EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.7.2020.
COM(2020) 311 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2018. (Sažetak)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.7.2020.
COM(2020) 311 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2018. (Sažetak)
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2018.
1.Uvod
Postupak davanja razrješnice za 2018. bio je izniman u nekoliko aspekata. To je bio prvi postupak davanja razrješnice u parlamentarnom sazivu 2020.–2024. s novim sastavom Europskog parlamenta i njegova Odbora za proračunski nadzor, a u raspravi o razrješnici sudjelovali su članovi Komisije predsjednika Junckera i Komisije predsjednice von der Leyen. Nadalje, pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru bili su jedinstvena prilika da se naučene lekcije o postupku davanja razrješnice u prošlosti iskoriste za poboljšanje postupka u budućnosti.
Postupci u Odboru za proračunski nadzor Europskog parlamenta i u Vijeću dovršeni su prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 i doveli su do znatnih promjena u radnom okruženju institucija EU-a. Međutim, glasovanje na plenarnoj sjednici zbog krize je odgođeno s početka travnja na sredinu svibnja. Bez obzira na to, glasovanjem na plenarnoj sjednici potvrđeno je stajalište Odbora za proračunski nadzor uz jasnu podršku davanja razrješnice Komisiji, čime je potvrđeno da je novac poreznih obveznika iz proračuna EU-a sveukupno potrošen dobro i na pravilan način.
Komisija podržava glavne ciljeve koje su Europski parlament i Vijeće iznijeli u postupku davanja razrješnice za 2018.:
oSredstva EU-a trebalo bi trošiti da bi se ostvarili ciljevi programâ potrošnje. Ciljevi za razdoblje 2014.–2020. već su utvrđeni, ali možda će ih trebati prilagoditi za neke programe s obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Ciljeve programâ potrošnje za razdoblje 2021.–2027. trebalo bi preispitati kako bi se uzeli u obzir novi politički prioriteti i ambicije te utjecaj krize uzrokovane bolešću COVID-19.
oSredstva EU-a trebalo bi trošiti u skladu s pravilima, to jest plaćanja korisnicima trebala bi biti zakonita i redovita. U suradnji s tijelima koja izvršavaju proračun EU-a na terenu Komisija će i dalje činiti sve što je u njezinoj moći kako bi uspostavila odgovarajuću ravnotežu između provjera prije i nakon plaćanja korisnicima, uzimajući u obzir novo rizično okruženje nastalo uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Cilj je u razumnoj mjeri zajamčiti da se sredstva troše pravilno, a da pritom ne nastaju nepotrebna administrativna opterećenja za korisnike ili za tijela koja izvršavaju proračun EU-a, te izbjeći visoke troškove.
Komisija o tim pitanjima izvješćuje u svojem integriranom financijskom izvješćivanju i izvješćivanju o odgovornosti. Unatoč izazovima koji proizlaze iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 Komisija će dovršiti svoje izvješćivanje za 2019. financijsku godinu poštujući rokove utvrđene u Financijskoj uredbi, što će omogućiti da politički nadzor Komisijina izvješćivanja započne bez odgode.
Većina sredstava EU-a (75 %) u državama članicama troši se u okviru takozvanog podijeljenog upravljanja. U postupku davanja razrješnice za 2018. Europski parlament, a u određenoj mjeri i Vijeće, usredotočili su se na nekoliko pitanja koja se odnose na podijeljeno upravljanje. Ovo su neka od njih:
oKako Komisija može pomoći državama članicama koje imaju problema s pravovremenim trošenjem sredstava EU-a?
oJe li izvješćivanje država članica o rezultatima kontrole i pokazateljima uspješnosti pravovremeno i dovoljno kvalitetno?
oKako bi države članice trebale provoditi nova pravila o sukobu interesa koja su stupila na snagu s novom Financijskom uredbom 2018.?
oKako se može pružiti više informacija o krajnjim korisnicima sredstava EU-a?
Ta se pitanja odražavaju u zahtjevima koje su Europski parlament i Vijeće postavili u postupku davanja razrješnice za 2018. i na koje Komisija sada odgovara. Komisija može rješavati određene probleme poduzimanjem mjera unutar postojećih pravila i resursa, npr. davanjem smjernica državama članicama. U ostalim slučajevima Komisija analizira jesu li potrebne promjene u zakonodavstvu da bi se u potpunosti ispunili zahtjevi tijela nadležnog za davanje razrješnice, npr. zahtjev o pribavljanju detaljnih informacija o stvarnim vlasnicima korisnika sredstava EU-a.
