razini.

-Drugo, u okviru za potporu utvrdit će se ciljevi i pokazatelji za usmjeravanje i praćenje napretka prema uspostavi europskog prostora obrazovanja. Osim praćenja napretka postojećih ciljeva potrebno je sa svim dionicima osmisliti novi pristup pokazateljima i ciljevima za europski prostor obrazovanja u okviru njegovih šest dimenzija. Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama i širom zajednicom za obrazovanje i osposobljavanje na prikupljanju usporedivih podataka i osmišljavanju pokazatelja kako bi se u uspostavi europskog prostora obrazovanja poticalo oblikovanje politika na temelju dokaza.

-Treće, okvirom za potporu poticat će se integracija obrazovanja i osposobljavanja u europski semestar kako bi se povećala sposobnost država članica za oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Europskim semestrom odredit će se širi kontekst u kojem će se napredak prema uspostavi europskog prostora obrazovanja preispitivati zajedno s drugim socijalnim i gospodarskim politikama. On će omogućiti i spoznaje i analize o interakciji obrazovanja i osposobljavanja s drugim politikama kako bi se pomoglo u izradi preporuka za pojedine zemlje. Komisija će u suradnji s Vijećem ispitati nove mogućnosti za dobrovoljni doprinos država članica semestru, na primjer putem dobrovoljnih istorazinskih ocjena. Okvir za potporu bit će ključan u usmjeravanju sredstava potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te instrumenta Komisije za tehničku potporu (nekadašnji programi potpore strukturnim reformama). Osim toga, znatna sredstva dostupna u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost omogućit će veliku potporu reformama obrazovanja i ulaganjima u obrazovanje, od infrastrukture i izgradnje zgrada do stručnog usavršavanja, digitalnih uređaja ili financiranja otvorenih obrazovnih sadržaja. U Godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. naglašeno je da više nego ikad prije treba ulagati u usavršavanje i prekvalifikaciju, što je proglašeno i jednom od sedam glavnih inicijativa za ulaganje.

-Četvrto, okvirom za potporu stvorit će se osnova za uspostavu potpunog okvira za upravljanje europskim prostorom obrazovanja do 2025., uz potpuno poštovanje odgovornosti država članica za nastavni sadržaj i organizaciju odgojno-obrazovnih sustava. Taj novi okvir za upravljanje zahtijevat će političko usmjeravanje na visokoj razini kako bi se donosile odluke u složenom ekosustavu. Da bi se to ostvarilo, okvir bi trebao poduprijeti strateške ciljeve EU-a i pomoći u povezivanju s globalnim inicijativama, među ostalim i inicijativama UN-a i OECD-a. Trebao bi povećati učinkovitost i djelotvornost ministarstava i stručnjaka u njihovu angažmanu na razini EU-a. Naposljetku, trebao bi pomoći u promicanju djelotvornih rješenja i reformi politike na terenu. Komisija će u vezi s tim pomoći pojačati rad na ulaganjima kao dijelu europskog prostora obrazovanja. To će uključivati poticanje rasprave u političkim forumima visoke razine, kao što su zajedničke rasprave ministara financija i ministara obrazovanja država članica EU-a, te s drugim institucijama kao što su Europska investicijska banka i Europski parlament. Na tehničkoj razini taj će proces podupirati stručna skupina za kvalitetno ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje, koja će pomoći da težište ostane na nacionalnim i regionalnim ulaganjima. Komisija će osigurati i posebnu potporu za lokalna, regionalna i nacionalna nadležna tijela kako bi olakšala uzajamno učenje, analizu i razmjenu dobre prakse u području ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.

4.2.Opis okvira za potporu

Komisija predlaže da se u razdoblju do 2025. u okviru za potporu europskom prostoru obrazovanja zadrže svi provjereni mehanizmi uzajamnog učenja iz okvira ET 2020., kao što su radne skupine, sastavi glavnih direktora i instrumenti suradničkog učenja, uz financijsku potporu osobito iz programa Erasmus. Trebalo bi uključiti i druga relevantna upravljačka tijela, kao što je Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje.

