EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.6.2020.

COM(2020) 290 final

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2019.

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda

Financijska godina 2019.

SADRŽAJ

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-a

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2019.

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2019.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2019. sastavljena je u skladu s glavom X. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond i računovodstvenim načelima, pravilima i metodama navedenima u bilješkama uz financijske izvještaje.

Potvrđujem svoju dogovornost za sastavljanje i prezentiranje godišnje računovodstvene dokumentacije Europskog razvojnog fonda u skladu s člankom 18. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond.

Dužnosnik za ovjeravanje i EIB dostavili su mi sve informacije potrebne za sastavljanje računovodstvene dokumentacije u kojoj su prikazani imovina i obveze Europskog razvojnog fonda i izvršenje proračuna, i potvrdili su njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju navedenih informacija i provjera koje sam smatrala potrebnima za potpisivanje računovodstvene dokumentacije imam odgovarajuće jamstvo da prikazuje istinitu i vjernu sliku financijskog stanja Europskog razvojnog fonda u svim značajnim aspektima.

Rosa ALDEA BUSQUETS

Računovodstvena službenica

16. lipnja 2020.

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-a

1.KONTEKST

Europska unija (dalje u tekstu: „EU”) surađuje s brojnim zemljama u razvoju. Glavni je cilj suradnje promicanje gospodarskog, društvenog i okolišnog razvoja s posebnim naglaskom na dugoročnom smanjenju i iskorjenjivanju siromaštva pružanjem razvojne i tehničke pomoći zemljama korisnicama. EU radi ostvarenja tog cilja zajedno s partnerskim zemljama izrađuje strategije suradnje i mobilizira financijska sredstva za njihovu provedbu. Ta sredstva EU-a namijenjena razvojnoj suradnji dolaze iz triju izvora:

-proračuna EU-a,

-Europskog razvojnog fonda,

-Europske investicijske banke.

Europski razvojni fond (dalje u tekstu: „ERF”) glavni je instrument za pružanje pomoći EU-a za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim državama (dalje u tekstu: „države AKP-a”) te prekomorskim zemljama i područjima.

ERF se ne financira iz proračuna EU-a. Uspostavljen je unutarnjim sporazumom predstavnika država članica koji zasjedaju u okviru Vijeća, a njime upravlja poseban odbor. Europska komisija (dalje u tekstu: „Komisija”) nadležna je za financijsko izvršenje aktivnosti koje se financiraju sredstvima ERF-a. Europska investicijska banka (dalje u tekstu: „EIB”) upravlja Investicijskim instrumentom.

U razdoblju 2014.–2020. pomoć koja se državama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima dodjeljuje na temelju geografskog kriterija i dalje će se financirati uglavnom iz ERF-a. Svaki ERF obično se sklapa na razdoblje od oko pet godina i uređen je financijskom uredbom koja se na njega primjenjuje i kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Komisija izrađuju se zasebno za svaki ERF. Ti financijski izvještaji prikazuju se i objedinjeno kako bi se dobila ukupna slika financijskog stanja sredstava za koja je nadležna Komisija.

Unutarnji sporazum o uspostavi 11. ERF-a potpisale su države članice sudionice, koje su se sastale u okviru Vijeća, u lipnju 2013. 1 . Sporazum je stupio na snagu 1. ožujka 2015.

Vijeće je u 2018. donijelo financijsku uredbu koja se primjenjuje na 11. ERF 2 . Njome je izvan snage stavljena uredba koja je bila na snazi i ona se primjenjuje na operacije koje se financiraju iz prethodnih ERF-ova ne dovodeći u pitanje postojeće pravne obveze. Ova se Uredba ne primjenjuje na instrument pomoći ulaganju iz prethodnih ERF-ova.

U okviru Sporazuma o partnerstvu između AKP-a i EU-a uspostavljen je Investicijski instrument kojim upravlja EIB i koji se upotrebljava za potporu razvoju privatnog sektora u državama AKP-a uglavnom, ali ne isključivo, financiranjem privatnih ulaganja. Instrument je osmišljen kao obnovljivi fond, tako da se otplata zajmova može reinvestirati u druge operacije, zbog čega je to samoobnavljajući i financijski neovisan instrument. Budući da njime ne upravlja Komisija, instrument za pomoć ulaganju ne konsolidira se u prvom dijelu godišnje računovodstvene dokumentacije – financijskim izvještajima ERF-a i povezanom izvještaju o financijskom izvršenju. Financijski izvještaji o instrumentu za pomoć ulaganju uvršteni su kao zaseban dio godišnje računovodstvene dokumentacije (dio II.) kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a.

2.KAKO SE FINANCIRA ERF?

Na zasjedanju Europskog vijeća 2. prosinca 2013. donesen je višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. U tom je kontekstu odlučeno da se geografska suradnja s državama AKP-a neće uključiti u proračun EU-a, nego će se i dalje financirati iz postojećeg međuvladina ERF-a.

Proračun EU-a donosi se za razdoblje od jedne godine te se rashodi i prihodi, u skladu s proračunskim načelom jedne godine, planiraju i odobravaju za jednu godinu. Za razliku od proračuna EU-a, ERF je višegodišnji fond. Za svaki ERF utvrđuje se ukupni fond sredstava za provedbu razvojne suradnje, obično tijekom petogodišnjeg razdoblja. Budući da se dodjeljuju za razdoblje od nekoliko godina, dodijeljena sredstva mogu se iskoristiti tijekom razdoblja djelovanja ERF-a. Nepostojanje načela jedne proračunske godine vidljivo je u proračunskom izvješćivanju, u kojem se izvršenje proračuna ERF-ova iskazuje u odnosu na ukupna sredstva.

Sredstva ERF-a čine ad hoc doprinosi država članica EU-a. Predstavnici država članica sastaju se približno svakih pet godina na međuvladinoj razini kako bi donijeli odluku o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu i nadzirali njegovo izvršenje. Nakon toga Komisija upravlja fondom u skladu s politikom Unije o razvojnoj suradnji. Budući da imaju vlastite razvojne politike i politike pomoći, koje se provode paralelno s politikom Unije, države članice svoje politike moraju usklađivati s EU-om kako bi se osigurala njihova komplementarnost.

Uz navedene doprinose države članice mogu sklopiti i sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF.

3.IZVJEŠĆIVANJE NA KRAJU GODINE

3.1.GODIŠNJA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA

U skladu s člankom 18. stavkom 3. Financijske uredbe o ERF-u na financijske izvještaje ERF-a primjenjuju se pravila o računovodstvu nastanka poslovnog događaja koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS). Ta računovodstvena pravila, koja donosi računovodstveni službenik Komisije, primjenjuju sve institucije i tijela EU-a kako bi se primjenom ujednačenih pravila obračuna, vrednovanja i prezentiranja računa uskladio postupak sastavljanja financijskih izvještaja. Ta računovodstvena pravila EU-a primjenjuju se i na ERF vodeći računa o posebnoj prirodi njegovih aktivnosti.

Priprema godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a povjerena je računovodstvenom službeniku Komisije, koji je i računovodstveni službenik ERF-a. On osigurava da godišnja računovodstvena dokumentacija ERF-a prikazuje istinitu i vjernu sliku financijskog stanja ERF-a.

Godišnja računovodstvena dokumentacija sadržava sljedeće:

Dio I.: Sredstva kojima upravlja Komisija

(I)Financijski izvještaji i bilješke ERF-a

(II)Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF

(III)Konsolidirani financijski izvještaji ERF-a i skrbničkih fondova EU-a

(IV)Izvještaj o financijskom izvršenju ERF-a

Dio II.: Godišnje izvješće o izvršenju – sredstva kojima upravlja EIB

(I)Financijski izvještaji o instrumentu pomoći ulaganju

Dio „Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF” obuhvaća financijske izvještaje dvaju skrbničkih fondova osnovanih u okviru ERF-a: skrbničkog fonda EU-a Bêkou (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji skrbničkog fonda EU-a Bêkou”) i skrbničkog fonda EU-a za Afriku (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji skrbničkog fonda EU-a za Afriku”). Za pripremu pojedinačnih financijskih izvještaja skrbničkih fondova odgovoran je računovodstveni službenik Komisije, a vanjsku reviziju tih izvještaja provodi privatni revizor. Iznosi za skrbničke fondove uvršteni u ovu godišnju računovodstvenu dokumentaciju privremeni su.

Komisija mora najkasnije 31. srpnja godine nakon datuma bilance donijeti godišnju računovodstvenu dokumentaciju ERF-a i podnijeti je Europskom Parlamentu i Vijeću radi davanja razrješnice.

4.REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

4.1.REVIZIJA

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a obavlja vanjski revizor, Europski revizorski sud, koji sastavlja godišnje izvješće za Europski parlament i Vijeće.

4.2.RAZRJEŠNICA

Razrješnica je završna kontrola financijskog izvršenja ERF-a za određenu financijsku godinu. Nakon revizije i finalizacije godišnje računovodstvene dokumentacije Vijeće daje preporuku, a Europski parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu za financijsko izvršenje sredstava ERF-a za određenu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na pregledu računovodstvene dokumentacije i godišnjeg izvješća Revizorskog suda (koje sadržava službenu izjavu o jamstvu) te odgovorima Komisije na pitanja i zahtjeve za dodatne informacije koje je uputilo tijelo nadležno za davanje razrješnice.

EUROPSKI RAZVOJNI FOND

FINANCIJSKA GODINA 2019.

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA

SADRŽAJ

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a

BILANCA ERF-a

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-a

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-a

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2019.

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2019.

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

KONSOLIDIRANA BILANCA

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

BILANCA ERF-a

			u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2019.	31.12.2018.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	2.1.	36	–
Pretfinanciranje	2.2.	910	887
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.3.	266	201
		1 213	1 088
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.2.	1 288	1 448
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4.	123	138
Novac i novčani ekvivalenti	2.5.	1 179	387
		2 590	1 973
UKUPNA IMOVINA		3 803	3 061

DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.6.	(19)	(18)
		(19)	(18)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	2.7.	(516)	(241)
Unaprijed obračunati troškovi i odgođeni prihodi	2.8.	(1 319)	(1 281)
		(1 835)	(1 523)
UKUPNE OBVEZE		(1 854)	(1 540)

NETO IMOVINA		1 948	1 521

SREDSTVA I PRIČUVE
Revalorizacijska pričuva	2.9.	(2)	–
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.10.	54 809	50 423
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.10.	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(51 155)	(47 037)
Poslovni rezultat godine		(3 956)	(4 118)
NETO IMOVINA		1 948	1 521

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-a

			u milijunima EUR
	Bilješka	2019.	2018.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.
Aktivnosti povrata		28	4
		28	4
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.
Financijski prihodi		7	10
Ostali prihodi		39	46
		46	57
Ukupni prihodi		74	60
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3.	(3 755)	(4 054)
Rashodi za sufinanciranje	3.4.	(14)	17
Financijski troškovi	3.5.	(1)	7
Ostali rashodi	3.6.	(260)	(148)
Ukupni rashodi		(4 030)	(4 178)

POSLOVNI REZULTAT GODINE		(3 956)	(4 118)

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-a

u milijunima EUR
	Bilješka	2019.	2018.
Poslovni rezultat godine		(3 956)	(4 118)
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi (neto)		4 385	4 250
(Povećanje)/smanjenje doprinosa skrbničkim fondovima		(65)	(38)
(Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja		136	(235)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija		15	(46)
Povećanje/(smanjenje) rezervacija		–	(4)
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza		2	3
Povećanje/(smanjenje) obveza		275	(322)
Povećanje/(smanjenje) unaprijed obračunatih troškova i odgođenog prihoda		37	548
Ostala nenovčana kretanja		(2)	–
Investicijske aktivnosti
(Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju		(36)	–
NETO NOVČANI TOK		792	40

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		792	40
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	2.5.	387	347
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	2.5.	1 179	387

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

							u milijunima EUR
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)	Kumulativne pričuve(D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Revalorizacijska pričuva (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	73 264	27 090	46 173	(47 037)	2 252	–	1 389
Povećanje kapitala – doprinosi	–	(4 250)	4 250	–	–		4 250
Poslovni rezultat godine	–	–	–	(4 118)	–		(4 118)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155)	2 252	–	1 521
Promjene fer vrijednosti						(2)	(2)
Povećanje kapitala – doprinosi	–	(4 385)	4 385	–	–		4 385
Poslovni rezultat godine	–	–	–	(3 956)	–		(3 956)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	73 264	18 455	54 809	(55 111)	2 252	(2)	1 948

BILANCA PO ERF-u

u milijunima EUR
		31.12.2019.						31.12.2018.
	Bilješka		8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	2.1.	–		–	–	36	36	–	–	–	–	–
Pretfinanciranje	2.2.	–		6	325	580	910	–	23	520	344	887
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.3.	–		–	–	266	266	–	–	–	201	201
		–		6	325	882	1 213	–	23	520	546	1 088
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	2.2.	0		26	441	821	1 288	0	19	445	984	1 448
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4.	183		121	2 201	(2 382)	123	183	176	2 457	(2 679)	138
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a		182		53	2 160	(2 395)	(0)	183	111	2 421	(2 715)	(0)
Novac i novčani ekvivalenti	2.5.	–		–	–	1 179	1 179	–	–	–	387	387
		365		201	4 801	(2 777)	2 590	367	306	5 323	(4 023)	1 973
UKUPNA IMOVINA		365		207	5 127	(1 896)	3 803	367	329	5 843	(3 477)	3 061

DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	2.6.	–		–	(1)	(18)	(19)	–	–	(1)	(16)	(18)
		–		–	(1)	(18)	(19)	–	–	(1)	(16)	(18)
KRATKOROČNE OBVEZE							–
Obveze	2.7.	–		(5)	(108)	(404)	(516)	(0)	(6)	(125)	(111)	(241)
Unaprijed obračunati troškovi i odgođeni prihodi	2.8.	–		(96)	(240)	(983)	(1 319)	(0)	(83)	(358)	(840)	(1 281)
		–		(101)	(348)	(1 386)	(1 835)	(0)	(89)	(482)	(951)	(1 522)
UKUPNE OBVEZE		–		(101)	(349)	(1 405)	(1 854)	(0)	(89)	(484)	(967)	(1 540)
							–
NETO IMOVINA		365		106	4 778	(3 300)	1 948	366	240	5 359	(4 444)	1 521

Revalorizacijske pričuve	2,9	–		–	–	(2)	(2)	–	–	–	–	–
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.10.	12 164		10 758	20 960	10 927	54 809	12 164	10 773	20 960	6 527	50 423
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.10.	627		1 625	–	–	2 252	627	1 625	–	–	2 252
Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova	2.10.	(2 510)		2 109	265	136	–	(2 509)	2 137	55	317	–
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(10 098)		(14 406)	(18 077)	(8 573)	(51 155)	(10 098)	(14 352)	(17 078)	(5 508)	(47 037)
Poslovni rezultat godine		(0)		(34)	(529)	(3 393)	(3 956)	0	(53)	(1 000)	(3 065)	(4 118)

NETO IMOVINA		183		53	2 618	(905)	1 948	184	129	2 938	(1 729)	1 521

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

u milijunima EUR
		2019.					2018.
	Bilješka	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno

PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.
Aktivnosti povrata		0	–	18	10	28	0	3	(3)	4	4
		0	0	18	10	28	0	3	(3)	4	4
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.
Financijski prihodi		(0)	–	3	4	7	0	2	8	1	10
Ostali prihodi		1	6	21	12	39	1	6	27	12	46
		1	6	24	16	46	1	8	35	13	57
Ukupni prihodi		1	6	42	26	74	1	11	32	17	60
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3.	(0)	(35)	(579)	(3 141)	(3 755)	0	(59)	(984)	(3 012)	(4 054)
Rashodi za sufinanciranje	3.4.	–	–	(9)	(5)	(14)	–	–	18	(1)	17
Financijski troškovi	3.5.	(0)	2	(2)	(1)	(1)	0	1	5	1	7
Ostali rashodi	3.6.	(1)	(8)	20	(272)	(260)	(1)	(7)	(71)	(70)	(148)
Ukupni rashodi		(1)	(40)	(571)	(3 418)	(4 030)	(0)	(64)	(1 031)	(3 082)	(4 178)

POSLOVNI REZULTAT GODINE		(0)	(34)	(529)	(3 393)	(3 956)	0	(53)	(1 000)	(3 065)	(4 118)

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

u milijunima EUR
Osmi ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)	Kumulativne pričuve(D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	12 164	–	12 164	(10 098)	627	(2 503)	190
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			–			(7)	(7)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	12 164	–	12 164	(10 098)	627	(2 509)	183
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			–			(1)	(1)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	12 164	–	12 164	(10 098)	627	(2 510)	183

u milijunima EUR
Deveti ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)	Kumulativne pričuve(D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	10 773	–	10 773	(14 352)	1 625	2 177	222
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			–			(40)	(40)
Poslovni rezultat godine			–	(53)			(53)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	10 773	–	10 773	(14 406)	1 625	2 137	129
Povećanje kapitala – doprinosi		15	(15)				(15)
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			–			(27)	(27)
Poslovni rezultat godine			–	(34)		–	(34)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	10 773	15	10 758	(14 440)	1 625	2 109	53

u milijunima EUR
10. ERF		Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)		Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)		Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)		Kumulativne pričuve(D)		Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)			Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)		Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2017.		20 960		0		20 960		(17 078)		–			120		4 003
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a						–							47		47
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a						–							(112)		(112)
Poslovni rezultat godine						–		(1 000)							(1 000)
STANJE NA DAN 31.12.2018.		20 960		0		20 960		(18 077)		–			55		2 938
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a						–							28		28
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a						–							181		181
Poslovni rezultat godine						–		(529)					–		(529)
STANJE NA DAN 31.12.2019.		20 960		–		20 960		(18 606)		–			265		2 618
u milijunima EUR
11. ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)		Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)		Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)		Kumulativne pričuve(D)		Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)		Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Revalorizacijska pričuva (G)		Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F) + (G)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	29 367		27 090		2 277		(5 508)		–		206	–		(3 025)
Povećanje kapitala – doprinosi			(4 250)		4 250						–			4 250
Prijenosi u osmi, deveti i 10. ERF i iz osmog, devetog i 10. ERF-a					–				–		112			112
Poslovni rezultat godine					–		(3 065)				–			(3 065)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	29 367		22 840		6 527		(8 573)		–		317	–		(1 729)
Promjene fer vrijednosti												(2)		(2)
Povećanje kapitala – doprinosi			(4 400)		4 400						(181)			4 219
Poslovni rezultat godine					–		(3 393)				–			(3 393)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	29 367		18 440		10 927		(11 966)		–		136	(2)		(905)

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj

1.ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1.RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja pružiti informacije o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima subjekta koje su korisne širem krugu korisnika.

Opće pretpostavke (ili računovodstvena načela) koje treba slijediti u sastavljanju financijskih izvještaja utvrđene su računovodstvenim pravilom EU-a br. 1 „Financijski izvještaji” i opisane u MRSJS-u 1: vjerno prikazivanje, načelo nastanka poslovnog događaja, načelo trajnosti poslovanja, dosljedno prikazivanje, značaj, zbirni prikaz, prijeboj i usporedne informacije. Kvalitativne su značajke financijskog izvještavanja relevantnost, vjerodostojnost (pouzdanost), razumljivost, pravovremenost, usporedivost i provjerljivost.

1.2.OSNOVA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

2.Izvještajno razdoblje

Financijski izvještaji prezentiraju se jedanput godišnje. Računovodstvena godina počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

3.Valuta i osnova za konverziju

Godišnja računovodstvena dokumentacija iskazuje se u tisućama eura jer je euro funkcionalna valuta EU-a. Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koji su rezultat zaključenja transakcija u stranoj valuti i preračunavanja tečajeva na kraju godine koji se primjenjuju na monetarnu imovinu i obveze iskazane u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Drugačije metode konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu, za koje se zadržava vrijednost u eurima na dan njihove kupnje.

Salda novčane imovine i obveza na kraju godine iskazana u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva Europske središnje banke (ECB-a) koji se primjenjuju 31. prosinca.

Devizni tečajevi eura

Valuta	31.12.2019.	31.12.2018.	Valuta	31.12.2019.	31.12.2018.
BGN	1,9558	1,9558	PLN	4,2568	4,3014
CZK	25,4080	25,7240	RON	4.783	4,6635
DKK	7,4715	7,4673	SEK	10,4468	10,2548
GBP	0,8508	0,8945	CHF	1,0854	1,1269
HRK	7,4395	7,4125	JPY	121,9400	125,8500
HUF	330,5300	320,9800	USD	1,1234	1,145

4.Primjena procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima financijski izvještaji obvezno sadržavaju iznose koji se temelje na procjenama i pretpostavkama uprave izrađenima na temelju najpouzdanijih dostupnih podataka. Značajne procjene uključuju, među ostalim: iznose obveza za primanja zaposlenih, unaprijed obračunate i odgođene prihode i troškove, rezervacije, financijski rizik potraživanja, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja imovine. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena.

Odgovarajuće procjene bitan su element sastavljanja financijskih izvještaja i ne umanjuju njihovu pouzdanost. Procjena se može mijenjati ako se promijene okolnosti na kojima se ona temelji ili na temelju novih informacija ili iskustava. Promjena procjene po svojoj se prirodi ne odnosi na prethodna razdoblja i ne smatra se ispravljanjem greške. Učinak promjene računovodstvene procjene priznaje se u višak ili manjak u razdobljima u kojima je uočen.

4.1.BILANCA

5.Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina utvrdiva je nenovčana imovina bez fizičkog sadržaja. Imovina je utvrdiva ako je odvojiva (tj. moguće ju je odvojiti ili izdvojiti iz subjekta npr. prodajom, prijenosom, licenciranjem, davanjem u najam ili razmjenom, pojedinačno ili zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivom imovinom ili obvezom, bez obzira na to namjerava li subjekt to učiniti) ili ako proizlazi iz obvezujućih sporazuma (uključujući ugovorna ili druga zakonska prava, bez obzira na to jesu li ta prava prenosiva ili odvojiva od subjekta ili drugih prava i obveza).

Stečena nematerijalna imovina iskazuje se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Interno dobivena nematerijalna imovina kapitalizira se kad se ispune relevantni uvjeti računovodstvenih pravila EU-a i troškovi se odnose samo na fazu razvoja imovine. Troškovi koji se mogu kapitalizirati uključuju sve izravno pripisive troškove nužne za stvaranje, proizvodnju i pripremu imovine da bi bila spremna za rad u skladu s namjerama uprave. Troškovi povezani s istraživačkim aktivnostima, nekapitalizirani troškovi razvoja i troškovi održavanja priznaju se kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali.

Nematerijalna imovina se amortizira primjenom linearne metode tijekom njezina predviđenog korisnog vijeka upotrebe (od 3 do 11 godina). Predviđeni korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine ovisi o njezinu specifičnom ekonomskom vijeku ili zakonski ugovorenom vijeku upotrebe.

6.Nekretnine, postrojenja i oprema

Sve nekretnine, postrojenja i oprema obračunavaju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak uključuje rashode koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili prijenosu imovine. Naknadni troškovi uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili priznaju kao zasebna imovina, ovisno o slučaju, samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi ili uslužni potencijal povezani s tom stavkom pritjecati u subjekt i da se njezin trošak može pouzdano izmjeriti. Troškovi popravaka i održavanja evidentiraju se u izvještaj o financijskom rezultatu tijekom financijskog razdoblja u kojem su nastali. Zemljište se ne amortizira jer se smatra da ima neodređeni korisni vijek upotrebe. Ne amortizira se ni imovina u izgradnji jer još nije dostupna za upotrebu. Amortizacija ostale imovine izračunava se na temelju linearne metode kako bi se njezin trošak umanjen za ostatak vrijednosti rasporedio tijekom razdoblja korisnog vijeka upotrebe kako slijedi:

Kategorija imovine	Stopa amortizacije primjenom linearne metode
Zgrade	4 % do 10 %
Postrojenja i oprema	10 % do 25 %
Namještaj i vozila	10 % do 25 %
Računalni hardver	25 % do 33 %
Ostalo	10 % do 33 %

Dobici ili gubici od otuđenja određuju se usporedbom prihoda umanjenih za rashode za prodaju s knjigovodstvenom vrijednosti otuđene imovine i uključeni su u izvještaj o financijskom rezultatu.

Najmovi

Najam je sporazum kojim najmodavac tijekom određenog razdoblja najmoprimcu prenosi pravo upotrebe imovine u zamjenu za plaćanje ili niz plaćanja. Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ili poslovni najmovi.

Financijski najmovi jesu najmovi kojima se najmoprimcu prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom. Pri sklapanju financijskog najma u svojstvu najmoprimca imovina stečena na temelju financijskog najma priznaje se kao imovina, a povezane obveze na temelju najma priznaju se kao obveze od početka razdoblja najma. Imovina i obveze priznaju se u iznosima koji odgovaraju fer vrijednosti unajmljene nekretnine ili, ako je ona niža, sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, pri čemu se obje vrijednosti utvrđuju na početku najma. Imovina koja se drži u financijskom najmu amortizira se tijekom njezina korisnog vijeka upotrebe ili razdoblja najma, ovisno o tome što je kraće. Minimalna plaćanja najma razdjeljuju se između financijskih troškova (kamate) i smanjenja nepodmirene obveze (glavnica). Financijski se troškovi raspoređuju na svako razdoblje tijekom trajanja najma kako bi se dobila stalna periodična kamatna stopa na preostali saldo obveze, koja se prema potrebi iskazuje kao kratkoročna ili dugoročna. Nepredviđene najamnine priznaju se kao troškovi u razdoblju u kojem su nastale.

Operativni najam jest najam koji nije financijski, tj. najam pri kojem najmodavac zadržava gotovo sve rizike i koristi povezane s vlasništvom nad financijskom imovinom. Pri sklapanju operativnog najma u svojstvu najmoprimca plaćanja operativnog najma priznaju se kao rashod u izvještaju o financijskom rezultatu na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma, pri čemu se ni iznajmljena imovina ni obveza na temelju najma ne iskazuju u izvještaju o financijskom stanju.

7.Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Imovina s neodređenim korisnim vijekom upotrebe ne podliježe amortizaciji već se na godišnjoj osnovi testira za umanjenje vrijednosti. Umanjenje vrijednosti materijalne ili nematerijalne imovine koja se amortizira testira se kad god na izvještajni datum ima naznaka umanjenja vrijednosti imovine. Gubitak od umanjenja priznaje se u iznosu za koji je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od njezine nadoknadive vrijednosti (uslužni potencijal). Nadoknadiva vrijednost (uslužni potencijal) jednaka je fer vrijednosti imovine umanjene za troškove prodaje ili njezinoj vrijednosti pri upotrebi, ovisno o tome koji je iznos veći.

Ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme revidiraju se i prema potrebi usklađuju barem jednom godišnje. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti priznati za prethodne godine više ne vrijede, poništavaju se gubici od umanjenja vrijednosti.

8.Financijska imovina

Financijska imovina klasificirana je u sljedeće kategorije: „financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak”, „zajmovi i potraživanja”, „ulaganja koja se drže do dospijeća” i „financijska imovina raspoloživa za prodaju”. Klasifikacija financijskih instrumenata određuje se pri početnom priznavanju i preispituje na svaki datum bilance.

(I)Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

Financijska imovina klasificira se u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno radi prodaje u kratkom roku ili ako je tako odredio subjekt. U toj kategoriji iskazani su i izvedeni instrumenti. Imovina u ovoj kategoriji klasificira se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

(II)Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja nije uvrštena na aktivnom tržištu. Nastaju kad subjekt osigura novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere da trguje potraživanjem. Iskazuju se kao trajna imovina, osim ako dospijevaju u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Zajmovi i potraživanja uključuju oročene depozite s izvornim dospijećem duljim od tri mjeseca.

(III)Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećima koju subjekt namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

(IV)Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju neizvedena je imovina koja se klasificira ili u ovu kategoriju ili ni u jednu drugu kategoriju. Klasificira se kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina ovisno o razdoblju u kojem subjekt očekuje da tom imovinom može raspolagati, što je obično do roka dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

Početno priznavanje i mjerenje

Kupnja i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum na koji subjekt preuzima obvezu kupnje ili prodaje imovine. Novčani ekvivalenti i zajmovi priznaju se kad se novac položi u financijsku instituciju ili doznači zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po fer vrijednosti. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po fer vrijednosti kroz višak ili manjak transakcijski troškovi dodaju se fer vrijednosti pri početnom priznavanju.

Financijski instrumenti prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja isteknu ili subjekt prenese gotovo sve rizike i koristi od vlasništva drugoj strani.

Naknadna mjerenja

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak naknadno se iskazuje po fer vrijednosti s dobicima i gubicima koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti uključenih u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem su nastali.

Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku primjenom metodom efektivne kamatne stope.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju naknadno se obračunava po fer vrijednosti. Dobici i gubici koji nastanu zbog promjena fer vrijednosti priznaju se u revalorizacijskoj pričuvi. Kamate na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju izračunate primjenom metode efektivne kamate priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Subjekt na svaki datum bilance ocjenjuje postoje li objektivni dokazi da je financijska imovina umanjena i bi li to trebalo unijeti u izvještaj o financijskom rezultatu.

9.Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojem je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog u predmetnom ugovoru, odluci, sporazumu ili temeljnom pravnom aktu. Likvidna sredstva ili predujam koriste se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju. Ako korisnik nema prihvatljivih izdataka, dužan je predujam dobiven pretfinanciranjem vratiti subjektu. Stoga, s obzirom na to da subjekt zadržava kontrolu nad pretfinanciranjem i ima pravo na povrat neprihvatljivog dijela, iznos se iskazuje kao imovina.

Pretfinanciranje se početno priznaje u bilanci kad se novac prenese primatelju. Izračunava se na temelju iznosa plaćene naknade. U sljedećim se razdobljima pretfinanciranje izračunava na temelju iznosa izvorno iskazanog u bilanci umanjenog za prihvatljive izdatke (po potrebi uključujući procijenjene iznose) nastale tijekom predmetnog razdoblja.

10.Potraživanja i naplativa sredstva

U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a potrebno je zasebno prikazati razmjenske i nerazmjenske transakcije. Da bi se te dvije kategorije razlikovale, pojam „potraživanje” koristi se isključivo za razmjenske transakcije, dok se za nerazmjenske transakcije, tj. kada EU dobiva vrijednost od drugog subjekta, a pritom ne daje izravno zauzvrat približno jednaku vrijednost, upotrebljava pojam „naplativa sredstva” (npr. sredstva naplativa od država članica povezana s vlastitim sredstvima).

Potraživanja od razmjenskih transakcija odgovaraju definiciji financijskih instrumenata i stoga se razvrstavaju kao zajmovi i potraživanja te se u skladu s time i mjere (vidjeti bilješku 1.3.4 above.).

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija prenose se u izvornom iznosu (usklađenom za iznos kamata i kazni) umanjenom za umanjenje vrijednosti. Umanjenje vrijednosti utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da subjekt neće moći naplatiti sve iznose koji dospijevaju u skladu s izvornim uvjetima naplativih sredstava. Iznos umanjenja vrijednosti razlika je između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa. Iznos umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu.

11.Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijski su instrumenti, a uključuju novac u blagajni, bankovne depozite po viđenju ili u kratkom roku, ostala kratkoročna visoko likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca.

12.Rezervacije

Rezervacije se priznaju kada je vjerojatno da će zbog podmirenja sadašnje pravne ili izvedene obveze subjekta prema trećim osobama koja je posljedica prošlih događaja doći do odljeva sredstava i kada se iznos kojim će se ona podmiriti može pouzdano procijeniti. Ne priznaju se rezervacije za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezerviranja najbolja je procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum izvješćivanja. Ako rezerviranje uključuje velik broj stavki, obveza se procjenjuje uspoređivanjem svih mogućih ishoda i njihovih vjerojatnosti (metoda „očekivane vrijednosti”).

Rezerviranja za štetne ugovore mjere se po sadašnjoj vrijednosti očekivanog troška raskida ugovora ili očekivanog neto troška nastavka provedbe ugovora, ovisno o tome koji je trošak manji.

13.Obveze

Obveze obuhvaćaju iznose koji se odnose na razmjenske transakcije, npr. nabavu robe i usluga, i nerazmjenske transakcije, npr. zahtjeve za povrat troškova korisnika, bespovratna sredstva i druga financijska sredstva EU-a ili primljeno pretfinanciranje (vidjeti bilješku 1.4.1).

Ako su korisnicima odobrena bespovratna ili druga financijska sredstva, zahtjevi za povrat troškova evidentiraju se u trenutku primitka zahtjeva kao obveze u visini zatraženog iznosa. Nakon provjere i prihvaćanja prihvatljivih troškova vrijednost obveza evidentira se u visini prihvaćenog i prihvatljivog iznosa.

Obveze prema dobavljačima za robu i usluge priznaju se po primitku računa u visini izvornog iznosa, a odgovarajući se rashodi računovodstveno evidentiraju nakon što subjekt prihvati isporučenu robu ili usluge.

14.Unaprijed obračunati i odgođeni prihodi i obveze

Transakcije i događaji priznaju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine subjekt još nije izdao račun za uslugu koju je pružio ili robu koju je isporučio na temelju postojećeg ugovora (npr. pozivanjem na ugovor), obračunati prihodi priznaju se u financijskim izvještajima. S druge strane, ako je na kraju godine izdan račun za robu ili usluge koji još nisu isporučeni, prihod se odgađa i priznaje u budućem računovodstvenom razdoblju.

Rashodi se obračunavaju u razdoblju na koje se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja obračunati troškovi priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju. Unaprijed obračunati troškovi izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije kojima se želi osigurati da se u financijskim izvještajima točno prezentiraju gospodarske i ostale pojave koje trebaju odražavati. Analogno tomu, ako je plaćanje za usluge ili robu koji još nisu isporučeni izvršena unaprijed, rashodi se odgađaju i priznaju u sljedećem obračunskom razdoblju.

14.1.IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

15.Prihodi

Prihodi obuhvaćaju bruto priljeve ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala koje je subjekt primio ili treba primiti, koji predstavljaju povećanje neto imovine, osim povećanja doprinosa od vlasnika.

Ovisno o prirodi odnosnih transakcija u izvještaju o financijskom rezultatu razlikuju se:

(I)Prihodi od nerazmjenskih transakcija

Prihodi od nerazmjenskih transakcija uključuju poreze i prijenose jer prenositelj osigurava resurse subjektu primatelju koji u zamjenu ne daje otprilike jednaku vrijednost.

Prijenosi su priljevi budućih ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala od nerazmjenskih transakcija, osim poreza. Imovinu nastalu prijenosom subjekt priznaje kada stekne kontrolu nad resursima kao rezultat prošlog događaja (prijenos) i kada očekuje da će od tih resursa ostvariti buduće ekonomske koristi ili uslužni potencijal i kada se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti. Priljev sredstava iz nerazmjenske transakcije koji je priznat kao imovina (tj. novac) priznaje se i kao prihod, osim ako je prijenosom za subjekta nastala sadašnja obveza (uvjet) koju treba podmiriti prije priznavanja prihoda. Dok se taj uvjet ne ispuni, prihod se odgađa i priznaje kao obveza (primljeno pretfinanciranje).

(II)Prihodi od razmjenskih transakcija

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se kada su na kupca preneseni značajan rizik i koristi od vlasništva nad robom. Prihodi od transakcije koja uključuje pružanje usluga priznaju se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na datum izvještavanja.

16.Rashodi

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog razdoblja u obliku odljeva ili uporabe sredstava ili nastanka obveza koje uzrokuju smanjenja neto imovine/kapitala. Uključuju rashode od razmjenskih i nerazmjenskih transakcija.

Rashodi od razmjenskih transakcija koji nastanu zbog kupnje robe i usluga priznaju se poslije isporuke subjektu i njihova primitka. Vrednuju se prema iznosu iz izvornog računa. Osim toga, na datum bilance rashodi za usluge pružene tijekom predmetnog razdoblja za koje još nije primljen ili prihvaćen račun priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Rashodi od nerazmjenskih transakcija odnose se na tri vrste prijenosa korisnicima: prijenosi prava, prijenosi na temelju ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na diskrecijskoj osnovi. Prijenosi se priznaju kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali događaji koji su bili osnova za prijenose ako je određena vrsta prijenosa dopuštena na temelju propisa ili odobrena na temelju sklopljenog sporazuma, ako je korisnik ispunio sve kriterije prihvatljivosti i ako se iznos može realno procijeniti.

Po primitku zahtjeva za plaćanja ili izjave o troškovima koji zadovoljavaju kriterije za priznavanje, njihov prihvatljivi iznos priznaje se kao rashod. Na kraju godine, nastali prihvatljivi troškovi koji su korisnicima dospjeli, ali ih oni još nisu prijavili, procjenjuju se i knjiže kao unaprijed obračunati troškovi.

16.1.NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

17.Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina moguća je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati. Nepredviđena imovina objavljuje se kada je priljev ekonomske koristi ili uslužnog potencijala postao vjerojatan.

18.Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza moguća je obveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata jer nije vjerojatno da će za namirenje obveze biti potreban odljev sredstava s ekonomskim koristima ili uslužnim potencijalom ili ako se, u rijetkim okolnostima, iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti. Nepredviđena obveza iskazuje se osim u slučajevima u kojima mogućnost odljeva sredstava s ekonomskim koristima ili uslužnim potencijalom nije vjerojatna.