U svojoj rezoluciji o razrješnici za 2018. Europski parlament isto tako naglašava da je poštovanje temeljnih vrijednosti, uključujući vladavinu prava, ključni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a. Komisija se slaže da bi proračun EU-a trebalo trošiti u skladu s primjenjivim pravilima te da bi trebalo uspostaviti mehanizme za zaštitu proračuna EU-a, što vrijedi i u pogledu općih nedostataka koji se odnose na vladavinu prava u državama članicama.
Ovo izvješće sadržava sažetak aktivnosti koje je Komisija poduzela kao odgovor na glavne zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća u postupku davanja razrješnice za 2018. U njemu se prema potrebi objašnjavaju i izazovi s kojima će se Komisija suočiti u rješavanju nekih od tih problema. Kada kasnije tijekom godine započne postupak davanja razrješnice za 2019., Komisija će pružiti detaljnije i ažurirane informacije o mjerama koje poduzima.
Opseg djelovanja ovisit će i o ishodu trenutačnih pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i paketu za oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Pragmatična i otvorena suradnja svih dionika uključenih u donošenje odluka te provedbu i nadzor proračuna EU-a bit će ključna za utvrđivanje proračuna EU-a koji podržava one kojima je najpotrebniji, potiče ulaganja i reforme te jača gospodarstvo jer stavlja naglasak na zajedničke prioritete kao što su europski zeleni plan i digitalizacija.
2.Vladavina prava i temeljna prava
Jačanje vladavine prava u Uniji jest i mora ostati najvažniji zajednički cilj. Komisija je u srpnju 2019. predložila nekoliko kratkoročnih i srednjoročnih mjera 1 , kao što su priprema godišnjeg izvješća o vladavini prava, daljnji razvoj pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u te jačanje dijaloga s drugim institucijama EU-a, državama članicama i dionicima. Godišnje izvješće o vladavini prava jedna je od glavnih inicijativa u programu rada Komisije za 2020. i bit će prvi put objavljeno u jesen 2020.
Mjere će trebati doraditi, što će biti važan aspekt rada Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća.
Komisija je još 2018., u okviru zakonodavnog paketa na kojem se temelji višegodišnji financijski okvir 2021.–2027., iznijela prijedlog o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama 2 . U svojem prijedlogu Komisija naglašava da je Unija zajednica prava i da su njezine vrijednosti temelj njezina postojanja. Te vrijednosti prožimaju njezinu cjelokupnu pravnu i institucijsku strukturu te sve njezine politike i programe. Poštovanje tih vrijednosti stoga se mora osigurati u svim politikama Unije. To se odnosi i na proračun EU-a, u kojem je poštovanje temeljnih vrijednosti bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a. Komisija pozdravlja podršku Europskog parlamenta za taj prijedlog.
Komisija isto tako pozdravlja podršku Europskog parlamenta za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koje predstavlja znatan napredak u zaštiti financijskih interesa Unije. Ured europskog javnog tužitelja imat će ovlasti za istrage i kazneni progon djela na štetu proračuna EU-a kao što su korupcija ili prijevare koje uključuju sredstva EU-a te prekogranične prijevare povezane s PDV-om. Iako je Komisija svjesna problema financiranja EPPO-a, podsjeća da je postojeći proračun rezultat opsežnih rasprava s proračunskim tijelom.
U području zajedničke poljoprivredne politike Europski parlament zatražio je od Komisije da zajedno s državama članicama razvije učinkovite pravne instrumente za poštovanje vladavine prava u vezi s navodnim slučajevima takozvane „jagme za zemljištem”. Za pitanja vlasništva nad zemljištem prije svega su odgovorna tijela predmetnih država članica. Međutim, kad god postoje navodi o određenim zloupotrebama u pojedinim državama članicama, Komisija pažljivo razmatra te slučajeve, kao što je već učinila ili kao što čini na temelju optužbi u nekoliko država članica, osobito u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. Situacija se može poboljšati ako Europski parlament i Vijeće prihvate prijedlog Komisije o vladavini prava za sljedeći višegodišnji financijski okvir.