Kako bi se odgovorilo na sve složenije i promjenjivije zahtjeve digitalnog društva i gospodarstva, okvirom za potporu europskom prostoru obrazovanja olakšat će se angažman i interakcija u širem obrazovnom ekosustavu, pri čemu će se prednost davati uravnoteženom omjeru sastanaka na internetu i uživo.

Glavna obilježja tog okvira za potporu bila bi sljedeća:

-Vijeće se poziva da organizira redovite zajedničke rasprave između Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport i drugih sastava Vijeća kako bi pomoglo u uspostavi pristupa obrazovanju i osposobljavanju koji obuhvaća sve dijelove vlasti i povećalo doprinos obrazovanja i osposobljavanja političkim prioritetima EU-a 59 , uz potporu radu na obrazovanju u okviru europskog semestra,

-upravljački odbor za europski prostor obrazovanja koji će razmatrati sve te inicijative koje vode k uspostavi europskog prostora obrazovanja i osigurati njihov napredak. Sastav i metode rada tog odbora trebalo bi s državama članicama odrediti do kraja lipnja 2021.,

-bolji strukturirani rad u kojem sudjeluju Komisija, države članice i dionici radi zajedničke izrade politika i mjera financiranja, među ostalim putem inicijativa „odozdo prema gore” i više korištenja sredstava EU-a,

-trajna platforma europskog prostora obrazovanja za javni pristup njegovim mjerama i uslugama, koja će osigurati transparentnost i pristup informacijama te pristupačan prostor s informacijama o aktivnostima i rezultatima okvira za potporu. Sadržavat će i interaktivnu platformu za potporu suradnji i razmjeni među državama članicama i dionicima.

4.3.Praćenje napretka

Postoje dokazi da ciljevi EU-a potiču bavljenje obrazovnim pitanjima na nacionalnoj razini i praćenje napretka. Oni su ključne referentne točke za europski semestar i usmjeravanje financijskih sredstava EU-a. Komisija kao sredstvo za daljnje praćenje napretka u obrazovanju i osposobljavanju predlaže skup ciljeva koje treba ostvariti do 2030. i koji se podudaraju s vremenskim okvirom ciljeva održivog razvoja. Taj vremenski okvir državama članicama daje dovoljno vremena da uvedu i provedu potrebne reforme politike i ulaganja te da njihov učinak postane vidljiv.

Ti bi se ciljevi trebali temeljiti na međunarodno usporedivim podacima, na temelju agregiranih podataka za pojedinačne zemlje i ponderiranog prosjeka EU-a. Podaci prikupljeni praćenjem bit će razvrstani prema spolu. Komisija poziva Vijeće da odredi obvezu za EU kao cjelinu kako bi se do 2030. ostvarili sljedeći ciljevi 60 :

-Udio petnaestogodišnjaka koji postižu slabije rezultate u čitanju, matematici i prirodoslovlju trebao bi biti manji od 15 %.

-Udio učenika u osmom razredu koji postižu slabije rezultate u području računalne i informacijske pismenosti trebao bi biti manji od 15 %.

-Najmanje 98 % djece u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno školovanje trebalo bi sudjelovati u ranom odgoju i obrazovanju.

-Udio osoba u dobi od 20 do 24 godine koje su završile barem srednju školu trebao bi biti 90 %.

-Barem 50 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo bi imati kvalifikaciju u visokom obrazovanju.

Osim toga, kako je prikazano u Programu vještina, do 2025. bi 50 % odrasle populacije EU-a svake godine trebalo biti uključeno u obrazovanje.

Predloženi ciljevi europskog prostora obrazovanja i ciljevi za obrazovanje odraslih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te zapošljivost prikazani u Programu vještina i Prijedlogu preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju međusobno se nadopunjuju i jačaju te pokrivaju cijeli spektar obrazovanja i osposobljavanja. Komisija će redovito preispitivati napredak u ostvarenju tih ciljeva i prema potrebi predložiti njihovo proširenje i reviziju za 2030.