18.1.SUFINANCIRANJE

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i iskazuju se kao obveze prema državama članicama, državama nečlanicama i drugima. ERF je dužan iskoristiti doprinose za pružanje usluga trećim osobama, a u suprotnom je ta sredstva (primljene doprinose) dužan vratiti. Nepodmirene obveze koje se odnose na sporazume o sufinanciranju predstavljaju primljene doprinose za sufinanciranje umanjene za nastale rashode projekta. One ne utječu na neto imovinu.

Rashodi koji se odnose na projekte sufinanciranja priznaju se u trenutku njihova nastanka. Odgovarajući iznos doprinosa priznaje se kao prihod od poslovanja i ne utječe na poslovni rezultat godine.

19.BILJEŠKE UZ BILANCU

IMOVINA

19.1.FINANCIJSKA IMOVINA

Financijska imovina ERF-a 31. prosinca 2019. iznosila je 36 milijuna EUR (2018.: jednaka nuli). Ona obuhvaća financijsku imovinu raspoloživu za prodaju koja se gotovo u cijelosti sastoji od vlasničkih instrumenata.

19.2.PRETFINANCIRANJE

U mnogim se ugovorima predviđa isplata predujmova prije početka radova ili isporuke robe ili usluga. Ponekad su rasporedom plaćanja predviđena plaćanja na temelju izvješća o napretku. Sredstva za pretfinanciranje obično se isplaćuju u valuti zemlje ili područja u kojem se projekt provodi.

O trenutku njihove upotrebe ovisi hoće li se sredstva za pretfinanciranje iskazati kao kratkoročno ili dugoročno pretfinanciranje. Upotreba se definira temeljnim sporazumom o projektu. Svaka upotreba koja dospijeva u roku od dvanaest mjeseci nakon izvještajnog datuma iskazuje se kao kratkoročno pretfinanciranje. Budući da su brojni projekti ERF-a dugoročne naravi, nužno je da s njima povezani predujmovi budu dostupni dulje od godinu dana. Zato se neki iznosi pretfinanciranja iskazuju kao dugotrajna imovina.

u milijunima EUR
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Dugotrajna imovina pretfinanciranja	2.2.1.	–	6	325	580	910	887
Kratkotrajna imovina pretfinanciranja	2.2.2.	0	26	441	821	1 288	1 448
Ukupno		0	32	766	1 401	2 199	2 335

Smanjenje ukupnih sredstava pretfinanciranja do 31. prosinca 2019. uglavnom je obrazloženo smanjenjem sredstava pretfinanciranja u okviru 10. ERF-a (2018.: 964 milijuna EUR). U skladu sa životnim ciklusom ERF-a mnogi ugovori povezani s 10. ERF-om izvršeni su i zaključeni. Broj otvorenih ugovora u okviru tog ERF-a smanjio se s približno 2 600 ugovora 2018. na oko 2 300 ugovora 2019. U skladu s tim, smanjila se razina isplata sredstava pretfinanciranja korisnicima, a povećalo se poravnanje pretfinanciranja.

To je smanjenje djelomično nadoknađeno povećanjem sredstava pretfinanciranja povezanih s 11. ERF-om (2018.: 1 328 milijuna EUR). Provedba 11. ERF-a započela je 2015. te se do 2019. ustalila provedba donesenih mjera. Broj otvorenih ugovora povećao se s oko 2 300 ugovora 2018. na 3 400 ugovora 2019., što je dovelo do povećanja ukupnog otvorenog pretfinanciranja za 73 milijuna EUR.

20.Dugoročno pretfinanciranje

u milijunima EUR
	31.12.2019.	31.12.2018.
Izravno upravljanje
Provoditelj:
Komisija	190	140
Izvršne agencije EU-a	6	–
Delegacije EU-a	49	48
	244	188
Neizravno upravljanje
Provoditelj:
EIB i EIF	313	367
Međunarodne organizacije	291	280
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	22	6
Tijela javnog prava	22	24
Treće zemlje	17	21
Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo	1	–
	665	698
Ukupno	910	887

21.Kratkotrajna imovina pretfinanciranja

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Pretfinanciranje (bruto)	0	115	1 627	3 288	5 030	5 153
Poravnano na temelju datuma zaključenja	–	(89)	(1 186)	(2 467)	(3 742)	(3 705)
Ukupno	0	26	441	821	1 288	1 448

22.Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

Jamstvima se osigurava pretfinanciranje, a vraćaju se nakon naplate završnog potraživanja u okviru projekta. Jamstva koja je ERF primio u vezi s pretfinanciranjem do 31. prosinca 2019. smanjila su se na 46 milijuna EUR (2018.: 79 milijuna EUR).

Većina pretfinanciranja isplaćuje se u okviru neizravnog upravljanja. U tom slučaju korisnik jamstva nije ERF, već javni naručitelj. Iako ERF nije korisnik, tim jamstvima osigurava se njegova imovina.

22.1.DOPRINOSI SKRBNIČKIM FONDOVIMA

Pod ovim naslovom iskazuje se iznos uplaćenog doprinosa skrbničkom fondu EU-a Bêkou i skrbničkom fondu EU-a za Afriku. Doprinosi su iskazani bez troškova skrbničkih fondova koji se mogu pripisati ERF-u.

Doprinose skrbničkim fondovima izvršava ERF u okviru izravnog upravljanja.

u milijunima EUR
	Neto doprinos na dan 31.12.2018.	Uplaćeni doprinosi u 2019.	Dodjela neto rashoda skrbničkog fonda 2019.	Neto doprinos na dan 31.12.2019.
Afrika	193	600	(530)	263
Bêkou	9	–	(5)	4
Ukupno	201	600	(535)	266

22.2.POTRAŽIVANJA OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA I NAPLATIVA SREDSTVA OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2019.	31.12.2018.
Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.4.1.	32	37
Potraživanja od razmjenskih transakcija	2.4.2.	91	101
Ukupno		123	138

23.Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Države članice	–	0	–	1	1	5
Klijenti	1	4	17	4	27	26
Javna tijela	–	9	11	1	21	25
Treće zemlje	0	2	4	0	7	5
Smanjenje vrijednosti	(2)	(13)	(12)	(1)	(27)	(27)
Međusobna dugovanja i potraživanja s institucijama EU-a	–	–	–	4	4	3
Ukupno	0	3	20	9	32	37

24.Potraživanja od razmjenskih transakcija

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Obračunati prihodi	1	65	21	0	88	81
Potraživanja od EU-a	–	–	–	4	4	20
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a	182	53	2 160	(2 395)	(0)	(0)
Ukupno	183	119	2 181	(2 391)	91	101

U unaprijed obračunate prihode uključeni su iznosi obračunatih kamata na pretfinanciranje projekata (65 milijuna EUR) i na pretfinanciranje uzajamnog fonda EU-a za Afriku (21 milijun EUR).

Potraživanja od EU-a iznos je koji je bio uplaćen na skrbnički račun u vlasništvu Europske komisije.

Radi veće učinkovitosti 11. ERF-u dodijeljena je jedinstvena riznica kojom su obuhvaćeni svi ERF-ovi, što za posljedicu ima operacije između različitih ERF-ova koje se poravnavaju dugovanjima i potraživanjima unutar ERF-a u bilancama različitih ERF-ova.

Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a iskazana su samo u pojedinačnim ERF-ovima. Ukupni iznos dugovanja i potraživanja unutar ERF-a jednak je nuli.

24.1.NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI 3

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Posebni računi
Središnje banke	–	–	–	729	729	276
	–	–	–	729	729	276
Tekući računi
Komercijalne banke	–	–	–	421	421	87
Novčana sredstva financijskih instrumenata	–	–	–	30	30	24
	–	–	–	450	450	111
Ukupno	–	–	–	1 179	1 179	387

Povećanje iznosa pod tim naslovom za 792 milijuna EUR može se u prvom redu objasniti razinom izvršenih plaćanja nižom od predviđene. Isplate u okviru ERF-a na dan 31. prosinca 2019. iznosile su ukupno 3 910 milijuna EUR, u usporedbi s godišnjim ciljem od 4 400 milijuna EUR. Dva su ključna razloga za tu razliku obustavljano potpisivanje ugovora o Globalnom partnerstvu za obrazovanje sa Svjetskom bankom i odgođene isplate proračunske potpore za Čad, Haiti i Benin.

Osim toga, povećanje pod naslovom „Komercijalne banke” odnosi se na iznos doprinosa kapitalu za 2020. od 264 milijuna EUR primljen od Ujedinjene Kraljevine na račun u banci Natwest krajem prosinca (vidjeti bilješku 2.7.2.1.).

Slično kao prethodnih godina, da bi se ograničio rizik druge ugovorne strane, više se novca drži na računima u središnjim bankama nego u komercijalnim bankama (vidjeti bilješku 5.1.).

OBVEZE

24.2.FINANCIJSKE OBVEZE

25.Obveze za sufinanciranje

Obveze za sufinanciranje sredstva su koja je ERF primio u okviru sporazuma o sufinanciranju. ERF te doprinose mora iskoristiti za pružanje dogovorenih usluga trećim stranama, a neiskorištena sredstva mora vratiti subjektima koji doprinose. Iznosi za sufinanciranje iskazuju se kao kratkoročni ili dugoročni ovisno o trenutku njihova korištenja.

Na kraju godine provodi se procjena svih obveza za sufinanciranje za svaki pojedinačni slučaj, a svi iznosi za koje nije vjerojatno da će se iskoristiti u sljedećih 12 mjeseci smatraju se dugoročnima.

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Dugoročne obveze za sufinancir.	–	–	1	18	19	18
Kratkoročne obveze za sufinancir.	–	–	38	31	69	68
Ukupno	–	–	39	50	88	86

Povećanje ukupnih obveza za sufinanciranje u iznosu od 2,6 milijuna EUR posljedica je novih iznosa za sufinanciranje primljenih 2019. (17 milijuna EUR) i rashoda nastalih u okviru projekata sufinanciranja (14,4 milijuna EUR). U skladu s računovodstvenim pravilima o sufinanciranju nastali iznosi nisu utjecali na rezultat godine jer su priznati u rashodima za sufinanciranje (bilješka 3.4.1.) i u prihodima od sufinanciranja (bilješka 3.1.1.).

25.1.OBVEZE

u milijunima EUR
	Bilješka	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Kratkoročne obveze	2.7.1.	–	5	72	106	182	173
Razne obveze	2.7.2.	–	(0)	36	298	334	68
Ukupno		–	5	108	404	516	241

26. Kratkoročne obveze

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Dobavljači	–	4	67	27	97	102
Države članice	–	0	0	2	2	1
Treće zemlje	0	–	4	74	78	37
Javna tijela	–	2	70	20	92	43
Ostale kratkoročne obveze	(0)	(1)	(70)	(17)	(88)	(10)
Ukupno	–	5	72	106	182	173

Obveze uključuju troškovnike koje je ERF primio za aktivnosti dodjele bespovratnih sredstava. Knjiže se u zatraženom iznosu od trenutka zaprimanja zahtjeva za plaćanje. Isti se postupak primjenjuje za račune i financijska odobrenja primljene za aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u postupku zaključenja poslovnih knjiga na kraju financijske godine. Nakon unosa zaključnih podataka u izvještaju o financijskom rezultatu priznaju se procijenjeni prihvatljivi iznosi. Neprihvatljivi iznosi iskazuju se kao ostale kratkoročne obveze.

27.Razne obveze

u milijunima EUR
	Bilješka	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Obveze za sufinanciranje	2.6.1.	–	–	38	31	69	68
Odgođeni doprinosi kapitalu	2.7.2.1.	–	–	–	264	264	–
Razne obveze		–	–	(2)	3	1	0
Ukupno		–	–	36	298	334	68

28.Odgođeni doprinosi kapitalu

Na dan 31. prosinca 2019. ukupni iznos od 264 milijuna EUR odnosi se na doprinos koji je krajem prosinca Ujedinjena Kraljevina uplatila u ERF za 2020. Na dan 31. prosinca 2018. nije bilo unaprijed uplaćenih doprinosa kapitalu.

28.1.UNAPRIJED OBRAČUNATI TROŠKOVI I ODGOĐENI PRIHODI

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Unaprijed obračunati troškovi	–	96	240	982	1 318	1 279
Ostala aktivna i pasivna vremenska razgraničenja	–	–	0	1	1	3
Ukupno	–	96	240	983	1 319	1 281

Unaprijed obračunati troškovi obuhvaćaju procijenjene rashode poslovanja za tekuće ili izvršene ugovore bez validiranih zahtjeva za povrat troškova, pri čemu su prihvatljivi troškovi korisnika procijenjeni na temelju najboljih dostupnih informacija. Dio procijenjenih unaprijed obračunatih troškova koji se odnosi na plaćeno pretfinanciranje evidentiran je kao smanjenje iznosâ pretfinanciranja (vidjeti prethodnu bilješku 2.2 above.).

Povećanje pod tim naslovom kombinirani je učinak povećanja unaprijed obračunatih troškova u okviru 11. ERF-a (2018.: 838 milijuna EUR) i smanjenja unaprijed obračunatih troškova u okviru 10. ERF-a (2018.: 358 milijuna EUR). To je u skladu sa životnim ciklusom ERF-a i isto je tako povezano s kretanjem broja otvorenih ugovora u okviru tih ERF-ova: provedba 11. ERF-a potpuno se ustalila do 2019. te je stoga 31. prosinca 2019. bilo znatno više otvorenih ugovora za koje su se morali procijeniti i obračunati troškovi. S druge strane, mnogi su ugovori u okviru 10. ERF-a izvršeni i zaključeni 2019., što je dovelo do smanjenja broja otvorenih ugovora i manjih unaprijed obračunatih troškova u okviru tog ERF-a.

NETO IMOVINA

28.2.REVALORIZACIJSKA PRIČUVA

U skladu s računovodstvenim pravilima, usklađenje fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju obračunava se u revalorizacijskoj pričuvi.

		u milijunima EUR
	31.12.2019.	31.12.2018.
Uključeno u revalorizacijsku pričuvu	(2)	–
Uključeno u izvještaj o financijskom rezultatu	–	–
Ukupno	(2)	–

28.3.KAPITAL FONDA

29.Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Kapital fonda	12 164	10 773	20 960	29 367	73 264
Neupisani kapital fonda	–	(0)	(0)	(22 840)	(22 840)
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2018.	12 164	10 773	20 960	6 527	50 423
Kapital fonda	12 164	10 773	20 960	29 367	73 264
Neupisani kapital fonda	–	(15)	(0)	(18 440)	(18 455)
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2019.	12 164	10 758	20 960	10 927	54 809

Kapital fonda ukupni je iznos doprinosa država članica odgovarajućem fondu ERF-a kako je utvrđeno u svakom od unutarnjih sporazuma. Neupisana sredstva iznosi su koje države članice još nisu uplatile. Upisani kapital fonda obuhvaća doprinose koji su upisani u ERF i koje su države članice prenijele na račune riznice (vidjeti bilješku 2.10.2. u nastavku).

30.Upisani i neupisani kapital fonda po državama članicama

u milijunima EUR
Doprinosi 11. ERF-u	%	Neupisani kapital na dan 31.12.2018.	Kapital upisan u 2019.	Neupisani kapital na dan 31.12.2019.
Austrija	2,40	548	(105)	442
Belgija	3,25	742	(143)	599
Bugarska	0,22	50	(10)	40
Hrvatska	0,23	51	(10)	42
Cipar	0,11	25	(5)	21
Češka	0,80	182	(35)	147
Danska	1,98	452	(87)	365
Estonija	0,09	20	(4)	16
Finska	1,51	345	(66)	278
Francuska	17,81	4 068	(784)	3 285
Njemačka	20,58	4 700	(906)	3 795
Grčka	1,51	344	(66)	278
Mađarska	0,61	140	(27)	113
Irska	0,94	215	(41)	173
Italija	12,53	2 862	(551)	2 311
Latvija	0,12	27	(5)	21
Litva	0,18	41	(8)	33
Luksemburg	0,26	58	(11)	47
Malta	0,04	9	(2)	7
Nizozemska	4,78	1 091	(210)	881
Poljska	2,01	458	(88)	370
Portugal	1,20	273	(53)	221
Rumunjska	0,72	164	(32)	132
Slovačka	0,38	86	(17)	69
Slovenija	0,22	51	(10)	41
Španjolska	7,93	1 812	(349)	1 463
Švedska	2,94	671	(129)	542
Ujedinjena Kraljevina	14,68	3 353	(646)	2 707
Ukupno	100,00	22 840	(4 400)	18 440

Budući da je kapital osmog, devetog i 10. ERF-a u prethodnim godinama upisan i uplaćen u cijelosti, 2019. upisan je iznos od 4 400 milijuna EUR koji se u potpunosti odnosi na 11. ERF.

31.Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova	627	1 625	–	–	2 252	2 252

Ovaj naslov obuhvaća sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova u osmi i deveti ERF.

32.Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Stanje na dan 31.12.2017.	(2 503)	2 177	120	206	–
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(7)	(40)	47	–	0
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	–	–	(112)	112	–
Stanje na dan 31.12.2018.	(2 509)	2 137	55	317	–
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(1)	(27)	28	–	(0)
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	–	–	181	(181)	–
Stanje na dan 31.12.2019.	(2 510)	2 109	265	136	–

Ovaj naslov uključuje sredstva prenesena između aktivnih ERF-ova.

Od stupanja na snagu Sporazuma iz Cotonoua, sva nepotrošena sredstva iz prethodnih aktivnih ERF-ova prenose se u najnoviji ERF nakon opoziva. Prijenosom sredstava iz drugih ERF-ova povećava se iznos odobrenih sredstva fonda primatelja, a smanjuje iznos odobrenih sredstva fonda podrijetla. Za sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. i 11. ERF-a obveze se mogu preuzeti samo pod posebnim uvjetima utvrđenim unutarnjim sporazumima.

33.BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

PRIHODI

u milijunima EUR
	Bilješka	2019.	2018.
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.	28	4
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.	46	57
Ukupno		74	60

33.1.PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	Bilješka	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Povrat troškova		0	0	9	4	13	21
Povrat sredstava STABEX-a		–	–	0	–	0	0
Prihodi od sufinanciranja	3.1.1.	–	–	9	5	14	(17)
Ukupno		0	0	18	10	28	4

Nerazmjenski prihodi mogu se raščlaniti po načinu upravljanja, kako slijedi:

		u milijunima EUR
	2019.	2018.
Izravno upravljanje
Provoditelj:
Komisija	1	1
Delegacije EU-a	6	3
	6	4
Neizravno upravljanje
Provoditelj:
Treće zemlje	15	(13)
Međunarodne organizacije	5	12
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	2	1
	22	–
Ukupno	28	4

34.Prihodi od sufinanciranja

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i kao takvi po primitku ne bi trebali utjecati na izvještaj o financijskom rezultatu. Doprinosi se evidentiraju kao obveze (vidjeti bilješku 2.6.1.) dok se ne ispune uvjeti za donirana sredstva, npr. nastanak prihvatljivih rashoda (vidjeti bilješku 3.4.). Odgovarajući iznos tada se priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu kao nerazmjenski prihod od sufinanciranja. U skladu s tim, učinak na poslovni rezultat godine jednak je nuli.

34.1.PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Financijski prihodi	(0)	(0)	3	4	7	10
Ostali prihodi	1	6	21	12	39	46
Ukupno	1	6	24	16	46	57

Financijski prihodi uglavnom obuhvaćaju obračunate kamate na dospjele naloge za povrat (6,6 milijuna EUR) i kamate na pretfinanciranje. Ostali prihodi u cijelosti se odnose na dobitke od tečajnih razlika. Odgovarajući gubici od tečajnih razlika bilježe se pod ostalim rashodima (vidjeti bilješku 3.6.).

RASHODI

34.2.INSTRUMENTI POMOĆI

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Programska pomoć	0	(0)	295	1 824	2 119	2 001
Makroekonomska potpora	–	29	–	–	29	26
Sektorska politika	–	0	–	–	0	2
Projekti unutar AKP-a	–	2	272	678	951	827
Pomoć u nuždi	–	4	12	97	112	873
Institucijska potpora	–	–	0	7	7	18
Doprinosi skrbničkim fondovima	–	–	–	535	535	307
Ukupno	0	35	579	3 141	3 755	4 054

Rashodi poslovanja ERF-a odnose se na različite instrumente pomoći i razlikuju se ovisno o načinu isplate novčanih sredstva i vrsti upravljanja.

Smanjenje pod tim naslovom kombinirani je učinak povećanja rashoda u okviru 11. ERF-a (2018.: 3 012 milijuna EUR) i smanjenja rashoda u okviru 10. ERF-a (2018.: 984 milijuna EUR). To je u skladu sa životnim ciklusom ERF-a i isto je tako povezano s kretanjem broja otvorenih ugovora u okviru tih ERF-ova: provedba 11. ERF-a potpuno se ustalila do 2019. te je stoga 31. prosinca 2019. bilo znatno više otvorenih ugovora u okviru kojih su nastali rashodi. S druge strane, mnogi su ugovori u okviru 10. ERF-a izvršeni i zaključeni 2019., što je dovelo do smanjenja rashoda nastalih u okviru tog ERF-a.

Kako je navedeno, u okviru 11. ERF-a struktura rashoda za instrumente pomoći promijenila se u odnosu na 2018. U okviru tog ERF-a pomoć u nuždi iskazana kao rashod znatno se smanjila (2018.: 811 milijuna EUR), dok su se rashodi povezani s programskom pomoći, projektima unutar AKP-a i doprinosima skrbničkim fondovima znatno povećali (2018.: 1 468 milijuna EUR, 410 milijuna EUR odnosno 307 milijuna EUR).

34.3.RASHODI ZA SUFINANCIRANJE

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Sufinanciranje	–	–	9	5	14	(17)

U ovaj su naslov uključeni rashodi za sufinanciranje projekata nastali u 2019. Potrebno je napomenuti da nastali rashodi uključuju iznose procijenjene u postupku zaključenja poslovnih knjiga (pa stoga i poništenje procijenjenih iznosa za prethodnu godinu).

Odgovarajući iznosi prihoda priznati su u izvještaju o financijskom rezultatu (vidjeti bilješku 3.1.1.).

INSTRUMENTI POMOĆI I RASHODI ZA SUFINANCIRANJE PO VRSTAMA UPRAVLJANJA

	u milijunima EUR
	2019.	2018.
Izravno upravljanje
Provoditelj:
Komisija	86	122
Izvršne agencije EU-a	(13)	31
Skrbnički fondovi	483	594
Delegacije EU-a	1 141	1 003
	1 697	1 750
Neizravno upravljanje
Provoditelj:
EIB i EIF	145	44
Međunarodne organizacije	1 003	920
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	126	114
Tijela javnog prava	184	231
Treće zemlje	613	977
Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo	1	1
	2 073	2 287
Ukupno	3 770	4 037

34.4.FINANCIJSKI TROŠKOVI

	u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Otpis potraživanja	0	(2)	2	1	1	(7)

U ovaj su naslov uključeni procijenjeni rashodi za nenaplative iznose.

34.5.Ostali rashodi

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	2019.	2018.
Administrativni rashodi i rashodi za IT	–	–	(41)	262	220	112
Rezervacija za rizike i troškove	–	–	–	–	–	(4)
Ostvareni gubici od potraživanja od kupaca	–	2	1	1	3	1
Gubici od tečajnih razlika	1	6	21	9	37	39
Ukupno	1	8	(20)	272	260	148

Ovaj naslov uglavnom obuhvaća rashode za potpore, tj. administrativne troškove programiranja i provedbe ERF-ova. Obuhvaća rashode za pripremu, praćenje, nadzor i evaluaciju projekata te rashode za računalne mreže, tehničku pomoć itd.

35.NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE TE OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

35.1.NEPREDVIĐENA IMOVINA

						u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Jamstva za ispunjenje obveza	–	10	5	0	15	11
Jamstva za zadržane iznose	–	5	4	–	9	7
Ukupno	–	15	8	0	24	17

Jamstva za ispunjenje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici sredstava ERF-a ispunjavaju obveze iz ugovora s ERF-om.

Jamstva za zadržane iznose odnose se samo na ugovore o radovima. Obično se zadržava 10 % privremenih plaćanja korisnicima kao jamstvo da će izvođači radova ispuniti svoje obveze. Ti se zadržani iznosi iskazuju kao obveze. Ovisno o odobrenju javnog naručitelja, izvođač radova može umjesto toga dostaviti jamstvo za zadržane iznose kojim se zamjenjuju iznosi zadržani od privremenih plaćanja. Ta primljena jamstva iskazuju se kao nepredviđena imovina.

U slučaju ugovora kojima se neizravno upravlja jamstva pripadaju naručitelju, a ne ERF-u, i stoga ih ERF ne iskazuje.

35.2.OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

36.Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod

Iznos objavljen u nastavku odnosi se na proračunski RAL („Reste à Liquider”) umanjen za povezane iznose koji su u izvještaju o financijskom rezultatu iskazani kao rashodi. Proračunski RAL iznos je preuzetih obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu opozvane. To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa.

u milijunima EUR
	8. ERF	9. ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2019.	31.12.2018.
Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu iskazane kao rashod	(0)	42	576	7 946	8 564	9 071

Proračunski RAL na dan 31. prosinca 2019. iznosio je ukupno 10 270 milijuna eura (2018.: 10 616 milijuna EUR).

37.UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Sljedeća objavljivanja o upravljanju financijskim rizicima ERF-a odnose se na operacije riznice koje u ime ERF-a radi izvršenja sredstva Fonda izvršava Komisija.

37.1.POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA I AKIVNOSTI ZAŠTITE OD RIZIKA

Pravila i načela upravljanja operacijama riznice utvrđeni su Financijskom uredbom o 11. ERF-u i Unutarnjim sporazumom.

Na temelju navedenih propisa primjenjuju se sljedeća glavna načela:

(a)Države članice doprinose za ERF uplaćuju na posebne račune otvorene pri središnjoj banci svake države članice ili financijske institucije koju država članica odredi. Iznosi doprinosa ostaju na tim posebnim računima do trenutka plaćanja ERF-u.

(b)Države članice doprinose za ERF uplaćuju u eurima, dok se plaćanja ERF-a iskazuju u eurima i drugim valutama.

(c)Na bankovnim računima koje Komisija otvori u ime ERF-a nije dopušteno prekoračenje.

Uz posebne račune Komisija u ime ERF-a u financijskim institucijama (središnje banke i komercijalne banke) otvara i druge bankovne račune za potrebe isplata i uplata, osim za doprinose koje države članice uplaćuju u proračun.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i provode se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajuću razinu kontrole. Njima su obuhvaćene različite operacije, a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

37.2.VALUTNI RIZIK

Izloženost ERF-a valutnom riziku na kraju godine – neto pozicija

u milijunima EUR
	31.12.2019.							31.12.2018.
	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno
Financijska imovina
Potraživanja i naplativa sredstva	–	–	–	–	115	8	123	63	–	0	–	67	8	138
Novac i novčani ekvivalenti	1	–	–	–	1 178	–	1 179	1	0	–	–	386	–	387
	1	–	–	–	1 293	8	1 302	64	0	0	–	453	8	525
Financijske obveze
Dugoročne financijske obveze	–	–	–	–	(19)	–	(19)	–	–	–	–	(18)	–	(18)
Obveze	(7)	–	–	–	(509)	–	(516)	(1)	–	–	–	(218)	(22)	(241)
	(7)	–	–	–	(528)	–	(535)	(1)	–	–	–	(236)	(22)	(259)
Ukupno	(6)	–	–	–	765	8	767	63	0	0	–	217	(14)	267

Svi doprinosi drže se u eurima, a druge se valute kupuju samo kada su potrebne za izvršenje plaćanja. Stoga operacije riznice ERF-a nisu izložene valutnom riziku.

37.3.KAMATNI RIZIK

ERF ne uzajmljuje novac te stoga nije izložen kamatnom riziku.

Kamate se obračunavaju na sredstva koja ERF drži na različitim bankovnim računima. Stoga je Komisija u ime ERF-a uvela mjere kojima se osigurava redovito usklađivanje kamatnih prihoda s tržišnim kamatnim stopama i njihovim eventualnim fluktuacijama.

Doprinose proračunu ERF-a svaka država članica uplaćuje na poseban račun otvoren pri financijskoj instituciji koju odredi država članica. Budući da kamata koja se obračunava na neke od tih računa može u određenom trenutku biti negativna, uvedeni su postupci upravljanja gotovinom kako bi ti iznosi na tim računima bili što manji. Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2016/888 sve negativne kamate po tim računima snosi relevantna država članica.

Na prekonoćna salda na računima otvorenim u komercijalnim bankama kamate se obračunavaju svakodnevno. Kamate na sredstva na tim računima obračunavaju se primjenom promjenjivih tržišnih kamatnih stopa na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Za većinu računa kamate se obračunavaju primjenom tržišne referentne kamatne stope uz usklađenje za njezine fluktuacije. Stoga ERF nije izložen riziku obračuna kamate po stopi nižoj od tržišne.

37.4.KREDITNI RIZIK (RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE)

Financijska imovina koja nije dospjela niti joj je vrijednost umanjena:

u milijunima EUR
	Ukupno	Nedospjela i neumanjena	Dospjela, ali neumanjena
			> 1 god.	1-5 god.	> 5 god.
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	123	100	16	7	–
Ukupno na dan 31.12.2019.	123	100	16	7	–
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	138	121	12	5	–
Ukupno na dan 31.12.2018.	138	121	12	5	–

Financijska imovina po kategorijama rizika:

u milijunima EUR
	31.12.2019.			31.12.2018.
	Potraživanja	Novac	Ukupno	Potraživanja	Novac	Ukupno
Druge ugovorne strane s vanjskim kreditnim rejtingom
Izvrstan i visok rejting	7	958	965	5	303	308
Viši srednji rejting	–	220	220	–	80	80
Niži srednji rejting	–	1	1	–	4	4
Neinvesticijski rejting	–	0	0	–	0	0
	7	1 179	1 186	5	387	391
Druge ugovorne strane bez vanjskog kreditnog rejtinga
Skupina 1. (dužnici koji u prošlosti nisu bili u statusu neispunjavanja obveza)	116	0	116	133	0	134
Skupina 2. (dužnici koji su u prošlosti bili u statusu neispunjavanja obveza)	–	–	–	–	–	–
Ukupno	116	0	116	133	0	134
Ukupno	123	1 179	1 302	138	387	525

Sredstva u kategorijama rejtinga neulagački stupanj i niži srednji stupanj odnose se prvenstveno na doprinose država članica ERF-u koji se uplaćuju na posebne račune koje su države članice otvorile u skladu s člankom 20. stavkom 3. Financijske uredbe koja se primjenjuje na ERF. U skladu s tom uredbom iznos takvih doprinosa mora ostati na tim posebnim računima dok ne bude potrebno izvršiti plaćanja.

U skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na ERF većina sredstava riznice ERF-a drži se na posebnim računima koje su države članice otvorile u svrhu plaćanja svojih doprinosa. Svi ti računi vode se u riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te su institucije izložene najnižem riziku druge ugovorne strane za ERF (riziku su izložene države članice).

Kada je riječ o dijelu sredstava iz riznice ERF-a koji se drži u komercijalnim bankama u svrhu izvršenja plaćanja, na te se račune sredstva uplaćuju neposredno prije roka i time automatski upravlja Komisijin sustav za upravljanje gotovinom riznice. Na svim se računima drži najmanji iznos novca, razmjerno prosječnom iznosu dnevnih isplata s tih računa. Stoga se na tim računima preko noći stalno drže mali iznosi i tako ograničava izloženost ERF-a riziku.

Osim toga, pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi smanjenja rizika druge ugovorne strane kojem je ERF izložen.

Sve komercijalne banke biraju se pozivom na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u natječajima jest P-1 kreditne agencije Moody ili istovjetni rejting (A-1 agencije S&P ili F1 agencije Fitch). U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži rejting.

37.5.RIZIK LIKVIDNOSTI

Analiza dospijeća financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR
	< 1 god.	1-5 god.	> 5 god.	Ukupno
Financijske obveze	516	2	17	535
Ukupno na dan 31.12.2019.	516	6	22	516
Financijske obveze	241	7	11	259
Ukupno na dan 31.12.2018.	241	7	11	259

Proračunskim načelima koja se primjenjuju na ERF osigurava se da su ukupna gotovinska sredstva za proračunsko razdoblje uvijek dovoljna za izvršenje plaćanja. Ukupni doprinosi država članica jednaki su iznosu odobrenih sredstava za plaćanje u relevantnom proračunskom razdoblju.

Doprinosi država članica ERF-u uplaćuju se, međutim, u tri obroka godišnje, dok je u plaćanjima prisutna sezonalnost.

Kako bi se u svakom trenutku osigurao dovoljan iznos sredstava riznice za plaćanja u određenom mjesecu, riznica Komisije i odgovarajuće službe koje izvršavaju plaćanja redovito razmjenjuju informacije o stanju riznice.

Osim toga, u kontekstu dnevnih operacija riznice ERF-a automatiziranim upravljanjem novčanim sredstvima osigurava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa ERF-a na dnevnoj osnovi.

38.IZVJEŠĆIVANJE POVEZANIH STRANAKA

Povezane stranke ERF-a su Skrbnički fond EU-a Bêkou, Skrbnički fond EU-a za Afriku te Europska komisija. Transakcije između tih subjekata provode se u okviru redovnih aktivnosti ERF-a te stoga u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi za izvješćivanje o tim transakcijama.

ERF nema zasebno upravljanje jer njime upravlja Komisija. Prava osoba na ključnim upravljačkim položajima u EU-u, uključujući Komisiju, objavljena su u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske unije pod naslovom 7.2. „Prava osoba na ključnim upravljačkim položajima”.

39.DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Do datuma slanja ove privremene računovodstvene dokumentacije, osim pitanja istaknutog u nastavku, računovodstveni službenik ERF-a nije otkrio nikakva značajna pitanja koja bi nalagala zasebno objavljivanje u ovom odjeljku niti su mu takva pitanja prijavljena. Godišnja računovodstvena dokumentacija i s njome povezane bilješke izrađene su na temelju najnovijih dostupnih informacija i to se odražava u objavljenim informacijama.

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

Ujedinjena Kraljevina 1. veljače 2020. prestala je biti država članica Europske unije. Nakon sklapanja Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju („Sporazum o povlačenju”) između dviju strana Ujedinjena Kraljevina obvezala se podmiriti sve svoje obveze iz postojećeg VFO-a i prethodnih financijskih okvira kao da je i dalje država članica.

U Sporazumu o povlačenju navedeno je da će Ujedinjena Kraljevina ostati stranka ERF-a do zaključenja 11. ERF-a i svih prethodnih nezaključenih ERF-ova te da će u tom pogledu preuzeti jednake obveze kao i države članice u skladu s unutarnjim sporazumom kojim je predmetni ERF uspostavljen, kao i obveze na temelju prethodnih ERF-ova do njihova zaključenja. Ujedinjena Kraljevina može sudjelovati u radu Odbora ERF-a kao promatrač bez glasačkih prava.

U Sporazumu o povlačenju navedeno je i da se, ako na dan stupanja na snagu tog sporazuma za iznose iz projekata u okviru 10. ERF-a ili iz prethodnih ERF-ova ne budu preuzete obveze ili ako ti iznosi budu opozvani, udio Ujedinjene Kraljevine u tim iznosima ne smije ponovno upotrijebiti. Isto vrijedi i za udio Ujedinjene Kraljevine u sredstvima za koja se ne preuzmu obveze ili u iznosima koji se u okviru 11. ERF-a opozovu nakon 31. prosinca 2020.

U trenutku slanja ove privremene računovodstvene dokumentacije te na temelju Sporazuma o povlačenju koji je sklopljen i već se primjenjuje, nema financijskog učinka na godišnju računovodstvenu dokumentaciju ERF-a za 2019. o kojem bi trebalo izvijestiti.

Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19)

Tijekom prve polovine 2020. pandemija bolesti COVID-19 imala je goleme posljedice na svjetskoj razini, među ostalim i na financijska tržišta, na kojima je zabilježen znatan pad svih glavnih indeksa. To je dovelo do povećane volatilnosti vrijednosti financijskih instrumenata koji se knjiže po fer vrijednosti, uključujući one u bilanci ERF-a. Budući da je riječ o događaju koji ne nalaže usklađenje, pandemija bolesti COVID-19 ne zahtijeva usklađenja podataka o kojima se izvješćuje. U sljedećim izvještajnim razdobljima COVID-19 vjerojatno će utjecati na priznavanje i mjerenje određene imovine i obveza u financijskim izvještajima. Na temelju informacija dostupnih u trenutku slanja ove privremene računovodstvene dokumentacije financijske posljedice pandemije bolesti COVID-19 ne mogu se pouzdano procijeniti.

40.USKLAĐENJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

Poslovni rezultat godine izračunava se primjenom računovodstvenih načela nastanka poslovnog događaja. Proračunski rezultat izračunava se međutim na primjenom računovodstvenog načela blagajne. Budući da poslovni rezultat i proračunski rezultat obuhvaćaju iste poslovne transakcije, korisna je kontrola kojom se osigurava njihova usklađenost. U sljedećoj tablici prikazano je njihovo usklađenje, istaknuti su ključni iznosi usklađenja te razdvajanje stavki prihoda i rashoda. U bilješkama uz tablicu nalaze se dodatne informacije o prirodi ključnih usklađenih stavki.

		u milijunima EUR
	2019.	2018.
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(3 956)	(4 118)

Prihodi
Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna	–	(1)
Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena	(16)	(11)
Prava utvrđena u prethodnim godinama naplaćena u tekućoj godini	23	11
Neto učinak pretfinanciranja	53	36
Obračunati prihodi (neto)	(67)	(39)
Ostalo	(3)	(1)
Rashodi
Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni	107	115
Rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini	(672)	(366)
Neto učinak pretfinanciranja	(44)	(179)
Unaprijed obračunati troškovi (neto)	719	484

PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE	(3 856)	(4 069)

40.1.USKLAĐENE STAVKE – PRIHODI

Proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih tijekom godine i iznosima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih u prethodnim godinama.