U području vanjske pomoći Europski parlament inzistirao je da se Komisija pobrine za to da se vanjska pomoć dodjeljuje pod uvjetom vladavine prava i poštovanja ljudskih prava u zemljama primateljicama. EU je uistinu čvrsto predan temeljnim vrijednostima ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, koje su bitni elementi svih sporazuma o partnerstvu i suradnji EU-a s trećim zemljama. U skladu s Europskim konsenzusom o razvoju EU i njegove države članice obvezali su se da će u okviru cjelokupne razvojne suradnje primjenjivati pristup utemeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava. Ako EU može surađivati s vladama i djelovati preko njih, potpisuje se sporazum o financiranju. Takvi sporazumi sadržavaju klauzulu koja Komisiji omogućuje da obustavi ili raskine sporazum u slučaju kršenja obveze koja se odnosi na poštovanje ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava. EU tijekom provedbe nastoji blisko koordinirati ocjenjivanje i praćenje temeljnih vrijednosti, pri čemu uzima u obzir analizu i prioritete strategije za ljudska prava partnerske zemlje te u politički dijalog s njom uvrštava rezultate tih dodatnih mjera. Sporazumi koje EU potpisuje s međunarodnim organizacijama kada s njima surađuje i preko njih djeluje na provedbi vanjske pomoći sadržavaju slične klauzule. Konačno, ugovornim i financijskim postupcima nastoji se osigurati vrijednost za novac te spriječiti rentijerstvo ili pronevjera u određenim interesnim skupinama.
Europski parlament izrazio je zabrinutost zbog medijskih izvještaja o projektima u Eritreji. Komisija odlučno odbacuje te navode te je predana pomnom nadziranju tekućih projekata i izvijestit će proračunsko tijelo o svojem angažmanu u toj zemlji. U kontekstu konkretnog projekta Ponovno povezivanje Eritreje i Etiopije rehabilitacijom glavnih magistralnih prometnica u Eritreji – takozvani „Cestovni projekt” – delegacija EU-a osigurava redovito praćenje koje uključuje nekoliko terenskih misija s UNOPS-om, od kojih je jedna bila zajedno s voditeljima misija EU-a u veljači 2020. Provedba je u skladu sa standardima EU-a za upravljanje projektima i financijama.
U odgovoru na zabrinutost Europskog parlamenta zbog ranjivih migranata u žarišnim točkama Komisija ističe da redovito prima izvješća o aktivnostima provedbenih partnera na terenu koji primaju sredstva EU-a. Komisija usto na terenu sama nadzire provedbu aktivnosti koje financira EU te sudjeluje u tehničkim sastancima da bi nadzirala napredak provedbe dogovorenih strategija s nadležnim tijelima. Projekti koje EU financira u Grčkoj uključuju aktivnosti informiranja, identificiranje i pružanje zaštite osjetljivim skupinama, smještaj i pravnu pomoć, osobito ranjivim osobama, npr. žrtvama seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te maloljetnicima bez pratnje.
3.Mjerenje uspješnosti programâ potrošnje EU-a
Proračun EU-a prije svega je investicijski proračun. Iznosi otprilike 1 % bruto nacionalnog dohotka EU-a i predstavlja oko 2 % ukupne javne potrošnje u EU-u te se njime nastoje dopuniti nacionalni proračuni i financirati provedba zajednički dogovorenih prioriteta. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a uglavnom je usmjeren na potporu strateškim ulaganjima u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te na učinak financijske poluge radi poticanja ulaganja iz drugih javnih i privatnih izvora.
Europski parlament napominje da je nije jednostavno mjeriti jesu li prioriteti, politike i programi Unije ostvareni, no učinkovito praćenje uspješnosti neophodno je da bi se razumjela situacija, prepoznali nastali problemi i poduzele korektivne radnje u slučajevima kada ciljevi nisu postignuti ili kada ishodi jedne politike Unije mogu negativno utjecati na postizanje zadanih ciljeva druge politike. Komisija se s time slaže i cijeni potporu Europskog parlamenta i Vijeća za daljnje poboljšanje okvira uspješnosti i izvješćivanja.
Proračun EU-a već ima napredan okvir za mjerenje i izvješćivanje o uspješnosti i evaluaciji koji obuhvaća jasne ciljeve i pokazatelje, što potvrđuje i OECD.