Komisija će svake godine objaviti europski Pregled obrazovanja i osposobljavanja kako bi preispitala stanje u uspostavi europskog prostora obrazovanja u svim područjima obrazovanja i osposobljavanja. Pregled će uključivati profile zemalja i napredak u ostvarenju ciljeva na razini EU-a i država članica te će služiti kao orijentir za reforme politike. U njemu će se dosljedno analizirati podaci prema spolu, socioekonomskom statusu, posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnosti manjinama i migrantskom podrijetlu.

Ciljeve europskog prostora obrazovanja trebalo bi popratiti nizom analitičkih alata i alata za suradničko učenje kojima će se mjeriti napredak na temelju međunarodno usporedivih podataka koji se redovito prikupljaju. Praćenje obrazovanja i osposobljavanja u EU-u oslanjat će se i na druge kvantitativne i kvalitativne pokazatelje, studije i rezultate istraživanja. Komisija će surađivati s državama članicama, stručnjacima, dionicima i međunarodnim partnerima kako bi osmislila pokazatelje u područjima koja nisu obuhvaćena postojećim međunarodnim prikupljanjima podataka, ali koja su se javila kao prioritetni ciljevi europskog prostora obrazovanja.

Kako bi se razmotrio napredak u uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., raspravilo o sljedećim koracima i dao novi poticaj, Komisija će 2022. objaviti izvješće o napretku u uspostavi europskog prostora obrazovanja te će 2023. zajedno s Europskim parlamentom organizirati preispitivanje u sredini programskog razdoblja. Komisija će potpuno izvješće o europskom prostoru obrazovanja objaviti 2025.

5.Zaključak

Kako je prikazano u ovoj Komunikaciji, uspjeh europskog prostora obrazovanja ovisi o rezultatima dosadašnje suradnje, obnovljenoj predanosti zajedničkim ciljevima i pouzdanom okviru za uspostavu i ostvarenje tog prostora do 2025. Komisija poziva Vijeće da potvrdi šest dimenzija na kojima se temelji europski prostor obrazovanja, njegova sredstva i ključne etape te predloženi okvir za potporu do 2025. Europski prostor obrazovanja pruža perspektivu za budućnost obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji. U njemu se identificiraju ključna pitanja i iznose mogućnosti za daljnje korake u skladu s načelom supsidijarnosti i uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica za područje obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Obrazovanje i osposobljavanje bit će ključne pokretačke sile oporavka usmjerenog na zelenu i digitalnu tranziciju, a rad na europskom prostoru obrazovanja pridonijet će i geopolitičkom pozicioniranju EU-a i njegovih država članica.

Komisija je u potpunosti posvećena uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. i poziva druge europske institucije, države članice, zajednicu za obrazovanje i osposobljavanje i sve one kojima je stalo do obrazovanja da udruže snage i zajedno iskoriste moć obrazovanja za oblikovanje održivog i plemenitog svijeta.

(1)

Vidjeti Radni dokument službi Komisije.

(2)

Rezolucijom Vijeća o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja države članice i Komisija pozivaju se da „promiču suradnju i razmjenu dokaza o koristima ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje jer poboljšano znanje, podaci i analize o koristima učinkovitog javnog ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje mogu pomoći državama članicama u razvoju uključivijih, učinkovitijih i prilagodljivijih sustava obrazovanja i osposobljavanja, uz istodobno izbjegavanje dodatnih administrativnih opterećenja za države članice”.

(3)

Rimska deklaracija (2017.): https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/STATEMENT_17_767 .

(4)

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/economy-works-people/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr

(5)

http://www.consilium.europa.eu/media/32206/14-final-conclusions-rev1-hr.pdf

(6)

COM(2017) 673 final.