Dodijeljena prava koja ne utječu na proračunski rezultat evidentiraju se u poslovnom rezultatu, ali se iz proračunske perspektive ne mogu smatrati prihodima jer se naplaćeni iznos prenosi u pričuve i ne može se preraspodijeliti u druge svrhe bez odluke Vijeća.

U svrhu usklađenja od poslovnog rezultata treba oduzeti dodijeljena prava utvrđena tijekom tekuće godine koja još nisu naplaćena jer nisu dio proračunskih prihoda. S druge strane, u svrhu usklađenja poslovnom rezultatu treba dodati dodijeljena prava utvrđena prethodnih godina naplaćena u tekućoj godini.

Redak s neto učinkom pretfinanciranja odnosi se na poravnanje pretfinanciranja iznosima koje su korisnici vratili. Ti novčani primici čine proračunske prihode, no ne utječu na poslovni rezultat i stoga mu se trebaju dodati za potrebe usklađenja.

Neto unaprijed obračunati prihodi uglavnom se sastoje od stavki vremenskih razgraničenja obračunatih radi zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. unaprijed obračunati prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene unaprijed obračunate prihode iz prethodnih godina.

40.2.USKLAĐENE STAVKE – RASHODI

Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni dodaju se zbog usklađenja jer su uključeni u poslovni rezultat, ali nisu dio proračunskih rashoda. S druge strane, rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini oduzimaju se za potrebe usklađenja od poslovnog rezultata jer iako su dio proračunskih rashoda tekuće godine ne utječu na poslovni rezultat niti, u slučaju ispravaka, umanjuju rashode.

Novčani primici od ukinutih plaćanja ne utječu na poslovni rezultat, ali utječu na proračunski rezultat.

Neto učinak pretfinanciranja kombinacija je novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini (koji se priznaju kao proračunski rashodi godine) i poravnanja pretfinanciranja plaćenog u tekućoj godini ili prethodnih godina prihvaćanjem prihvatljivih troškova. Potonji predstavljaju rashod u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog iznosa pretfinanciranja već uzelo u obzir kao proračunski rashod u trenutku njegova plaćanja.

Neto unaprijed obračunati troškovi uglavnom su iznosi vremenskih razgraničenja obračunatih za potrebe zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine, tj. prihvatljivi troškovi korisnika sredstava ERF-a koji ERF-u još nisu prijavljeni. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. unaprijed obračunati troškovi za tekuću godinu umanjeni za poništene unaprijed obračunate troškove prethodnih godina.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2019.

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na tisuće eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a BÊKOU

Opće informacije o skrbničkim fondovima Unije

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije 4 i člankom 35. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond 5 Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi EU-a”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbničke fondove Unije osniva Europska komisija odlukom koju donosi nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem ili njihova odobrenja. Ta odluka sadržava osnivački sporazum sklopljen s drugim donatorima.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

•postoji dodana vrijednost intervencije Unije: ciljevi skrbničkih fondova Unije, posebno zbog njihova opsega ili potencijalnih učinaka, mogu se bolje postići na razini Unije nego na nacionalnoj razini te se primjenom postojećih instrumenata financiranja ne bi mogli dostatno postići ciljevi politika Unije,

•skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora,

•skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti,

•ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Za svaki skrbnički fond Unije osniva se odbor kojim predsjedava Komisija kako bi se osigurala pravedna zastupljenost donatora i odlučilo o korištenju sredstava. U radu Odbora kao promatrači sudjeluju predstavnici država članica koje ne daje doprinos. Pravila o sastavu odbora i njegova interna pravila utvrđuju se osnivačkim sporazumom skrbničkog fonda Unije.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se s ograničenim trajanjem utvrđenim sporazumom o njihovu osnivanju. Njihovo se trajanje može produljiti na zahtjev odbora skrbničkog fonda Unije i nakon Komisijina izvješća kojim se obrazlaže produljenje. Europski parlament i/ili Vijeće mogu od Komisije zatražiti da ukine odobrena sredstva za skrbnički fond ili da revidira osnivački akt u cilju likvidacije fonda.

Računovodstveni službenik Komisije djeluje kao računovodstveni službenik skrbničkih fondova Unije. Računovodstveni službenik odgovoran je za utvrđivanje računovodstvenih postupaka i računskog plana koji je zajednički svim skrbničkim fondovima Unije. Unutarnji revizor Komisije, OLAF i Revizorski sud imaju iste ovlasti nad skrbničkim fondovima Unije kakve imaju i nad drugim djelovanjima koje provodi Komisija. Skrbnički fondovi Unije svake godine podliježu neovisnoj vanjskoj reviziji.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

– Skrbnički fond EU-a BÊKOU, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.

– Skrbnički fond EU-a MADAD, regionalni skrbnički fond Europske unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.

– Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.

– Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizaciju nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Skrbnički fond EU-a Bêkou

Prvi skrbnički fond EU-a s više donatora pod nazivom Bêkou, što na jeziku Sango znači „nada”, 15. srpnja 2014. osnovali su Komisija (zastupana po glavnim upravama DEVCO i ECHO te ESVD) i tri države članice EU-a (Njemačka, Francuska i Nizozemska) u cilju promicanja stabilizacije i obnove Srednjoafričke Republike. Osnovan je na razdoblje od najviše 60 mjeseci. U svibnju 2019. EU je odobrio produljenje Skrbničkog fonda EU-a Bêkou do prosinca 2020. pa njegovo ukupno trajanje sada iznosi 78 mjeseci.

Članovi odbora i operativnog odbora Skrbničkog fonda EU-a Bêkou predstavnici su donatora i Komisije te promatrači. Odbor donosi i revidira strategiju tog skrbničkog fonda EU-a. Odbor se sastaje najmanje jedanput godišnje.

Operativni odbor provjerava, odobrava i nadzire provedbu mjera koje se financiraju sredstvima fonda. Osim toga, odbor odobrava godišnju računovodstvenu dokumentaciju i godišnja izvješća o aktivnostima koje se financiraju sredstvima skrbničkog fonda.

Godišnja računovodstvena dokumentacija skrbničkog fonda EU-a Bêkou

U skladu s člankom 8. Ugovora o osnivanju skrbničkog fonda Europske unije za Srednjoafričku Republiku (skrbnički fond EU-a Bêkou) i člankom 11.2.1. Osnivačkog sporazuma godišnja računovodstvena dokumentacija sastoji se od dva dijela: 1. od godišnjeg financijskog izvještaja koji sastavlja upravitelj skrbničkog fonda EU-a i 2. od godišnjih financijskih izvještaja koje sastavlja računovodstveni službenik Komisije, koji je na temelju istog članka ujedno računovodstveni službenik skrbničkog fonda.

U skladu s člankom 8. Osnivačkog sporazuma financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s računovodstvenim pravilima koja je donio računovodstveni službenik Komisije (računovodstvena pravila EU-a), koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS).

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije provodi neovisni vanjski revizor, dok konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju upravitelj skrbničkog fonda EU-a i računovodstveni službenik podnose operativnom odboru na odobrenje (članak 8.3.4. točka (c)).

Godišnja računovodstvena dokumentacija Skrbničkog fonda EU-a Bêkou konsolidirana je u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog razvojnog fonda.

Najvažnija postignuća godine

Skrbnički fond EU-a Bêkou od svojeg je osnivanja u srpnju 2014. donio 19 programa za više od 2,5 milijuna korisnika. Programi su usmjereni na pomoć Srednjoafričkoj Republici i njezinim stanovnicima nakon krize 2013. Konkretno, Skrbnički fond EU-a Bêkou namijenjen je osiguranju pristupa osnovnim uslugama (u prvom redu zdravstvu, vodoopskrbi i odvodnji) te promicanju socijalne kohezije i pomirenja.

Unatoč postojanju demokratski izabrane vlade i potpisivanju mirovnog sporazuma u veljači 2019. sigurnosna je situacija u Srednjoafričkoj Republici i dalje nestabilna. U tom složenom i nesigurnom okruženju Skrbnički fond EU-a Bêkou iskorištava svoje komparativne prednosti u smislu fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenjivim okolnostima. Osim toga, Skrbnički fond EU-a Bêkou i dalje je jedini instrument kojim se gradi otpornost stanovništva i države istinskim pristupom povezivanja pomoći, obnove i razvoja.

U svibnju 2019. EU je s obzirom na trenutačnu situaciju u Srednjoafričkoj Republici odobrio produljenje Skrbničkog fonda EU-a Bêkou do prosinca 2020., čime je njegovo ukupno trajanje produljeno sa 60 na 78 mjeseci. Službeni je postupak pokrenut 2018. nakon službenog zahtjeva odbora Skrbničkog fonda EU-a, a uključivao je savjetovanje s Europskim parlamentom i Vijećem.

Najvažnija operativna postignuća 2019. uključuju sljedeće:

·Skrbnički fond EU-a Bêkou donio je u svibnju, nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma, novu višesektorsku mjeru potpore društveno-gospodarskom oporavku na jugoistoku, području koje je dotad bilo nedostupno. Cilj je te mjere obnoviti društveni ugovor između države i stanovništva podupiranjem gospodarskog oporavka, ponovnom uspostavom osnovnih zdravstvenih usluga te usluga vodoopskrbe i odvodnje, promicanjem dijaloga i socijalne kohezije, jačanjem lokalnih tijela i razmještanjem državne uprave. Dodijeljeni proračun: 18 milijuna EUR;

·Skrbnički fond EU-a Bêkou donio je u listopadu program kojim se pridonosi promicanju poduzetništva u gradskim i ruralnim područjima u vrijednosti od ukupno 15 milijuna EUR. Donesen je i novi instrument za tehničku i komunikacijsku pomoć. Osim toga, Skrbnički fond EU-a Bêkou povećao je proračun triju mjera koje se trenutačno provode u područjima zdravstva (dodatnih 21,76 milijuna EUR), rodne ravnopravnosti (dodatnih 0,5 milijuna EUR) i društveno-gospodarskog oporavka (dodatnih 0,78 milijuna EUR);

·nakon produljenja Skrbničkog fonda EU-a Bêkou na zasjedanju odbora u studenome donesena je operativna strategija za razdoblje 2019.–2020. U njoj su utvrđena tri opsežna područja djelovanja koja su i dalje ključna za Skrbnički fond EU-a: i. socijalni sektor (uglavnom zdravstvo te vodoopskrba i odvodnja); ii. mjere u korist gospodarske otpornosti i oporavka; i iii. ojačana potpora razmještaju državne uprave i promicanju pomirenja;

·projekti u okviru Skrbničkog fonda EU-a Bêkou obilježeni su promjenjivom sigurnosnom situacijom (lokalizirani sukobi u Banguiju i unutrašnjosti nakon kojih slijede razdoblja relativne stabilnosti), ali i ojačanom koordinacijom između vlade, partnera i humanitarnih djelatnika.

Na financijskoj strani krajem 2019. doprinosi subjekata Skrbničkom fondu EU-a iznosili su gotovo 296 milijuna EUR. To je povećanje od 53 milijuna EUR u odnosu na 2018. Od tih 295 milijuna EUR iznos od 31 milijun EUR još treba potvrditi.

Kad je riječ o ugovorima, Skrbnički fond EU-a Bêkou 2019. potpisao je 11 novih ugovora u ukupnoj vrijednosti većoj od 28 milijuna EUR. Oni pridonose provedbi programa fonda u sektorima zdravstva, ruralne otpornosti i otvaranja radnih mjesta, otvaranja regija i društveno-gospodarskog oporavka.

Naposljetku, uz isplate izvršene prethodnih godina 2019. isplaćen je iznos od gotovo 32 milijuna EUR; od osnivanja Skrbničkog fonda EU-a Bêkou ukupni iznos isplata dosegnuo je gotovo 151 milijun EUR.

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

•pretfinanciranje: smanjenje u iznosu od 11 405 000 EUR jer su otvoreni iznosi s kraja 2018. iskazani kao rashodi 2019. te je isplaćeno manje predujmova,

•novac i novčani ekvivalenti: povećanje od 3 506 000 EUR (vidjeti izvještaj o novčanom toku) uglavnom je posljedica smanjenja sredstava pretfinanciranja.

BILANCA

			u tisućama EUR
	Bilješka	31.12.2019.	31.12.2018.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje		3 273	3 443
		3 273	3 443
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje		18 312	29 546
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija		1 853	1 138
Novac i novčani ekvivalenti		17 432	13 926
		37 597	44 611
UKUPNA IMOVINA		40 870	48 054

DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze		(29 727)	(42 737)
		(29 727)	(42 737)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze		(10)	(918)
Unaprijed obračunati troškovi i odgođeni prihodi		(11 133)	(4 399)
		(11 143)	(5 317)
UKUPNE OBVEZE		(40 870)	(48 054)

NETO IMOVINA		–	–

SREDSTVA I PRIČUVE
Doprinos država članica		–	–
Akumulirani višak		–	–
Poslovni rezultat godine		–	–
NETO IMOVINA		–	–

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

			u tisućama EUR
	Bilješka	2019.	2018.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Prihodi od donacija		48 343	33 682
Povrat troškova		68	–
		48 410	33 682
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi		(2)	1
		(2)	1
Ukupni prihodi		48 408	33 683
RASHODI
Rashodi poslovanja		(47 620)	(32 825)
Ostali rashodi		(789)	(858)
Ukupni rashodi		(48 408)	(33 683)
POSLOVNI REZULTAT GODINE		–	–

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

		u tisućama EUR
	2019.	2018.
(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja	11 405	(24 839)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(715)	(261)
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(13 010)	(1 982)
Povećanje/(smanjenje) obveza	(908)	202
Povećanje/(smanjenje) unaprijed obračunatih troškova i odgođenih prihoda	6 734	863
NETO NOVČANI TOK	3 506	(26 017)

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	3 506	(26 017)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	13 926	39 943
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	17 432	13 926

PRIVREMENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2019.

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na tisuće eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a ZA AFRIKU

Opće informacije o skrbničkim fondovima EU-a

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije 6 i člankom 35. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond 7 , Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbničke fondove Unije osniva Europska komisija odlukom koju donosi nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem i njihova odobrenja. Ta odluka sadržava osnivački sporazum sklopljen s drugim donatorima.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

·postoji dodana vrijednost intervencije Unije: ciljevi skrbničkih fondova Unije, posebno zbog njihova opsega ili potencijalnih učinaka, mogu se bolje postići na razini Unije nego na nacionalnoj razini te se primjenom postojećih instrumenata financiranja ne bi mogli dostatno postići ciljevi politika Unije,

·skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora,

·skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti,

·ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

– Skrbnički fond EU-a BÊKOU, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.

– Skrbnički fond EU-a MADAD, regionalni skrbnički fond Europske unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.

– Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.

– Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizacije nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Skrbnički fond EU-a za Afriku

Krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljenih osoba u Africi („Skrbnički fond EU-a za Afriku”) osnovan je 12. studenoga 2015. tijekom Sastanka na vrhu o migracijama u Valletti. Glavni su ciljevi tog skrbničkog fonda pružiti potporu svim aspektima stabilnosti i pridonijeti boljem upravljanju migracijama te pokušati riješiti osnovne uzroke destabilizacije, nasilnog raseljavanja i nezakonitih migracija, posebno promicanjem otpornosti, gospodarskih i jednakih mogućnosti, sigurnosti i razvoja te rješavanjem problema kršenja ljudskih prava.

Skrbnički fond djeluje u trima glavnim zemljopisnim područjima, i to u regiji Sahel i na području jezera Čad, u regiji Roga Afrike te u regiji sjeverne Afrike. Susjedne zemlje zemalja koje ispunjavaju uvjete mogu u određenim slučajevima ostvariti koristi od projekata skrbničkog fonda. Skrbnički fond osnovan je na ograničeno razdoblje do 31. prosinca 2020. kako bi se odgovorilo na kratkoročne i dugoročne izazove u tim regijama. Skrbničkim fondom upravlja se iz Bruxellesa.

Članovi odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda EU-a za Afriku predstavnici su donatora i Komisije te kao promatrači predstavnici država članica EU-a koje ne doprinose, tijela zemalja koje ispunjavaju uvjete i regionalne organizacije.

Odbor utvrđuje i revidira strategiju tog skrbničkog fonda EU-a. Odbor se sastaje najmanje jedanput godišnje.

Godišnja računovodstvena dokumentacija skrbničkog fonda EU-a Afriku

U skladu s člankom 7. sporazuma o osnivanju kriznog skrbničkog fonda Europske unije za stabilnost i otklanjanje glavnih uzroka nezakonitih migracija i problema raseljenih osoba u Africi i njegovih internih pravila („Osnivački sporazum”) godišnja računovodstvena dokumentacija sastoji se od dva dijela: 1. godišnjeg financijskog izvještaja koji sastavlja upravitelj skrbničkog fonda EU-a i 2. godišnjih financijskih izvještaja koje sastavlja računovodstveni službenik Komisije, koji je na temelju istog članka ujedno i računovodstveni službenik skrbničkog fonda.

Najvažnija postignuća godine

Krizni skrbnički fond EU-a za Afriku 2019. ponovno se pokazao kao brz i učinkovit provedbeni instrument. Omogućio je dijalog o politikama s partnerskim zemljama u Africi, primjenjivao inovativne pristupe te ostvario konkretne rezultate u trima regijama obuhvaćenima Skrbničkim fondom EU-a (Sahel i jezero Čad, Rog Afrike i sjeverna Afrika) objedinjavanjem financijskih sredstava i stručnog znanja raznih dionika.

Skrbnički fond EU-a za Afriku dodatno je konsolidirao svoja ostvarenja u partnerstvu s razvojnim agencijama država članica EU-a, organizacijama UN-a, nevladinim organizacijama i partnerskim zemljama, i to tako što su operativni odbori odobrili dodatnih 36 programa te 16 dodatnih dodjela sredstava u trima regijama u ukupnom iznosu od 851 milijun EUR 8 . Ukupan broj odobrenih programa tako iznosi 223, a ukupni proračun iznosi 4,4 milijarde EUR8. S provedbenim partnerima 2019. potpisani su novi ugovori u vrijednosti od 951 milijun EUR, zahvaljujući čemu je ukupan iznos potpisanih ugovora dosegnuo 3,4 milijarde EUR. Do kraja 2019. isplate su dosegnule iznos od približno 2 milijarde EUR.

Skrbnički fond EU-a nastavio je 2019. rad na ostvarivanju dvostrukog cilja promicanja stabilnosti te uklanjanja temeljnih uzroka prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija u regiji Sahel i na području jezera Čad, u regiji Roga Afrike te u regiji sjeverne Afrike. Skrbnički fond EU-a nastavio je slijediti uravnotežen pristup suočavanju s pitanjima nezakonitih migracija uz usmjeravanje na područja od obostranog interesa za EU i Afriku. Ona uključuju borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te potporu migrantima pri dobrovoljnom povratku i održivoj ponovnoj integraciji u njihovu zemlju podrijetla.

U prošloj godini Skrbnički fond EU-a primio je dodatna financijska sredstva u iznosu od 486,6 milijuna EUR, uključujući 101 milijun EUR od država članica EU-a i drugih donatora. Tako su ukupna sredstva dodijeljena Skrbničkom fondu EU-a na dan 31. prosinca 2019. iznosila gotovo 4,7 milijardi EUR, od čega su 590 milijuna EUR dodijelile države članice EU-a i drugi donatori (Norveška i Švicarska).

Skrbnički fond EU-a nastavio je djelovati u bliskom partnerstvu s brojnim provedbenim partnerima (agencijama iz država članica, organizacijama UN-a i međunarodnim organizacijama, lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama) u istom obliku kao 2018.

Skrbnički fond EU-a počeo je i provoditi preporuke koje je Europski revizorski sud iznio u svojem tematskom izvješću objavljenom krajem 2018. Konkretno, Komisija je unaprijedila pristup Skrbničkog fonda EU-a utemeljen na transparentnosti i dokazima, ponajprije tako što je donijela okvir za procjenu rizika i revidirala operativne okvire za predmetne tri regije izvorno donesene 2016.

Tijekom godine iz izvješća o sustavima praćenja i učenja u regiji Sahel i na području jezera Čad te u regiji Roga Afrike i dalje su bili vidljivi konkretni rezultati koje je Skrbnički fond EU-a ostvario u različitim područjima djelovanja. Regija sjeverne Afrike uspostavila je svoj okvir za praćenje i učenje da bi se usmjerilo djelovanje Skrbničkog fonda EU-a u toj regiji i osiguralo preuzimanje odgovornosti. Prvo izvješće, objavljeno u rujnu 2019., sada je dostupno na internetskim stranicama Skrbničkog fonda EU-a zajedno s izvješćima o sustavima praćenja i učenja drugih dviju regija.

Tijekom godine evaluacija Skrbničkog fonda EU-a u sredini provedbenog razdoblja dobro je napredovala. Skupina zadužena za evaluaciju odabrala je oko 50 programa za pregled i posjetila četiri zemlje u trima regijama (Senegal, Niger, Etiopiju i Maroko), dok su nacionalni konzultanti pregledali projekte koji se provode u Somaliji i Libiji i prikupili podatke o njima. Završno izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja očekuje se u travnju 2020.

Zahvaljujući poboljšanoj komunikaciji povećala se odgovornost i transparentnost, i to u kontekstu situacije koja je i dalje nesigurna. To je postignuto redovitim ažuriranjem internetskih stranica Skrbničkog fonda EU-a, objavama na društvenim mrežama i organizacijom komunikacijskih događanja, kao što su dvije izložbe fotografija.

Regija Sahel i područje jezera Čad i dalje su se suočavali s poteškoćama u pogledu humanitarne pomoći, razvoja, okoliša i sigurnosti, a posebno s pogoršanom situacijom u Maliju i Burkini Fasu. U tom je kontekstu Skrbnički fond EU-a odobrio nove programe u ukupnom iznosu od 302,1 milijun EUR8, kojima se pridonosi mjerama stabilizacije u regiji i koji su usmjereni na jačanje spone između humanitarne pomoći, razvoja i mira. Više od 70 % odobrenih sredstava iskoristit će se za jačanje otpornosti te unaprjeđenje upravljanja i sigurnosti u regiji. Više od 20 % iskoristit će se kao daljnji doprinos inicijativi Skrbničkog fonda EU-a i Međunarodne organizacije za migracije te mehanizmu za evakuaciju i tranzit, kojima će se do kraja 2020. pružati potpora najranjivijim migrantima i izbjeglicama. Preostali dio sredstava usmjerit će se na promicanje zelenog zapošljavanja i poduzetništva.

Unatoč pozitivnim političkim kretanjima, kao što su jačanje odnosa između Etiopije i Eritreje i uspostava prijelazne civilne vlade u Sudanu, regija Roga Afrike i dalje se suočava s određenim poteškoćama (političkim, ekološkim, gospodarskim itd.). Životni uvjeti i dalje su teški, a pronalazak trajnih rješenja za izbjeglice i raseljene osobe ostaje prioritet. Radi svladavanja tih poteškoća Skrbnički fond EU-a odobrio je nove programe u vrijednosti od ukupno 324,4 milijuna EUR8, kojima će se osigurati dodatna potpora najranjivijim skupinama stanovništva, uključujući izbjeglice i interno raseljene osobe. Tim će se programima potaknuti politička i gospodarska stabilnost te poboljšati upravljanje migracijama. Konkretno, Skrbnički fond EU-a odobrio je pet novih programa kojima se osigurava dodatna potpora provedbi Globalnog kompakta o izbjeglicama u toj regiji.

Regija sjeverne Afrike bila je suočena s poteškoćama koje su zahtijevale sveobuhvatan odgovor EU-a kako bi se spasili životi, zaštitile najranjivije osobe, podupirale domaćinske zajednice i osigurale prilike za sigurnu mobilnost. Zbog toga je skrbnički fond EU-a 2019. odobrio nove mjere, uključujući dodatne dodjele sredstava koje su dovele do ukupnog iznosa od 224,8 milijuna EUR8. U okviru četiriju programa osigurat će se dodatna potpora Libiji radi:

I.jačanja aktivnosti zaštite;

II.dodatnog unaprjeđenja socijalne infrastrukture;

III.unaprjeđenja aktivnosti za jačanje stabilnosti zajednice;

IV.povećanja otpornosti lokalnog stanovništva i migranata;

V.podupiranja dobrovoljnog humanitarnog vraćanja blokiranih migranata. Programom znatne proračunske potpore Maroku će se pomoći u upravljanju vlastitim granicama i borbi protiv krijumčarenja migranata.

Nadalje, četiri regionalna programa pomoći će u jačanju otpornosti potrebitih, podupiranju prava izbjeglica i tražitelja azila, promicanju ulaganja dijaspore u zemlje podrijetla te dodatnom promicanju mobilnosti radne snage kako bi se potaknule zakonite migracije. Odobrena je i dodatna dodjela sredstava za instrument za tehničku suradnju.

U bilanci je povećanje aktivnosti skrbničkog fonda, odnosno potpisivanje 188 novih ugovora, najvidljivije kad se promatraju sredstva pretfinanciranja, koja su se povećala za 157 912 000 EUR zahvaljujući predujmovima isplaćenima za te nove ugovore. U izvještaju o financijskom rezultatu nove aktivnosti imale su najveći učinak na operativne troškove, koji su se povećali za 201 322 000 EUR. Istodobno je zabilježeno znatno povećanje prihoda od donacija (povećanje za 206 775 000 EUR u odnosu na 2018.) kako bi se nadoknadilo povećanje troškova.

BILANCA

			u tisućama EUR
	Bilješka	31.12.2019.	31.12.2018.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje		48 539	34 144
		48 539	34 144
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje		418 569	273 214
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija		18 471	16 656
Novac i novčani ekvivalenti		26 915	146 864
		463 955	436 734
UKUPNA IMOVINA		512 495	470 878

DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze		(384 411)	(369 999)
		(384 411)	(369 999)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze		(25 969)	(12 733)
Unaprijed obračunati troškovi i odgođeni prihodi		(102 114)	(88 146)
		(128 083)	(100 879)
UKUPNE OBVEZE		(512 495)	(470 878)

NETO IMOVINA		–	–

SREDSTVA I PRIČUVE
Doprinos država članica		–	–
Akumulirani višak		–	–
Poslovni rezultat godine		–	–
NETO IMOVINA		–	–

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

			u tisućama EUR
	Bilješka	2019.	2018.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Povrat troškova		467	–
Prihodi od donacija		774 090	576 802
		774 557	576 802
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi		(7)	2
Ostali razmjenski prihodi		1 855	5
		1 848	6
Ukupni prihodi		776 405	576 808
RASHODI
Rashodi poslovanja		(755 904)	(561 761)
Financijski troškovi		(9)	–
Ostali rashodi		(20 492)	(15 047)
Ukupni rashodi		(776 405)	(576 808)
POSLOVNI REZULTAT GODINE		–	–

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

		u tisućama EUR
	2019.	2018.
Poslovni rezultat godine	–	–
Poslovanje
(Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja	(159 750)	(57 110)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(1 815)	(13 636)
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	14 412	(26 713)
Povećanje/(smanjenje) obveza	13 236	12 207
Povećanje/(smanjenje) unaprijed obračunatih troškova i odgođenih prihoda	13 968	69 546
NETO NOVČANI TOK	(119 949)	(15 706)

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(119 949)	(15 706)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	146 864	162 571
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	26 915	146 864

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

KONSOLIDIRANA BILANCA

		u milijunima EUR
	31.12.2019.	31.12.2018.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Financijska imovina	36	–
Pretfinanciranje	962	924
	998	924
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Pretfinanciranje	1 725	1 751
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	143	156
Novac i novčani ekvivalenti	1 223	548
	3 092	2 455
UKUPNA IMOVINA	4 090	3 379

DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	(167)	(229)
	(167)	(229)
KRATKOROČNE OBVEZE
Obveze	(542)	(255)
Unaprijed obračunati troškovi i odgođeni prihodi	(1 432)	(1 374)
	(1 974)	(1 629)
UKUPNE OBVEZE	(2 141)	(1 857)

NETO IMOVINA	1 948	1 521

SREDSTVA I PRIČUVE
Revalorizacijska pričuva	(2)	–
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	54 809	50 423
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina	(51 155)	(47 037)
Poslovni rezultat godine	(3 956)	(4 118)
NETO IMOVINA	1 948	1 521

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

		u milijunima EUR
	2019.	2018.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Aktivnosti povrata	28	4
Prihodi od donacija skrbničkim fondovima	287	303
	316	307
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	7	10
Ostali prihodi	41	46
	48	57
Ukupni prihodi	364	364
RASHODI
Instrumenti pomoći	(3 220)	(3 747)
Rashodi skrbničkih fondova	(804)	(595)
Rashodi za sufinanciranje	(14)	17
Financijski troškovi	(1)	7
Ostali rashodi	(282)	(164)
Ukupni rashodi	(4 320)	(4 482)

POSLOVNI REZULTAT GODINE	(3 956)	(4 118)

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

		u milijunima EUR
	2019.	2018.
Poslovni rezultat godine	(3 956)	(4 118)
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi	4 385	4 250
(Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja	(12)	(317)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	13	(60)
Povećanje/(smanjenje) rezervacija	–	(4)
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(62)	(63)
Povećanje/(smanjenje) obveza	288	(309)
Povećanje/(smanjenje) unaprijed obračunatih rashoda i odgođenog prihoda	58	618
Ostala nenovčana kretanja	(2)	–
Investicijske aktivnosti
(Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju	(36)	–

NETO NOVČANI TOK	676	(2)

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	676	(2)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	548	550
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	1 223	548

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI

							u milijunima EUR
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A) - (B)	Kumulativne pričuve(D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Revaloriza-cijska pričuva (F)	Ukupna neto imovina (C) + (D) + (E) + (F)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	73 264	27 090	46 173	(47 037)	2 252	–	1 389
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 250)	4 250	–	–		4 250
Poslovni rezultat godine	–	–	–	(4 118)	–		(4 118)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155)	2 252	–	1 521
Promjene fer vrijednosti						(2)	(2)
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 385)	4 385				4 385
Poslovni rezultat godine			–	(3 956)			(3 956)
STANJE NA DAN 31.12.2019.	73 264	18 455	54 809	(55 111)	2 252	(2)	1 948

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

UVODNA NAPOMENA

1.Prethodni ERF-ovi

Budući da je 6. ERF zaključen 2006., a 7. ERF 2008., godišnja računovodstvena dokumentacija više ne sadržava tablice o izvršenju tih ERF-ova. Međutim, izvršenje prenesenih salda može se pronaći u 9. ERF-u.

Radi transparentnosti financijskog izvještavanja za 2019., kao i prethodnih godina, u tablicama u nastavku za 8. ERF odvojeno se navodi dio upotrijebljen za programiranje u okviru Konvencije iz Loméa i dio upotrijebljen za programiranje u okviru Sporazuma iz Cotonoua.

U skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (b) Unutarnjeg sporazuma o 9. ERF-u, salda i opozvana sredstva prethodnih ERF-ova prenesena su u 9. ERF te su tijekom trajanja 9. ERF-a za njih obveze preuzete kao za sredstva 9. ERF-a.

Komisija je 2019. uspješno dovršila poseban postupak zaključivanja preostalih projekata iz 8. ERF-a. Završni izvještaj o financijskom izvršenju 8. ERF-a dostupan je u okviru ove računovodstvene dokumentacije za 2019. Komisija namjerava nastaviti taj rad tako što će krajem 2020. zaključiti 9. ERF.

2.11. ERF

Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EZ-a koji su 23. lipnja 2000. u Cotonouu potpisale države članice Europske zajednice i afričke, karipske i pacifičke države (države AKP-a) stupio je na snagu 1. travnja 2003. Sporazum iz Cotonoua izmijenjen je dva puta, prvi put sporazumom potpisanim 25. lipnja 2005. u Luxembourgu, a drugi put sporazumom potpisanim u Ouagadougouu 22. lipnja 2010.

Odluka Vijeća EU-a od 27. studenoga 2001. (2001/822/EZ) o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj uniji stupila je na snagu 2. prosinca 2001. Ta je Odluka izmijenjena 19. ožujka 2007. (Odluka 2007/249/EZ).

Unutarnji sporazum o financiranju pomoći Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. u skladu s revidiranim Sporazumom iz Cotonoua, koji su u kolovozu 2013. donijeli predstavnici vlada država članica Europske unije, stupio je na snagu u ožujku 2015.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua treće razdoblje (2014.–2020.) pomoći Unije državama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima financira se iz 11. ERF-a u iznosu od 30 506 milijuna EUR, raspodijeljenom na sljedeći način:

·29 089 milijuna eura dodijeljeno je državama AKP-a u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 2. točkom (d) Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska Komisija upravlja dijelom od 27 955 milijuna eura;

·364,5 milijuna EUR dodijeljeno je prekomorskim zemljama i područjima u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 359,5 milijuna EUR;

·1 052,5 milijuna eura dodijeljeno je Komisiji za financiranje rashoda za izradu programa i provedbu 11. ERF-a, u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Unutarnjeg sporazuma.

– Preostala sredstva u pričuvama za uspješnost koje se ne mogu mobilizirati na dan 31.12.2019.

Opozvani iznosi iz projekata u okviru 9. ERF-a i prethodnih ERF-ova preneseni su u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a, uz iznimku sredstava za Stabex.

Opozvana sredstva iz projekata u okviru 10. ERF-a prenesena su u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a.

Tijekom 2019. sva opozvana sredstva iz prethodnih ERF-ova prenesena su u odgovarajuće pričuve.

U skladu s člankom 1. stavkom 4. Unutarnjeg sporazuma o 11. ERF-u i Odlukom Vijeća od 15. travnja 2019. (2019/640) iznos opozvanih sredstava iz 10. ERF-a dodijeljen je u svrhu dopune sredstava Instrumenta mirovne pomoći za Afriku za razdoblje 2019.–2020. u iznosu od najviše 445 860 000 EUR, od čega se iznos od 14 860 000 EUR dodjeljuje za potporu za rashode.

u milijunima EUR

Ukupni iznos dostupan u pričuvama za uspješnost koje se ne mogu mobilizirati na dan 31.12.2019.
Pričuva koja se ne može mobilizirati iz opozvanih sredstava u okviru 8. i 9. ERF-a	197,3
Pričuva koja se ne može mobilizirati iz opozvanih sredstava u okviru 10. ERF-a	142,6
Ukupni iznos dostupan u pričuvama za uspješnost koje se ne mogu mobilizirati na dan 31.12.2019.	339,9

Kad je riječ o sufinanciranju sredstvima ERF-a u okviru 10. i 11. ERF-a, potpisani su sporazumi o prijenosu radi sufinanciranja koje provode države članice te su otvorena odobrena sredstva za preuzimanje obveza u ukupnom iznosu od 275,2 milijuna EUR. Odobrena sredstva za plaćanje otvorena su za naplaćene iznose u ukupnom iznosu od 258,4 milijuna EUR.

Stanje odobrenih sredstava za sufinanciranje na dan 31.12.2019. prikazano je u tablici u nastavku:

u milijunima EUR

	Odobrena sredstva za preuzete obveze	Odobrena sredstva za plaćanje
Sufinanciranje – omotnica A	230,8	214,4
Sufinanciranje – unutar AKP-a	36,2	36,2
Sufinanciranje – administrativni rashodi	8,3	7,8
	275,2	258,4

U sljedećim tablicama navedeni su neto iznosi o kojima je donesena odluka i sklopljen ugovor i koji su isplaćeni.
Tablice u kojima je prikazano stanje po instrumentima nalaze se u prilogu.

Tablica 1.1.

Osmi ERF
KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2019.
ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

						(u milijunima EUR)
INSTRUMENT		POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. prosinca 2018.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2019.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	–	47			47
AKP	Strukturno usklađenje	–	18			18
	Ukupno indikativni programi	–	29			29
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	–	47			47

	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	12 967	(3,332)	(1)	*1	9 635
AKP	Pomoć za izbjeglice	120	(20)			100
	Pomoć u nuždi (Lomé)	140	(4)			136
	Prezadužene siromašne zemlje (Lomé)	–	1 060			1 060
	Subvencije za kamate	370	(301)			69
	Rizični kapital	1 000	12			1 012
	Stabex	1 800	(1,077)			723
		1 400	79	–		1 479
	Sysmin	575	(474)			101
	Ukupno indikativni programi	7 562	(2,640)	(1)		4 921
	Iskorištenost prihoda od kamata	–	35			35
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	–	650			650
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	417			417
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	233			233
	Kamate i ostali primici	–	–			–
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	12 967	(2,681)	(1)	*1	10 285

	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	–	46			46
PZP	Subvencije za kamate	–	1			1
	Rizični kapital	–	6			6
	Stabex	–	1			1
	Sysmin	–	2			2
	Ukupno indikativni programi	–	35			35
PZP
	MEĐUZBROJ PZP	–	46			46

	UKUPNO osmi ERF	12 967	(2,588)	(1)	*1	10 378

*1 Smanjenja se odnose na opozvana sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati.

Tablica 1.2.

