(4)Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(5)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu 5 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi uvođenja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu i digitalnu transformaciju.

(7)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju jedinstveno tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprječavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta moraju se ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvu potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. Ključni su to elementi za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(8)Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire 6 kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Te će izmjene osigurati dodatnu fleksibilnost, ali i znatno jednostavnije i povezanije procedure. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Luksemburg se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građanima i sektorima.

(9)Luksemburg je 30. travnja 2020. dostavio Nacionalni program reformi za 2020., a 29. travnja 2020. Program stabilnosti za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, programi su ocijenjeni istodobno.

(10)Na Luksemburg se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.

(11)Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2020. planira da će se ukupni saldo od suficita od 2,2 % BDP-a u 2019. pogoršati na deficit od 8,5 % BDP-a u 2020. Predviđa se da će se deficit u 2021. smanjiti na 3,0 % BDP-a. Nakon povećanja na 22,1 % BDP-a u 2019., prema Programu stabilnosti za 2020. očekuje se da će u 2020. udio duga opće države u BDP-u porasti na 28,7 %. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(12)Luksemburg je u okviru koordiniranog Unijina pristupa na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorio donošenjem proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i sektorima. Prema Programu stabilnosti za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosi 5,5 % BDP-a. Te mjere uključuju jačanje usluga zdravstvene skrbi, potporu poduzećima u poteškoćama, povratne zajmove i programe skraćenog radnog vremena, među ostalim za samozaposlene osobe i prekogranične radnike. Osim toga, Luksemburg je najavio mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka. Te mjere uključuju odgodu plaćanja poreza, zajmove za mala i srednja poduzeća u privremenim financijskim poteškoćama i jamstva. Za razliku od Programa stabilnosti za 2020., Komisija procjenjuje da će učinak paketa mjera biti manji jer odgodu plaćanja poreza i odobravanje povratnih zajmova ne smatra diskrecijskim mjerama s učinkom na proračun. Vlasti ipak smatraju da bi dio odgoda plaćanja izravnih poreza u konačnici imao učinak na proračun, koji je uračunan u prethodno navedeni iznos od 5,5 % BDP-a. Osim toga, dio troškova programa skraćenog radnog vremena smatra se dijelom funkcioniranja automatskih stabilizatora. Mjere koje je Luksemburg poduzeo općenito su u skladu sa smjernicama iz Komunikacije Komisije o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. Puna provedba tih mjera, uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(13)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će ne bude li promjene politika u Luksemburgu ukupni saldo opće države bilježiti deficit od 4,8 % BDP-a u 2020. te suficit od 0,1 % u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u ostati ispod 60 % u 2020. i u 2021. U usporedbi s Komisijinim prognozama, Program stabilnosti temelji se na opreznijim pretpostavkama o prihodima i rashodima.

(14)Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer je Luksemburg u 2020. planirao premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Analiza općenito upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(15)Luksemburški zdravstveni sustav jedan je od najboljih u EU-u. Međutim, budući da 49 % liječnika i 62 % svih zdravstvenih radnika nisu luksemburški državljani, sustav je znatno iznad kritičnog praga ranjivosti (prema pokazatelju Svjetske zdravstvene organizacije). Zato bi na luksemburški zdravstveni sustav mogle utjecati jednostrane odluke koje bi susjedne zemlje mogle donijeti u kriznim vremenima. Suočen s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, Luksemburg je morao u rekordnom roku donijeti kratkoročne mjere za poboljšanje otpornosti svojeg zdravstvenog sustava, primjerice, stavljanjem u pogon medicinske infrastrukture i privremenim proširenjem jedne bolnice te osiguravanjem smještaja u Luksemburgu za prekogranične zdravstvene radnike i njihove obitelji.