(7)

Pokretanje inicijative Europska sveučilišta, olakšavanje studiranja u inozemstvu mladima putem novih usluga razvijenih u okviru inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice, automatsko i uzajamno priznavanje kvalifikacija i ishoda učenja u inozemstvu u svim državama članicama, poboljšanje poučavanja i učenja jezika, prihvaćanje zajedničkih vrijednosti, jačanje kvalitetnih sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uspostava novog strateškog okvira za mlade, praćenje zapošljivosti i daljnjeg učenja osoba s diplomom, podupiranje stjecanja ključnih kompetencija i poboljšanje digitalnog učenja putem Akcijskog plana za digitalno obrazovanje.

(8)

Komunikacija Komisije „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost”, COM(2020) 274 final, https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223.

(9)

Prijedlog preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, COM(2020) 275 final.

(10)

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_20_357

(11)

Rezolucija Vijeća o daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja u cilju podupiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja okrenutih budućnosti, SL C 389, 18.11.2019., str. 1., https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13298-2019-INIT/hr/pdf.

(12)

 Za presudnu ulogu osnovnih vještina vidjeti Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(13)

  Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2019.

(14)

Hanushek, E.A. i Woessmann, L., The Economic Benefits of Improving Educational Achievement in the European Union: An Update and Extension (Ekonomske prednosti poboljšanja obrazovnog postignuća u Europskoj uniji: ažuriranje i proširenje), Europska stručna skupina za ekonomiju obrazovanja (EENEE), analitičko izvješće br. 39, 2019.

(15)

Na razini EU-27 slabije rezultate postiže samo 9,5 % učenika iz gornje četvrtine ljestvice socioekonomskog indeksa. Međutim, među učenicima iz donje četvrtine te ljestvice slabije rezultate postiže čak 36,4 % učenika (PISA 2018., Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2019.).

(16)

Analizu korelacija ishoda učenja i statusa mladih žena i muškaraca koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (skupina NEET) vidjeti u publikaciji OECD-a (2015.) The ABC of Gender Equality on education: Aptitude, Behaviour, Confindence (Abeceda rodne ravnopravnosti u obrazovanju: sklonost, ponašanje, pouzdanje). PISA, OECD Publishing, Pariz, dostupno na: https://doi.org/10.1787/9789264229945-en , str. 32.: „Na primjer, stečena razina obrazovanja, pismenost i područje studiranja zajedno određuju vjerojatnost hoće li mladi u dobi od 16 do 29 godina spadati u skupinu onih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih.”

(17)

Pojam „osoba migrantskog podrijetla” uključuje i imigrante i njihovu djecu rođenu u zemlji u koju su se doselili (takozvana „druga generacija”). Prema definiciji iz istraživanja PISA OECD-a pojam „učenici migrantskog podrijetla” obuhvaća sve učenike rođene u drugoj zemlji (i u EU-u i izvan njega) te učenike rođene u zemlji u kojoj žive čiji su roditelji rođeni u drugoj zemlji.

(18)

Vidjeti Radni dokument službi Komisije.

(19)

To se odnosi na rezultate u računalnoj i informacijskoj pismenosti ostvarene u Međunarodnom istraživanju računalne i informacijske pismenosti (ICILS) 2018. Više informacija: https://www.iea.nl/studies/iea/icils/2018

(20)

Podaci za ISCED 5–8, izvor: educ_uoe_enra03

(21)

Prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova rodno osviještene politike i programi oni su u kojima se uzimaju u obzir posebnosti koje se odnose na živote žena i muškaraca, a cilj im je ukloniti nejednakosti i promicati rodnu ravnopravnost, uključujući ravnopravnu raspodjelu resursa, čime se razmatra i uzima u obzir rodna dimenzija.

(22)

Europska komisija (2020.), Ljetna gospodarska prognoza 2020.: Duboka i neujednačena recesija te nesiguran oporavak, GU ECFIN.