Deveti ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2019.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

						(u milijunima EUR)
INSTRUMENT		POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. prosinca 2018.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2019.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	–	–			–
AKP	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	–	–			–
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	–	50			50
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	44			44
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	6			6
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	–	50			50

	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	–	667	–	*1	667
AKP	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	–	20			20
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	–	647	–	*1	647
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	8 919	5 464	(41)	*1	14 342
	Omotnica A – nacionalne dodjele	5 318	3 246	(10)	*1	8 554
	Omotnica B – nacionalne dodjele	2 108	(905)	–	*1	1 203
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština	164	(10)			154
	Troškovi provedbe	125	52	(1)	*1	177
	Kamate i ostali primici	–	63			63
	Druge dodjele unutar AKP-a	300	2 289	(5)	*1	2 584
	Instrument mirovne pomoći	–	353			353
	Regionalne dodjele	904	(145)	(11)	*1	749
	Posebna dodjela za D. R. Kongo	–	105			105
	Posebna dodjela za Južni Sudan	–	267		*3	267
	Posebna dodjela za Sudan	–	110		*2	110
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći	–	39	(15)	*4	24
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	8 919	6 131	(42)	1 4	15 009

	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	–	3			3
PZP	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	–	–			–
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	–	3			3
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	–	287	(1)	*1	286
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	237	–	*1	236
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	4			4
	Regionalne dodjele	–	45	–	*1	45
	Studije/tehnička pomoć za PZP	–	1			1
PZP
	MEĐUZBROJ PZP	–	290	(1)	*1	289

	UKUPNO deveti ERF	8 919	6 471	(42)	1 4	15 348

*1 Sva smanjenja odnose se na opozvana sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati.

Nakon Odluke Vijeća br. 2010/406/EU, iz pričuve za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati dodano je 150 milijuna za Sudan (147 milijuna za posebnu dodjelu za Sudan
i tri milijuna za troškove provedbe).

Nakon Odluke Vijeća br. 2011/315/EU, iz pričuve za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati dodano je 200 milijuna za Sudan (194 milijuna za posebnu dodjelu za Južni
Sudan i šest milijuna za troškove provedbe).

*4 Sva smanjenja dobrovoljnih doprinosa odnose se na povrate donatorima.

Tablica 1.3.

10. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2019.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

						(u milijunima EUR)
INSTRUMENT		POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. prosinca 2018.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2019.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
	Redoviti doprinosi država članica	–	66	(1)	*2	65
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	57	(1)	*2	56
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	9			9
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–	–			–
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	–	66	(1)	*2	65

	Redoviti doprinosi država članica	20 896	(19)	213	2 4	20 891
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	12 865	(169)	*2	12 696
	Omotnica A – pričuva	13 500	(13,500)			–
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	1 991	(9)	*2	1 983
	Omotnica B – pričuva	1 800	(1,800)			–
	Troškovi provedbe	430	15	15	*4	460
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	–	230	(5)	*2	226
	Kamate i ostali primici	–	85	(14)	*2	71
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	2 700	(2,700)			–
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–	–	–	*2	–
	Pričuva za NOP/ROP	683	(683)			–
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	–	131	40	*1	171
	Druge dodjele unutar AKP-a	–	1 868	(13)	*2	1 855
	Instrument mirovne pomoći	–	1 119	408	*4	1 527
	Regionalne dodjele	–	1 942	(40)	*2	1 902
	Pričuva za regionalne dodjele	1 783	(1,783)			–
	Sufinanciranje	–	204	(2)	*3	203
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	187	(2)	*3	185
	Troškovi provedbe	–	5	–	*3	5
	Druge dodjele unutar AKP-a	–	12			12
	Instrument mirovne pomoći	–	1			1
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	20 896	186	211	2 4	21 093

	Redoviti doprinosi država članica	–	275	(4)	*2	271
PZP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	190	(4)	*2	187
	Omotnica A – pričuva	–	–			–
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	15	–	*2	15
	Omotnica B – pričuva	–	–			–
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–	–			–
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	–	25	1	*1	26
	Regionalne dodjele	–	40	(1)	*2	39
	Pričuva za regionalne dodjele	–	–			–
		–	5	–	*2	5
PZP
	MEĐUZBROJ PZP	–	275	(4)	*2	271

	UKUPNO 10. ERF	20 896	527	206	2 4	21 430

*1 Prijenosi u opozvana sredstva iz 8. i 9. ERF-a i prijenosi iz njih u pričuve 10. ERF-a.

*2 Sva smanjenja odnose se na opozvana sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a koja se ne može mobilizirati.

* 3 Kad je riječ o sufinanciranju, u tablici su prikazana samo odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

*4 Nakon Odluke Vijeća 2017/xxx/EU iz pričuve za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati dodano je xxx milijuna EUR za Instrument mirovne pomoći za Afriku.

Tablica 1.4.

11. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2019.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

						(u milijunima EUR)
INSTRUMENT		POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. prosinca 2018.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2019.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
	Redoviti doprinosi država članica	–	82			82
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	65			65
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	17			17
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–	–			–
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	–	82			82

	Redoviti doprinosi država članica	29 008	253	(179)		29 081
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	15 354	213		15 567
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	700	139		838
	Omotnica B – pričuva	–	–			–
	Troškovi provedbe	1 053	–			1 053
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	–	246	(49)		197
	Kamate i ostali primici	–	16	2		18
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	3 590	(3,521)	(42)		27
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–	–			–
	Pričuva za NOP/ROP	24 365	(23,095)	(731)		540
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	–	311	(181)	*1	130
	Druge dodjele unutar AKP-a	–	2 700	91		2 791
	Instrument mirovne pomoći	–	1 000			1 000
	Regionalne dodjele	–	6 541	379		6 920
	Sufinanciranje	–	38	35	*2	73
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	23	19	*2	42
	Troškovi provedbe	–	2	1	*2	3
	Instrument mirovne pomoći	–	11	13	*2	24
	Regionalne dodjele	–	2	2	*2	4
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	–	1			1
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	1			1
AKP
	MEĐUZBROJ AKP	29 008	291			29 155

	Redoviti doprinosi država članica	–	350	5		355
PZP	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	196			196
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	8			8
	Pričuva za NOP/ROP	–	49	(18)		32
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	–	7	5	*1	12
	Regionalne dodjele	–	81	18		99
	Studije/tehnička pomoć za PZP	–	9			9
	Sufinanciranje	–	–			–
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	–			–
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	–	–			–
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	–			–
PZP
	MEĐUZBROJ PZP	–	350			355

	Redoviti doprinosi država članica	–	17			17
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–	10			10
	Omotnica B – nacionalne dodjele	–	7			7

	MEĐUZBROJ	–	17			17

	UKUPNO 11. ERF	29 008	740	(139)		29 608

*1 Prijenosi u opozvana sredstva iz 10. ERF-a i prijenosi iz njih u pričuve 10. ERF-a.

* 2 Kad je riječ o sufinanciranju, u tablici su prikazana samo odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

Tablica 2.1.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

IZVJEŠTAJ O NAPRETKU

					(u milijunima EUR)
		ERF
	DODJELA	8	9	10	11	UKUPNO
Lomé	Razni prihodi	35				35
	Ukupno indikativni programi	4 985				4 985
	Ukupno neprogramska potpora	4 707				4 707
	Prijenosi iz drugih fondova		670			670
	MEĐUZBROJ: REDOVITI DOPRINOSI DRŽAVA ČLANICA	9 728	670			10 398

Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	417	8 835	12 939	15 838	38 029
	Omotnica B – nacionalne dodjele	233	1 213	2 006	870	4 322
	Instrument za premošćivanje				–	–
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština		154			154
	Pričuva za dodjele po državama			–	–	–
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata	–	240	535	1 079	1 855
	Dodjele unutar AKP-a		2 937	3 608	3 988	10 534
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a			–	27	27
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX			–	–	–
	Pričuva za NOP/ROP			–	571	571
	Pričuva koja se ne može mobilizirati			197	142	340
	Regionalne dodjele		793	1 941	7 018	9 752
	Pričuva za regionalne dodjele			–		–
	Posebna dodjela za D. R. Kongo		105			105
	Posebna dodjela za Južni Sudan		267			267
	Posebna dodjela za Sudan		110			110
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći		24			24
	MEĐUZBROJ: REDOVITI DOPRINOSI DRŽAVA ČLANICA	650	14 678	21 227	29 535	66 089

	Omotnica A – nacionalne dodjele				1	1
	MEĐUZBROJ: UNUTARNJI SPORAZUMI EK-a O RAZINI USLUGE				1	1

	Omotnica A – nacionalne dodjele			185	42	227
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata			5	3	8
	Dodjele unutar AKP-a			12	24	36
	Regionalne dodjele				4	4
	MEĐUZBROJ: SUFINANCIRANJE			203	73	275

	UKUPNO	10 378	15 348	21 430	29 608	76 764

Odluke		Agregirani ukupni iznos			Kumulativni iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi
	ERF	Na dan 31.12.2019.	RAL	% dodjele	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.
	8	10 375	1	100 %	10 786	(42)	(45)	(60)	(64)	(98)	(63)	(12)	(13)	(9)	(4)	(2)
	9	15 335	134	100 %	16 633	(54)	(116)	(9)	(297)	(72)	(381)	(170)	(104)	(38)	(33)	(22)
	10	21 088	1 803	98 %	4 766	3 501	2 349	3 118	3 524	4 131	(95)	(156)	(80)	(5)	(147)	183
	11	26 511	13 959	90 %							1 160	5 372	6 688	5 807	4 332	3 153
Ukupno		73 309	15 896		32 185	3 405	2 187	3 049	3 163	3 961	621	5 034	6 491	5 754	4 147	3 311
Namjenska sredstva		Agregirani ukupni iznos			Kumulativni iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi
	ERF	Na dan 31.12.2019.	RAP	% dodjele	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.
	8	10 374	–	100 %	10 541	(42)	8	(13)	(46)	(11)	(37)	(16)	(6)	(3)	–	(1)
	9	15 302	100	100 %	14 209	997	476	9	(187)	(96)	(1)	(52)	(46)	(20)	16	(4)
	10	20 310	1 025	95 %	130	3 184	2 820	2 514	3 460	3 457	2 687	783	541	550	236	(51)
	11	21 697	9 144	73 %							731	3 293	3 745	5 684	4 687	3 557
Ukupno		67 683	10 269		24 881	4 140	3 304	2 509	3 226	3 350	3 380	4 008	4 234	6 211	4 940	3 501
Plaćanja		Agregirani ukupni iznos			Kumulativni iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi	Godišnji iznosi
	ERF	Na dan 31.12.2019.		% dodjele	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.
	8	10 374		100 %	9 930	152	158	90	15	18	16	(3)	–	(1)	–	–
	9	15 201		99 %	10 011	1 806	1 304	906	539	231	145	43	68	111	23	14
	10	19 285		90 %	90	1 111	1 772	1 879	2 655	2 718	2 760	2 024	1 466	1 277	1 076	456
	11	12 553		42 %							595	1 024	1 816	2 770	2 970	3 377
Ukupno		57 414			20 031	3 069	3 233	2 874	3 209	2 967	3 516	3 088	3 350	4 158	4 069	3 847

Tablica 2.2.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

VRSTA POTPORE

								(u milijunima EUR)
			ERF
			8	%	9	%	10		%	11	%	UKUPNO	%
						(1)			(1)		(1)	(1)	(1)
Redoviti doprinosi država članica	Lomé	Razni prihodi
		Odobrena sredstva	35									35
		Odluke	35	100 %								35	100 %
		Namjenska sredstva	35	100 %								35	100 %
		Plaćanja	35	100 %								35	100 %
		Ukupno indikativni programi
		Odobrena sredstva	4 985									4 985
		Odluke	4 985	100 %								4 985	100 %
		Namjenska sredstva	4 985	100 %								4 985	100 %
		Plaćanja	4 985	100 %								4 985	100 %
		Ukupno neprogramska potpora
		Odobrena sredstva	4 707									4 707
		Odluke	4 706	100 %								4 706	100 %
		Namjenska sredstva	4 706	100 %								4 706	100 %
		Plaćanja	4 706	100 %								4 706	100 %
		Prijenosi iz drugih fondova
		Odobrena sredstva			670							670
		Odluke			670	100 %						670	100 %
		Namjenska sredstva			670	100 %						670	100 %
		Plaćanja			670	100 %						670	100 %
		Redoviti doprinosi država članica

Redoviti doprinosi država članica	Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele
		Odobrena sredstva	417		8 835		12 939			15 838		38 029
		Odluke	417	100 %	8 834	100 %	12 837		99 %	14 456	91 %	36 545	96 %
		Namjenska sredstva	417	100 %	8 822	100 %	12 621		98 %	11 325	72 %	33 186	87 %
		Plaćanja	417	100 %	8 800	100 %	12 011		93 %	6 248	39 %	27 477	72 %
		Omotnica B – nacionalne dodjele
		Odobrena sredstva	233		1 213		2 006			870		4 322
		Odluke	231	99 %	1 213	100 %	2 005		100 %	853	98 %	4 301	100 %
		Namjenska sredstva	231	99 %	1 209	100 %	1 984		99 %	734	84 %	4 158	96 %
		Plaćanja	231	99 %	1 203	99 %	1 964		98 %	644	74 %	4 042	94 %
		Instrument za premošćivanje
		Odobrena sredstva								–		–
		Odluke
		Namjenska sredstva
		Plaćanja
		CDE, CTA i Parlamentarna skupština
		Odobrena sredstva			154							154
		Odluke			154	100 %						154	100 %
		Namjenska sredstva			154	100 %						154	100 %
		Plaćanja			154	100 %						154	100 %
		Troškovi provedbe i prihodi od kamata
		Odobrena sredstva	–		240		535			1 079		1 855
		Odluke			240	100 %	514		96 %	871	81 %	1 625	88 %
		Namjenska sredstva			240	100 %	512		96 %	836	77 %	1 588	86 %
		Plaćanja			240	100 %	512		96 %	779	72 %	1 531	83 %
		Dodjele unutar AKP-a
		Odobrena sredstva			2 937		3 608			3 988		10 534
		Odluke			2 931	100 %	3 600		100 %	3 524	88 %	10 054	95 %
		Namjenska sredstva			2 924	100 %	3 139		87 %	3 020	76 %	9 083	86 %
		Plaćanja			2 920	99 %	2 973		82 %	2 256	57 %	8 149	77 %
		Regionalne dodjele
		Odobrena sredstva			793		1 941			7 018		9 752
		Odluke			792	100 %	1 935		100 %	6 748	96 %	9 475	97 %
		Namjenska sredstva			786	99 %	1 863		96 %	5 724	82 %	8 373	86 %
		Plaćanja			777	98 %	1 658		85 %	2 604	37 %	5 040	52 %
		Posebna dodjela za D. R. Kongo
		Odobrena sredstva			105							105
		Odluke			105	100 %						105	100 %
		Namjenska sredstva			105	100 %						105	100 %
		Plaćanja			105	100 %						105	100 %
		Posebna dodjela za Južni Sudan
		Odobrena sredstva			267							267
		Odluke			266	100 %						266	100 %
		Namjenska sredstva			263	99 %						263	99 %
		Plaćanja			208	78 %						208	78 %
		Posebna dodjela za Sudan
		Odobrena sredstva			110							110
		Odluke			107	97 %						107	97 %
		Namjenska sredstva			105	95 %						105	95 %
		Plaćanja			101	91 %						101	91 %
		Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći
		Odobrena sredstva			24							24
		Odluke			24	100 %						24	100 %
		Namjenska sredstva			24	100 %						24	100 %
		Plaćanja			24	100 %						24	100 %
		Redoviti doprinosi država članica

Sufinanciranje		Omotnica A – nacionalne dodjele
		Odobrena sredstva					185			42		227
		Odluke					181		98 %	31	75 %	212	94 %
		Namjenska sredstva					177		96 %	31	75 %	208	92 %
		Plaćanja					152		82 %	2	5 %	154	68 %
		Troškovi provedbe i prihodi od kamata
		Odobrena sredstva					5			3		8
		Odluke					5		100 %	3	86 %	8	95 %
		Namjenska sredstva					3		65 %	1	24 %	4	49 %
		Plaćanja					3		51 %	–	1 %	3	31 %
		Dodjele unutar AKP-a
		Odobrena sredstva					12			24		36
		Odluke					11		92 %	23	95 %	34	94 %
		Namjenska sredstva					11		91 %	22	93 %	33	92 %
		Plaćanja					11		91 %	17	73 %	29	79 %
		Regionalne dodjele
		Odobrena sredstva								4		4
		Odluke								2	50 %	2	50 %
		Namjenska sredstva								2	50 %	2	50 %
		Plaćanja								2	50 %	2	50 %
		Sufinanciranje

Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge		Omotnica A – nacionalne dodjele
		Odobrena sredstva								1		1
		Odluke								1	71 %	1	71 %
		Namjenska sredstva								1	52 %	1	52 %
		Plaćanja								1	52 %	1	52 %
		Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge


	Odobrena sredstva		8	%	9	%	10		%	11	%	UKUPNO	%
						(1)			(1)		(1)	(1)	(1)
Pričuve koje se mogu mobilizirati	Cotonou	Pričuva za dodjele po državama					–			–		–
		Pričuva za dodjele unutar AKP-a					–			27		27
		Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX					–			–		–
		Pričuva za NOP/ROP					–			571		571
		Pričuva za regionalne dodjele					–					–
		Pričuve koje se mogu mobilizirati

Pričuva koja se ne može mobilizirati		Pričuva koja se ne može mobilizirati					197			142		340
		Pričuva koja se ne može mobilizirati


			8	%	9	%	10		%	11	%	UKUPNO	%
						(1)			(1)		(1)	(1)	(1)
		Odobrena sredstva	10 378		15 348		21 630			29 608		76 964
		Odluke	10 375	100 %	15 335	100 %	21 088		97 %	26 511	90 %	73 309	95 %
		Namjenska sredstva	10 374	100 %	15 302	100 %	20 310		94 %	21 697	73 %	67 683	88 %
		Plaćanja	10 374	100 %	15 201	99 %	19 285		89 %	12 553	42 %	57 414	75 %
		UKUPNO: SVE DODJELE

(1) % odobrenih sredstava

Tablica 2.3.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – osmi ERF

										(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
			AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2) : (1)	(3)		(3) : (2)	(4)		(4) : (3)

	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Ukupno indikativni programi	29	29		100 %	29		100 %	29		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO INDIKATIVNI PROGRAMI	29	29		100 %	29		100 %	29		100 %
	Strukturno usklađenje	18	18		100 %	18		100 %	18		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO NEPROGRAMSKA POTPORA	18	18		100 %	18		100 %	18		100 %

	UKUPNO AKP	47	47		100 %	47		100 %	47		100 %


	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Iskorištenost prihoda od kamata	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	MEĐUZBROJ: RAZNI PRIHODI	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	Ukupno indikativni programi	4 921	4 921	–	100 %	4 921	–	100 %	4 921	–	100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO INDIKATIVNI PROGRAMI	4 921	4 921	–	100 %	4 921	–	100 %	4 921	–	100 %
	Pomoć za izbjeglice	100	100		100 %	100		100 %	100		100 %
	Pomoć u nuždi (Lomé)	136	136		100 %	136		100 %	136		100 %
	Prezadužene siromašne zemlje (Lomé)	1 060	1 060		100 %	1 060		100 %	1 060		100 %
	Subvencije za kamate	69	69	–	100 %	68		100 %	68		100 %
	Rizični kapital	1 012	1 012		100 %	1 012		100 %	1 012		100 %
	Stabex	723	722	–	100 %	722		100 %	722		100 %
	Strukturno usklađenje	1 479	1 479		100 %	1 479		100 %	1 479		100 %
	Sysmin	101	101		100 %	101		100 %	101		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO NEPROGRAMSKA POTPORA	4 679	4 678	–	100 %	4 677		100 %	4 677		100 %

	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	417	417	–	100 %	417	–	100 %	417		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	417	417	–	100 %	417	–	100 %	417		100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	233
	Prihodi od naknade za izvoz		231	(2)		231	–	100 %	231		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	233	231	(2)	99 %	231	–	100 %	231		100 %
	Kamate i ostali primici	–
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	–

	UKUPNO AKP (A)	10 285	10 282	(2)	100 %	10 282	(1)	100 %	10 282	–	100 %


	PZP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Ukupno indikativni programi	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO INDIKATIVNI PROGRAMI	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	Subvencije za kamate	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Rizični kapital	6	6		100 %	6		100 %	6		100 %
	Stabex	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Sysmin	2	2		100 %	2		100 %	2		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO NEPROGRAMSKA POTPORA	10	10		100 %	10		100 %	10		100 %

	UKUPNO PZP	46	46		100 %	46		100 %	46		100 %

	UKUPNO AKP + PZP (A + B)	10 378	10 375	(2)	100 %	10 374	(1)	100 %	10 374	–	100 %

Tablica 2.4.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – deveti ERF

										(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
			AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%
		(1)	(2)		(2) : (1)	(3)		(3) : (2)	(4)		(4) : (3)

	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	–	–		100 %	–		100 %	–		100 %
	MEĐUZBROJ: PRIJENOSI IZ DRUGIH FONDOVA	–	–		100 %	–		100 %	–		100 %

	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	44	44		100 %	44		100 %	44		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	44	44		100 %	44		100 %	44		100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	6
	Pomoć u nuždi		6			6		100 %	6		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	6	6		100 %	6		100 %	6		100 %

	UKUPNO AKP	50	50		100 %	50		100 %	50		100 %


	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	20	20		100 %	20		100 %	20		100 %
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	647	647	–	100 %	646	(1)	100 %	646	–	100 %
	MEĐUZBROJ: PRIJENOSI IZ DRUGIH FONDOVA	667	667	–	100 %	667	(1)	100 %	667	–	100 %

	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	8 554	8 553	(3)	100 %	8 543	(3)	100 %	8 521	1	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	8 554	8 553	(3)	100 %	8 543	(3)	100 %	8 521	1	100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	1 203
	Prihodi od naknade za izvoz		148			148		100 %	148		100 %
	Pomoć u nuždi		1 044	–		1 040	–	100 %	1 034	–	99 %
	Prezadužene siromašne zemlje		11			11		100 %	11		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	1 203	1 203	–	100 %	1 199	–	100 %	1 193	–	100 %
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština	154	154		100 %	154		100 %	154		100 %
	MEĐUZBROJ: CDE, CTA I PARLAMENTARNA SKUPŠTINA	154	154		100 %	154		100 %	154		100 %
	Troškovi provedbe	177	177		100 %	177		100 %	177		100 %
	Kamate i ostali primici	63	63		100 %	63		100 %	63		100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	239	239		100 %	239		100 %	239		100 %
	Druge dodjele unutar AKP-a	2 584	2 578	(9)	100 %	2 571	(7)	100 %	2 567	(1)	100 %
	Instrument mirovne pomoći	353	353		100 %	353		100 %	353		100 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	2 937	2 931	(9)	100 %	2 924	(7)	100 %	2 920	(1)	100 %
	Regionalne dodjele	749	748	(8)	100 %	741	(4)	99 %	732	4	99 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	749	748	(8)	100 %	741	(4)	99 %	732	4	99 %
	Posebna dodjela za D. R. Kongo	105	105		100 %	105		100 %	105		100 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA D. R. KONGO	105	105		100 %	105		100 %	105		100 %
	Posebna dodjela za Južni Sudan	267	266	(1)	100 %	263	10	99 %	208	8	79 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA JUŽNI SUDAN	267	266	(1)	100 %	263	10	99 %	208	8	79 %
	Posebna dodjela za Sudan	110	107	–	97 %	105	(1)	98 %	101	3	96 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA SUDAN	110	107	–	97 %	105	(1)	98 %	101	3	96 %
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći	24	24		100 %	24		100 %	24		100 %
	MEĐUZBROJ: DOBROVOLJNI DOPRINOSI ZA INSTRUMENT MIROVNE POMOĆI	24	24		100 %	24		100 %	24		100 %

	UKUPNO AKP (A)	15 009	14 996	(21)	100 %	14 964	(4)	100 %	14 864	14	99 %


	PZP
	Redoviti doprinosi država članica
Lomé	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	–	–		100 %	–		100 %	–		100 %
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	3	3		100 %	3		100 %	3		100 %
	MEĐUZBROJ: PRIJENOSI IZ DRUGIH FONDOVA	3	3		100 %	3		100 %	3		100 %

	PZP
	Redoviti doprinosi država članica
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	236	236	–	100 %	235	–	99 %	235	–	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	236	236	–	100 %	235	–	99 %	235	–	100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	4
	Pomoć u nuždi		4			4		100 %	4		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	4	4		100 %	4		100 %	4		100 %
	Studije/tehnička pomoć za PZP	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Regionalne dodjele	45	45	–	100 %	45		100 %	45		100 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	45	45	–	100 %	45		100 %	45		100 %

	UKUPNO PZP	289	289	(1)	100 %	288	–	99 %	288	–	100 %

	UKUPNO AKP + PZP (A + B)	15 348	15 335	(22)	100 %	15 302	(4)	100 %	15 201	14	99 %

Tablica 2.6.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 10. ERF

										(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
			AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%
		(1)	(2)		(2) : (1)	(3)		(3) : (2)	(4)		(4) : (3)

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	56	56	(1)	100 %	56	–	99 %	56	–	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	56	56	(1)	100 %	56	–	99 %	56	–	100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	9
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		9			9		100 %	9		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	9	9		100 %	9		100 %	9		100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	–

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	12 696	12 594	(168)	99 %	12 384	(42)	98 %	11 798	286	95 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	12 696	12 594	(168)	99 %	12 384	(42)	98 %	11 798	286	95 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	1 983
	Prihodi od naknade za izvoz		202	(1)		197	(4)	97 %	191	–	97 %
	Pomoć u nuždi		835	(4)		829	(2)	99 %	821	8	99 %
	Prezadužene siromašne zemlje		49	–		49		100 %	49		100 %
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		895	–		887	–	99 %	880	3	99 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	1 983	1 981	(5)	100 %	1 961	(6)	99 %	1 941	11	99 %
	Troškovi provedbe	460	440	4	96 %	440	4	100 %	440	5	100 %
	Kamate i ostali primici	71	68	–	96 %	67	–	98 %	67	–	100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	530	509	4	96 %	507	4	100 %	507	5	100 %
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	226	226	(3)	100 %	226	(3)	100 %	209	–	93 %
	Druge dodjele unutar AKP-a	1 855	1 848	(17)	100 %	1 826	2	99 %	1 726	43	95 %
	Instrument mirovne pomoći	1 527	1 527	408	100 %	1 087	(12)	71 %	1 038	15	95 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	3 608	3 600	388	100 %	3 139	(13)	87 %	2 973	58	95 %
	Regionalne dodjele	1 902	1 896	(30)	100 %	1 827	8	96 %	1 625	70	89 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	1 902	1 896	(30)	100 %	1 827	8	96 %	1 625	70	89 %
	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	185	181	(2)	98 %	177	(1)	98 %	152	9	86 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	185	181	(2)	98 %	177	(1)	98 %	152	9	86 %
	Troškovi provedbe	5	5	–	100 %	3	–	65 %	3	1	78 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	–	100 %	3	–	65 %	3	1	78 %
	Druge dodjele unutar AKP-a	12	11	–	92 %	10	–	99 %	10	–	100 %
	Instrument mirovne pomoći	1	1	–	99 %	1		100 %	1		100 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	12	11	–	92 %	11	–	99 %	11	–	100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica A – pričuva	–
	Omotnica B – pričuva	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	–
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE UNUTAR AKP-a	–
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	–
	Pričuva za NOP/ROP	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	–
	Pričuva za regionalne dodjele	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA REGIONALNE DODJELE	–
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	171
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	171

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
PZP	Omotnica A – nacionalne dodjele	187	187	(2)	100 %	182	–	97 %	157	13	87 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	187	187	(2)	100 %	182	–	97 %	157	13	87 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	15
	Pomoć u nuždi		9	–		8	–	99 %	8	1	99 %
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		6			6		100 %	6		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	15	15	–	100 %	14	–	99 %	14	1	99 %
	Studije/tehnička pomoć za PZP	5	5	–	100 %	5		100 %	5		100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	–	100 %	5		100 %	5		100 %
	Regionalne dodjele	39	39	–	100 %	36	(1)	93 %	34	2	94 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	39	39	–	100 %	36	(1)	93 %	34	2	94 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica A – pričuva	–
	Omotnica B – pričuva	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	–
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	–
	Pričuva za regionalne dodjele	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA REGIONALNE DODJELE	–
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	26
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	26

	UKUPNO: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	21 430	21 088	183	97 %	20 310	(51)	96 %	19 285	456	95 %

Tablica 2.6.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. prosinca 2019.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 11. ERF

										(u milijunima EUR)
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
			AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%	AGREG.	GODIŠ.	%
		(1)	(2)		(2) : (1)	(3)		(3) : (2)	(4)		(4) : (3)

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	65	65	–	100 %	64	5	98 %	45	18	70 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	65	65	–	100 %	64	5	98 %	45	18	70 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	17
	Pomoć u nuždi		17			17		100 %	17		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	17	17		100 %	17		100 %	17		100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	–

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
AKP	Omotnica A – nacionalne dodjele	15 567	14 186	1 617	91 %	11 063	1 920	78 %	6 077	1 637	55 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	15 567	14 186	1 617	91 %	11 063	1 920	78 %	6 077	1 637	55 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	838
	Pomoć u nuždi		712	137		600	29	84 %	511	35	85 %
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		109	–		109	–	100 %	109	–	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	838	821	137	98 %	709	29	86 %	620	35	87 %
	Instrument za premošćivanje	–
	MEĐUZBROJ: INSTRUMENT ZA PREMOŠĆIVANJE	–
	Troškovi provedbe	1 053	855	155	81 %	824	177	96 %	769	166	93 %
	Kamate i ostali primici	18	9	–	51 %	8	1	85 %	7	–	85 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1 071	864	154	81 %	832	178	96 %	775	166	93 %
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	197	127	(6)	64 %	103	5	81 %	95	10	93 %
	Druge dodjele unutar AKP-a	2 791	2 397	281	86 %	1 938	591	81 %	1 279	380	66 %
	Instrument mirovne pomoći	1 000	1 000	–	100 %	980	34	98 %	881	22	90 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	3 988	3 524	275	88 %	3 020	630	86 %	2 256	413	75 %
	Regionalne dodjele	6 920	6 649	846	96 %	5 644	704	85 %	2 591	1 038	46 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	6 920	6 649	846	96 %	5 644	704	85 %	2 591	1 038	46 %
	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	42	31	11	75 %	31	11	100 %	2	1	6 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	42	31	11	75 %	31	11	100 %	2	1	6 %
	Troškovi provedbe	3	3	1	86 %	1	1	28 %	–	–	3 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	3	3	1	86 %	1	1	28 %	–	–	3 %
	Instrument mirovne pomoći	24	23	21	95 %	22	20	98 %	17	16	78 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	24	23	21	95 %	22	20	98 %	17	16	78 %
	Regionalne dodjele	4	2		50 %	2	–	100 %	2	2	100 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	4	2		50 %	2	–	100 %	2	2	100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica B – pričuva	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	–
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	27
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE UNUTAR AKP-a	27
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	–
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	–
	Pričuva za NOP/ROP	540
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	540
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	130
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	130
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge
	Pričuve
	Omotnica A – nacionalne dodjele	1	1	–	71 %	1	–	73 %	1		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	1	1	–	71 %	1	–	73 %	1		100 %

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
PZP	Omotnica A – nacionalne dodjele	196	196	13	100 %	192	13	98 %	120	44	63 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	196	196	13	100 %	192	13	98 %	120	44	63 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	8
	Pomoć u nuždi		5	2		5	2	99 %	4	2	78 %
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		3			3		100 %	3		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	8	8	2	100 %	8	2	99 %	7	2	87 %
	Instrument za premošćivanje	–
	MEĐUZBROJ: INSTRUMENT ZA PREMOŠĆIVANJE	–
		9	7	2	84 %	5	–	65 %	4	1	87 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	9	7	2	84 %	5	–	65 %	4	1	87 %
	Regionalne dodjele	99	99	62	100 %	80	43	81 %	13	5	16 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	99	99	62	100 %	80	43	81 %	13	5	16 %
	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	–
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva za NOP/ROP	32
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	32
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	12
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	12
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge
	Pričuve
	Omotnica A – nacionalne dodjele	–
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	–

	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	10	10	4	100 %	6	–	59 %	6	–	99 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	10	10	4	100 %	6	–	59 %	6	–	99 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	7
	Pomoć u nuždi		7	7
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	7	7	7	100 %

	UKUPNO AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	29 608	26 511	3 153	90 %	21 697	3 557	82 %	12 553	3 377	58 %

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

CA/531/20

12. ožujka 2020.

Dokument 20/108

UPRAVA

INVESTICIJSKI INSTRUMENT

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

NA DAN 31. PROSINCA 2019.

a)Izvještaj o financijskom stanju

b)Račun dobit i gubitka i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

c)Izvještaj o promjeni sredstava subjekata koji doprinose

d)Izvještaj o novčanim tokovima

e)Bilješke uz financijske izvještaje

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU

na dan 31. prosinca 2019.

(u tisućama EUR)

	Bilješka	31.12.2019.	31.12.2018.

IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti	5	837 777	573 708
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	9/17	86 330	100 000
Financijska imovina riznice	10	330 587	335 140
Izvedeni financijski instrumenti	6	14 184	9 873
Zajmovi i predujmovi	7	1 518 675	1 540 991
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	8	619 928	567 292
Ostala imovina	11	–	171

Ukupna imovina		3 407 481	3 127 175


OBVEZE I SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE

OBVEZE
Izvedeni financijski instrumenti	6	191	8 493
Odgođeni prihod	12	32 566	33 764
Rezervacije za dana jamstva	13	628	793
Rezervacije za obveze za zajmove	14	37 269	23 822
Obveze prema trećim osobama	15	147 438	143 813
Ostale obveze	16	2 353	2 493

Ukupne obveze		220 445	213 178

SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE
Upisani doprinosi država članica	17	2 967 000	2 697 000
Zadržana dobit		220 036	216 997

Ukupna sredstva subjekata koji doprinose		3 187 036	2 913 997

Ukupne obveze i sredstva subjekata koji doprinose		3 407 481	3 127 175

RAČUN DOBIT I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

(u tisućama EUR)

	Bilješka	Od 1.1.2019.	Od 1.1.2018.
		do 31.12.2019.	do 31.12.2018.

Kamate i slični prihodi*	19	93 923	96 730
Kamate i slični rashodi	19	–2 948	–2 539

Neto kamate i slični prihodi		90 975	94 191

Prihodi od naknada i provizija	20	4 438	284
Rashodi za naknade i provizije	20	–721	–106

Ostali prihodi od naknada i provizija		3 717	178

Promjena fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata		12 611	–9 987
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	21	9 904	–10 179
Neto rezultat zajmova i predujmova koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	7	–8 331	–702
Neto rezultat prodaje zajmova	7	2 064	–
Neto rezultat tečajnih razlika		–61 998	–32 436

Neto rezultat financijskih operacija		–45 750	–53 304

Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	17 243	–22 771
Promjena rezervacija za dana jamstva, bez poništenih iznosa	13	107	–485
Promjena rezervacija za obveze za zajmove, bez poništenih iznosa	14	–13 244	–19 612
Opći administrativni rashodi	22	–50 009	–47 799

Dobit/(gubitak) za godinu		3 039	–49 602

Ostala sveobuhvatna dobit		–	–

Ukupna sveobuhvatna dobit/(gubitak) za godinu		3 039	–49 602
* Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. kamate i slični prihodi uključivali su iznos od 93,9 milijuna EUR (2018.: 96,7 milijuna EUR) za imovinu koja se drži po amortiziranom trošku izračunan primjenom metode efektivne kamatne stope.

IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE

		Upisani doprinosi	Zadržana dobit	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2019.	Bilješka	2 697 000	216 997	2 913 997

Doprinosi država članica upisani tijekom godine	17	270 000	–	270 000

Dobit za godinu 2019.		–	3 039	3 039

Promjene sredstava subjekata koji doprinose		270 000	3 039	273 039

Na dan 31. prosinca 2019.		2 967 000	220 036	3 187 036

		Upisani doprinosi	Zadržana dobit	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2018.		2 517 000	266 599	2 783 599

Doprinosi država članica upisani tijekom godine		180 000	–	180 000

Gubitak za godinu 2018.		–	–49 602	–49 602

Promjene sredstava subjekata koji doprinose		180 000	–49 602	130 398

Na dan 31. prosinca 2018.		2 697 000	216 997	2 913 997

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

	Bilješka	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
POSLOVANJE
Dobit/(gubitak) za financijsku godinu		3 039	–49 602
Usklađenja za
Neto rezultat u fer vrijednosti za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	8	–8 629	20 665
Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	–17 243	22 771
Neto rezultat zajmova i predujmova po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		8 331	702
Promjene unaprijed obračunatih kamata i amortiziranih troškova za zajmove i predujmove	7	–5 087	–1 833
Neto promjena rezervacija za dana jamstva, bez poništenih iznosa	13	–107	309
Neto promjena rezervacija za obveze za zajmove, bez poništenih iznosa		13 447	19 666
Promjene fer vrijednosti izvedenica		–12 611	9 987
Promjene unaprijed obračunatih kamata i amortiziranih troškova za financijsku imovinu riznice	10	331	–1 645
Promjene odgođenih prihoda		–1 198	7 962
Učinak tečajnih razlika na zajmove	7	–17 752	–44 927
Učinak tečajnih razlika na udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	8	–6 812	–17 300
Učinak tečajnih razlika gotovinu u blagajni		2 369	2 561
Gubitak od poslovanja prije promjena imovine i obveza poslovanja		–41 922	–30 684
Isplate zajmova	7	–311 185	–259 214
Otplate zajmova	7	355 078	354 855
Prodaja zajmova		2 194	–
Promjene unaprijed obračunatih kamata na novac i novčane ekvivalente	5	–93	–178
(Povećanje) financijske imovine riznice	10	–2 948 021	–2 219 062
Rokovi dospijeća financijske imovine riznice	10	2 952 905	2 026 659
(Povećanje) udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	8	–106 943	–95 434
Neto primici od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom		71 024	32 802
(Smanjenje) druge imovine		–171	–4 214
Povećanje drugih obveza		140	31
Povećanje obveza prema Europskoj investicijskoj banci		2 187	2 168
Neto novčani tokovi iskorišteni u poslovanju		–24 807	–192 271
AKTIVNOSTI FINANCIRANJA
Primljeni doprinosi od država članica		284 820	230 000
Iznosi primljeni od država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		30 000	20 000
Iznosi plaćeni u ime država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		–28 220	–35 641
Neto novčani tokovi od aktivnosti financiranja		286 600	214 359
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		261 793	22 088
Sažeti izvještaj o novčanim tokovima:
Novac i novčani ekvivalenti na početku financijske godine		573 818	549 169
Neto novac od:
poslovanja		–24 937	–192 271
aktivnosti financiranja		286 730	214 359
učinaka promjena tečaja na novac i novčane ekvivalente		2 369	2 561
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine		837 980	573 818
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:
novac u blagajni	5	72 166	51 936
Oročeni depoziti (bez obračunatih kamata)	5	622 991	521 882
Komercijalni zapisi	5	142 823	–
		837 980	573 818

Bilješke uz financijske izvještaje na dan 31. prosinca 2019.