(16)Posljednjih godina sve više nedostaje zdravstvenih radnika, a očekuje se da će se zdravstveni sustav u budućnosti suočiti s još većim izazovima. Konkretno, očekuje se da će zbog starenja stanovništva porasti potražnja za zdravstvenim uslugama, a procjenjuje se da će u sljedećih 15 godina između 59 % i 69 % članova medicinskog osoblja otići u mirovinu. Nove kombinacije vještina zdravstvenih radnika te razvoj profesionalnih uloga, dijeljenje i preuzimanje zadaća imat će važnu ulogu u očuvanju privlačnosti zapošljavanja u zdravstvenom sektoru. Općenito ima prostora za poboljšanje upravljanja zdravstvenim sustavom, primjerice suradnjom sa susjednim zemljama, i vlada je upravo pokrenula opsežnu reformu. Unatoč razvijenosti digitalne infrastrukture u Luksemburgu, još je u tijeku uvođenje rješenja u području e-zdravstva, primjerice digitalnih rješenja za nadoknadu troškova pružateljima usluga. Luksemburg je snažno usmjeren na digitalne tehnologije, kao što su superračunalstvo, umjetna inteligencija, lanac blokova i velika količina podataka, te ima potencijal da iskorištavanjem tih kapaciteta i suradnjom na razini Unije znatno pridonese istraživanjima neutralizacije virusa i suzbijanju širenja zaraze. Luksemburg je donio i novi program potpore projektima ulaganja u istraživanje i razvoj proizvoda za borbu protiv bolesti COVID-19, koji su nužni za učinkovito suzbijanje aktualne pandemije razvojem djelotvornih terapija i cjepiva.

(17)Prema Komisijinoj prognozi predviđa se povećanje stope nezaposlenosti na 6,4 % u 2020. i poboljšanje na 6,1 % u 2021. Luksemburg je poduzeo niz mjera za očuvanje zaposlenosti, primjerice uveo je program skraćenog radnog vremena (chômage partiel). Međutim, trebalo bi posvetiti posebnu pozornost ranjivijim skupinama, kao što su stariji i niskokvalificirani radnici, jer je novi sustav minimalnog dohotka (REVIS, revenu d'inclusion sociale (dohodak za socijalnu uključenost)) već doveo do povećanja broja nezaposlenih osoba upisanih u evidenciju zavoda za zapošljavanje zbog uvođenja obvezne prijave korisnika u siječnju 2019. Te bi ranjivije skupine bile najviše pogođene povećanjem konkurencije na tržištu rada zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Kriza bi mogla posebno pogoditi i radnike na određeno vrijeme i niskokvalificirane radnike. Niska stopa zaposlenosti starijih radnika i dalje je strukturni problem u Luksemburgu, koji utječe i na dugoročnu održivost mirovinskog sustava, kako je objašnjeno u preporukama upućenima Luksemburgu prethodnih godina. U trenutačnoj situaciji stariji radnici izloženi su dodatnom riziku od otpuštanja zbog krize, stoga je više nego ikad potrebno povećati njihovu prilagodljivost drugim radnim mjestima i sektorima, primjerice usavršavanjem i prekvalifikacijom. Luksemburg je po socijalnoj uključenosti blizu prosjeka Unije, ali pokazatelji nejednakosti i siromaštva zaposlenih posljednjih godina upućuju na pogoršanje situacije, a mogućnosti koje se pružaju studentima i dalje uvelike ovise o njihovu socioekonomskom podrijetlu. Stoga bi pri suočavanju sa socijalnim posljedicama krize posebno trebalo poduprijeti ranjivije skupine.

(18)Luksemburg je u svoj „plan stabilizacije” uključio brojne mjere za potporu poduzećima tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno malim i srednjim poduzećima, uključujući samozaposlene osobe i mikropoduzeća. Maloprodaja je jedan od najpogođenijih sektora zbog naglog pada potražnje i aktualnih mjera, koje su mnogim poduzećima potpuno onemogućile ili znatno ograničile poslovanje. Regulatorna fleksibilnost potaknula bi oporavak maloprodaje nakon krize. Osim toga, bilo bi korisno podržati mala i srednja poduzeća u uvođenju digitalnih tehnologija kojima bi se osigurao kontinuitet poslovanja, kao što je e-trgovina. Provedba odgovarajućih mjera trebala bi se nastaviti tijekom cijelog razdoblja oporavka, uz postupno i fleksibilno ukidanje, i trebalo bi utvrditi najpogođenije sektore kako bi se za njih donijeli posebni planovi potpore koji bi im omogućili da nadoknade zaostatak u fazi oporavka. U procesu provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankarskog sektora. Reformom luksemburškog stečajnog okvira nakon najkritičnije faze krize moglo bi se poduzećima koja su se ne svojom krivnjom našla pred stečajem pomoći da dobiju drugu priliku te poduprijeti tranziciju i osnivanje novih malih i srednjih poduzeća u sektorima koji su poticajni za rast.