(23)

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije: https://digital-agenda-data.eu/charts/analyse-one-indicator-and-compare-countries

(24)

Komisijin Dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”

(25)

 Prema anketi IPSOS-a provedenoj u svibnju 2020. u 16 velikih zemalja svijeta 75 % ljudi očekuje da njihove vlade zaštitu okoliša postave kao prioritet u planiranju oporavka od pandemije koronavirusa.

(26)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

(27)

https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/document-library-docs/volume-1-2019-education-and-training-monitor.pdf

(28)

https://read.oecd-ilibrary.org/education/talis-2018-results-volume-i_1d0bc92a-en#page1

(29)

Europska sveučilišta transnacionalni su savezi visokih učilišta koji razvijaju dugoročnu strukturnu i održivu suradnju. U njima multidisciplinarni timovi studenata i pripadnika akademske zajednice rade na konkretnim pitanjima, u bliskoj suradnji s istraživačkom i poslovnom zajednicom te civilnim društvom. Europska sveučilišta objedinit će svoje internetske i fizičke resurse, kolegije, stručno znanje, podatke i infrastrukturu kako bi iskoristila njihove prednosti i omogućila sljedećim generacijama da zajedničkim snagama svladavaju izazove s kojima se suočavaju Europa i svijet. Ona promiču sve oblike mobilnosti (fizičku, virtualnu i kombiniranu) i višejezičnost putem svojih uključivih europskih međusveučilišnih kampusa.

(30)

Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair.

(31)

U okviru dosadašnjih 130 programa združenih diplomskih studija Erasmus Mundus svake se godine nudi više od 2 500 stipendija financiranih sredstvima EU-a za studente iz cijelog svijeta koji upišu integrirani diplomski studij na dva ili više europskih sveučilišta. Na institucijskoj se razini u okviru partnerstava za povećanje kapaciteta za visoko obrazovanje razvijaju nove nastavne metode, povećavaju vještine i poboljšava upravljanje u području visokog obrazovanja u zemljama europskog susjedstva i u udaljenijim zemljama u razvoju ili u usponu. U 150 projekata koji se odabiru svake godine visoko obrazovanje koristi se kao pokretač društvenog i gospodarskog razvoja u širem smislu, a ti se projekti potpuno uklapaju u politiku razvoja i suradnje EU-a.

(32)

 Financiranje određenih inicijativa može ovisiti o donošenju temeljnih akata za odgovarajuće programe i provodit će se u skladu s njihovim pravilima.

(33)

Kako je opisano u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2019. o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ . SL C 189, 5.6.2019., str. 15.

(34)

U Programu vještina za Europu predviđene su mjere za poboljšanje vrednovanja transverzalnih vještina.

(35)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 – COM(2018) 367 final.

(36)

SL C 195, 7.6.2018., str. 1.

(37)

 Osnovna razina uspješnosti odnosi se na 2. razinu u istraživanju PISA OECD-a, u kojem se razredi uspješnosti definiraju na ljestvici od šest stupnjeva. Druga razina uspješnosti u čitanju odgovara razini na kojoj „čitatelji počinju pokazivati kompetencije koje će im omogućiti da djelotvorno i produktivno sudjeluju u životu kao studenti, radnici i građani”. Učenici koji su postigli slabije rezultate u istraživanju PISA oni su koji ne dosegnu 2. razinu, odnosno najnižu razinu potrebnu za uspješno sudjelovanje u društvu. Odnos između koncepata osnovne razine i slabijih rezultata utječe na određivanje ciljeva EU-a u pogledu slabijih rezultata u području osnovnih vještina i digitalne kompetencije.

(38)

Preporuka Vijeća od 28. lipnja 2011. o politikama za smanjenje ranog napuštanja školovanja, SL C 191, 1.7.2011., str. 1.

(39)

Prijedlog preporuke Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada – jačanju Garancije za mlade, COM(2020) 277 final.