1 Opće informacije

Investicijski instrument („Instrument”) uspostavljen je u okviru Sporazuma iz Cotonoua („Sporazum”) o suradnji i razvojnoj pomoći između afričkih, karipskih i pacifičkih država („države AKP-a”) i Europske unije i njezinih država članica od 23. lipnja 2000., revidiran 25. lipnja 2005. i 22. lipnja 2010.

Instrument nije zaseban pravni subjekt, a Europska investicijska banka („EIB”) upravlja doprinosima u ime država članica („donatori”) u skladu s uvjetima Sporazuma i djeluje kao upravitelj Instrumenta.

Financiranje u okviru Sporazuma osigurava se iz proračuna država članica EU-a. Države članice pridonose iznosima dodijeljenima za financiranje Instrumenta pomoći ulaganju te bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate kako je predviđeno u višegodišnjim financijskim okvirima (Prvi financijski protokol za razdoblje 2000.–2007. koji se naziva deveti europski razvojni fond (ERF), Drugi financijski protokol za razdoblje 2008.–2013. i koji se naziva 10. ERF, i Treći financijski protokol za razdoblje 2014.–2020. koji se naziva 11. ERF). EIB-u je povjereno upravljanje:

-Instrumentom, koji je obnovljivi fond rizičnog kapitala vrijednosti 3 685,5 milijuna EUR namijenjen poticanju ulaganja u privatni sektor u državama AKP-a, od čega je 48,5 milijuna EUR dodijeljeno prekomorskim zemljama i područjima („PZP”);

-bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate u vrijednosti od najviše 1 220,85 milijuna EUR za države AKP-a i najviše 8,5 milijuna EUR za PZP-e. Najviše 15 % tih subvencija može se iskoristiti za financiranje tehničke pomoći za projekte.

Na strani EU-a i AKP-a dogovoreni su prijelazni sporazumi koji bi omogućili da se s pomoću financiranja EIB-a nastave operacije u regiji AKP-a do kraja 2020. (Odluka br. 3/2019 Odbora veleposlanika AKP-a i EU-a od 17. prosinca 2019. o donošenju prijelaznih mjera u skladu s člankom 95. stavkom 4. Sporazuma o partnerstvu između AKP-a i EU-a). Banka će nastaviti odobravati operacije u skladu sa svojim ovlastima do kraja 2020., kada završava razdoblje preuzimanja obveza za upotrebu obnovljivih sredstava iz Instrumenta utvrđenih u okviru 11. ERF-a.

U lipnju 2018. Komisija je objavila i prijedlog proračuna za vanjsko djelovanje EU-a za razdoblje 2021.–2027., odnosno Prijedlog uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Važan su aspekt prijedloga pojednostavnjenje njegove financijske strukture objedinjavanjem devet zasebnih instrumenata i fondova te uključivanje trenutačnih izvanproračunskih sredstava ERF-a u proračun EU-a. Uredba o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju činit će pravnu osnovu na temelju koje će Komisija u budućnosti EIB-u povjeravati mandate EU-a za njegovo djelovanje izvan EU-a. Njome će se osigurati i okvir za vanjska ulaganja s pomoću kojeg će Unija surađivati s partnerskim institucijama upotrebljavajući bespovratna sredstva ili jamstva iz proračuna EU-a. Pregovori o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i dalje su u tijeku. Ne dovodeći u pitanje odluku Vijeća, EIB i Komisija raspravljaju o prijedlogu da se upotreba priljevâ u Instrument nastavi na dogovoreni broj godina.

Ovim financijskim izvještajima obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019.

Na prijedlog Upravnog odbora EIB-a uprava EIB-a 12. ožujka 2020. donijela je financijske izvještaje te odobrila njihovo podnošenje Vijeću guvernera na odobrenje do 24. travnja 2020.

2 Značajne računovodstvene politike

2.1Osnova za sastavljanje – Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Instrumenta sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI) kako ih je donijela Europska unija.

2.2Bitne računovodstvene prosudbe i procjene

Pri sastavljanju financijskih izvještaja propisana je primjena računovodstvenih procjena. Zahtijeva se i prosudba uprave Banke u postupku primjene računovodstvenih politika Investicijskog instrumenta. Zahtjevnija područja ili ona koja iziskuju složenije prosudbe odnosno područja u kojima su pretpostavke i procjene bitne za financijske izvještaje objavljena su kasnije u tekstu.

Najznačajniji primjeri prosudbi i procjena su sljedeći:

§Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim tržištima temelje se na kotiranim tržišnim cijenama ili kotacijama burzovnih cijena. Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti utvrđuje se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Vrednovanja se kategoriziraju u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju podataka korištenih za tehnike vrednovanja opisane i objavljene u bilješkama 2.4.2. i 4.

§Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Pri mjerenju očekivanog kreditnog gubitka od uprave se zahtijevaju važne prosudbe, osobito procjena značajnog povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja, razmatranje informacija o budućnosti te dodatna procjena iznosa i trenutka nastanka budućih novčanih priljeva i vrijednosti kolaterala pri utvrđivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti. Te procjene ovise o brojnim čimbenicima čije promjene mogu značajno utjecati na vrijeme i iznos rezervacija za umanjenje vrijednosti za kreditne gubitke koji će se priznati (bilješka 2.4.2.).

§Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi

Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi obično se temelji na nečemu od sljedećeg:

-nedavnim transakcije po tržišnim uvjetima,

-sadašnjoj fer vrijednost drugog gotovo istog instrumenta,

-očekivanim novčanim tokovima diskontiranim primjenom sadašnjih stopa za slične stavke sličnih obilježja rizika,

-metodu prilagođene neto vrijednosti imovine ili

-druge modele vrednovanja.

Za utvrđivanje novčanih tokova i čimbenika za diskontiranje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi zahtijeva se opsežna procjena. Instrument periodično podešava tehnike vrednovanja i testira njihovu valjanost primjenom cijene trenutačno dostupnih tržišnih transakcija istim instrumentom ili drugih dostupnih tržišnih informacija.

§Konsolidacija subjekata u kojima Instrument ima udjele

Instrument je na temelju složene prosudbe utvrdio da ni jedan subjekt u kojem ima udjele nije pod njegovom kontrolom. Razlog za to jest činjenica da u svim tim subjektima isključivu odgovornost za upravljanje i kontrolu poslovanja partnerstva snose glavni partner, upravitelj fonda ili upravni odbor i imaju ovlasti za izvršavanje svih radnji nužnih za ostvarivanje svrhe i ciljeva partnerstva u skladu s ulaganjima i smjernicama o politici.

2.3Promjena računovodstvenih politika

Osim promjena navedenih u nastavku, Instrument je za sva razdoblja prezentirana u ovim financijskim izvještajima dosljedno primjenjivao računovodstvene politike navedene u bilješci 2.4. Instrument je usvojio sljedeće nove standarde i izmjene standarda.

Usvojeni standardi

Tumačenja te izmjene i revizije postojećih standarda navedeni u nastavku primjenjuju se za financijske izvještaje Instrumenta od 1. siječnja 2019.:

MSFI 16 Najmovi

MSFI 16 primjenjuje se na godišnja izvještajna razdoblja koja započinju 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma te se njime zamjenjuju postojeće smjernice iz MRS-a 17. Zbog njega se gotovo svi najmovi iskazuju u bilanci jer se uklanja razlika između operativnih i financijskih najmova. Prema novom standardu, priznaju se imovina (pravo na korištenje imovine u najmu) i financijska obveza za plaćanje najmova. Jedine su iznimke kratkoročni najmovi i najmovi male vrijednosti. Računovodstvo za najmodavce nije se znatno promijenilo.

Ta promjena nije značajno utjecala na financijske izvještaje Instrumenta.

Elementi prijevremenog plaćanja s negativnom naknadom – izmjene MSFI-ja 9

U izmjenama se pojašnjava da financijska imovina ispunjava kriterij „samo plaćanja glavnice i kamata”, neovisno o događaju ili okolnostima koji uzrokuju prijevremeni raskid ugovora i neovisno o tome koja stranka plaća ili prima razumnu naknadu za taj prijevremeni raskid ugovora. U temeljima za zaključke uz izmjene pojašnjeno je da prijevremeni raskid može proizaći iz ugovornog uvjeta ili iz događaja na koji ugovorne stranke ne mogu utjecati, kao što je promjena prava ili propisa koja dovodi do prijevremenog raskida ugovora.

Donošenje izmjena nije značajno utjecalo na financijske izvještaje Instrumenta.

Dugoročni udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima (izmjene MRS-a 28)

U izmjenama se pojašnjava da subjekt primjenjuje MSFI 9 na dugoročne udjele u pridruženim subjektima ili zajedničkim pothvatima na koje se metoda udjela ne primjenjuje, ali koji su u biti dio neto ulaganja u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat (dugoročni udjeli). To je pojašnjenje bitno jer iz njega proizlazi da se model očekivanih kreditnih gubitaka iz MSFI-ja 9 primjenjuje na takve dugoročne udjele.

U izmjenama se pojašnjava i da subjekt pri primjeni MSFI-ja 9 ne uzima u obzir gubitke pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata ni gubitke od umanjenja vrijednosti neto ulaganja, koji se priznaju kao usklađenja neto ulaganja u pridruženi subjekt ili zajednički pothvat koja proizlaze iz primjene MRS-a 28 „Ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate”.

Izmjene nisu značajno utjecale na financijske izvještaje Instrumenta.

Izmjene, ograničenja ili podmirenje plana (izmjene MRS-a 19)

U izmjenama je utvrđeno da je subjekt, ako tijekom godišnjeg izvještajnog razdoblja dođe do izmjene, ograničenja ili podmirenja plana, dužan učiniti sljedeće:

-utvrditi trošak tekućeg rada za ostatak godišnjeg izvještajnog razdoblja nakon izmjene, ograničenja ili podmirenja plana, na temelju aktuarskih pretpostavki koje se primjenjuju za ponovno mjerenje neto obveze na temelju definiranih primanja u kojoj se odražavaju primanja ponuđena u okviru plana i imovina plana nakon tog događaja,

-utvrditi neto kamate za ostatak razdoblja nakon izmjene, ograničenja ili podmirenja plana primjenjujući sljedeće: neto obvezu na temelju definiranih primanja u kojoj se odražavaju primanja ponuđena u okviru plana i imovina plana nakon tog događaja; i diskontnu stopu primijenjenu za ponovno mjerenje te neto obveze na temelju definiranih primanja.

Te izmjene nisu utjecale na financijske izvještaje Instrumenta.

Godišnja poboljšanja MSFI-jeva, ciklus 2015.–2017. (izmjene MSFI-ja 3, MSFI-ja 11)

Te izmjene nisu utjecale na financijske izvještaje Instrumenta jer nema transakcije u kojoj se stječe zajednička kontrola.

Objavljeni standardi koji još nisu usvojeni

Definicija „značajnog” – Izmjene MRS-a 1 „Prezentiranje financijskih izvještaja” i MRS-a 8 „Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške” koje se primjenjuju na godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma

U izmjenama se pojašnjava definicija „značajnog” te se definicija upotrijebljena u Koncepcijskom okviru usklađuje sa samim standardima.

U izmijenjenoj definiciji navodi se da su „informacije značajne ako se može razumno očekivati da će izostavljanje, pogrešno prikazivanje ili prikrivanje informacija utjecati na odluke koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, u kojima se navode financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu”.

U izmjeni se pojašnjava i značenje „primarnih korisnika financijskih izvještaja opće namjene” kojima su ti financijski izvještaji upućeni te se oni definiraju kao „postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici” koji se moraju osloniti na financijske izvještaje opće namjene za većinu financijskih informacija koje su im potrebne.

Izmjene se primjenjuju na godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma. Te izmjene nisu donesene prijevremeno u Instrumentu niti se očekuje da će one znatno utjecati na financijske izvještaje Instrumenta.

Reforma referentnih kamatnih stopa – izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7

U rujnu 2019. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio je izmjene MSFI-ja 9, MRS-a 39 i MSFI-ja 7, kojima su predviđene privremene olakšice koje bi omogućile daljnju primjenu računovodstva zaštite od rizika tijekom razdoblja neizvjesnosti prije zamjene postojeće referentne kamatne stope zamjenskom gotovo nerizičnom kamatnom stopom.

Izmjene MSFI-ja 9 uključuju nekoliko olakšica, koje se primjenjuju na sve odnose zaštite od rizika na koje reforma referentnih kamatnih stopa izravno utječe. Prve tri olakšice odnose se na sljedeće:

-procjenu toga je li predviđena transakcija (ili njezina komponenta) vrlo vjerojatna,

-procjenu trenutka reklasifikacije iznosa u rezervi za zaštitu novčanog toka od rizika u dobit ili gubitak,

-procjenu postojanja gospodarskog odnosa između zaštićene stavke i instrumenta zaštite od rizika.

Za svaku od tih olakšica pretpostavlja se da se referentna stopa na kojoj se temelje novčani tokovi instrumenta zaštite od rizika neće promijeniti zbog reforme IBOR-a.

Četvrtom olakšicom predviđeno je da komponentu rizika koja nije utvrđena ugovorom treba biti moguće zasebno utvrditi samo pri prvotnom određivanju instrumenta zaštite, a ne stalno.

Primjena olakšica obvezna je i one se primjenjuju tijekom neodređenog razdoblja u slučaju izostanka događaja opisanih u izmjenama.

U izmjenama se uvode i posebni zahtjevi u pogledu objavljivanja za odnose zaštite od rizika na koje se olakšice primjenjuju.

Izmjene se primjenjuju na godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma. Te izmjene nisu donesene prijevremeno u Instrumentu, a Banka je uspostavila radnu skupinu za IBOR koja obuhvaća više službi kako bi procijenila učinak i upravljala prelaskom.

Izmjene upućivanja na Koncepcijski okvir u MSFI-jima – primjenjuju se od 1. siječnja 2020.

U revidiranom Koncepcijskom okviru utvrđen je sveobuhvatan skup koncepata za financijsko izvještavanje, određivanje standarda, smjernice za osobe koje oblikuju dosljedne računovodstvene politike te pomoć drugima u njihovim nastojanjima da razumiju i tumače standarde.

Revidirani Koncepcijski okvir za financijsko izvještavanje nije standard i nijedan od koncepata nema prednost pred konceptima ili zahtjevima navedenima u standardima, već služi kao pomoć Odboru u izradi standarda, osobama zaduženima za oblikovanje dosljednih računovodstvenih politika ako ne postoji primjenjivi standard te svim stranama u razumijevanju i tumačenju standarda.

Koncepcijski okvir sadržava neke nove koncepte, u njemu su predviđene ažurirane definicije i kriteriji za priznavanje imovine i obveza te se pojašnjavaju neki važni koncepti. Koncepcijski okvir primjenjuje se na godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma.

Revidirani Koncepcijski okvir nije donesen prijevremeno u Instrumentu niti se očekuje da će on znatno utjecati na financijske izvještaje Instrumenta.

2.4Sažetak bitnih računovodstvenih politika

U izvještaju o financijskom stanju imovina i obveze prezentiraju se redom od najlikvidnijih do najnelikvidnijih i ne razlikuju se kratkotrajne/kratkoročne i dugotrajne/dugoročne stavke.

2.4.1 Preračunavanje stranih valuta

Instrument za prikazivanje financijskih izvještaja koristi euro (EUR), koji je i funkcionalna valuta. Osim ako je drugačije navedeno, financijski podaci iskazani u eurima zaokružuju se na najbližu tisućicu.

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na dan transakcije.

Novčana imovina i obveze iskazane u drugim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na datum izvještaja o financijskom stanju. Dobitak ili gubitak koji nastane zbog takvog preračunavanja evidentira se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Nenovčane stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan početnih transakcija. Nenovčane stavke koje se mjere po fer vrijednost u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan utvrđenja fer vrijednosti.

Tečajne razlike nastale podmirenjem transakcija po tečajevima različitima od onih na dan transakcije i nerealizirane tečajne razlike za nepodmirenu novčanu imovinu i obveze u stranoj valuti priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

2.4.2 Financijska imovina osim izvedenica

Neizvedeni financijski instrumenti početno se priznaju s datumom podmirenja.

Klasifikacija i mjerenje

Financijska imovina

Pri početnom se mjerenju financijska imovina klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, dok se financijska obveza klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Prema MSFI-ju 9, klasifikacija počinje time što se odredi smatra li se financijska imovina dužničkim ili vlasničkim instrumentom. U MSFI-ju 9 upućuje se na definicije iz MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje.

Dužnički instrumenti oni su instrumenti koji odgovaraju definiciji financijske obveze iz perspektive druge ugovorne strane, zajmovi i dužnički vrijednosni papiri, uključujući obveznice, mjenice ili potvrde koje su izdali strukturirani subjekti, vlada ili poduzeća.

Dužnički se instrument klasificira po amortiziranom trošku ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

-imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi naplate ugovorenih novčanih tokova i

-na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Dužnički se instrument klasificira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

-imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i naplatom ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine i

-na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Navedeni bi se zahtjevi trebali primjenjivati na svu financijsku imovinu, čak i ako ona sadržava ugrađene izvedenice.

Vlasnički instrumenti su instrumenti koji odgovaraju definiciji vlasničkog instrumenta iz perspektive izdavatelja, odnosno to su instrumenti koji ne sadržavaju ugovorne obveze plaćanja i koji su dokaz preostalog udjela u neto imovini izdavatelja. Vlasnički se instrumenti mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Pri početnom priznavanju vlasničkog ulaganja koje se ne drži radi trgovanja, Instrument može neopozivo odlučiti da će naknadne promjene prezentirati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ta se odluka donosi za svako pojedinačno ulaganje.

Sva ostala financijska imovina klasificira se kao mjerena po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Procjena poslovnog modela

EIB kao upravitelj Instrumenta procjenjuje cilj poslovnog modela u kojem se dužnički instrument drži na razini portfelja jer tako najbolje odražava način upravljanja subjektom i informacije se dostavljaju upravi. Te se informacije odnose na sljedeće:

-postavljene politike i ciljeve portfelja te provedbu tih politika u praksi. Osobito, ako je strategija uprave usmjerena na ostvarivanje prihoda od ugovorne kamatne stope, očuvanju određenog profila kamatne stope, usklađenju trajanja financijske imovine s trajanjem obveza koje se financiraju tom imovinom ili realizaciji novčanih tokova prodajom te imovine,

-kako se vrednuju rezultati portfelja i kako se o njima izvještava uprava Instrumenta,

-rizike koji utječu na rezultate poslovnog modela (i financijsku imovinu koja se drži u okviru tog poslovnog modela) te kako se tim rizicima upravlja i

-učestalost, opseg i vrijeme prodaje u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i njezina očekivanja od buduće prodaje.

Međutim, informacije o prodaji ne razmatraju se izolirano, nego u okviru ukupne procjene načina ostvarenja postavljenog cilja Instrumenta u smislu upravljanja financijskom imovinom i načina realizacije novčanih tokova.

Poslovni model za izdavanje izravnih zajmova u okviru financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje izmijenjen je na opisani način te objavljen u bilješkama 7. i 24.

Kriteriji samo plaćanja glavnice i kamata

Za potrebe te procjene, „glavnica” se definira kao fer vrijednost dužničkog instrumenta pri početnom priznavanju. „Kamata” se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca i kreditni rizik povezan s neotplaćenim iznosom glavnice tijekom određenog razdoblja te za druge osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi) te za maržu profita.

Kada se procjenjuje jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja glavnice i kamata, razmatraju se ugovorni uvjeti instrumenta. To podrazumijeva procjenu sadržava li financijska imovina ugovorne uvjete koji bi mogli promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da se ne ispuni taj uvjet.

Prestanak priznavanja

Instrument financijsku imovinu prestaje priznavati kada ugovorna prava na novčane tokove iz te financijske imovine isteknu ili kada se prava na primitak ugovornih novčanih tokova prenesu transakcijom u okviru koje Instrument prenosi rizike i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom ili zadržava gotovo sve rizike i koristi od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom imovinom.

Pri prestanku priznavanja financijske imovine ili financijske obveze (bilješka 2.4.4.), razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze (ili knjigovodstvene vrijednosti raspoređene na dio imovine ili obveze koja se prestaje priznavati) i zbroja i. primljene ili plaćene naknade i ii. svakog kumulativnog dobitka ili gubitka koji je priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaje se u dobit ili gubitak, osim za kumulativne dobitke ili gubitke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za vlasnička ulaganja mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit koja su po otuđenju prenesena u pričuve, a ne u dobit ili gubitak.

Reklasifikacija

Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon što Instrument promijeni svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom.

Izmjena

Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku smatra se izmijenjenom ako se njezini ugovorni novčani tokovi dogovore novim pregovorima ili se izmijene na neki drugi način. Ponovno pregovaranje ili izmjene mogu, ali ne moraju, dovesti do prestanka priznavanja starog i početka priznavanja novog financijskog instrumenta.

Znatna ugovorna izmjena novčanih tokova financijske imovine mjerene po amortiziranom trošku koja dovodi do prestanka priznavanja financijske imovine istodobno dovodi do priznavanja nove financijske imovine po njezinoj fer vrijednosti te bilježenja dobiti ili gubitka na temelju izmjene u konsolidiranom računu dobiti ili gubitka pod „Rezultat financijskih operacija”.

Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost je cijena koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja na glavnom tržištu, ili ako to nije moguće, na najpovoljnijem tržištu kojem Instrument ima pristup na taj datum.

Kada je to primjenjivo, EIB u ime Instrumenta mjeri fer vrijednost instrumenta primjenom kotirane cijene na aktivnom tržištu za taj instrument. Tržište se smatra aktivnim ako se transakcije s imovinom ili obvezama obavljaju dovoljno često i u dovoljnom obujmu da bi bilo moguće osigurati stalne informacije o cijenama.

Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom stanju utvrđuju se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Odabrana tehnika vrednovanja sadržava sve čimbenike koje bi tržišni sudionici uzeli u obzir pri određivanju cijene transakcije.

Te tehnike vrednovanja mogu uključivati neto sadašnju vrijednost i modele diskontiranih novčanih tokova, usporedbu sa sličnim instrumentima za koje postoje cijene na tržištu, model Black-Scholes i model polinomnog određivanja cijena opcija te druge tehnike vrednovanja. Pretpostavke i podaci koji se upotrebljavaju u tehnikama vrednovanja uključuju nerizične i referentne kamatne stope, kreditne marže koje se upotrebljavaju pri procjeni diskontnih stopa, cijene obveznica i vlasničkih instrumenata, devizne tečajeve, kapitala i cijene kapitala te očekivane volatilnosti cijena i korelacija.

Cilj je tehnika vrednovanja postići mjerenje fer vrijednosti koje odražava cijenu koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja.

Instrument primjenjuje općepriznate modele procjene za utvrđivanje fer vrijednosti uobičajenih i nešto jednostavnijih financijskih instrumenata poput kamatne stope i valutne razmjene u kojima se koriste samo tržišni podaci dostupni na tržištu i zahtijevaju ograničenu prosudbu i procjenu uprave. Cijene i modeli ulaznih podataka obično su dostupni na tržištu izlistanih dužničkih vrijednosnih papira i vlasničkih instrumenata, izvedenica kojima se trguje na burzi i jednostavnih OTC izvedenica kao što su ugovori o zamjeni kamatne stope. Dostupnost tržišnih cijena i modela ulaznih podataka prisutnih na tržištu smanjuje potrebu za prosudbom i procjenom uprave kao i nesigurnost pri određivanju fer vrijednosti. Dostupnost tržišnih cijena i ulaznih podataka varira ovisno o proizvodima i tržištima i mijenja se uslijed posebnih događaja i općih uvjeta koji vladaju na financijskim tržištima.

Instrument za složenije instrumente primjenjuje vlastite modele koji su razvijeni iz priznatih modela vrednovanja. Neki ili svi bitni ulazni podaci za te modele ne moraju biti dostupni na tržištu i izvode se iz tržišnih cijena ili stopa ili se procjenjuju na temelju pretpostavki. Primjeri instrumenata za koje bitni ulazni podaci nisu dostupni na tržištu obuhvaćaju određena zajmove i jamstva za koje ne postoji aktivno tržište. Modeli vrednovanja za koje su potrebni bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu zahtijevaju viši stupanj prosudbe i procjene uprave pri utvrđivanju fer vrijednosti. Prosudba i procjena uprave obično su potrebni za odabir odgovarajuće metode vrednovanja, utvrđivanje očekivanih budućih novčanih tokova od financijskog instrumenta čija se vrijednost određuje, utvrđivanje vjerojatnosti neispunjavanja obveza i prijevremene uplate druge ugovorne strane te odabir odgovarajućih diskontnih stopa.

Instrument mjeri fer vrijednosti primjenom sljedeće hijerarhije fer vrijednosti, koja odražava važnost ulaznih podataka koji se upotrebljavaju pri mjerenju:

-Razina 1.: ulazni podaci u obliku nekorigiranih kotiranih cijena na aktivnim tržištima za identične instrumente kojima Instrument ima pristup.

-Razina 2.: ulazni podaci, osim kotiranih cijena uključenih u razinu 1., koji su dostupni na tržištu bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena). Ova kategorija obuhvaća instrumente koji se vrednuju primjenom kotiranih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za slične instrumente, kotiranih cijena za identične ili slične instrumente na tržištima koja se smatraju manje aktivnima ili drugih tehnika vrednovanja za koje su svi bitni ulazni podaci izravno ili neizravno dostupni iz tržišnih podataka.

-Razina 3.: ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu. Ova kategorija obuhvaća sve instrumente za koje tehnike vrednovanja uključuje ulazne podatke koji se ne temelje na podacima koji su dostupni na tržištu, a podaci nisu dostupni na tržištu značajno utječu na vrednovanje instrumenta. Ova kategorija uključuje instrumente koji se vrednuju na temelju kotiranih cijena za slične instrumente za koje su radi razlike među instrumentima potrebna znatna usklađenja ili pretpostavke koji nisu dostupni na tržištu.

Instrument priznaje prijenose između razina hijerarhije fer vrijednosti od kraja izvještajnog razdoblja tijekom kojeg je došlo do promjene.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Model umanjenja vrijednosti usmjeren na budućnost koji se naziva modelom „očekivanih kreditnih gubitaka” u okviru MSFI-ja 9 primjenjuje se na financijsku imovinu mjerenu po amortiziranom trošku, ugovore o financijskom jamstvu te na izvanbilančne obveze. Zato je za određivanje osnovne varijable (vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza, status neispunjavanja obveza zbog gubitaka, izloženost statusu neispunjavanja obveza) potrebna prosudba na temelju koje bi se moglo procijeniti kako će ekonomski i drugi čimbenici utjecati na očekivane kreditne gubitke, što se određuje na osnovi vjerojatnosti.

U skladu s MSFI-jem 9 rezervacije za gubitke mjere se na jednoj od sljedećih osnova:

-očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci: to su očekivani kreditni gubici u dvanaestomjesečnom razdoblju koji proizlaze iz mogućih neispunjavanja obveza u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja i

-očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta: to su očekivani kreditni gubici koji su posljedica svih mogućih neispunjenja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta.

U standardu MSFI 9 utvrđen je model s tri faze za umanjenje vrijednosti na temelju promjena kreditne kvalitete od početnog priznavanja. Financijski instrumenti klasificiraju se u fazu 1, osim instrumenata za koje se utvrdi znatno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja. To obuhvaća kvantitativne i kvalitativne informacije i analize utemeljene na prošlom iskustvu Instrumenta i stručnim informacijama Banke, uključujući informacije o budućim kretanjima.

Kupljena ili stvorena imovina umanjena za kreditne gubitke financijska je imovina koja se od trenutka početnog priznavanja klasificira kao faza 3. Za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kumulativne promjene očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta nakon početnog priznavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Instrumentova procjena faze temelji se na sekvencijalnom pristupu koji je u skladu sa smjernicama o kreditnom riziku i smjernicama i postupcima financijskog praćenja, u kojima su posebno obrađeni popis praćenja, unutarnji rejting i dospjele nepodmirene obveze.

U slučaju znatnog povećanja kreditnog rizika, financijski instrument premješta se u fazu 2, ali još se ne smatra da mu je vrijednost umanjena za kreditne gubitke. Ako mu se vrijednost umanji za kreditne gubitke, financijski se instrument premješta u fazu 3.

Da bi identificirao izloženosti iz faze 3 Instrument određuje postoji li objektivan dokaz o događaju koji bi mogao biti uzrok za neispunjavanje obveza. Smatra se da je financijska imovina u statusu neispunjavanja obveza ako je vjerojatno da zajmoprimac neće u cijelosti podmiriti svoje kreditne obveze prema Instrumentu ako instrument ne iskoristi svoje pravo na naplatu ili ako zajmoprimac zakasni više od 90 dana s podmirenjem bilo koje značajne kreditne obveze prema Instrumentu.

Stoga se smatra da je vrijednost financijske imovine umanjena kada se utvrdi da Instrument vjerojatno neće moći naplatiti sve dospjele iznose ili odgovarajuću vrijednost u skladu s izvornim ugovornim uvjetima. Pojedinačne kreditne izloženosti vrednuju se na temelju značajki zajmoprimca, njegova ukupnog financijskog stanja, resursa i urednosti plaćanja, vjerojatnosti potpore od nekog financijski odgovornog jamca te, ovisno o slučaju, ostvarive vrijednosti kolaterala.

Svi zahtjevi za umanjenje vrijednosti preispituju se i analiziraju barem svakih šest mjeseci. Sve naknadne promjene iznosa i vremena očekivanih novčanih tokova u usporedbi s prethodnim procjenama rezultiraju promjenom pričuve za kreditne gubitke i terete se ili odobravaju u računu dobiti i gubitka. Ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti poništava se samo ako se kreditna kvaliteta poboljša uz prihvatljivo jamstvo pravovremene naplate glavnice i kamata u skladu s izvornim ugovornim uvjetima ugovora o potraživanju. Vrijednost se otpisuje ako se potraživanje djelomično ili u cijelosti smatra nenaplativim ili oproštenim. Otpis se evidentira na prethodno utvrđeno smanjenje vrijednosti ili izravno u račun dobiti i gubitka i umanjuje iznos glavnice potraživanja. Naplata prethodno otpisanih iznosa, djelomična ili u cijelosti, evidentira se kao prihod u računu dobiti i gubitka.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka – Ulazni podaci, pretpostavke i tehnike

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta provodi se na imovini iz faze 2 i faze 3, a mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci na imovini iz faze 1.

Očekivani kreditni gubici izračunani su na temelju sljedećih varijabli:

-vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza,

-gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza,

-izloženost nastanku statusa neispunjavanja obveza.

Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza predstavlja mogućnost da druga ugovorna strana ne ispuni svoju financijsku obvezu, bilo u sljedećih 12 mjeseci ili tijekom preostalog trajanja obveze. Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza procjenjuje se na određeni datum, a izračunava se na temelju modela statističkog rejtinga te procjenjuje primjenom alata za dodjelu rejtinga prilagođenih različitim kategorijama drugih ugovornih strana i izloženosti.

Rejtinzi su najvažniji ulazni podatak za određivanje vremenske strukture vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za izloženosti. EIB prikuplja podatke o rezultatima i statusu neispunjavanja obveza u vezi s izloženosti Instrumenta kreditnom riziku. Prikupljeni podaci raščlanjuju se prema vrstama industrije i regija. Različite industrije i regije koje jednako reagiraju na kreditne cikluse analiziraju se zajedno.

EIB analizira prikupljene podatke primjenom statističkih modela i procjenjuje preostalo vrijeme trajanja statusa neispunjavanja obveza za izloženosti te njihovih očekivanih promjena s vremenom.

Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza predstavlja EIB-ov očekivani omjer gubitka izloženosti zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane i nepodmirenog iznosa obveze. gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza može se definirati i kao „1 – Stopa naplate”. Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza procjenjuje se uglavnom zemljopisno i po vrstama druge ugovorne strane, uz pet glavnih kategorija izloženosti: države, javne institucije, financijske institucije, trgovačka društva i financiranje projekata. Vrijednosti gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dodatno se usklađuju na temelju specifičnih značajki izloženosti proizvoda i ugovora.

Izloženost statusu neispunjavanja obveza označava očekivanu izloženost u slučaju neispunjavanja obveza te se temelji na trenutačnoj izloženosti drugoj ugovornoj strani i potencijalnim promjenama u trenutačnom dopuštenom iznosu na temelju ugovora, uključujući amortizaciju. Izloženost statusu neispunjavanja obveza neke financijske imovine odgovara njezinoj bruto knjigovodstvenoj vrijednosti. Za obveze kreditiranja i financijska jamstva izloženost statusu neispunjavanja obveza uključuje iskorišteni iznos te potencijalne buduće iznose koji se mogu iskoristiti na temelju ugovora.

EIB informacije o budućim događajima uključuje u svoju procjenu značajnosti rasta kreditnog rizika nekog instrumenta nakon njegova početnog priznavanja i u svoje mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka.

2.4.2.1 Novac i novčani ekvivalenti

Instrument novac i novčane ekvivalente definira kao tekuće račune, kratkoročne depozite ili komercijalne zapise s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim. Novac i novčani ekvivalenti knjiže se po amortiziranom trošku u izvještaju o financijskom stanju.

2.4.2.2Financijska imovina riznice

Financijska imovina riznice obuhvaća kotirane i nekotirane obveznice s namjerom da se drže do dospijeća i komercijalne zapise s izvornim dospijećem dužim od tri mjeseca koji se stoga klasificiraju po amortiziranom trošku.

Te se obveznice i komercijalni zapisi početno mjere po trošku nabave, što je fer vrijednost uvećana za sve transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne kamatne stope tijekom preostalog vijeka trajanja instrumenta.

2.4.2.3Zajmovi i predujmovi

Portfelj zajmova i predujmova može se sastojati od dužničkih instrumenata kao što su zajmovi i dužnički vrijednosni papiri, uključujući obveznice, mjenice ili potvrde koje su izdali strukturirani subjekti s namjerom da ih drže do dospijeća i naplate ugovorene novčane tokove.

Zajmovi i predujmovi uključuju:

-zajmove i predujmove koji se mjere po amortizacijskom trošku,

-zajmove i predujmove koji se obvezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Zajmovi koje je odobrio Instrument priznaju se u imovini Instrumenta kada se zajmoprimcima isplate novčana sredstva. Neisplaćeni dijelovi zajma evidentiraju se kao izvanbilančne stavke po nominalnoj vrijednosti. Zajmovi koji zadovoljavaju kriterije „samo plaćanja glavnice i kamata” početno se knjiže po trošku (neto isplaćeni iznosi), što je fer vrijednost novca isplaćenog za odobreni zajam, uključujući sve transakcijske troškove, i naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Dužnički vrijednosni papiri priznaju se u imovini Instrumenta kada se novac isplati izdavatelju te mogu imati oblik ugovorno vezanog dužničkog instrumenta ili dužničkog instrumenta koji se sastoji od jedne tranše. Neisplaćeni dijelovi dužničkih vrijednosnih papira evidentiraju se kao izvanbilančne stavke po nominalnoj vrijednosti. Dužnički vrijednosni papiri najprije se mjere po trošku, što je fer vrijednost uvećana za sve transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati, a zatim se mjere po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne kamatne stope tijekom preostalog vijeka trajanja instrumenta.

Politika umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova opisana je u bilješci 2.4.2.

Zajmovi i predujmovi koji ne ispunjavaju kriterij „samo plaćanja glavnice i kamata” obvezno se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Primijenjena tehnika mjerenja fer vrijednosti temelji se na tehnici diskontiranog novčanog toka.

2.4.2.4Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

U Instrumentu postoje dvije vrste vlasničkih ulaganja: i. izravna vlasnička ulaganja i ii. ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove. Naknadne promjene fer vrijednosti, uključujući dobitke i gubitke od preračunavanje stranih valuta, priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u dijelu ‚neto rezultati udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom’.