Za mjerenje uspješnosti proračuna EU-a Komisija upotrebljava jedinstveni skup ciljeva i pokazatelja. Ti ciljevi, općeniti i posebni, i povezani pokazatelji definirani su u pravnim osnovama programâ. Sveobuhvatno izvješćivanje postupno se poboljšavalo da bi se omogućio usmjereniji i strukturiraniji prikaz napretka u ostvarenju ciljeva programa. Te informacije u kombinaciji s drugim izvorima kvalitativne i kvantitativne prirode omogućuju praćenje uspješnosti kroz vrijeme. Nakon toga u kasnijoj se fazi primjenom višegodišnjeg praćenja te informacija dobivenih iz evaluacija programa može ocijeniti u kojoj su mjeri ostvareni dogovoreni ciljevi programa. Zahvaljujući takvoj kombinaciji kvalitativnih i kvantitativnih informacija u obzir se mogu uzeti i novi razvoji događaja, kao što je odgovor na izbijanje bolesti COVID-19.
Komisija je i dalje predana kontinuiranom poboljšanju svojeg godišnjeg izvješćivanja. Da bi se jasnije usredotočila na napredak i postizanje ciljeva, Komisija je identificirala niz temeljnih pokazatelja za godišnje izvješćivanje, koji su uvršteni u prijedloge za sljedeći višegodišnji financijski okvir. Svi pokazatelji utvrđeni za financijske programe kritički su preispitani kao dio revizije potrošnje tijekom pripreme prijedloga Komisije za budući višegodišnji financijski okvir. U skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta na temelju toga predložen je manji broj kvalitetnijih pokazatelja uspješnosti programâ. Okvir za praćenje i evaluaciju bit će ojačan i za buduće financijske programe.
Kvalitetan proračun mora moći reagirati na nepredviđene događaje. Trenutačni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 pokazao je da se proračun EU-a uistinu može brzo i fleksibilno mobilizirati u okviru koordiniranog europskog odgovora na krizu, na primjer putem investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus, ponovne aktivacije Instrumenta za hitnu potporu te proširenjem područja primjene Fonda solidarnosti EU-a. U području vanjskih aktivnosti proračun EU-a brzo je preusmjeren u sklopu odgovora inicijative Tim Europa (Team Europe) na COVID-19 kako bi se partnerskim zemljama kojima je to najpotrebnije pružila potpora u provedbi humanitarnih akcija te odgovoru na zdravstvene i socioekonomske potrebe. Kao dio europskog plana oporavka Komisija je 27. svibnja predložila ojačani višegodišnji financijski okvir 2021.–2027., zajedno s novim instrumentom za oporavak „EU sljedeće generacije” da bi se povećala i unaprijed izdvojila sredstva u okviru ambicioznog i sveobuhvatnog plana za oporavak Europe koji se temelji na solidarnosti i nadahnut je našim zajedničkim načelima i vrijednostima. Tim se prijedlozima podupire sanacija krize i pruža okvir za dugoročno ulaganje u otpornost Unije te u zelenu i digitalnu tranziciju. Povećanje fleksibilnosti proračuna EU-a i ulaganje u pripremljenost na krize i otpornost bit će prioriteti za budući financijski okvir.
4.Poštovanje pravila
Komisija izvršava proračun EU-a u složenom okruženju s velikim brojem partnera. U tom kontekstu Komisija želi osigurati usklađenost sustava financijskog upravljanja i financijskih transakcija s pravnim i ugovornim pravilima. U tu svrhu provodi kontrole i revizije za sredstva kojima izravno upravlja. Provedbeni partneri dužni su uspostaviti sustave upravljanja i kontrole, a Komisija će ocijeniti postoje li i funkcioniraju li ti sustavi.
Takva detaljna ocjena „odozdo prema gore” omogućuje Komisiji da pravovremeno otkrije i ukloni nedostatke u kontroli i/ili podacima. Komisija prema potrebi odlučuje o financijskim ispravcima i povratu sredstava. Nedostaci mogu uzrokovati pogreške koje bi se u protivnom mogle spriječiti. Nakon što se utvrde nedostaci, Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi se sve takve pogreške ispravile. Prijevara, koja se razlikuje od ostalih nepravilnosti zbog postojanja namjere, utvrđuje se tek u vrlo ograničenom broju slučajeva, no Komisija ima nultu toleranciju na prijevaru i pažljivo prati takve slučajeve.