(40)

Komisija će nastaviti raditi na posebnim inicijativama za skupine u nepovoljnom položaju, uključujući Rome, migrante i izbjeglice.

(41)

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, SL C 189, 5.6.2019., str. 4.

(42)

Vidjeti Preporuku Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja iz 2012. (2012/C 398/01) te njezinu nedavnu evaluaciju, SWD(2020) 121.

(43)

Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji, SL C 319, 13.12.2008., str. 8.

(44)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU, COM/2018/439 final.

(45)

Digitalizacija znači revoluciju načina na koji živimo, poučavamo, učimo, radimo i komuniciramo. U europskom prostoru obrazovanja obrazovanje i osposobljavanje moraju u potpunosti omogućiti digitalno okruženje kako bi se maksimalno iskoristile nove tehnologije i metode učenja i poučavanja. Europski odgojno-obrazovni sustavi istodobno će imati ključnu ulogu u smanjenju rizika i iskorištavanju prilika povezanih s novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom. U 2019. je 56 % stanovnika EU-a u dobi od 16 do 74 godine izjavilo da ima barem osnovne digitalne vještine, što znači da gotovo polovina stanovnika nema vještine potrebne za većinu današnjih poslova.

(46)

Jedan je primjer potpora koja se u državama članicama pruža učiteljima, nastavnicima, učenicima i roditeljima u okviru europske mreže centara za sigurniji internet , koja se financira sredstvima EU-a, te portala betterinternetforkids.eu na kojem su dostupni obrazovni resursi za zaštitu i osnaživanje maloljetnika na internetu.

(47)

Kako je osmišljen na temelju okvira ET 2020. – „Okvir za karijere učitelja, nastavnika i ravnatelja” iz publikacije Europske komisije (2020.) – Potpora karijerama učitelja, nastavnika i ravnatelja škola: smjernice politike. Dostupno na adresi: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/6e4c89eb-7a0b-11ea-b75f-01aa75ed71a1/language-en . 

(48)

Koalicija EU STEM mreža je na razini EU-a koja se podupire u okviru programa Erasmus, a zalaže se za bolje obrazovanje u STEM područjima (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika) u Europi.

(49)

Vidjeti Radni dokument službi Komisije.

(50)

Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o nastavku europske suradnje u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja, SL L 64, 4.3.2006., str. 60.

(51)

Kvalifikacijski okviri, sustavi bodova i instrumenti za osiguravanje kvalitete koji omogućuju da vještine, kompetencije i kvalifikacije studenata budu razumljive i usporedive.

(52)

Zahvaljujući uspješnoj pilot-fazi koja je počela 2018., trenutačno je više od 2 000 visokih učilišta uključeno u ispitivanje digitalnog upravljanja mobilnošću. Mobilna aplikacija Erasmus+ preuzeta je i instalirana više od 85 000 puta, a izrađeno je približno 2,3 milijuna europskih studentskih iskaznica s hologramom „European Student”.

(53)

 Komunikacija Komisije – Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet – Doprinos Komisije sastanku na vrhu u Göteborgu, COM(2017) 673 final. 

(54)

Preporuka Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu, SL C 444, 10.12.2018., str. 1.

(55)

Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2017. o praćenju osoba s kvalifikacijom, SL C 423, 9.12.2017., str. 1.

(56)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19, JOIN(2020) 11 final.

(57)

Island, Lihtenštajn i Norveška u potpunosti su uključeni (imaju status zemlje sudionice programa) u program Erasmus+ (2014.–2020.).

(58)

Sjeverna Makedonija i Srbija već su u potpunosti uključene (imaju status zemlje sudionice programa) u program Erasmus+ (2014.–2020.).

(59)

Uključujući konferenciju o budućnosti Europe, europski zeleni plan, europski stup socijalnih prava i UN-ove ciljeve održivog razvoja.

(60)

U Radnom dokumentu službi Komisije navode se izvori podataka za te ciljeve.