Ako se ne može odrediti na temelju informacija s aktivnih tržišta, fer vrijednost nekotiranih ulaganja određuje se primjenom priznatih tehnika vrednovanja (bilješka 4.2.1.).

Udjeli koje je Instrument stekao obično predstavljaju ulaganja u privatne fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala. U skladu s uobičajenom praksom, takva su ulaganja obično zajednička ulaganja većeg broja ulagača od kojih ni jedan ne može samostalno utjecati na svakodnevno poslovanje i ulagačku djelatnost takvog fonda. U skladu s time, bez obzira na moguće sudjelovanje u upravljačkom tijelu određenog fonda, ulagači u načelu ne stječu prava na temelju kojih bi mogli utjecati na svakodnevno poslovanje fonda. Osim toga, pojedinačni ulagači u fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala ne određuju poslovnu politiku fonda, primjerice politiku raspodjele dividendi ili drugih vrsta raspodjela. Te odluke u pravilu donosi uprava fonda na temelju dioničarskog ugovora kojim su uređena prava i obveze uprave i svih dioničara fonda. Dioničarskim se ugovorom pojedinačnim ulagačima obično zabranjuju značajne bilateralne transakcije s fondom, međusobna razmjena upravljačkog osoblja ili stjecanje povlaštenog pristupa bitnim tehničkim informacijama. Ulaganja Instrumenta u skladu su s uobičajenom praksom, što je jamstvo da Instrument ta ulaganja ne nadzire i da ni na koji način na njih značajno ne utječe u smislu MSFI-ja 10 i MRS-a 28, uključujući i ulaganja u kojima Instrument drži više od 20 % glasačkih prava.

2.4.3Financijska jamstva

Ugovor o financijskom jamstvu ugovor je koji zahtijeva od Instrumenta određena plaćanja radi nadoknade gubitaka imatelju koji su nastali jer određeni dužnik nije izvršio plaćanja po njihovu dospijeću u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta.

Prema postojećim pravilima, ta jamstva nisu u skladu s definicijom ugovora o osiguranju (MSFI 4 Ugovori o osiguranju).

Financijska jamstva obračunavaju se u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti kao izvedenice ili kao financijska jamstva, ovisno o njihovim svojstvima i karakteristikama, kako su definirani MSFI-jem 9.

Računovodstvena politika za izvedenice objavljena je u bilješci 2.4.5.

Financijska jamstva početno se priznaju u izvještaju o financijskom stanju pod „Rezervacije za izdana jamstva” po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati izdavanju financijskih jamstava. Pri početnom priznavanju obveza plaćanja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija i početnog očekivanog gubitka.

Nakon početnog priznavanja, financijska jamstva mjere se po većoj od sljedećih vrijednosti:

– iznosu rezervacije za gubitke određenom u skladu s MSFI-jem 9 i

– početno priznatom premijom umanjenom za priznati prihod u skladu s načelima MSFI-ja 15.

Svako povećanje ili smanjenje neto obveze (mjerene u skladu s MSFI-jem 9) koja se odnosi na financijska jamstva osim plaćanja aktiviranih jamstava priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Promjena rezervacija za jamstva”.

Primljena premija priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Prihodi od naknada i provizija” na temelju otplatnog plana u skladu s MSFI-jem 15 u razdoblju trajanja financijskog jamstva.

Osim toga, potpisani ugovor o jamstvu prezentira se kao nepredviđena obveza Instrumenta, a kada se jamstvo aktivira, prezentira se kao preuzeta obveza Instrumenta.

2.4.4 Financijske obveze osim izvedenica

Klasifikacija i mjerenje

Financijske obveze

Financijska obveza mjeri se po amortiziranom trošku, osim financijskih obveza koje odgovaraju definiciji obveza koje se drže radi trgovanja (npr. derivatne obveze).

Instrument prestaje priznavati financijsku imovinu kada se njegova ugovorna prava razriješe, ponište ili isteknu.

2.4.5Izvedeni financijski instrumenti

Izvedeni financijski instrumenti uključuju međuvalutne ugovore o zamjeni, međuvalutne ugovore o zamjeni kamatne stope, kratkoročne valutne ugovore o zamjeni i ugovore o zamjeni kamatne stope.

Izvedeni financijski instrumenti početno se priznaju obračunavanjem na datum trgovanja.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o zamjeni kako bi od rizika zaštitio određene operacije kreditiranja ili može sklopiti valutne terminske ugovore kako bi od rizika zaštitio svoje valutne pozicije u drugim valutama koje nisu euro kojima se aktivno trguje, kako bi poravnao sve gubitke ili dobitke nastale zbog promjena deviznog tečaja.

Sve izvedenice mjere se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i iskazuju kao izvedeni financijski instrumenti. Fer vrijednost utvrđuje se prvenstveno primjenom modela diskontiranih novčanih tokova, modela za određivanje cijena opcija i ponuda trećih osoba.

Izvedenice se knjiže po fer vrijednosti i iskazuju kao imovina kada je njihova fer vrijednost pozitivna ili kao obveza kada je njihova fer vrijednost negativna. Promjene fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata iskazuju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata”.

U skladu s MSFI-jem 9 zahtjevi o odvajanju ugrađenih izvedenih instrumenata ukinuti su za financijsku imovinu i financijske obveze te se stoga s hibridnim ugovorom za potrebe klasifikacije financijske imovine ili financijskih obveza postupa kao s cjelinom.

2.4.6 Doprinosi

Doprinosi država članica priznaju se kao potraživanja u izvještaju o financijskom stanju na datum odluke Vijeća kojom se utvrđuju financijski doprinosi koje države članice trebaju uplatiti Instrumentu.

Doprinosi država članica ispunjavaju sljedeće uvjete i stoga se klasificiraju u vlasničke instrumente:

-prema definiciji iz sporazuma o doprinosima, oni državama članicama daju pravo odlučivanja o načinu korištenja neto imovine Instrumenta u slučaju njegove likvidacije,

-pripadaju kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata,

-svi financijski instrumenti u istoj kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata imaju jednaka obilježja,

-instrument nema obilježja zbog kojih bi se morao klasificirati kao obveza i

-ukupni očekivani novčani tokovi koji se mogu pripisati instrumentu tijekom njegova vijeka trajanja uglavnom se temelje na dobitku ili gubitku, promjeni priznate neto imovine ili promjeni fer vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine Instrumenta tijekom vijeka trajanja instrumenta.

Doprinosi se u financijskim izvještajima klasificiraju i mjere po amortiziranom trošku.

2.4.7 Kamate i slični prihodi

Kamate na zajmove koje Instrument odobrava knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma. Nakon što se zbog umanjenja vrijednosti umanji uknjižena vrijednost zajma, prihod od kamata i dalje se iskazuje primjenom izvorne efektivne kamatne stope koja se primjenjuje na novu knjigovodstvenu vrijednost.

Kamate na kupljene ili odobrene zajmove umanjene za kreditne gubitke knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma.

Naknade za preuzete obveze odgađaju se i iskazuju u prihodima primjenom metode efektivne kamate u razdoblju od isplate do otplate predmetnog zajma i prezentiraju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke kamata i sličnih prihoda.

2.4.8Subvencije za kamate i tehnička pomoć

U okviru svojeg poslovanja Instrument u ime država članica upravlja subvencijama za kamate i tehničkom pomoći.

Dio doprinosa država članica namijenjen za isplate subvencija za kamate i tehničke pomoći ne iskazuje se u sredstvima subjekata koji doprinose Instrumentu nego se klasificira u obveze prema trećim osobama. Instrument obavlja isplate krajnjim korisnicima, a zatim umanjuje iznose obveza prema trećim osobama.

Doprinosi namijenjeni za subvencije za kamate i tehničku pomoć koji se ne dodijele u punom iznosu reklasificiraju se kao doprinos u korist Instrumenta.

2.4.9Kamatni prihodi od novca i novčanih ekvivalenata

Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente priznaje se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Instrumenta prema načelu nastanka poslovnog događaja.

2.4.10Naknade, provizije i dividende

Naknade za usluge pružene u određenom razdoblju priznaju se kao prihod nakon pružanja tih usluga, dok se naknade za izvršenje neke bitne radnje priznaju kao prihod po izvršenju te bitne radnje. Te se naknade prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke prihoda od naknada i provizija.

Dividende za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom priznaju se nakon primitka i prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke neto ostvarenih dobitaka od financijske imovine raspoložive za prodaju.

2.4.11Oporezivanje

Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije, priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, propisano je da su vlasništvo, prihodi i ostala imovina institucija Unije oslobođeni od svih izravnih poreza.

13 Upravljanje rizicima

2U ovoj bilješci sadržane su informacije o izloženosti Instrumenta kreditnom i financijskom riziku te o njegovu upravljanju i kontroli kreditnog i financijskog rizika, osobito primarnim rizicima upotrebe financijskih instrumenata. To su:

-kreditni rizik – rizik od gubitka zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane koji nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire;

-rizik likvidnosti – rizik da subjekt neće neprihvatljivih gubitaka moći financirati povećanja imovine niti podmiriti dospjele obveze;

-tržišni rizik – rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi, utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.1Organizacija upravljanja rizicima

5EIB stalno prilagođava okvir Instrumenta za upravljanje rizicima.

U EIB-ovoj upravi za upravljanje rizicima neovisno se utvrđuju, procjenjuju, prate i bilježe rizici kojima je Instrument izložen. Uprava za upravljanje rizicima neovisna je o operativnoj jedinici jer posluje u okviru kojim se štiti razdvajanje dužnosti. Na razini EIB-a, glavni direktor Glavne uprave za upravljanje rizicima o rizicima izvješćuje nadležnog potpredsjednika uprave za upravljanje rizicima. Potpredsjednik je nadležan za nadzor izvješća o rizicima Upravnom odboru i upravi EIB-a.

3.2Kreditni rizik

Kreditni rizik potencijalni je gubitak koji bi mogao nastati zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire.

3.2.1. Politika kreditnog rizika

EIB pri kreditnoj analizi drugih ugovornih strana zajma ocjenjuje kreditni rizik i očekivani gubitak kako bi ga kvantificirao i odredio mu cijenu. EIB je izradio metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga na temelju koje relevantnim drugim ugovornim stranama, zajmoprimcu ili davatelju jamstva, dodjeljuje unutarnje rejtinge. Metodologija se temelji na sustavu bodovanja koji je prilagođen svim glavnim kategorijama drugih ugovornih strana zajma (npr. poduzeća, banke, tijela javnog sektora itd.). Uzimajući u obzir i najbolje bankarske prakse i načela dogovorena u okviru Međunarodnog sporazuma o kapitalu iz Basela (Basel II.), sve druge ugovorne strane koje su bitne za kreditni profil određene transakcije klasificiraju se u kategorije internog rejtinga primjenom metodologije unutarnjeg rejtinga za određenu kategoriju drugih ugovornih strana. Svakoj drugoj ugovornoj strani dodjeljuje se unutarnji rejting koji odražava vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane nakon temeljite analize profila poslovanja i financijskog rizika druge ugovorne strane i rizičnosti njezine zemlje.

Za kreditnu procjenu financiranja određenog projekta i drugih strukturiranih operacija ograničenog opsega primjenjuju se instrumenti za procjenu kreditnog rizika relevantni za određeni sektor, koji se uglavnom odnose na dostupnost novčanih tokova i kapacitet za servisiranje duga. U te se instrumente ubrajaju analiza ugovornog okvira projekta, analiza druge ugovorne strane i simulacije novčanih tokova. Slično kao poduzećima i financijskim institucijama, svakom se projektu dodjeljuje unutarnji rejting rizika.

Svi unutarnji rejtinzi prate se tijekom trajanja zajma i povremeno ažuriraju.

Na sve nedržavne operacije (ili operacije za koje država ne jamči ili nisu asimilirane) primjenjuju se posebna ograničenja za razinu transakcije i veličinu druge ugovorne strane. Ograničenja za druge ugovorne strane utvrđuju se, ovisno o slučaju, na konsolidiranoj razini izloženosti grupe. Ta ograničenja obično odražavaju npr. opseg vlastitih sredstava drugih ugovornih strana.

EIB u cilju smanjenja kreditnog rizika, kad je to primjereno i u svakom pojedinačnom slučaju, primjenjuje sljedeća kreditna poboljšanja:

-vrijednosni papiri koji se odnose na drugu ugovornu stranu ili projekt (npr. založeni udjeli), založena imovina, prijenos prava, založeni računi) i/ili

-jamstva, koja obično daje sponzor financiranog projekta (npr. jamstvo za dovršetak poslova, jamstvo na prvi zahtjev) ili bankovna jamstva.

Instrument za smanjenja kreditnog rizika ne koristi kreditne izvedenice.

3.2.2Maksimalna izloženost kreditnom riziku bez obzira na kolaterale ili druge vrste kreditnog poboljšanja

2U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za dijelove izvještaja o financijskom stanju, uključujući izvedenice. Maksimalna izloženost iskazana je u bruto iznosima prije učinka smanjenja rizika upotrebom kolaterala.

Maksimalna izloženost (u tisućama EUR)	31.12.2019.	31.12.2018.
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti	837 777	573 708
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	86 330	100 000
Financijska imovina riznice	330 587	335 140
Izvedeni financijski instrumenti	14 184	9 873
Zajmovi i predujmovi	1 518 675	1 540 991
Ostala imovina	–	171
Ukupno	2 787 553	2 559 883

Rezervacije za obveze za zajmove	–37 269	–23 822

IZVANBILANČNE STAVKE

IZVANBILANČNE STAVKE
Nepredviđene obveze
– Izdana jamstva	200 013	2 800
Preuzete obveze
– Neisplaćeni zajmovi	1 357 320	1 283 932
– Neizdana jamstva	1 359 818	1 553 668
Ukupne izvanbilančne stavke	2 917 151	2 840 400

Ukupna kreditna izloženost	5 667 435	5 376 461

3.2.3Kreditni rizik zajmova i potraživanja

3.2.3.1Mjerenje kreditnog rizika zajmova i predujmova

Za zajmove, predujmove i jamstva Instrumenta provodi se sveobuhvatna procjena rizika i očekivanog gubitka, koja se odražava u kreditnoj ocjeni. Smjernice o kreditnom riziku ne primjenjuju se na operacije u okviru programa za financiranje s učinkom (kako je opisano u bilješci 24.), osim posredničkih zajmova i na nji se primjenjuju drugačiji postupci. Kreditne ocjene utvrđuju se u skladu s općeprihvaćenim kriterijima na temelju kvalitete zajmoprimca, dospijeća zajma, jamstva i, ovisno o slučaju, davatelja jamstva.

Sustav kreditnog ocjenjivanja obuhvaća metodologije, postupke, baze podataka i informacijske sustave koji su potpora ocjenjivanju kreditnog rizika u operacijama kreditiranja i procjenama očekivanog gubitka. Sustav sadržava veliku količinu informacija na temelju kojih se određuje relativni rejting kreditnih rizika zajmova. Kreditne ocjene odražavaju sadašnju vrijednost procijenjene razine „očekivanog gubitka”, koji je rezultat vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveze glavnih dužnika, izloženosti riziku i ozbiljnosti gubitka u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kreditne ocjene koriste se u sljedeće svrhe:

-kao pomagalo pri izradi preciznije i kvantitativno utemeljenije procjene rizika kreditiranja,

-kao pomoć pri raspodjeli poslova praćenja,

-kao opis kvalitete portfelja zajma u bilo kojem trenutku,

-kao jedan od ulaznih podataka za odluke o cijeni rizika na temelju očekivanog gubitka.

Na kreditnu ocjenu utječu sljedeći čimbenici:

I)Kreditna sposobnost zajmoprimca: u Glavnoj upravi za upravljanje rizicima provodi se neovisna analiza zajmoprimaca i ocjenjuje njihova kreditna sposobnost na temelju unutarnjih metodologija i vanjskih podataka. U skladu s odabranim naprednim pristupom Basel II., Banka je izradila metodologiju unutarnjeg rejtinga kojom se zajmoprimcima i davateljima jamstava dodjeljuje unutarnji rejting. Temelji se na sustavu bodovanja određenih kategorija drugih ugovornih strana.

II)Korelacija s nastankom statusa neispunjavanja obveza: služi za kvantificiranje vjerojatnosti istovremenih financijskih poteškoća zajmoprimca i davatelja jamstva. Što je povezanost vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza zajmoprimca i davatelja jamstva veća, to je vrijednost jamstva manja i stoga je kreditna ocjena niža (slabija).

III)Vrijednost jamstvenih instrumenata i vrijednosnih papira: procjenjuje se na temelju kreditne sposobnosti izdavatelja i vrste instrumenta.

IV)Stopa povrata: pretpostavljeni iznos povrata nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza relevantne druge ugovorne strane; iskazuje se kao postotak relevantne izloženosti zajma.

V)Ugovorni okvir: kvalitetan ugovorni okvir povećava kvalitetu zajma i poboljšava njegov unutarnji rejting.

VI)Trajanje zajma odnosno novčanih tokova od zajma: ako su svi drugi uvjeti jednaki, dulje trajanje zajma znači veći rizik otežanog servisiranja zajma tijekom njegova trajanja.

Očekivani gubitak od zajma izračunava se kombiniranjem pet prethodno navedenih elemenata. Ovisno o razini tog gubitka, zajam se razvrstava u jednu od sljedećih kategorija kreditnih ocjena:

„A” – prvorazredni zajmovi kvalitete koji se dalje svrstavaju u tri potkategorije:

„A0” – zajmovi ili jamstva države članice s očekivanim gubitkom od 0 % (na temelju Bančina statusa povlaštenog klijenta i obvezne zaštite za koje se smatra da su jamstvo ukupnog povrata Bančine imovine u roku dospijeća).

„A+” – zajmovi odobreni subjektima koji nisu države članice (ili zajmovi za koje ti subjekti jamče) bez očekivanog pada kvalitete tijekom njihova trajanja.

„A–” – operacije kreditiranja upitnog očuvanja aktualnog statusa, ali uz nepovoljne promjene ograničena učinka.

„B” – zajmovi visoke kvalitete: klasa imovine u koju banka ima povjerenja, premda nije isključen neznatan pad kvalitete u budućnosti. Svrstavanje u kategoriju B+ i B– odražava relativnu vjerojatnost pada kvalitete.

„C” – kvalitetni zajmovi: to su, primjerice, neosigurani zajmovi solidnim bankama i poduzećima koji se isplaćuju jednokratno po isteku sedmogodišnjeg dospijeća ili u obrocima od datuma isplate zajma s jednakim rokom dospijeća.

„D” – ovaj je rejting razdjelnica je između zajmova „prihvatljive kvalitete” i zajmova s poteškoćama. Ta se razlika preciznije utvrđuje svrstavanjem u potkategorije D+ i D–. Zajmovi koji imaju rejting D– zahtijevaju pojačano praćenje.

„E ”– razina rizičnosti zajma viša je od općeprihvaćene. Ova kategorija obuhvaća i zajmove koji su u svojem vijeku trajanja bili izloženi ozbiljnim poteškoćama, za koje nije isključena mogućnost gubitka. Zato se zajmovi iz ove kategorije pomno i strogo prate. Potkategorije E+ i E– razlikuju se po intenzitetu posebnog postupka praćenja. Velika je vjerojatnost da se zajmovi rejtinga E– neće redovito i pravovremeno servisirati i da će dug na neki način trebati restrukturirati, što bi moglo uzrokovati gubitak zbog umanjenja vrijednosti.

„F ”– zajmovi neprihvatljive rizičnosti. Rejting F– dodjeljuje se isključivo zajmovima iz nezaključenih transakcija kod kojih su nakon potpisivanja zabilježene nepredviđene, iznimne i dramatično nepovoljne okolnosti. Svim operacijama u kojima Instrument bilježi gubitak glavnice dodjeljuje se rejting F i za njih se primjenjuje posebna rezervacija.

Općenito se zajmovi s internim rejtingom D– ili nižim uvrštavaju na popis za praćenje. Međutim ako je zajam izvorno odobren s profilom rizika D– ili slabijim, uvrstit će se na popis za praćenje samo ako zbog značajnog kreditnog događaja dođe do daljnjeg slabljenja kreditne ocjene zajma.

4U tablici u odjeljku 3.2.3.3. prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na temelju prethodno opisanih kategorija ocjena.

3.2.3.2Analiza izloženosti kreditnom riziku pri odobravanju zajmova

2U tablici u nastavku prikazana je maksimalna izloženost (neto knjigovodstvena vrijednost) kreditnom riziku za potpisane zajmove i predujmove (isplaćene i neisplaćene) prema kategoriji zajmoprimca uzimajući u obzir jamstva koja su osigurali davatelji jamstava:

Na dan 31.12.2019.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% ukupno isplaćenih zajmova
u tisućama EUR
Banke	111 806	–	803 861	915 667	60 %
Poduzeća	190 006	36 704	172 082	398 792	26 %
Javne institucije	26 908	–	1 686	28 594	2 %
Države	–	2 085	173 537	175 622	12 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	328 720	38 789	1 151 166	1 518 675	100 %
Neisplaćeni zajmovi	191 191	–	1 128 860	1 320 051
Ukupno isplaćeni i neisplaćeni zajmovi	519 911	38 789	2 280 026	2 838 726

Na dan 31.12.2018.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% ukupno isplaćenih zajmova
u tisućama EUR
Banke	88 263	–	856 484	944 747	61 %
Poduzeća	147 551	45 820	205 198	398 569	26 %
Javne institucije	29 182	–	–	29 182	2 %
Države	–	2 647	165 846	168 493	11 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	264 996	48 467	1 227 528	1 540 991	100 %
Neisplaćeni zajmovi	170 356	–	1 089 753	1 260 110
Ukupno isplaćeni i neisplaćeni zajmovi	435 352	48 467	2 317 281	2 801 101

Uprava EIB-a za upravljanje transakcijama i restrukturiranje prati zajmoprimce i davatelje jamstva, kao i financiranje projekata i ugovore. Kontinuirano se prate zajmovi Instrumenta, kreditna sposobnost zajmoprimaca i davatelja jamstva, i to najmanje jedanput godišnje, ali i češće prema potrebi te u slučaju kreditnih događaja. Uprava za upravljanje transakcijama i restrukturiranje posebno preispituje poštuju li se ugovorna prava i, u slučaju pada rejtinga i/ili neispunjenja ugovornih obveza, poduzima korektivne mjere. Mjere za smanjenje rizika primjenjuju se kad god je potrebno u skladu sa smjernicama za kreditni rizik. Pri obnavljaju bankovnih jamstava dobivenih za zajmove osigurava se pravovremena zamjena jamstava ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.3Analiza kreditne kvalitete po kategorijama zajmoprimaca

2U tablicama u nastavku prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na dan 31. prosinca 2019. i na dan 31. prosinca 2018. prema kreditnoj ocjeni zajmova na temelju izloženosti potpisanih zajmova (isplaćenih i neisplaćenih).

Na dan 31.12.2019.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi Rizik	Visok rizik	Bez ocjene*	Ukupno	% od Ukupno
u tisućama EUR
		A do B–	C	D+	D– i manje
Zajmoprimac	Banke	234 072	219 467	335 841	817 894	–	1 607 274	57 %
	Poduzeća	100 115	49 458	–	524 532	95 925	770 030	27 %
	Javne institucije	–	26 908	–	–	1 686	28 594	1 %
	Države	–	6 285	4 486	422 057	–	432 828	15 %
Ukupno		334 187	302 118	340 327	1 764 483	97 611	2 838 726	100 %
* Izdani zajmovi koji se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Na dan 31.12.2018.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi Rizik	Visok rizik	Bez ocjene	Ukupno	% od Ukupno
u tisućama EUR
		A do B–	C	D+	D– i manje
Zajmoprimac	Banke	232 467	238 619	349 756	698 562	–	1 519 404	54 %
	Poduzeća	103 845	7 564	744	693 100	50 000	855 253	31 %
	Javne institucije	–	–	29 182	2 994	–	32 176	1 %
	Države	–	4 786	7 681	381 801	–	394 268	14 %
Ukupno		336 312	250 969	387 363	1 776 457	50 000	2 801 101	100 %

3.2.3.4Koncentracije rizika zajmova i predujmova

3.2.3.4.1Geografska analiza

3Prema državi zajmoprimca portfelj zajmova Instrumenta može se raščlaniti na sljedeće geografske regije (u tisućama EUR):

Država zajmoprimca	31.12.2019.	31.12.2018.
Kenija	230 837	233 269
Nigerija	179 499	172 515
Egipat	101 316	74 431
Tanzanija	96 640	124 718
Mauricijus	96 014	133 132
Barbados	75 342	74 638
Kongo (Demokratska Republika)	66 754	62 708
Uganda	64 882	81 766
Etiopija	62 005	55 215
Mauritanija	49 139	50 727
Ruanda	48 839	28 704
Dominikanska Republika	45 393	54 326
Nova Kaledonija	43 980	21 124
Zambija	43 036	17 700
Senegal	42 750	18 330
Jamajka	33 436	72 165
Kamerun	32 238	14 784
Gana	31 635	39 246
Malavi	21 800	26 827
Gvineja	20 399	–
Angola	19 269	20 651
Togo	18 022	30 634
Kabo Verde	17 226	18 923
Regionalno - AKP	14 674	24 335
Mozambik	12 709	14 719
Francuska Polinezija	12 556	17 453
Kajmanski Otoci	12 203	13 213
Niger	5 399	9 655
Mali	4 234	4 767
Sejšeli	4 201	4 786
Haiti	3 345	4 748
Samoa	3 036	3 986
Burkina Faso	1 861	4 649
Vanuatu	1 527	1 848
Bocvana	1 004	7 278
Palau	768	1 107
Mikronezija	648	759
Benin	59	–
Liberija	–	1 153
Južna Afrika	–	2
Ukupno	1 518 675	1 540 991

3.2.3.4.2Raščlamba prema industrijskim sektorima

U sljedećoj tablici portfelj zajmova Instrumenta raščlanjen je prema industrijskom sektoru zajmoprimca. Zajmovi koji su prije isplate konačnom korisniku prvo isplaćeni financijskom posredniku prikazani su pod „Tercijarni sektor i ostalo” (u tisućama EUR):

Industrijski sektor zajmoprimca	31.12.2019.	31.12.2018.
Tercijarni sektor i ostalo	932 901	957 602
Električna energija, ugljen i ostalo	226 314	181 317
Urbani razvoj, obnova i promet	195 042	192 400
Kemikalije, plastika i farmaceutski proizvodi	51 865	20 436
Sirovine i rudarstvo	44 746	45 820
Zračne luke i sustavi upravljanja zračnim prometom	26 908	29 182
Telekomunikacije	21 546	26 095
Lanac opskrbe hranom	8 355	15 386
Oporaba otpada	6 812	7 564
Kapitalna dobra, potrošačka dobra	4 186	–
Obrada materijala, građevinarstvo	–	33 144
Ceste i autoceste	–	32 043
Socijalna infrastruktura, obrazovanje i zdravstvo	–	2
Ukupno	1 518 675	1 540 991

3.2.3.5Izloženosti kreditnom riziku za svaki unutarnji rejting rizika

Instrument koristi metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga u skladu s pristupom unutarnjeg rejtinga Basel III. Većini drugih ugovornih strana Instrumenta dodjeljuje se unutarnji rejting primjenom te metodologije. U sljedećoj tablici prikazana je raščlamba kreditnog portfelja Instrumenta po boljim unutarnjim rejtinzima zajmoprimca ili izdavatelja jamstva, ako je taj podatak dostupan. Ako unutarnji rejting nije dostupan, za potrebe analize koriste se vanjski rejtinzi.


		2019.
u tisućama EUR	Ekvivalent rejtinga agencije Moody’s	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumen-ta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	–	82 211	–	–	–	82 211
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	75 352	–	–	–	–	75 352
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	5 399	–	–	–	–	5 399
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	60 385	16 449	–	–	–	76 834
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	192 201	6 199	–	–	–	198 400
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	708 162	159 858	–	–	–	868 020
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	79 411	145 176	–	–	–	224 587
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	–	–	136 749	–	–	136 749
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		–	–	–	–	37 366	37 366
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		–17 191	–38 509	–114 307	–	–16 236	–186 243
Knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova		1 103 719	371 384	22 442	–	21 130	1 518 675

Obveze za zajmove
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	–	–	–	–	–	–
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	102 092	–	–	–	–	102 092
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	12 000	–	–	–	–	12 000
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	61 461	–	–	–	–	61 461
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	323 080	–	–	–	–	323 080
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	405 773	126 076	–	–	–	531 849
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	14 883	104 328	–	–	–	119 211
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	–	–	51 377	–	–	51 377
Unutarnji rejting nije dodijeljen*		79 669	–	–	–	–	79 669
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		–	–	–	–	76 581	76 581
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		–3 943	–33 326	–	–	–	–37 269
Knjigovodstvena vrijednost obveza za zajmove		995 015	197 078	51 377	–	76 581	1 320 051
* Agencijski sporazumi u kojima na datum izvještavanja nije bilo osnovnih drugih ugovornih strana.

U tablici su prikazane izloženosti za potpisane zajmove (isplaćene i neisplaćene) i rizikom ponderirane izloženosti na temelju unutarnje metodologije koju Instrument primjenjuje za upravljanje ograničenjima.

3.2.3.5Izloženost kreditnom riziku za svaki unutarnji rejting rizika (nastavak)

		2018.
u tisućama EUR	Ekvivalent rejtinga agencije Moody’s	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumen-ta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	Aaa	–	90 875	–	–	–	90 875
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	74 650	–	–	–	–	74 650
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	17 804	–	–	–	–	17 804
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	39 295	18 783	–	–	–	58 078
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	165 551	–	–	–	–	165 551
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	834 194	94 749	–	–	–	928 943
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	75 057	134 701	–	–	–	209 758
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	–	–	185 273	3 588	–	188 861
Zajmovi i predujmovi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka		–	–	–	–	1 806	1 806
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		–22 023	–27 342	–143 092	–1 794	–1 084	–195 335
Knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova		1 184 528	311 766	42 181	1 794	722	1 540 991


Obveze za zajmove
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	Aa1 – Aa3	102 092	–	–	–	–	102 092
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	A1 – A3	12 000	–	–	–	–	12 000
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	Baa1 – Baa3	12 463	–	–	–	–	12 463
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	Ba1 – Ba3	230 455	–	–	–	–	230 455
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	B1 – B3	567 573	22 467	–	–	–	590 040
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	niži od Caa1	100 055	96 074	–	–	–	196 129
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	niži od Caa1, ali u statusu neispunjavanja obveza	–	–	16 932	–	–	16 932
Unutarnji rejting nije dodijeljen*		123 821	–	–	–	–	123 821
Rezervacija za gubitke i usklađenje fer vrijednosti		–7 225	–16 597	–	–	–	–23 822
Knjigovodstvena vrijednost obveza za zajmove		1 141 234	101 944	16 932	–	–	1 260 110
* Agencijski sporazumi u kojima na datum izvještavanja nije bilo osnovnih drugih ugovornih strana. Instrument kontinuirano prati događaje koji utječu na zajmoprimce i izdavatelje jamstva, osobito banke. Konkretno, Instrument u svakom pojedinačnom slučaju provjerava svoja ugovorna prava u slučaju pada rejtinga i pokušava pronaći mjere za smanjenje rizika. Pomno prati i obnavljanje bankovnih jamstava dobivenih za zajmove kako bi se pobrinuo za njihovu pravovremene zamjenu ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.6Dospjela nepodmirena potraživanja za zajmove i umanjenje vrijednosti

Iznosi dospjelih nepodmirenih potraživanja utvrđuju se, prate i bilježe u skladu s postupcima definiranima u „Smjernicama i postupcima za praćenje financija”, koje se primjenjuju u bankama. Ti su postupci u skladu s najboljim bankarskim praksama i primjenjuju se za sve zajmove kojima upravlja EIB.

Postupak praćenja strukturiran je na način kojim se osigurava: i. da se potencijalna dospjela nepodmirena potraživanja propisno otkriju i prijave nadležnim službama s minimalnom odgodom; ii. da se kritični slučajevi odmah proslijede na odgovarajuću operativnu razinu i razinu odlučivanja; iii. da se osigura redovito izvještavanje uprave EIB-a i država članica o ukupnom iznosu dospjelih nepodmirenih potraživanja i mjerama za naplatu koje jesu ili će biti poduzete.

Dospjela nepodmirena potraživanja i umanjenja vrijednosti zajmova mogu se raščlaniti kako slijedi (u tisućama EUR):

	Zajmovi i predujmovi	Zajmovi i predujmovi
	31.12.2019.	31.12.2018.
Knjigovodstvena vrijednost	1 518 675	1 540 991

Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta
Bruto iznos	136 749	188 861
Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti	–114 307	–144 886
Umanjena knjigovodstvena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	22 442	43 975


Dospjeli, ali neumanjeni za kreditne gubitke

Dospjeli obuhvaćaju
0 – 30 dana	61	804
30 – 60 dana	924	–
60-90 dana	–	–
90-180 dana	135	–
više od 180 dana	26	1
Knjigovodstvena vrijednost dospjelih zajmova neumanjenih za kreditne gubitke	1 146	805

Knjigovodstvena vrijednost nedospjelih zajmova neumanjene vrijednosti	1 495 087	1 496 211

Ukupna knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova	1 518 675	1 540 991

3.2.3.7Ponovni pregovori o zajmovima i njihovo restrukturiranje

Instrument smatra da je zajam restrukturiran ako zbog negativnih promjena financijskog stanja zajmoprimca ponovno pregovara o izvornim uvjetima ugovora s tim zajmoprimcem, što izravno utječe na buduće novčane tokove financijskog instrumenta i može uzrokovati gubitak za Instrument. Međutim financijski utjecaj restrukturiranja općenito je ograničen na moguće gubitke od umanjenja vrijednosti zbog općenite financijske neutralnosti Instrumenta koja se odražava u ponovnim pregovorima o uvjetima određivanja cijene restrukturiranih operacija.

Pri uobičajenom poslovanju, kreditna bi ocjena predmetnih zajmova pala i zajam bi se našao na popisu za praćenje prije početka novih pregovora. Po završetku pregovora Instrument nastavlja pozorno pratiti te zajmove. Ako se na temelju uvjeta plaćanja dogovorenih u novim pregovorima ne uspije naplatiti izvorna knjigovodstvena vrijednost imovine, smatrat će se da je vrijednost imovine umanjena. Posljedični gubici od umanjenja vrijednosti izračunat će se na temelju predviđenih novčanih tokova, diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi. Redovito se provjerava treba li umanjiti vrijednost svih zajmova čija je kreditna ocjena pala na E–; umanjuje se vrijednost svih zajmova s kreditnom ocjenom F. Nakon dostatnog poboljšanja njegove kreditne ocjene, zajam se briše s popisa za praćenje u skladu s postupcima Instrumenta.

Mjere i postupci restrukturiranja koje tijekom izvještajnog razdoblja provede Bančina skupina za restrukturiranje obuhvaćaju produljenje roka dospijeća, odgodu plaćanja samo glavnice, odgodu plaćanja glavnice i kamata te kapitalizaciju dospjelih nepodmirenih iznosa. Osnovna se operacija zbog tih mjera restrukturiranja ne prestaje priznavati, osim ako se učinak ugovornih promjena na neto sadašnju vrijednost zajma na datum restrukturiranja smatra značajnim. Ako je njezina vrijednost umanjena za kreditne gubitke, takva ponovno priznata financijska imovina odgovara definiciji kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke.

Izloženosti subjekta promjenama ugovornih uvjeta koje ne utječu na buduće novčane tokove, kao što su aranžmani o kolateralu, drugi aranžmani o osiguranju ili odricanje od ugovornih prava na temelju uvjeta ugovora, ne smatraju se restrukturiranima niti se smatra da su ti događaji sami po sebi dovoljan razlog za umanjenje vrijednosti.

Operacije nad kojima se provode mjere restrukturiranja navedene su u tablici u nastavku:

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Broj operacija za restrukturiranje	28	33
Knjigovodstvene vrijednosti (uključujući kamate i iznose dospjelih nepodmirenih potraživanja)	245 534	280 720
Priznata rezervacija za očekivane kreditne gubitke	7 916	9 506
Priznato umanjenje	57 321	86 334
Prihodi od kamata za restrukturirane operacije	8 985	13 465
Otpisane izloženosti (nakon prekida/prodaje operacije)	280	–

			Mjere restrukturiranja
u tisućama EUR	31.12.2018.	Produljenje dospijeća	Odgoda otplate samo glavnice	Povreda bitnih financijskih klauzula	Ostalo	Ugovorni rok otplate i raskid*	31.12.2019.
Banke	27 592	0	97	33 524	507	–10 252	51 468
Poduzeća	253 128	134	0	0	0	–59 196	194 066
Ukupno	280 720	134	97	33 524	507	–69 448	245 534
* Smanjenja su uzrokovana otplatom glavnice tijekom godine za operacije koje su se na dan 31. prosinca 2019. već smatrale restrukturiranima te prekidom mjera restrukturiranja tijekom godine.

3.2.3Kreditni rizik za novac i novčane ekvivalente

1Dostupna sredstva ulažu se u skladu s planom Instrumenta za isplatu ugovorenih obveza. Od 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. ulaganja su bila u obliku bankovnih depozita, potvrda o depozitu i komercijalnih zapisa.