Cilj je Komisije učinkovito zaštititi proračun EU-a na višegodišnjoj osnovi i postići da preostali rizik nakon zaključivanja programâ i provedbe svih kontrola bude manji od 2 %. Kontrole bi trebale biti pouzdane, ali i isplative, odnosno učinkovito postizati zadane ciljeve uz razuman trošak.
Kao vanjski revizor Europski revizorski sud ima drukčiji pristup, koji je više usmjeren „odozgo prema dolje”, te pri godišnjem ocjenjivanju pravilnosti plaćanja poljoprivrednicima, poduzećima, studentima itd. primjenjuje statističko uzorkovanje. Međutim, rezultati tog pristupa posljednjih su godina slični rezultatima Komisije.
U tom je kontekstu Europski revizorski sud objavio da se namjerava više oslanjati na posao koji obavljaju, na primjer, Komisija ili nacionalna/regionalna tijela. U postupku davanja razrješnice za 2018. Europski parlament i Vijeće izrazili su potporu tom cilju.
Komisija blisko surađuje s Europskim revizorskim sudom na pronalasku najboljeg načina rada u budućnosti, pri čemu uzima u obzir pouke iz pilot-projekta o rashodima za koheziju. Komisija u potpunosti podržava načelo jedinstvene revizije i nastavit će blisko surađivati s državama članicama u skladu s tim načelom. Osim toga, na temelju kontrolnih strategija koje se primjenjuju na različita područja potrošnje Komisija će i dalje primjenjivati dosljednu metodologiju za vlastiti izračun stope pogrešaka i pojednostavnjenje izvješćivanja o odgovornosti.
Europski parlament stavio je poseban naglasak na pravila o sukobu interesa. Komisija vrlo ozbiljno shvaća izbjegavanje sukoba interesa i upravljanje njima. Od stupanja na snagu revidirane Financijske uredbe 2018. odredbe o sukobu interesa izričito se primjenjuju na sve načine upravljanja i na sve financijske dionike koji su uključeni u izvršavanje proračuna EU-a, uključujući nacionalna tijela na svima razinama.
Komisija pažljivo prati informacije i pritužbe koje se odnose na navodne sukobe interesa. Na primjer, kada je Komisija primila pritužbu u vezi s navodnim sukobom interesa u Češkoj, odmah je poduzela odgovarajuće mjere te je pažljivo razmotrila sve povezane zahtjeve koje je u postupku davanja razrješnice uputio Europski parlament.
Usto, Komisija u skladu s novim odredbama Financijske uredbe državama članicama pruža podršku i smjernice pri izbjegavanju i rješavanju sukoba interesa u podijeljenom upravljanju, uključujući situacije koje se objektivno mogu shvatiti kao takve. Aktivno prati primjenu tih novih pravila u državama članicama te je poduzela brojne i koordinirane mjere u cilju utvrđivanja i razmjene primjera najbolje prakse u upravljanju sukobima interesa.
Rezultati ankete provedene u državama članicama u tom pogledu primijenit će se u daljnjem radu. Nadalje, Komisija finalizira smjernice o provedbi pravila o sukobu interesa u svim načinima upravljanja. Kad je riječ o njezinu osoblju i članovima, Komisija ima sveobuhvatan okvir za izbjegavanje sukoba interesa i upravljanje njima.
5.Jednostavnije izvršavanje
Europski parlament i Vijeće izrazili su zabrinutost zbog razine nepodmirenih obveza. Zatražili su od Komisije da pažljivo prati razvoj situacije i nastavi pružati podršku državama članicama u daljnjem ubrzavanju provedbe.
Komisija redovito izvješćuje o nepodmirenim obvezama te prognozira njihov razvoj u narednim godinama. O tim izvješćima, uključujući godišnja izvješća, raspravlja s Europskim parlamentom i Vijećem. U godišnjim i dugoročnim proračunima uzima se u obzir razina odobrenih sredstava za plaćanje potrebna da se nadoknade svi nastali rashodi.