(19)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi, posebno u digitalnom i zelenom sektoru. Luksemburg je već pokrenuo inicijative kojima se potiču digitalizacija i inovacije, ali tehnološka integracija u poslovnom sektoru, privatna ulaganja te digitalizacija javnih usluga i dalje su na niskoj razini unatoč vrlo poticajnom okruženju i cilju prelaska na podatkovno gospodarstvo. Ulaganja u digitalizaciju, napredne digitalne vještine i inovacije – uključujući razvoj integrirane strategije za istraživanje i inovacije – bit će neophodna za potporu malim i srednjim poduzećima, poticaj produktivnosti i konkurentnosti. Oporavak bi trebalo dodatno olakšati ambicioznim zelenim ulaganjima u kratkoročnom razdoblju. Trebalo bi poduzeti dodatne mjere u ključnim sektorima, kao što su održivi promet, uključujući željeznički, održivo građenje, posebno u vezi s energetskom učinkovitosti postojećih i novih zgrada, te obnovljivi izvori energije. Time bi se dalo snažan poticaj razvoju zelenog gospodarstva i pomoglo Luksemburgu da ostvari svoje ciljeve u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije do 2030., čime bi se također pripremio teren za postizanje klimatske neutralnosti. Nužno je preispitati potrebe za ulaganjima i financijske izvore ulaganja, među ostalim uzimajući u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19 za gospodarstvo i javne financije. Luksemburg bi izradom programa za korištenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mogao lakše odgovoriti na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Luksemburg. To bi Luksemburgu omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(20)Luksemburg je izložen znatnim rizicima od pranja novca s obzirom na visoke priljeve izravnih stranih ulaganja i prisutnost složenih pravnih struktura sa stranim sponzorima. Ti su rizici uzeti u obzir u nacionalnoj procjeni rizika, posebno rizici koji se odnose na stručnjake koji pružaju usluge trgovačkim društvima i trustovima ili investicijske usluge. Na razini tih stručnjaka okvir za sprječavanje pranja novca ne primjenjuje se na odgovarajući način i zato se ne provode odgovarajuće analize rizika i nedostatno se prijavljuju sumnjive aktivnosti. Intenzitet nadzora tih stručnjaka nije dovoljan za uklanjanje tih nedostataka. Kako bi poduzeća ograničila tajnost podataka i identificirala stvarne vlasnike, uveden je nacionalni registar stvarnih vlasnika. Trebat će pratiti kvalitetu dostavljenih informacija i učinkovitost registra.

(21)Rješavanje problema agresivnog poreznog planiranja i dalje je ključno za poboljšanje učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava, kako je navedeno u preporuci za europodručje za 2020. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja, propise Unije potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Luksemburg je poduzeo mjere za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja provedbom dogovorenih međunarodnih i europskih inicijativa, no visoki iznosi dividendi, kamata i naknada za licencije iskazani u postotku BDP-a upućuju na zaključak da poduzeća iskorištavaju luksemburške porezne propise u svrhu agresivnog poreznog planiranja. Većinu izravnih stranih ulaganja drže „subjekti posebne namjene”. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na kamate i naknade za licencije koje rezident iz EU-a isplaćuje nerezidentima iz trećih zemalja te zbog oslobođenja od poreza po odbitku za isplate dividendi u određenim okolnostima, može se dogoditi da te isplate uopće ne budu oporezovane ako se ne oporezuju u državi primatelja plaćanja. U skladu sa svojom obvezom uvođenja zaštitnih mjera u odnosu na jurisdikcije s EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe Luksemburg je predložio nacrt zakona prema kojem se ne priznaju kao odbitak isplate kamata i naknada za licencije primateljima u tim jurisdikcijama.

(22)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Luksemburg iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih i dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa europskog semestra sljedeće godine. Isto vrijedi i za preporuke koje se odnose na investicijske politike. O tim potonjim preporukama trebalo bi voditi računa pri izradi strateških programa financiranja kohezijske politike nakon 2020., među ostalim i pri izradi mjera ublažavanja i strategija izlaska iz aktualne krize.

(23)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Luksemburg će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentna održivost.