3Ovlašteni subjekti imaju rejting sličan kratkoročnom i dugoročnom rejtingu koji se zahtijeva za plasmane EIB-ove vlastite riznice. Ako dvije ili više agencija za procjenu kreditnog rejtinga dodijele različite rejtinge, u obzir se uzima najniži. Najviši odobreni limit za banke koje imaju odobrenje za rad zasad iznosi 50 000 000 eura (pedeset milijuna EUR). Iznimka od ovog pravila odobrena je društvu Societe Generale, u kojem Instrument ima svoje poslovne gotovinske račune. Kratkoročni kreditni limit odobren društvu Societe Generale na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. iznosio je 110 000 000 eura (sto deset milijuna EUR). Povećani limit odnosi se na zbroj iznosa gotovine na poslovnim gotovinskim računima i instrumenata koje je ta druga ugovorna strana izdala i koji se drže u portfelju riznice.

Sva ulaganja izvršena su kod subjekata koji imaju odobrenje za rad, s najduljim dospijećem od tri mjeseca od datuma valute. Sva prekoračenja limita kreditne izloženosti prijavljena su opunomoćenicima. Na dan 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2018. svi oročeni depoziti, komercijalni zapisi i novac u blagajni u posjedu Instrumenta imali su barem rejting P-2 (ekvivalent rejtinga agencije Moody’s) na dan podmirenja.

6U sljedećoj tablici prikazano je stanje novca i novčanih ekvivalenata uključujući unaprijed obračunate kamate (u tisućama EUR):

Najniži kratkoročni rejting	Najniži dugoročni rejting	31.12.2019.		31.12.2018.
(ocjena agencije Moody's)	(ocjena agencije Moody's)
P-1	Aaa	98 945	12 %	71 914	13 %
P-1	Aa2	67 799	8 %	–	0 %
P-1	Aa3	89 983	11 %	49 972	9 %
P-1	A1	213 914	26 %	199 938	34 %
P-1	A2	212 199	25 %	201 899	35 %
P-1	A3	104 944	12 %	–	0 %
P-2	A3	49 993	6 %	49 985	9 %
Ukupno		837 777	100 %	573 708	100 %

3.2.5Kreditni rizik izvedenica

3.2.5.1Politika kreditnog rizika za izvedenice

3Kreditni rizik izvedenica iskazuje se kao gubitak koji bi za određenu stranu nastao ako njezina druga ugovorna strana ne bi mogla ispuniti svoje ugovorne obveze. Kreditni rizik izvedenica ovisi o mnogim čimbenicima (kao što su kamatna stopa i devizni tečaj) i općenito odgovara tek malom dijelu njihove ugovorene vrijednosti.

5Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklapati ugovore o zamjeni kako bi određene operacije kreditiranja zaštitio od rizika ili valutne terminske ugovore kako zaštitio od rizika svoje devizne pozicije u valutama kojima se aktivno trguje koje nisu euro. Sve ugovore o zamjeni izvršava EIB s vanjskom drugom ugovornom stranom. Uvjeti ugovora o zamjeni utvrđuju se istim standardiziranim ugovorima o zamjeni i prilozima o instrumentima osiguranja koje potpisuju EIB i njegove vanjske druge ugovorne strane.

3.2.5.2Mjerenje kreditnog rizika izvedenica

8Na sve ugovore o zamjeni koje izvršava EIB a koji se odnose na Instrument primjenjuju se isti ugovorni okvir i metodologije kao i za izvedenice koje EIB ugovara za vlastite potrebe. Konkretno, EIB utvrđuje prihvatljivost drugih ugovornih strana u ugovorima o zamjeni na temelju jednakih uvjeta prihvatljivosti koje primjenjuje na svoje opće poslovanje s ugovorima o zamjeni.

10EIB za potrebe izvještavanja i praćenja limita mjeri izloženost kreditnom riziku u transakcijama koje uključuju ugovore o zamjeni i izvedenice primjenom pristupa neto tržišne izloženosti i potencijalne buduće izloženosti. Pristup neto tržišne izloženosti i pristup potencijalne buduće izloženosti primjenjuju se na sve izvedenice koje se odnose na Investicijski instrument.

·U sljedećoj tablici prikazana su dospijeća međuvalutnih ugovora o zamjeni kamatne stope s dodatnom raščlambom prema ugovorenoj i fer vrijednosti:

Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2019.	kraći od	1-5	5 -10	dulji od	Ukupno 2019.
u tisućama EUR	godinu dana	godina	godina	10 godina
Ugovorena vrijednost	–	–	–	–	–
Fer vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost)	–	–	–	–	–


Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2018.	kraći od	1-5	5 -10	dulji od	Ukupno 2018.
u tisućama EUR	godinu dana	godina	godina	10 godina
Ugovorena vrijednost	–	5 245	–	–	5 245
Fer vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost)	–	–325	–	–	–325

·Instrument sklapa kratkoročne ugovore o zamjeni valute kako bi se zaštitio od valutnog rizika pri isplati zajmova u valutama koje nisu euro. Ugovori o zamjeni valute imaju rok dospijeća najviše tri mjeseca i redovito se obnavljaju. Ugovorena vrijednost ugovora o zamjeni valute iznosila je 1 545 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2019. u odnosu na 1 460,6 milijuna EUR na dan
31. prosinca 2018. Fer vrijednost ugovora o zamjeni valute iznosila je 14,1 milijun EUR na dan 31. prosinca 2019. u odnosu na 1,1 milijun EUR na dan
31. prosinca 2018.

·Instrument sklapa ugovore o zamjeni kamatne stope da bi se zaštitio od kamatnog rizika za isplaćene zajmove. Na dan
31. prosinca 2019. postojala su dva važeća ugovora o zamjeni kamatne stope ugovorene vrijednosti 24,2 milijuna EUR (2018.: 28,5 milijuna EUR) i fer vrijednosti –0,1 milijun EUR (2018.: 0,7 milijuna EUR).

3.2.4Kreditni rizik financijske imovine riznice

U sljedećoj tablici prikazano je stanje portfelja riznice koji se u cijelosti sastoji od komercijalnih zapisa koje su izdala državna tijela niže razine vlasti, banke i nebankarski subjekti s preostalim rokom do dospijeća najviše tri mjeseca. Prihvatljivi izdavatelji su države članice EU-a i njihove agencije, banke i nebankarski subjekti. Najviši odobreni limit za svakog ovlaštenog izdavatelja iznosi 50 000 000 eura (pedeset milijuna EUR). Ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice mogla bi biti prihvatljiva u skladu s ulagačkim smjernicama i ovisno o likvidnosnim zahtjevima.

Najniži kratkoročni rejting	Najniži dugoročni rejting	31.12.2019.		31.12.2018.
(ocjena agencije Moody's)	(ocjena agencije Moody's)
P-1	Aa1	50 046	15 %	–	0 %
P-1	Aa2	19 997	6 %	80 041	24 %
P-1	Aa3	50 025	15 %	95 055	29 %
P-1	A1	55 050	17 %	15 005	4 %
P-1	A2	–	0 %	45 008	13 %
P-2	A2	–	0 %	50 015	15 %
P-2	A3	85 027	26 %	50 016	15 %
P-2	Baa1	30 433	9 %	–	0 %
P-2	Baa3	40 009	12 %	–	0 %
Ukupno		330 587	100 %	335 140	100 %

3.3Rizik likvidnosti

2Rizik likvidnosti odnosi se na sposobnost subjekta da financira povećanja imovine i podmiri dospjele obveze bez neprihvatljivih gubitaka. Može se podijeliti na rizik financiranja likvidnosti i rizik tržišne likvidnosti. Rizik financiranja likvidnosti rizik je da kreditna institucija neće moći uspješno zadovoljiti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima, a da ne utječe na svoje dnevne operacije ili na vlastiti financijski rezultat. Rizik tržišne likvidnosti rizik je da subjekt neće moći jednostavno prebiti ili eliminirati poziciju po tržišnoj cijeni bilo zbog nedovoljne dubine tržišta bilo zbog tržišnog poremećaja.

3.3.1 Upravljanje rizikom likvidnosti

4Instrument se prvenstveno financira godišnjim doprinosima država članica te priljevima iz vlastitih operacija. Instrument rizikom likvidnosti financiranja upravlja prije svega planiranjem svojih neto potreba likvidnosti i propisanih godišnjih doprinosa država članica.

6Pri izračunu godišnjih doprinosa država članica analizira se struktura isplata postojećeg i planiranog portfelja i prati tijekom cijele godine. Pri korekciji godišnjih zahtjeva za likvidnost u obzir se uzimaju posebni događaji kao što su prijevremena otplata, prodaj udjela ili nastanak statusa nepodmirenja obveza.

8Instrument u svrhu dodatnog smanjenja rizika održava pričuvu likvidnosti dovoljnu da u bilo kojem trenutku može pokriti predviđene novčane isplate, o čemu redovito izvješćuje kreditni odjel Europske investicijske banke. Sredstva se ulažu na tržištu novca i tržištima obveznica u obliku međubankovnih depozita i drugih kratkoročnih financijskih instrumenata vodeći računa o Instrumentovim obvezama novčanih isplata. Likvidnom imovinom Instrumenta upravlja Bančina riznica u cilju održanja odgovarajuće likvidnosti da bi se Instrument mogao ispunjavati svoje obveze.

10U skladu s načelom razdvajanja dužnosti između operativne jedinice i jedinice za potporu, za operacije namire koje se odnose na ulaganje te imovine odgovorna je EIB-ova služba za planiranje i namiru operacija. Osim toga, odobravanje drugih ugovornih strana i limita za ulaganja riznice te praćenje tih limita u djelokrugu su EIB-ove uprave za upravljanje rizicima.

3.3.2 Mjerenje rizika likvidnosti

13U tablicama u ovom odjeljku raščlanjene su financijske obveze Instrumenta prema dospijeću na temelju kriterija preostalog vremena između datuma bilance i datuma ugovorenog dospijeća (na temelju kriterija nediskontiranih novčanih tokova).

15U smislu neizvedenih financijskih obveza, obveze Instrumenta jesu neisplaćene tranše na temelju potpisanih ugovora o zajmu, neisplaćene tranše potpisanih upisa kapitala/ugovora o ulaganju, odobrena jamstva za zajmove te odobrene subvencije za kamate i tehnička pomoć.

17Zajmovi koje Investicijski instrument odobrava imaju rok za isplatu. Isplate se međutim izvršavaju u rokovima i iznosima koji odražavaju napredak osnovnih investicijskih projekata. Osim toga, zajmovi koje odobrava Investicijski instrument izvršavaju se u razmjerno nepostojanom poslovnom okruženju te je i njihov isplatni plan prilično nesiguran.

19Kapitalna ulaganja dospijevaju u trenutku kada upravitelji investicijskih fondova objave valjane pozive za upis kapitala u skladu s razvojem svojih investicijskih aktivnosti. Razdoblje povlačenja obično je tri godine, uz česta produljenja za jednu ili dvije godine. Neke obveze isplate obično ne prestaju nakon završetka razdoblja povlačenja sve do potpune likvidacije osnovnih ulaganja jer je likvidnost fonda povremeno nedovoljna za izvršenje obveza plaćanja naknada ili drugim rashoda.

21Specifične obveze isplate ne odnose se na jamstva, osim ako korisnik ne aktivira jamstvo. Iznos nepodmirenog jamstva smanjuje se prema planu otplate svakog zajma s jamstvom.

23Odljevi gotovine za odobrene subvencije za kamate u načelu nastaju u slučaju subvencioniranih zajmova koje EIB financira vlastitim sredstvima. Stoga iskazani odljevi označavaju samo obveze koje se odnose na te zajmove, a ne ukupni iznos odobrenih neisplaćenih subvencija za kamate. Kao i kada je riječ o zajmovima, njihov je isplatni plan nesiguran.

25„Bruto nominalni odljev” odobrene tehničke pomoći u tablici „Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza” odnosi se na ukupni iznos neisplaćene tranše potpisanih ugovora o tehničkoj pomoći. Vremenski raspored isplata prilično je nesiguran. Novčani odljevi razvrstani pod „tri mjeseca ili kraće” predstavljaju iznos neplaćenih računa primljenih prije datuma izvještavanja.

27Obveze za neizvedene financijske obveze za koje nije definiran ugovorni datum dospijeća razvrstavaju se pod „Nedefinirano dospijeće”. Obveze za koje na datum izvještavanja postoji evidentiran zahtjev za isplatu razvrstavaju se u odgovarajuće vremensko razdoblje.

29U smislu izvedenih financijskih obveza profil dospijeća predstavlja ugovorne nediskontirane bruto novčane tokove ugovora o zamjeni uključujući međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu zamjenu kamatnih stopa, kratkoročne ugovore o valutnoj razmjeni i ugovore o zamjeni kamatnih stopa.

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do 1 godine	1-5 godina	Dulje od 5 godina	Nedefinira-no dospijeće	Bruto nominalni odljev
u tisućama EUR na dan 31.12.2019.
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	33 038	–	–	–	1 324 282	1 357 320
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	369	–	–	–	405 551	405 920
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	–	–	–	–	1 559 831	1 559 831
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	–	–	–	–	350 678	350 678
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	3 898	–	–	–	21 166	25 064
Ukupno	37 305	–	–	–	3 661 508	3 698 813

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Od 3 mjeseca do 1 godine	1-5godina	Dulje od 5 godina	Nedefinira-no dospijeće	Bruto nominalni odljev
u tisućama EUR na dan 31.12.2018.
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	7 854	–	–	–	1 276 078	1 283 932
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	2 023	–	–	–	345 144	347 167
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	–	–	–	–	1 556 468	1 556 468
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	–	–	–	–	360 655	360 655
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	2 373	–	–	–	24 082	26 455
Ukupno	12 250	–	–	–	3 562 427	3 574 677

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Više od 3 mjeseca do 1 godine	Više od 1 do 5 godina	Više od 5 godina	Bruto nominalni priljev/odljev
u tisućama EUR na dan 31.12.2019.
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	–	–	–	–	–
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	–	–	–	–	–
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 545 000	–	–	–	1 545 000
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	–1 535 571	–	–	–	–1 535 571
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	310	820	2 045		3 175
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	–	–1 128	–2 138		–3 266
Ukupno	9 739	–308	–93	–	9 338

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza	3 mjeseca ili kraće	Više od 3 mjeseca do 1 godine	Više od 1 do 5 godina	Više od 5 godina	Bruto nominalni priljev/odljev
u tisućama EUR na dan 31.12.2018.
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	5	3 281	1 816	–	5 102
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	–	–4 081	–1 770	–	–5 851
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 460 608	–	–	–	1 460 608
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	–1 465 498	–	–	–	–1 465 498
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	397	1 171	3 473	204	5 245
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	–	–1 340	–3 030	–175	–4 545
Ukupno	–4 488	–969	489	29	–4 939

3.3.3 Dugoročna financijska imovina i obveze

5U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti neizvedene financijske imovine i financijskih obveza, za koje se očekuje da će biti plaćeni ili podmireni u roku duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.

Financijska imovina
Zajmovi i predujmovi	1 636 520	1 666 232
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	619 928	567 292
Ostala imovina	–	171
Ukupno	2 256 448	2 233 695

Financijske obveze
Rezervacije za dana jamstva	628	793
Obveze prema trećim osobama*	93 531	93 641
Rezervacije za obveze za zajmove	37 269	23 822
Ukupno	131 428	118 256

* Obveze prema trećim osobama uključuju neisplaćene subvencije za kamate i tehničku pomoć državama članicama za koje dospijeće uglavnom nije definirano.

3.4Tržišni rizik

5Tržišni rizik je rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.4.1 Kamatni rizik

Kamatni rizik nastaje zbog volatilnosti ekonomske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija koje donose kamate zbog nepovoljnih kretanja kamatnih stopa.

Na Instrument izravno ne utječe fluktuacija njegove ekonomske vrijednosti ili cjenovna neusklađenost različite imovine, obveza i instrumenata za zaštitu od rizika jer i. nema izravnih troškova posudbe ili kamatonosnih obveza i ii. Instrument prihvaća učinak promjena kamatnih stopa na prihode od svojih ulaganja.

Instrument mjeri osjetljivost svojeg portfelja zajmova i s njim povezanih ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini u odnosu na kamatne fluktuacije izračunom vrijednosti baznog boda.

Izračunom vrijednosti baznog boda mjeri se povećanje ili smanjenje neto sadašnje vrijednosti relevantnog portfelja na temelju povećanja kamatnih stopa za jedan bazni bod (0,01 %) pri određenim razredima ročnosti: „tržište novca – do godinu dana”, „vrlo kratko – 2 do 3 godine”, „kratko – 4 do 6 godina”, „srednje – 7 do 11 godina” „dugo – 12 do 20 godina” ili „vrlo dugo – dulje od 21 godine”.

Instrument za određivanje neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u eurima koristi EIB-ovu baznu krivulju financiranja u eurima (krivulja zamjene kamata u eurima prilagođena prema marži koju za financiranje plaća EIB). EIB-ova krivulja financiranja u američkim dolarima (USD) koristi se za izračun neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u američkim dolarima. Neto sadašnja vrijednost novčanih tokova zajmova u valutama za koje nije dostupna pouzdana i potpuna diskontna krivulja određuje se primjenom EIB-ove bazne krivulje financiranja u eurima kao zamjene.

Za izračun neto sadašnje vrijednosti ugovora za zaštitu od rizika na mikro razini Instrument koristi krivulju zamjene kamata u eurima za novčane tokove u eurima i krivulju financiranja u dolarima za novčane tokove u američkim dolarima.

Kako je prikazano u tablici u nastavku, neto sadašnja vrijednost portfelja zajmova, uključujući ugovore o zaštiti od rizika na mikrorazini, na dan 31. prosinca 2019. umanjila bi se za 533 tisuće EUR (na dan 31. prosinca 2018.: smanjenje za 483 tisuće EUR) kad bi sve relevantne krivulje kamatnih stopa istodobno porasle za jedan bazni bod.

Vrijednost baznog boda	Novac	Vrlo kratko	Kratko	Srednje	Dugo	Vrlo dugo	Ukupno
u tisućama EUR	Tržište
Na dan 31.12.2019.	godinu dana	2-3 godine	4-6 godina	7- 11 godina	12- 20 godina	21 godina
Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini	–42	–99	–172	–163	–57	–	–533

Vrijednost baznog boda	Novac	Vrlo kratko	Kratko	Srednje	Dugo	Vrlo dugo	Ukupno
u tisućama EUR	Tržište
Na dan 31.12.2018.	godinu dana	2-3 godine	4-6 godina	7- 11 godina	12 - 20 godina	21 godina
Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini	–38	–94	–168	–154	–29	–	–483

3.4.2Valutni rizik

5Valutni rizik za Investicijski instrument rizik je od gubitka dobiti ili ekonomske vrijednosti zbog nepovoljnih kretanja deviznih tečajeva.

S obzirom na referentnu računovodstvenu valutu (euro za Investicijski instrument), Instrument je izložen valutnom riziku kad god postoji valutna neusklađenost između njegove imovine i obveza u nereferentnoj računovodstvenoj valuti. Valutni rizik uključuje i posljedice neočekivanih i nepovoljnih promjena vrijednosti budućih novčanih tokova u nereferentnoj računovodstvenoj valuti, npr. plaćanja kamata i dividendi, zbog fluktuacije deviznog tečaja.

3.4.2.1Valutni rizik i imovina riznice

Imovina riznice Instrumenta izražena je u eurima ili u američkim dolarima.

Za zaštitu od valutnog rizika koriste se promptne ili terminske transakcije, ugovori o zamjeni valute ili ugovori o međuvalutnoj zamjeni. Kada to smatra potrebnim i primjerenim, EIB-ov Odjel riznice može, u skladu s politikom EIB-a, upotrijebiti sve druge instrumente kojima se osigurava zaštita od tržišnih rizika nastalih u okviru financijskih djelatnosti Investicijskog instrumenta.

3.4.2.2Valutni rizik i operacije koje Instrument financira ili za koje jamči

Doprinosi država članica Investicijskom instrumentu uplaćuju se u eurima. Operacije koje Instrument financira ili za koje jamči, kao i subvencije za kamate mogu biti u eurima, američkim dolarima ili nekoj drugoj dopuštenoj valuti.

Izloženost valutnom riziku (u odnosu na referentnu valutu – euro) nastaje kad god se transakcije u drugim valutama ne zaštite od rizika. U nastavku su navedene smjernice Investicijskog instrumenta za zaštitu od valutnog rizika.

3.4.2.2.1.Zaštita od rizika operacija u američkim dolarima

Operacije Instrumenta u američkim dolarima štite se od valutnog rizika na agregiranoj osnovi ugovorima o zamjeni valuta EUR/USD, koji se redovito obnavljaju i čiji se iznos redovito usklađuje. Ugovori o zamjeni imaju dvostruku svrhu. S jedne strane postiže se potrebna likvidnost za nove isplate (zajmove i vlasnički kapital), a s druge se strane osigurava zaštita od valutnog rizika na makro razini.

Na početku svakog razdoblja na temelju planiranih ili očekivanih priljeva/isplata procjenjuju se novčani priljevi i odljevi u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja. Zatim se obnavljaju ugovori o zamjeni valute koji dospijevaju, njihov se iznos usklađuje da bi se pokrile barem predviđene potrebe za likvidnošću u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja.

Jedanput mjesečno pozicija u američkim dolarima iznad relevantnog limita štiti se od valutnog rizika promptnim ili terminskim operacijama.

Neočekivani manjkovi likvidnosti u američkim dolarima u razdoblju obnavljanja ugovora pokrivaju se ad hoc ugovorima o zamjeni valute, dok se viškovi likvidnosti ulažu u imovinu riznice ili preračunavaju u eure ako se ostvare zbog povećanja valutne pozicije.

3.4.2.2.2.Zaštita od rizika operacija u valutama koje nisu euro ili američki dolar

Operacije Investicijskog instrumenta u valutama koje nisu euro ili američki dolar štite se od rizika međuvalutnim ugovorima o zamjeni jednakog financijskog profila kao i osnovni zajam ako postoji aktivno tržište ugovora o zamjeni.

Investicijski instrument provodi operacije u valutama za koje nema lako dostupnih instrumenata za zaštitu od rizika ili su dostupni po visokoj cijeni. To su operacije u lokalnim valutama koje se namiruju u eurima ili američkim dolarima. Okvir Investicijskog instrumenta za financijski rizik, koji je Odbor Investicijskog instrumenta odobrio 22. siječnja 2015. omogućuje zaštitu od izloženosti valutnom riziku u lokalnim valutama koje su prema sintetičkim pokazateljima u znatnoj pozitivnoj korelaciji s američkim dolarom preko izvedenica u američkim dolarima. Lokalne valute koje su od rizika zaštićene sintetički izvedenicama u američkim dolarima navedene su u odjeljku 3.4.2.2.3. pod stavkom „Lokalne valute (sintetička zaštita od rizika)”, dok su lokalne valute bez sintetičke zaštite od rizika u američkim dolarima navedene u istoj tablici pod stavkom „Lokalne valute (bez sintetičke zaštite od rizika)”.

3.4.2.2.3.Valutna pozicija (u tisućama EUR)

U tablicama u ovoj bilješki prikazana je valutna pozicija Instrumenta.

Valutna pozicija iskazana je u tablicama u nastavku u skladu s politikama zaštite od rizika Investicijskog instrumenta (kako je opisano u okviru Investicijskog instrumenta o financijskim rizicima). U skladu s politikama zaštite od rizika valutna pozicija temelji se na računovodstvenim iznosima i definirana je kao ravnoteža između odabrane imovine i obveza. Imovina i obveze definirane u valutnoj poziciji odabrane su u skladu s politikama zaštite od rizika kako bi se osiguralo da će se ostvareni dobici po primitku preračunati u izvještajnu valutu (EUR).

Promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom uključuje se u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika, kao i umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova. Izvedenice uključene u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika uzimaju se u obzir po njihovoj nominalnoj, a ne po fer vrijednosti radi njihova usklađenja sa zadržanom vrijednošću imovine, koja se uzima u obzir i po nominalnoj vrijednosti usklađenoj za umanjenje vrijednosti zajmova.

U tablicama u nastavku preostali dio imovine i obveza, koji uključuje uglavnom unaprijed obračunate kamate na zajmove, izvedenice i subvencije iskazan je pod „Valutna pozicija koja nije obuhvaćena politikama zaštite od rizika”.

Na dan 31. prosinca 2019.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama
USD	–103 746	–56 632	–160 378	637 693
Lokalne valute (sintetska zaštita)*
KES	29 472	464	29 936	–
TZS	48 092	354	48 446	–
DOP	25 383	602	25 985	–
UGX	37 132	574	37 706	–
RWF	30 766	47	30 813	–
Lokalne valute (bez sintetske zaštite)*
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP, JMD, NGN, ZAR	99 864	–530	99 334	–
Ukupno valute koje nisu EUR	166 963	–55 121	111 842	637 693
EUR	–	3 075 194	3 075 194	2 741 023
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	166 963	3 020 073	3 187 036	3 378 716
Vidjeti odjeljak 3.4.2.2.2. za objašnjenja o sintetskoj zaštiti.

Na dan 31. prosinca 2018.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama
USD	–157 177	–52 111	–209 288	600 271
Lokalne valute (sintetska zaštita)*
KES	35 806	252	36 058	–
TZS	71 195	814	72 009	–
DOP	35 311	821	36 132	–
UGX	45 731	769	46 500	–
RWF	24 176	17	24 193	–
Lokalne valute (bez sintetske zaštite)*
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP, JMD, NGN, ZAR	74 265	–432	73 833	–
Ukupno valute koje nisu EUR	129 307	–49 870	79 437	600 271
EUR	–	2 834 560	2 834 560	3 044 623
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	129 307	2 784 690	2 913 997	3 644 894
Vidjeti odjeljak 3.4.2.2.2. za objašnjenja o sintetskoj zaštiti.

3.4.2.3Analiza osjetljivosti na promjenu deviznih tečajeva

Na dan 31. prosinca 2019. deprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od 14 milijuna EUR (31. prosinca 2018.: 8,8 milijuna EUR). Aprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od 11,4 milijuna EUR (31. prosinca 2018.: 7,2 milijuna EUR).

3.4.2.4Stope konverzije

Za izradu bilance na dan 31. prosinca 2019. i na dan 31. prosinca 2018. primijenjene su sljedeće stope konverzije:

	31. prosinca 2019.	31. prosinca 2018.
Valute izvan EU-a
bocvanska pula (BWP)	11,8376	12,2038
dominikanski peso (DOP)	59,3644	57,4037
fidžijski dolar (FJD)	2,4045	2,4104
haićanski gourde (HTG)	100,99	86,92
jamajčanski dolar (JMD)	147,6966	144,081
kenijski šiling (KES)	113,63	116,24
mauritanska ouguiya (MRU)	42,2135	41,1660
mauricijska rupija (MUR)	40,63	39,05
mozambijski metikal (MZN)	68,64	70,14
nigerijska naira (NGN)	343,45	351,05
ruandski franak (RWF)	1051,12	1020,10
tanzanijski šiling (TZS)	2573,66	2624,33
ugandski šiling (UGX)	4108	4239
američki dolar (USD)	1,1234	1,145
CFA franak (XAF/XOF)	655,957	655,957
južnoafrički rand (ZAR)	15,7773	16,4594
zambijska kvača (ZMW)	15,7894	13,6077

3.4.3Rizik cijene vlasničkih instrumenata

Rizik cijene vlasničkih instrumenata rizik je smanjenja fer vrijednosti vlasničkih ulaganja zbog promjena razina cijena vlasničkih instrumenata i/ili vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja.

Investicijski instrument izložen je riziku cijene vlasničkih instrumenata zbog svojih izravnih vlasničkih ulaganja i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Vrijednost nekotiranih vlasničkih pozicija nije trenutačno dostupna za potrebe kontinuiranog praćenja i kontrole. Za takve pozicije najbolji dostupni pokazatelji uključuju cijene izračunane bilo kojom odgovarajućom tehnikom vrednovanja.

Učinak na sredstva subjekata koji doprinose Instrumentu (kao posljedica promjene fer vrijednosti portfelja vlasničkih instrumenata raspoloživih za prodaju) zbog promjene vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja i ulaganja poduzetničkog kapitala od +/–10 %, pri čemu su sve ostale varijable nepromijenjene,
iznosi 62 milijuna EUR odnosno –62 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2019. (56,7 milijuna EUR odnosno –56,7 milijuna EUR na dan
31. prosinca 2018.).

14 Fer vrijednosti financijskih instrumenata

4.1Računovodstvene klasifikacije i fer vrijednosti

2U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza uključujući njihove razine u hijerarhiji fer vrijednosti. Ne sadržavaju informacije o fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti ako je knjigovodstvena vrijednost prihvatljiva aproksimacija fer vrijednosti.

Na dan 31. prosinca 2019.

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

u tisućama EUR

Izvedeni financijski instru-menti

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prino-som

Novac, zajmovi i preduj-movi

Financijska imovina riznice

Ostale financij-ske obveze

Ukupno

Razina 1.:

Razina 2.:

Razina 3.:

Ukupno

Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednost

Izvedeni financijski instrumenti

14 184

–

14 184

–

14 184

–

14 184

Fond poduzetničkog kapitala

–

504 694

–

504 694

362

–

504 332

504 694

Izravna vlasnička ulaganja

–

115 234

–

115 234

15 255

–

99 979

115 234

Zajmovi i predujmovi

–

21 702

–

21 702

–

21 702

Ukupna financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

14 184

619 928

21 702

–

655 814

15 617

35 886

604 311

655 814

Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

Novac i novčani ekvivalenti

–

837 777

–

837 777

–

Zajmovi i predujmovi

–

1 496 973

–

1 496 973

–

1 699 057

–

1 699 057

Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

–

86 330

–

86 330

–

Financijska imovina riznice

–

330 587

–

330 587

144 097

186 083

–

330 180

Ostala imovina

–

Ukupna financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku

–

2 421 080

330 587

–

2 751 667

144 097

1 885 140

–

2 029 237

Ukupna financijska imovina

14 184

619 928

2 442 782

330 587

–

3 407 487

Financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Izvedeni financijski instrumenti

–191

–

–191

–

–191

–

–191

Ukupne financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

–191

–

–191

–

–191

–

–191

Financijska obveza koja se mjeri po amortiziranom trošku:

Rezervacije za dana jamstva

–

–628

Rezervacije za obveze za zajmove

–

–37 269

Obveze prema trećim osobama

–

–147 438

Ostale obveze

–

–2 353

Ukupne financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku

–

–187 688

Ukupne financijske obveze

–191

–

–187 688

–187 879

4Fer vrijednosti financijskih instrumenata (nastavak)

4.1Računovodstvene klasifikacije i fer vrijednosti (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2018.	Knjigovodstvena vrijednost						Fer vrijednost
u tisućama EUR	Izvedeni financij-ski instru-menti	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prino-som	Novac, zajmovi i potraživanja	Financijska imovina riznice	Ostale financij-ske obveze	Ukupno	Razina 1.:	Razina 2.:	Razina 3.:	Ukupno
Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednost
Izvedeni financijski instrumenti	9 873	–	–	–	–	9 873	–	9 873	–	9 873
Fondovi poduzetničkog kapitala	–	467 152	–	–	–	467 152	–	–	467 152	467 152
Izravna vlasnička ulaganja	–	100 140	–	–	–	100 140	16 675	–	83 465	100 140
Zajmovi i predujmovi	–	–	720	–	–	720	–	720	–	720
Ukupna financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	9 873	567 292	720	–	–	577 885	16 675	10 593	550 617	577 885
Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku
Novac i novčani ekvivalenti	–	–	573 708	–	–	573 708	–	–	–	–
Zajmovi i predujmovi	–	–	1 540 271	–	–	1 540 271	–	1 760 576	–	1 760 576
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	–	–	100 000	–	–	100 000	–	–	–	–
Financijska imovina riznice	–	–	–	335 140	–	335 140	191 475	145 061	–	336 536
Ostala imovina	–	–	171	–	–	171	–	–	–	–
Ukupna financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku	–	–	2 214 150	335 140	–	2 549 290	191 475	1 905 637	–	2 097 112
Ukupna financijska imovina	9 873	567 292	2 214 870	335 140	–	3 127 175

Financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	–8 493	–	–	–	–	–8 493	–	–8 493	–	–8 493
Ukupne financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	–8 493	–	–	–	–	–8 493	–	–8 493	–	–8 493
Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku:
Rezervacije za dana jamstva	–	–	–	–	–793	–793
Rezervacije za obveze za zajmove	–	–	–	–	–23 822	–23 822
Obveze prema trećim osobama	–	–	–	–	–143 813	–143 813
Ostale obveze	–	–	–	–	–2 493	–2 493
Ukupne financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku	–	–	–	–	–170 921	–170 921
Ukupne financijske obveze	–8 493	–	–	–	–170 921	–179 414

4.2Mjerenje fer vrijednosti

4.2.1Tehnike vrednovanja i bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu

U tablici u nastavku navedeni su podaci o tehnikama vrednovanja i bitnim ulaznim podacima koji nisu dostupni na tržištu a upotrebljavaju se za mjerenje financijskih instrumenata, kategorizirani kao razina 2. i razina 3. u hijerarhiji fer vrijednosti:

	Tehnike vrednovanja	Bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu	Utjecaj ulaznih podataka koji nisu dostupni na tržištu na mjerenje fer vrijednosti
Financijski instrumenti iskazani po fer vrijednosti

Izvedeni financijski instrumenti	Diskontirani novčani tok: budući novčani tokovi procjenjuju se na temelju terminskih deviznih tečajeva/kamatnih stopa (iz vidljivih terminskih deviznih tečajeva i krivulja prinosa na kraju izvještajnog razdoblja) i ugovornih terminskih/kamatnih stopa diskontiranih po stopama koje odražavaju kreditni rizik različitih drugih ugovornih strana.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.

Fond poduzetničkog kapitala	Metoda prilagođene neto vrijednosti imovine: Fer vrijednost se određuje primjenom postotka vlasništva Instrumenta u osnovnom subjektu na vrijednost neto imovine iz posljednjeg izvještaja usklađene za novčane tokove ili, ako je taj podatak dostupan, točne vrijednosti udjela na isti dan, i dostavlja se relevantnom upravitelju fonda. Kako bi se premostio interval između posljednje dostupne neto vrijednosti imovine i izvještavanja na kraju godine, provodi se postupak provjere naknadnog događaja te se prema potrebi usklađuje iskazana neto vrijednost imovine.	Usklađenje za vrijeme koje je proteklo između posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja i naknade za upravljanje, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine fonda poduzetničkog kapitala, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta.	Što je dulje razdoblje između datuma mjerenja fer vrijednosti i posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala, veće je i usklađenje za proteklo vrijeme.

Izravna vlasnička ulaganja	Usklađena vrijednost neto imovine.	Usklađenje za vrijeme proteklo od posljednjeg izvještajnog datuma subjekta u koji se ulaže i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine subjekta u koji se ulaže, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta, povećanje kapitala, prodaju/promjenu kontrole. Diskont za nedostatak utrživosti (likvidnosti) koji se određuje na temelju cijena prethodnih transakcija sa sličnim vlasničkim udjelima u istoj zemlji/regiji, kreće se u rasponu od 5 do 30 %.	Što je viši diskont za utrživost, to je fer vrijednost manja.

Zajmovi po fer vrijednosti (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)	Za zajmoprimce s trajnim poslovanjem: diskontirani novčani tok uz primjenu ugovornih/očekivanih budućih novčanih tokova diskontiranih po odgovarajućoj diskontnoj stopi prilagođenoj s obzirom na rizik u kojoj se odražava rizik svojstven zajmu (uključujući kreditni rizik zajmoprimca). Diskontna stopa uspoređuje se s bilo kojom relevantnom tržišnom referentnom stopom ili se ocjenjuje u odnosu na nju. Za zajmoprimce bez trajnog poslovanja: pristup neto imovine (pristup likvidacijske vrijednosti).	Komponente diskontne stope trebaju odražavati kreditni rizik zajmoprimca u odnosu na nerizične tržišne stope.	Što je diskontna stopa viša, to je fer vrijednost manja.

4.2.1. Tehnike vrednovanja i bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu (nastavak)

	Tehnike vrednovanja	Bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu	Utjecaj ulaznih podataka koji nisu dostupni na tržištu na mjerenje fer vrijednosti
Financijski instrumenti koji nisu iskazani po fer vrijednosti

Zajmovi i predujmovi	Diskontirani novčani tokovi: za model vrednovanja koji se primjenjuje koriste se ugovorni novčani tokovi uvjetovani urednim ispunjavanjem dužnikovih obveza i ne uzimaju se u obzir vrijednosti kolaterala niti mogućnost prijevremene otplate. Kako bi se dobila neto sadašnja vrijednost zajmova, u modelu se zadržavaju diskonti ugovornih novčanih tokova za svaki zajam primjenom prilagođene krivulje tržišnog diskonta. Zatim se neto sadašnja vrijednost pojedinačnog zajma usklađuje za relevantni očekivani gubitak. Zbrajanjem rezultata dobije se fer vrijednost zajmova i predujmova.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.

Financijska imovina riznice	Diskontirani novčani tokovi.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.

Primjenom MSFI-ja 13 vrijednosna usklađenja uključuju se u fer vrijednost izvedenica na dan 31. prosinca 2019. i
31. prosinca 2018., i to:

-vrijednosna usklađenja potraživanja koja odražavaju kreditni rizik druge ugovorne strane u transakcijama izvedenicama u iznosu od –32,8 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2019. i –37,4 tisuće EUR na dan 31. prosinca 2018.,

-vrijednosna usklađenja dugovanja koja odražavaju vlastiti kreditni rizik u transakcijama izvedenicama u iznosu od +28,7 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2019. i +15,1 tisuću EUR na dan 31. prosinca 2018.