Spora provedba nekih programa može za mehaničku posljedicu imati povećanje nepodmirenih obveza, zbog čega se sporije postižu rezultati i ostvaruju koristi na terenu. Kako bi se to spriječilo, u prijedlogu Komisije za sljedeći dugoročni proračun 2021.–2027. iznose se razne mjere za poboljšanje apsorpcije sredstava EU-a među kojima su, na primjer, pojednostavnjenje postupaka, omogućivanje zadržavanja postojećih sustava provedbe i promjena postojećeg pravila o opozivu N + 3 u N + 2 te odgovarajući omjer između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.
Komisija kontinuirano pomaže državama članicama da ubrzaju provedbu svojih programa. Državama članicama na raspolaganju su znatni iznosi za tehničku pomoć, razmjerni dodijeljenim sredstvima, kako bi programska tijela imala potrebnu podršku pri upravljanju, praćenju i reviziji programâ. Komisija je uspostavila i posebno praćenje uspješnosti programa vodeći se primjerom posebne radne skupine za bolju provedbu koja je uspostavljena za prethodne rizične programe. Posebna se pozornost posvećuje državama članicama s nižim razinama provedbe.
Komisija je poduzela i nastavit će poduzimati mjere u cilju pojednostavnjenja i fleksibilnosti pri oblikovanju pravila za programe EU-a, nastojeći ujedno pojednostavniti njihovu provedbu te poboljšati učinkovitost u postizanju ciljeva Unije i transparentnosti.
Konkretno, Komisija je taj cilj ostvarila u revidiranoj Financijskoj uredbi, koja sadržava brojne mjere za pravno i administrativno pojednostavnjenje, učinkovitost i djelotvornost u sljedećim područjima:
oveća upotreba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja, tj. jednostavnijih metoda obračuna troškova (paušalno financiranje, paušalne stope i jedinični troškovi) zasnovanih na drugim kriterijima koji su jednostavniji i manje podložni pogreškama u usporedbi s nadoknadom stvarnih troškova,
ojednokratni zahtjevi za dostavu informacija,
oupotreba prethodno izrađenih procjena i revizija,
obliži odnos s pouzdanim partnerima,
ojednostavniji sadržaj zahtjevâ za dodjelu bespovratnih sredstava i izvješćâ,
opoticanje e-uprave, posebice upotrebe podataka iz elektroničkih sustava u razmjeni informacija s korisnicima.
Komisija prati provedbu tih mjera.
Komisija je u prijedlozima programâ potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. i dalje usredotočena na pojednostavnjenje pravila. Neka od tih pojednostavnjenih pravila trebala bi posebno koristiti malim i srednjim poduzećima kako je to zatražio Europski parlament u postupku donošenja razrješnice. Uspjeh Komisijinih nastojanja da uvede pojednostavnjenja svakako će ovisiti o ishodu tekućih pregovora koje o prijedlozima vode Europski parlament i Vijeće.
6.Ostala pitanja
6.1. Raspodjela sredstava
Europski parlament zatražio je od Komisije da predloži drukčiju dodjelu sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku te da posveti veću pozornost zemljopisnoj raspodjeli sredstava za istraživanja.
Komisija podsjeća da je dodjela sredstava EU-a za buduće programe potrošnje predmet tekućih pregovora Europskog parlamenta i Vijeća.
Cilj je prijedloga Komisije za zajedničku poljoprivrednu politiku postići pravedniju raspodjelu sredstava korisnicima. Mjere koje tome pridonose jesu postupno smanjivanje i ograničavanje izravnih plaćanja, preraspodijeljena potpora dohotku, kontinuirana unutarnja i vanjska konvergencija izravnih plaćanja te odredbe o „pravim poljoprivrednicima”.
Programi potrošnje za istraživanje i inovacije (Obzor 2020. i njegov nasljednik, Obzor Europa) konkurentni su programi u kojima se evaluacija i odabir prijedloga temelje na izvrsnosti i učinku, a ne na prethodno dodijeljenim nacionalnim omotnicama. U okviru Obzora 2020. 900 milijuna EUR dodijeljeno je „mjerama širenja” kao što su udruživanje, povezivanje, katedre europskog istraživačkog prostora (ERA Chairs) i Europska suradnja u znanosti i tehnologiji (COST) da bi se zemljama s nižim stopama sudjelovanja pomoglo da budu uspješnije u konkurentnim okvirnim programima istraživanja i inovacija te da bi se premostile razlike u sudjelovanju i inovacijski jaz. To se čini tako da se pravnim osobama iz tih zemalja u natječajnom postupku pruža potpora da bi mogle koordinirati projekte koji se financiraju u okviru tih mjera. Kad je riječ o programu Obzor Europa, suzakonodavci su se složili da se za to područje aktivnosti poveća udio izdataka.
6.2. Informacije o korisnicima
Europski parlament pozvao je Komisiju i države članice da na ujednačen način pružaju informacije o korisnicima i osiguraju interoperabilnost informacija. Zatražio je i popis najvećih korisnika te da podaci o krajnjim korisnicima sadržavaju pojedinosti o stvarnim vlasnicima poduzeća (fizičkim i pravnim osobama).
Komisija u svojem sustavu financijske transparentnosti objavljuje podatke o korisnicima sredstava iz proračuna EU-a za programe koje provodi izravno. U podijeljenom upravljanju, koje se primjenjuje na, primjerice, zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, za upravljanje podacima o korisnicima sredstava EU-a i njihovo objavljivanje odgovorne su države članice. Glavna pravila za objavljivanje podataka o korisnicima utvrđena su u Financijskoj uredbi i relevantnom sektorskom zakonodavstvu.
Države članice moraju osigurati godišnje ex-post objavljivanje korisnika fondova u okviru zajedničke poljoprivredne politike na jednoj internetskoj stranici po državi članici 3 . Sve internetske stranice dostupne su putem poveznica na stranici europa.eu: https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/key-policies/common-agricultural-policy/financing-cap/controls-and-transparency/beneficiaries_hr.
U području kohezijske politike i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) popisi korisnika moraju biti objavljeni i dostupni na internetskim stranicama programâ država članica 4 . Kad je riječ o području regionalne politike, pristup popisima korisnika dostupan je putem poveznica na stranici europa.eu: https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/beneficiaries/ te uključuje sadržaj popisa korisnika. Slična internetska stranica s poveznicama za EFPR dostupna je na adresi https://ec.europa.eu/fisheries/contracts_and_funding/the_european_transparency_initiative_en/. Komisija istražuje moguće aktivnosti kojima bi se poboljšale informacije o korisnicima sredstava EU-a, uzimajući pritom u obzir zakonodavni okvir, moguća administrativna opterećenja i pravila o zaštiti podataka. Razmatra i mogućnost poboljšanja elektroničkog upravljanja i razmjene informacija s državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja radi bolje interoperabilnosti podataka. Dodatno će istražiti mogućnosti koje nudi alat za rudarenje podataka Arachne.
Konačno, Komisija radi na odgovoru na zahtjev Europskog parlamenta koji se odnosi na najveće korisnike sredstava EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike. Budući da su za prikupljanje traženih podataka odgovorne države članice, Komisija je informacije morala zatražiti od nadležnih tijela u državama članicama. Međutim, zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 taj je zadatak složeniji no što bi to bio u normalnim okolnostima. Komisija će Europskom parlamentu dostaviti opsežan odgovor čim bude u mogućnosti.
6.3. Financijski instrumenti EU-a kojima upravlja grupa EIB-a
Europski parlament i Vijeće pozvali su Komisiju da dostavi relevantne informacije o sredstvima koja se iz proračuna EU-a prenose za financijske instrumente kojima upravlja grupa EIB-a. Komisija će u skladu s člankom 41. stavkom 4. Financijske uredbe i dalje svake godine proračunskom tijelu u prilogu nacrtu proračuna N + 1 dostaviti detaljno godišnje izvješće o svim financijskim instrumentima u obliku „radni dokument X o financijskim instrumentima”. Izvješće sastavljeno 2020., koje će se priložiti nacrtu proračuna za 2021., uključuje i ukupni iznos i raspodjelu sredstava koja su prenesena na financijske instrumente kojima upravlja grupa EIB-a. Takvim sveobuhvatnim izvješćivanjem osigurava se transparentnost i omogućuje pravilan nadzor.
6.4. Tradicionalna vlastita sredstva
Europski parlament pozvao je Komisiju da zajedno s državama članicama preispita kako djelotvornije naplaćivati carine i unaprijediti osiguranje povrata iznosa koji nisu uplaćeni zbog prijevare. Vijeće je naglasilo važnost točnosti podataka.
Komisija predano radi na sprečavanju gubitka carina. Poduzima mjere čim se otkriju nepravilnosti i pažljivo postupa na temelju nalaza inspekcija da bi se u potpunosti nadoknadili gubici tradicionalnih vlastitih sredstava koje je pretrpio proračun EU-a.
Međutim, odgovornost za naplatu carina ponajprije snose države članice. Komisija trenutačno razmišlja o tome kako udružiti stručnost i resurse da bi se carinskoj uniji olakšalo da „djeluje jedinstveno” i u tom će cilju predstaviti akcijski plan za jačanje carinske unije. Komisija usto državama članicama izdaje preporuke za poboljšanje njihovih strategija kontrole. Nadalje, Komisija razvija širu i strukturiranu primjenu tehnika rudarenja podataka kako bi poboljšala praćenje uvoznih tokova radi otkrivanja promjena u obrascima prijevara. Komisija će predložiti zakonodavstvo za uspostavu okružja jedinstvenog sučelja za carinu s pomoću kojeg će se olakšati kontrola na granicama EU-a.
Isto će tako ispitati kako bi se pojačanim pregledom dokumentacije radi otkrivanja neuobičajenih izmjena u izvješćima o tradicionalnim vlastitim sredstvima mogla stvoriti djelotvorna i učinkovita dodana vrijednost u otkrivanju pogrešaka.
U području e-trgovine u izvješću za 2018. o zaštiti financijskih interesa i borbi protiv prijevara Komisija je državama članicama, koje su zadužene za kontrolu, preporučila da primjenjuju vlastitu strategiju kontrole. Usto, paketom o PDV-u u e-trgovini koji bi trebao stupiti na snagu 2021. modernizirat će se naplata i plaćanje PDV-a za prekograničnu e-trgovinu i bolje zaštititi unutarnje tržište. Komisija isto tako surađuje s državama članicama i relevantnim poslovnim dionicima u okviru projektne skupine Carina 2020. o uvoznim i izvoznim carinskim formalnostima povezanima s pošiljkama male vrijednosti kako bi razvila dosljedan pristup za primjenu carinskih elemenata novih pravila o PDV-u. Konačno, Komisija će pitanje e-trgovine uzeti u obzir pri utvrđivanju budućih godišnjih programa inspekcije tradicionalnih vlastitih sredstava.
6.5. COVID-19
Kada se u Europskom parlamentu i Vijeću raspravljalo o razrješnici za 2018., razmjer krize uzrokovane bolešću COVID-19 nije bio poznat. U odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom Komisija je otad poduzela niz mjera, među kojima su i investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus namijenjene ublažavanju socioekonomskih posljedica pandemije u Europskoj uniji. Nakon toga je iznijela prijedloge za novi instrument za oporavak „EU sljedeće generacije” i ojačani višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. kako bi potaknula oporavak Europe. Zbog ogromnih posljedica na korisnike sredstava EU-a, nacionalna tijela i službe Komisije te zbog poduzetih mjera pandemija će utjecati na uspješnost proračuna EU-a i aspekte usklađenosti financijskog upravljanja.
Da bi proaktivno radila na tim problemima, Komisija provodi ciljanu procjenu rizika povezanu s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, uključujući pregled mjera za ublažavanje koje je Komisija već poduzela ili će ih tek poduzeti. Procjena rizika obuhvaća aspekte uspješnosti i usklađenosti te je usredotočena na aspekte nadzora, revizije i jamstva povezane s proračunom EU-a. Komisija će obavijestiti Europski parlament i Vijeće o rezultatu procjene rizika.
7.Pogled u budućnost
Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru 2021.–2027. i povezanim programima potrošnje ulaze u završnu fazu. Komisija će tijekom procesa blisko i konstruktivno surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se proračunom EU-a i dalje odgovorno upravljalo, kako bi on i ubuduće ostvarivao rezultate na terenu te kako bi se mogao u potpunosti opravdati u godišnjem postupku davanja razrješnice.
* * *
COM(2019) 343 final Jačanje vladavine prava u Uniji – Nacrt za djelovanje.
COM(2018) 324 final.
Usp. članke 111.–114. i 117. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
Usp. članak 115. stavak 2. Uredbe o zajedničkim odredbama i članak 119. stavak 2. Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo br. 508/2014.