4.2.2Prijenosi između razine 1. i razine 2.

Politika je Instrumenta da se prijenosi između razina priznaju od datuma nastanka događaja ili promjene okolnosti prijenosa.

Instrument 2019. i 2018. nije vršio prijenose s razine 1. na razinu 2. ni s razine 2. na razinu 1. hijerarhije fer vrijednosti.

4.2.3Fer vrijednosti razine 3.

Usklađenje fer vrijednosti razine 3.

U tablicama u nastavku prikazane su promjene instrumenata razine 3. za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. i godinu koja je završila 31. prosinca 2018.:

u tisućama EUR	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	550 617
Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:
– neto realizirani rezultat udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	1 708
– neto promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	17 666
Ukupno	19 374
Isplate	106 943
Otplate	–79 435
Tečajne razlike	6 812
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	604 311

u tisućama EUR	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	473 081
Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:
– neto realizirani rezultat udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	–10 622
– neto promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	–13 411
Ukupno	–24 033
Isplate	95 434
Otplate	–11 165
Tečajne razlike	17 300
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	550 617

Instrument 2019. i 2018. nije vršio prijenose s razine 3. ili na razinu 3. hijerarhije fer vrijednosti.

5 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Novac u blagajni	72 166	51 936
Oročeni depoziti	622 991	521 882
Komercijalni zapisi	142 823	–
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o novčanom toku	837 980	573 818
Unaprijed obračunate kamate	–203	–110
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o financijskom stanju	837 777	573 708

Glavne komponente izvedenih financijskih instrumenata koji su klasificirani kao namijenjeni trgovanju su sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2019.	Fer vrijednost		Ugovorena vrijednost
u tisućama EUR	Imovina	Obveze
Međuvalutni ugovori o zamjeni	–	–	–
Ugovori o zamjeni kamatne stope	99	–191	24 181
Ugovori o zamjeni valute	14 085	–	1 545 000
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	14 184	–191	1 569 181

Na dan 31. prosinca 2018.	Fer vrijednost		Ugovorena vrijednost
u tisućama EUR	Imovina	Obveze
Međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope	340	–665	5 245
Ugovori o zamjeni kamatne stope	654	–	28 470
Ugovori o zamjeni valute	8 879	–7 828	1 460 608
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	9 873	–8 493	1 494 323

7Zajmovi i predujmovi

7.1Zajmovi i predujmovi

U tablici u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja zajmova i predujmova primjenom modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9.

u tisućama EUR	Globalni zajmovi*	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanje-ni za kreditne gubitke	Ukupno
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 1. siječnja 2019.	1 051 317	593 324	60 717	3 588	1 708 946
Isplate	164 308	123 416	–	–	287 724
Otpis	–2	–278	–	–	–280
Otplate	–206 517	–113 100	–34 496	–	–354 113
Prodaja zajmova	–2 591	–	–	–	–2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)**	–	–10 062	–	–3 588	–13 650
Tečajne razlike	15 041	4 064	1 493	–	20 598
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2019.	1 021 556	597 364	27 714	–	1 646 634

Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2019.	–103 868	–49 609	–29 360	–1 794	–184 631
Neto promjene očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci	5 164	–86	–	–	5 078
Neto promjene neumanjenih očekivanih kreditnih gubitaka zajmova	–15 558	2 559	2 205	–	–10 794
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–4 397	–47	–	–	–4 444
Poništenje umanjene vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	21 811	5 592	–	–	27 403
Prodaja zajmova	2 591	–	–	–	2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)**	–	5 031	–	1 794	6 825
Otpis	2	278	–	–	280
Tečajne razlike	–1 911	–368	–559	–	–2 838
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 31. prosinca 2019.	–96 166	–36 650	–27 714	–	–160 530

Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2019.	925 390	560 714	–	–	1 486 104

Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 1. siječnja 2019.	1 800	–	–	–	1 800
Isplate	–	23 461	–	–	23 461
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)**	–	13 650	–	–	13 650
Otplate	–720	–245	–	–	–965
Otpis	–	–	–	–	–
Tečajne razlike	–	–8	–	–	–8
Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2019.	1 080	36 858	–	–	37 938

Usklađenje fer vrijednosti na dan 1. siječnja 2019.	–1 080	–	–	–	–1 080
Neto promjena fer vrijednosti	–	–8 331	–	–	–8 331
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)**	–	–6 825	–	–	–6 825
Usklađenje fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2019.	–1 080	–15 156	–	–	–16 236

Zajmovi i predujmovi kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2019.	–	21 702	–	–	21 702
Amortizirani trošak	–3 545	–4 950	10	–	–8 485
Kamate	10 451	8 903	–	–	19 354
Zajmovi i predujmovi na dan 31. prosinca 2019.	932 296	–586 369	10	–	1 518 675
* Uključujući ugovore o zastupanju.
** Za više detalja vidjeti bilješku 24.

u tisućama EUR	Globalni zajmovi*	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 1. siječnja 2018.	1 003 294	687 499	62 546	–	1 753 339
Isplate	203 352	52 274	–	3 588	259 214
Otpis	–	–	–	–	–
Otplate	–192 355	–157 952	–4 548	–	–354 855
Kapitalizirane kamate	–	–	–	–	–
Tečajne razlike	37 026	11 503	2 719	–	51 248
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2018.	1 051 317	593 324	60 717	3 588	1 708 946

Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2018.	–35 082	–57 911	–62 546	–	–155 539
Neto promjene očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci	–1 853	288	–	–	–1 565
Neto promjene neumanjenih očekivanih kreditnih gubitaka zajmova	4 696	870	–2 146	–	3 420
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–71 204	–	–	–1 794	–72 998
Poništenje umanjene vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	2 214	8 480	37 678	–	48 372
Otpis	–	–	–	–	–
Tečajne razlike	–2 639	–1 336	–2 346	–	–6 321
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2018.	–103 868	–49 609	–29 360	–1 794	–184 631

Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2018.	947 449	543 715	31 357	1 794	1 524 315

Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 1. siječnja 2018.	1 800	–	–	–	1 800
Isplate	–	–	–	–	–
Otplate	–	–	–	–	–
Otpis	–	–	–	–	–
Tečajne razlike	–	–	–	–	–
Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2018.	1 800	–	–	–	1 800

Usklađenje fer vrijednosti na dan 1. siječnja 2018.	–378	–	–	–	–378
Neto promjena fer vrijednosti	–702	–	–	–	–702
Usklađenje fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2018.	–1 080	–	–	–	–1 080

Zajmovi i predujmovi kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2018.	720	–	–	–	720

Amortizirani trošak	–3 550	–3 109	11	–	–6 648
Kamate	12 330	9 243	1 031	–	22 604
Zajmovi i predujmovi na dan 31. prosinca 2018.	956 949	549 849	32 399	1 794	1 540 991
* Uključujući ugovore o zastupanju.

7.2. Umanjenje vrijednosti zajmova i predujmova – rezervacije za gubitke, bez poništenih iznosa

	2019.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	22 023	27 342	133 472	1 794	184 631
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	3 952	–	–	–	3 952
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–4 005	25 150	–	–	21 145
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–46	–	–	–46
Prodaja zajmova	–	–	–2 591	–	–2 591
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)*	–	–10	–5 031	–1 794	–6 835
Financijska imovina koja se prestala priznavati	–129	–10 049	–	–	–10 178
Otpis	–	–	–280	–	–280
Tečajne razlike	247	371	2 221	–	2 839
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	17 191	38 509	104 830	–	160 530
* Za više detalja vidjeti bilješku 24.

	2018.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	19 738	29 975	105 826	–	155 539
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	2 285	–	–	–	2 285
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–2 633	–	–	–2 633
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	27 646	1 794	29 440
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	22 023	27 342	133 472	1 794	184 631

48 Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

U tablici u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja vlasničkih ulaganja:

u tisućama EUR	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2019.	421 593	93 214	514 807
Isplate	90 972	15 971	106 943
Otplata/prodaja	–56 387	–13 361	–69 748
Tečajne razlike	6 126	281	6 407
Troškovi na dan 31. prosinca 2019.	462 304	96 105	558 409

Neostvareni dobici ili gubici na dan 1. siječnja 2019.	45 559	6 926	52 485
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	–3 488	12 117*	8 629
Tečajne razlike	319	86	405
Neostvareni dobici ili gubici na dan 31. prosinca 2019.	42 390	19 129	61 519

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom na dan 31. prosinca 2019.	504 694	115 234	619 928
* Uključuje pogrešno prikazan iznos fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2018. od 5 853 000 EUR, koji je ispravljen 2019. Bez toga bi neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka za financijsku godinu 2019. iznosila 17 970 000 EUR.

u tisućama EUR	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2018.	356 086	70 310	426 396
Isplate	73 250	22 184	95 434
Otplata/prodaja	–21 681	–635	–22 316
Tečajne razlike	13 938	1 355	15 293
Troškovi na dan 31. prosinca 2018.	421 593	93 214	514 807

Neostvareni dobici ili gubici na dan 1. siječnja 2018.	64 018	7 125	71 143
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	–20 493	–172	–20 665
Tečajne razlike	2 034	–27	2 007
Neostvareni dobici ili gubici na dan 31. prosinca 2018.	45 559	6 926	52 485

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom na dan 31. prosinca 2018.	467 152	100 140	567 292

9 Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

u tisućama EUR
Stanje na dan 1. siječnja 2019.	335 140
Stjecanja	2 948 021
Dospijeća	–2 952 905
Promjena amortizacije premije/diskonta	–93
Promjena unaprijed obračunatih kamata	424
Stanje na dan 31. prosinca 2019.	330 587

u tisućama EUR
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	144 382
Stjecanja	2 219 062
Dospijeća	–2 026 659
Promjena amortizacije premije/diskonta	149
Promjena unaprijed obračunatih kamata	–1 794
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	335 140

Glavne komponente ostale imovine su sljedeće:

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Financijska jamstva	–	171
Ukupno ostala imovina	–	171

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Odgođene subvencije za kamate	32 085	32 658
Odgođene provizije za zajmove i predujmove	481	1 106
Ukupno odgođeni prihodi	32 566	33 764

	2019.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Izdana jamstva
Stanje na dan 1. siječnja	94	699	–	793
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	534	–	–	534
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	–	–
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	–	–
Jamstva koja su se prestala priznavati	–	–588	–	–588
Upis jamstava	–	–53	–	–53
Amortizacija predujmljenih naknada	–	–71	–	–71
Tečajne razlike	–	13	–	13
Stanje na dan 31. prosinca	628	–	–	628


	2018.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Izdana jamstva
Stanje na dan 1. siječnja	–	484	–	484
Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	94	–	–	94
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	391	–	391
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	–	–
Jamstva koja su se prestala priznavati	–	–	–	–
Upis jamstava	–	–	–	–
Amortizacija predujmljenih naknada	–	–128	–	–128
Tečajne razlike	–	–48	–	–48
Stanje na dan 31. prosinca	94	699	–	793

914 Rezervacije za obveze za zajmove, bez poništenih iznosa

U tablici u nastavku prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja rezervacije za gubitke za neisplaćene zajmove (obveze za zajmove) primjenom modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9:

	2019.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Obveze za zajmove
Stanje na dan 1. siječnja	7 225	16 597	–	23 822
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	1 669	9 983	–	11 652
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–836	15 138*	–	14 302
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	–	–
Neto mjerenje rezervacije za gubitke	696	773	–	1 469
Promjena poslovnog modela (financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje)**	–2 974	–1 387	–	–4 361
Financijska imovina koja se prestala priznavati	–1 960	–7 858	–	–9 818
Tečajne razlike	123	80	–	203
Stanje na dan 31. prosinca	3 943	33 326	–	37 269
* Metodologija za procjenu rezervacija za obveze za zajmove na dan 31. prosinca 2019. promijenjena je za obveze za zajmove u fazi 2, zbog čega Instrument u izračunu nije primijenio kreditne konverzijske faktore. Ta je promjena dovela do dodatnih očekivanih kreditnih gubitaka u iznosu od 7,7 milijuna EUR. ** Za više detalja vidjeti bilješku 24.

	2018.
u tisućama EUR	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Obveze za zajmove
Stanje na dan 1. siječnja	1 993	2 163	–	4 156
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	5 192	–	–	5 192
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	14 420	–	14 420
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	–	–	–	–
Tečajne razlike	40	14	–	54
Stanje na dan 31. prosinca	7 225	16 597	–	23 822

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Neto obveze prema EIB-u za opće administrativne rashode	50 009	47 799
Ostale obveze prema EIB-u	31	54
Obveze prema državama članicama za neisplaćene subvencije za kamate i tehničku pomoć	97 398	95 960
Ukupne obveze prema trećim osobama	147 438	143 813

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Otplate zajmova primljene unaprijed	1 961	2 124
Odgođeni prihod od subvencija za kamate	339	369
Upisana financijska jamstva	53	–
Ukupno ostale obveze	2 353	2 493

1617 Upisani doprinosi država članica (u tisućama EUR)

Države članice	Doprinos Instrumentu	Doprinos za subvencije za kamate i tehničku pomoć	Ukupno uplaćeni doprinos	Upisani neuplaćeni doprinosi*
Austrija	76 442	9 592	86 034	2 410
Belgija	112 757	14 105	126 862	3 530
Bugarska	1 274	336	1 610	140
Cipar	819	216	1 035	90
Češka	4 641	1 224	5 865	510
Danska	62 220	7 875	70 095	2 000
Estonija	455	120	575	50
Finska	43 821	5 655	49 476	1 470
Francuska	677 756	81 837	759 593	19 550
Njemačka	667 065	82 766	749 831	20 500
Grčka	39 090	5 324	44 414	1 470
Mađarska	5 005	1 320	6 325	550
Irska	21 034	3 075	24 109	910
Italija	374 974	48 883	423 857	12 860
Latvija	637	168	805	70
Litva	1 092	288	1 380	120
Luksemburg	8 422	1 065	9 487	270
Malta	273	72	345	30
Nizozemska	151 510	19 140	170 650	4 850
Poljska	11 830	3 120	14 950	1 300
Portugal	30 418	4 154	34 572	2 300
Rumunjska	3 367	888	4 255	370
Slovačka	1 911	504	2 415	210
Slovenija	1 638	432	2 070	180
Španjolska	191 564	27 231	218 795	7 850
Švedska	81 090	10 499	91 589	2 740
Ujedinjena Kraljevina	395 895	53 802	449 697	–
Ukupno na dan 31. prosinca 2019.	2 967 000	383 691	3 350 691	86 330
Ukupno na dan 31. prosinca 2018.	2 697 000	353 691	3 050 691	100 000

* Vijeće je 24. listopada 2019. utvrdilo iznos financijskih doprinosa koji svaka država članica treba uplatiti do 21. siječnja 2020. Na dan
31. prosinca 2019. nije bilo uplaćeno 86 330 EUR.

1818 Preuzete i nepredviđene obveze

u tisućama EUR	31.12.2019.	31.12.2018.
Preuzete obveze
Neisplaćeni zajmovi	1 357 320	1 283 931
Neisplaćena preuzeta obveza za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	405 920	347 167
Izdana jamstva	200 013	2 800
Subvencije za kamate i tehnička pomoć	455 671	457 328

Nepredviđene obveze
Potpisana neizdana jamstva	1 359 818	1 553 668

Ukupne preuzete i nepredviđene obveze	3 778 742	3 644 894

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Zajmovi i predujmovi	89 244	92 506
Subvencija za kamate	4 679	4 224
Ukupno kamate i slični prihodi	93 923	96 730

Glavne komponente kamata i sličnih prihoda su sljedeće:

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Izvedeni financijski instrumenti	–261	–563
Novac i novčani ekvivalenti	–722	–654
Financijska imovina riznice	–1 965	–1 322
Ukupno kamate i slični rashodi	–2 948	–2 539

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Naknade i provizije za zajmove i predujmove	4 399	107
Naknade i provizije za financijska jamstva	39	170
Ostalo	–	7
Ostali prihodi od naknada i provizija	4 438	284

Glavne komponente neto rashoda za naknade i provizije su sljedeće:

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Provizija plaćena trećim osobama za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	–721	–106
Ukupno rashodi za naknade i provizije	–721	–106

2221 Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom

Glavne komponente neto realiziranih dobitaka od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom su sljedeće:

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Neto realizirani rezultat udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	–133	3 166
Prihodi od dividendi	1 408	7 320
Promjena neto fer vrijednosti	8 629	–20 665
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	9 904	–10 179

2422 Opći administrativni rashodi

Opći administrativni rashodi stvarni su EIB-ovi troškovi za upravljanje Instrumentom umanjeni za prihode od standardnih naknada za procjenu koje EIB obračunava izravno komitentima Instrumenta.

Glavne su komponente općih administrativnih rashoda sljedeće:

u tisućama EUR	Od 1.1.2019. do 31.12.2019.	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.
Stvarni EIB-ovi troškovi	–52 982	–50 021
Prihodi od naknada za procjenu obračunatih izravno komitentima Instrumenta	2 973	2 222
Ukupno opći administrativni rashodi	–50 009	–47 799

23 Suradnja s nekonsolidiranim strukturiranim subjektima (u tisućama EUR)

Definicija strukturiranog subjekta

Strukturirani subjekt je subjekt koji je ustrojen na način da glasačka ili slična prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu. U MSFI-ju 12 navedeno je da strukturirani subjekt često ima neka ili sva sljedeća obilježja:

·ograničenja u poslovima,

·uzak i strogo definiran cilj, kao što je provedba porezno efikasnog najma, istraživanja i razvoja, stvaranje izvora kapitala ili financiranja subjekta ili prilika za ulaganje prijenosom rizika i nagrada povezanih s imovinom strukturiranog subjekta na ulagatelje,

·manjak kapitala da bi se strukturiranom subjektu omogućilo da svoje poslove financira bez podređene financijske potpore,

·financiranje u obliku većeg broja ugovoreno vezanih instrumenata za ulagatelje kojima se stvara koncentracija kreditnog rizika ili drugih rizika (tranše).

Nekonsolidirani strukturirani subjekti

Pojam „nekonsolidirani strukturirani subjekti” odnosi se na sve strukturirane subjekte nad kojima Instrument nema kontrolu i obuhvaća udjele u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima.

Definicija udjela u strukturiranim subjektima:

U MSFI-ju 12 „udjeli” su široko definirani kao sudjelovanje subjekta u drugom subjektu, bilo po ugovornoj ili izvanugovornoj osnovi, kojom je izvještajni subjekt izložen varijabilnosti prinosa zavisno o uspješnosti poslovanja toga drugoga subjekta. Primjeri su takvih udjela držanje vlasničkih udjela, kao i drugi oblici sudjelovanja kao što su davanje financijskih sredstava, potpore likvidnosti, kreditnih poboljšanja, obveza i jamstava tom drugom subjektu. U MSFI-ju 12 navedeno je da izvještajni subjekt ne mora nužno imati udjel u drugom subjektu isključivo po osnovi uobičajenog odnosa kupac-dobavljač.

U tablici u nastavku opisane su vrste strukturiranih subjekata koje Instrument ne konsolidira, ali u kojima drži udjele.

Vrsta strukturiranog subjekta

Priroda i svrha

Udjeli Instrumenta

Financiranje projekta – kreditiranje subjekata posebne namjene

Transakcije financiranja projekata (operacije financiranja projekata) transakcije su u kojima se Instrument za servisiranje svojeg duga oslanja na zajmoprimca čiji je isključivi ili glavni izvor prihoda neka imovina ili ograničena količina imovine koja se financira takvim dugom ili drugom već postojećom imovinom koja je ugovorno povezana s projektom. Operacije financiranja projekata obično se financiraju preko subjekata posebne namjene.

Neto isplaćeni iznosi

Kamatni prihodi

Operacije poduzetničkog kapitala

Instrument financira poduzetnički kapital i investicijska sredstva. Poduzetnički kapital i investicijska sredstva obuhvaćaju novčana sredstva ulagača koji žele ulagati u mala i srednja poduzeća s velikim potencijalom za rast i financiranje infrastrukturnih projekata; podrazumijeva se upravljanje tim sredstvima.

Ulaganja u jedinice/udjele koje izdaje subjekt vlasničkog kapitala.

Dividende primljene kao prihod od dividendi.

U tablici u nastavku prikazane su knjigovodstvene vrijednosti nekonsolidiranih strukturiranih subjekata u kojima je Instrument imao udjele na izvještajni datum te maksimalna izloženost Instrumenta gubitku u odnosu na te subjekte. Maksimalna izloženost gubitku uključuje knjigovodstvene vrijednosti i iznose za neisplaćene preuzete obveze.

Vrsta strukturiranog subjekta	Opis	Knjigovodstve-na vrijednost na dan 31.12.2019.	Knjigovodstve-na vrijednost na dan 31.12.2018.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2019.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2018.
Fondovi poduzetničkog kapitala	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	504 332	467 152	834 955	797 775
Ukupno		504 332	467 152	834 955	797 775

Zajmovi financijskim posrednicima – (npr. mikrofinancijskim institucijama, lokalnim bankama i kreditnim zadrugama) koje posluju u državama AKP-a u kojima EIB u skladu s postojećim smjernicama o kreditnom riziku ne može razmatrati financiranje, posebno ne u lokalnoj valuti, npr. radi visokih rizika zemlje, volatilnosti valute ili pomanjkanja mjerila za određivanje cijene. Glavni je cilj takvih zajmova financiranje projekata s visokim razvojnim učinkom, posebno radi potpore mikropoduzećima i malim poduzećima te poljoprivredi, koji obično ne ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima Instrumenta.

Instrumenti za lakšu podjelu rizika – koji imaju oblik jamstava za prvi gubitak („proizvodi za prvi gubitak”) i kojima će se olakšati operacije podjele rizika koje EIB provodi s lokalnim financijskim posrednicima (uglavnom komercijalnim bankama) u korist zapostavljenih MSP-ova i malih projekata koji ispunjavaju kriterije za financiranje sa socijalnim učinkom kada se utvrdi tržišni jaz u vezi s pristupom MSP-ova/malih projekata financiranju. Proizvodi za prvi gubitak bit će strukturirani kao posredna osobna jamstva u korist tranši s nadređenim jamstvom, koje financiraju EIB (u okviru Investicijskog instrumenta) i druge međunarodne financijske institucije/razvojne financijske institucije, čime se ostvaruje znatan učinak financijske poluge.

Izravno financiranje – dužničkim (npr. zajmovi) ili vlasničkim instrumentima u projektima s dobrim i iskusnim nositeljima i velikim razvojnim učincima, koji će pak ujedno značiti i veće očekivane gubitke i teškoće pri povratu ulaganja (rizik vlasničkog kapitala s većim očekivanim gubicima od uobičajenih). EIB za taj instrument primjenjuje stroge kriterije odabira i prihvatljivosti jer ti projekti bez obzira na svoj veliki razvojni učinak neće moći ispuniti prihvatljive kriterije za financiranje (odnosno mali očekivani povrat ulaganja ili prijeboj gubitaka s kamatnim stopama/prinosima vlasničkih instrumenata).

Financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje omogućuje i diversifikaciju na nove sektore, npr. zdravstvo i obrazovanje, poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom te razvoj novih i inovativnih instrumenata za podjelu rizika.

S financijskog i računovodstvenog aspekta inovativno financiranje dio je portfelja Instrumenta i o njemu se izvješćuje u objedinjenim godišnjim financijskim izvještajima Instrumenta.

26U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti te dodijeljeni ali neisplaćeni iznosi, po vrstama imovine:

Vrsta ulaganja u inovativno financiranje

Opis

Mjerenje

Bruto knjigovod-stvena vrijednost na dan 31.12.2019.

Rezervacija za gubitke/pri-lagođeni iznos fer vrijednosti na dan 31.12.2019.

Knjigovod-stvena vrijednost na dan 31.12.2019.

Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2019.

Prilagođeni iznos izvanbilan-čnih očekivanih kreditnih gubitaka na dan 31.12.2019.

Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

33 417

–3 175

30 242

66 840

–

Zajmovi financijskim posrednicima

Zajmovi i predujmovi

Amortizirani trošak

22 347

–354

21 993

42 400

–1 251

Instrumenti za lakšu podjelu rizika

Izdana jamstva

pristup veće vrijednosti*

–

47 331

–50

Izravni vlasnički udjeli

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

58 643

19 626

78 269

–

Izdavanje izravnih zajmova

Zajmovi i predujmovi

Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

37 136

–15 156

21 980

75 700

–

Ukupno

151 543

941

152 484

232 285

–1 301

* Za više detalja vidjeti odjeljak „Naknadna mjerenja” u bilješci 2.4.3.

Vrsta ulaganja u inovativno financiranje

Opis

Mjerenje

Knjigovod-stvena vrijednost na dan 31.12.2018.

Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2018.

Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

19 134

53 672

Zajmovi financijskim posrednicima

Zajmovi i predujmovi

Amortizirani trošak

29 566

24 700

Instrumenti za lakšu podjelu rizika

Izdana jamstva

pristup veće vrijednosti*

–786

43 668

Izravni vlasnički udjeli

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

53 183

1 014

Izdavanje izravnih zajmova

Zajmovi i predujmovi

Amortizirani trošak

6 711

114 629

Ukupno

107 808

237 683

* Za više detalja vidjeti odjeljak „Naknadna mjerenja” u bilješci 2.4.3.

Uprava je odlučila od 1. siječnja 2019. primjenjivati načela rizika u okviru općeg mandata na izdavanje izravnih zajmova unutar financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje (isključujući zajmove financijskim posrednicima), kako je predviđeno u Smjernicama EIB-a o kreditnom riziku i riziku vlasničkih vrijednosnih papira, te pratiti rizik povezan s izravnim zajmovima u okviru financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje na temelju njihove fer vrijednosti i izvješćivati o njemu.

U skladu s novom metodologijom Banka provodi kvalitativnu procjenu rizika usmjerenu na utemeljenost logike ulaganja i uvjerljivu poslovnu održivost takvih operacija. U tom kontekstu izdani izravni zajmovi u okviru financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje više se ne klasificiraju kao zajmovi koji se mjere po amortiziranom trošku, već kao zajmovi koji se mjere po fer vrijednosti.

Promjena poslovnog modela zahtijeva buduću promjenu portfelja od datuma reklasifikacije. Stoga promjena ne utječe na prethodne godine. Učinak na račun dobiti i gubitka i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu priznat je pod opisom „Promjena rezervacija za obveze za zajmove” u iznosu od 4,4 milijuna EUR.

2725 Naknadni događaji

POJMOVNIK

ABAC

Naziv Komisijina računovodstvenog sustava koji je 2005. proširen pravilima o računovodstvu nastanka poslovnog događaja. Uz proračunsko računovodstvo koje se temelji na novcu Komisija primjenjuje računovodstvo nastanka poslovnog događaja, u kojem se prihodi priznaju po nastanku, a ne po naplati. Rashodi se priznaju po nastanku, a ne po plaćanju. To je u suprotnosti s proračunskim računovodstvom koje se temelji na novcu, u okviru kojeg se transakcije i drugi događaji priznaju samo po primitku ili isplati novca.

Računovodstvo

Bilježenje financijskih transakcija i izvješćivanje o njima, uključujući nastanak transakcije, njezino priznavanje, obradu i sažimanje u financijskim izvještajima.

Računovodstvena službenica

Uloga, ovlasti i odgovornosti računovodstvenog službenika utvrđeni su u Financijskoj uredbi:

·pravilno izvršenje plaćanja,

·naplata prihoda,

·povrat iznosa i njihov prijeboj,

·vođenje, priprema i podnošenje računovodstvene dokumentacije,

·utvrđivanje računovodstvenih pravila i postupaka te računskog plana,

·utvrđivanje i potvrđivanje računovodstvenih sustava te potvrđivanje sustava koje je utvrdio dužnosnik za ovjeravanje radi pribavljanja ili opravdavanja računovodstvenih informacija (lokalni sustavi),

·upravljanje riznicom,

·imenovanje blagajnika,

·otvaranje i zatvaranje bankovnih računa uime institucije.

Administrativna odobrena sredstva

Administrativna odobrena sredstva uključuju tekuće troškove institucija i subjekata (osoblje, zgrade, uredska oprema).

Usklađenje

Izmjena proračuna ili prijenos sredstava s jedne proračunske stavke na drugu.

Doneseni proračun

Nacrt proračuna postaje doneseni proračun čim ga odobri proračunsko tijelo.

Vidjeti „Proračun”.

Agencije

Tijela EU-a koja imaju zasebnu pravnu osobnost i kojima se mogu delegirati ovlasti izvršenja proračuna uz primjenu strogih uvjeta. Na njih se primjenjuje zasebna razrješnica tijela nadležnog za davanje razrješnice.

Izmjena proračuna

Odluka donesena tijekom proračunske godine o izmjeni (povećanje, smanjenje, prijenos) stavki donesenog proračuna za tu godinu.

Načelo jedne godine

Proračunsko načelo u skladu s kojim se rashodi i prihodi programiraju i odobravaju na razdoblje od jedne godine, koja počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

Odobrena sredstva

Financiranje proračuna.

U proračunu se predviđaju i obveze (zakonske obveze osiguranja financiranja uz primjenu određenih uvjeta) i plaćanja (isplata novca ili bankovni prijenosi korisnicima). Odobrena sredstva za preuzete obveze i plaćanja često se razlikuju (diferencirana odobrena sredstva) jer se za višegodišnje programe i projekte obično sve obveze preuzimaju u godini u kojoj je odlučeno da će se provesti te se isplaćuju s godinama kako provedba programa i projekta napreduje. Nediferencirana odobrena sredstva primjenjuju se na administrativne rashode te su odobrena sredstva za preuzimanje obveza jednaka odobrenim sredstvima za plaćanje.

Namjenski prihodi (unutarnji/vanjski)

Posebni prihodi primljeni za financiranje određenih stavki rashoda.

Glavni izvori vanjskih namjenskih prihoda jesu financijski doprinosi trećih zemalja programima koje financira Unija.

Glavni izvori unutarnjih namjenskih prihoda jesu prihodi od trećih strana povezani s robom, uslugama ili radovima isporučenima na njihov zahtjev, prihodi od vraćanja nepropisno plaćenih iznosa te prihodi od prodaje publikacija i filmova, uključujući one na elektroničkom mediju.

Potpuni popis stavki koje čine namjenske prihode nalazi se u članku 21. Financijske uredbe.

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja u svakom je subjektu odgovoran za ovjeravanje izvršenja prihoda i rashoda u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te za osiguranje poštovanja zahtjeva u pogledu zakonitosti i pravilnosti.

Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za donošenje svih financijskih odluka povezanih s radnjama za koje je nadležan. Konkretno, mora donositi odluke o izvršenju proračuna na temelju vlastite analize rizika.

Proračun

Godišnji financijski plan izrađen u skladu s proračunskim načelima koji sadržava predviđanja i u kojem se za svaku godinu odobrava procjena budućih troškova te prihoda i rashoda te navodi detaljan opis i obrazloženje koje je uključeno u napomene uz proračun.

Proračunski rezultat

Razlika između prihoda i rashoda, uključujući usklađenja za prijenose iz prethodnog razdoblja, obustavljena plaćanja i tečajne razlike.

Agencije trebaju dobiveni iznos vratiti tijelu koje je osiguralo financiranje, kako je u Financijskoj uredbi predviđeno za agencije.

Izvršenje proračuna

Potrošnja proračuna putem operacija rashoda i prihoda.

Proračunska stavka / proračunska linija / proračunska pozicija

Kad je riječ o strukturi proračuna, prihodi i rashodi prikazuju se u proračunu u skladu s obvezujućim nazivljem koje je uvelo proračunsko tijelo u kojem se uzimaju u obzir narav i svrha svake stavke. U pojedinim naslovima (glava, poglavlje, članak ili stavka) nalazi se službeni opis nomenklature.

Proračunsko tijelo

Institucije ovlaštene za odlučivanje o proračunskim pitanjima: za institucije EU-a to su Europski parlament i Vijeće ministara.

Za agencije i zajednička poduzeća proračunska su tijela njihovi odbori.

Proračunska obveza

Proračunska obveza rezervacija je odobrenih sredstava za pokriće naknadnih rashoda.

Poništenje odobrenih sredstava

Neiskorištena odobrena sredstva koja se ne smiju više koristiti.

Prijenos odobrenih sredstava

Iznimka od načela da se proračun donosi samo za jednu financijsku godinu na temelju koje je moguće odobrena sredstva koja nisu iskorištena u određenoj proračunskoj godini iznimno prenijeti, u skladu sa strogim uvjetima, za korištenje u narednoj godini.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza obuhvaćaju ukupne troškove pravnih obveza (ugovora, sporazuma/odluka o dodjeli bespovratnih sredstava) koji se mogu potpisati u tekućoj financijskoj godini. Članak 7. Financijske uredbe: odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza pokriva se ukupan trošak pravnih obveza (ugovora, sporazuma/odluka o dodjeli bespovratnih sredstava) preuzetih za operacije koje obuhvaćaju razdoblje dulje od jedne godine.

Opoziv

Ukidanje rezervacije odobrenih sredstava.

Diferencirana odobrena sredstva

Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje višegodišnjih operacija; njima se pokriva ukupan trošak pravnih obveza preuzetih u financijskoj godini za operacije čija provedba obuhvaća razdoblje dulje od jedne financijske godine. Članak 7. Financijske uredbe: Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje višegodišnjih operacija. Sastoje se od odobrenih sredstva za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Predviđeni prihodi

Prihodi predviđeni za posebnu namjenu, kao što su prihodi od zaklada, subvencija, darova i legata, uključujući namjenske prihode specifične za svaku instituciju Unije.

Vidjeti „Namjenski prihodi”.

Poslovni rezultat

Učinak na bilancu rashoda i prihoda na temelju pravila o računovodstvu nastanka poslovnog događaja.

Dodijeljena prava

Prava su nalozi za povrat koje Europska unija mora izdati radi naplate prihoda.

Tečajna razlika

Razlika koja proizlazi iz deviznih tečajeva koji se primjenjuju na transakcije povezane sa zemljama izvan europodručja ili iz revalorizacije imovine i obveza u stranoj valuti pri zaključenju.

Rashodi

Pojam koji označava potrošnju proračuna iz svih vrsta izvora financiranja.

Financijska uredba

U toj uredbi, donesenoj redovnim zakonodavnim postupkom nakon savjetovanja s Europskim revizorskim sudom, utvrđuju se pravila za uspostavu i izvršenje općeg proračuna Europske unije.

Vidjeti Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

Izvor sredstava

Vrsta odobrenih sredstava.

Bespovratna sredstva

Izravni financijski doprinosi u obliku donacija iz proračuna namijenjeni financiranju mjere kojom se želi ostvariti objektivan dio politike EU-a ili pomoći radu nekog tijela koje slijedi cilj od općeg europskog interesa ili cilj koji je dio politike EU-a.

Izvršenje

Vidjeti „Izvršenje proračuna”.

Prihod

Vidjeti „Prihodi”.

Zajednička poduzeća

Pravno tijelo EU-a osnovano na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Pojam se može upotrijebiti za svaku suradničku strukturu predloženu za „učinkovito provođenje istraživačkih, tehnološko-razvojnih i demonstracijskih programa Unije”.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

Neiskorištena odobrena sredstva koja se poništavaju na kraju financijske godine. Poništavanje znači ukidanje dijela ili cijelog odobrenja za rashode i/ili preuzimanje obveza koji se odnose na odobrena sredstva.

Samo u slučaju zajedničkih poduzeća, kako je određeno u njihovim financijskim pravilima, sva neiskorištena odobrena sredstva mogu se knjižiti u procjeni prihoda i rashoda za sljedeće tri financijske godine (tzv. pravilo „N+3”). Stoga bi se odobrena sredstva za zajednička poduzeća koja će se poništiti mogla ponovno aktivirati do financijske godine „N+3”.

Pravna osnova (temeljni akt)

Pravna je osnova u pravilu zakon koji se temelji na članku Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se Zajednici daje nadležnost za određeno područje politike i u kojem se utvrđuju uvjeti za izvršavanje te nadležnosti, uključujući izvršenje proračuna. Određenim člancima Ugovora Komisija se ovlašćuje za provedbu određenih mjera koje podrazumijevaju potrošnju sredstava bez postojanja dodatnog pravnog akta.

Pravna obveza

Podrazumijeva pravnu obvezu prema trećim osobama.

Nediferencirana odobrena sredstva

Nediferencirana odobrena sredstva namijenjena su operacijama koje se provode na godišnjoj razini. (Članak 9. Financijske uredbe). U proračunu EU-a nediferencirana odobrena sredstva primjenjuju se na administrativne rashode, potporu poljoprivrednom tržištu i izravna plaćanja.

Odobrena sredstva za poslovanje

Odobrenim sredstvima za poslovanje financiraju se različite politike, uglavnom u obliku bespovratnih sredstava ili nabave.

Nepodmirene preuzete obveze

Nepodmirene preuzete obveze (ili „RAL” prema francuskom reste à liquider) definiraju se kao iznos odobrenih sredstava za koja je preuzeta obveza, no još nisu plaćena, ili pravne obveze koje još nije moguće pretvoriti u plaćanja. One izravno proizlaze iz postojanja višegodišnjih programa te razlike između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Realizacija

Vidjeti „Proračunski rezultat”.

Plaćanje

Plaćanje znači isplata sredstava radi ispunjenja pravnih obveza.

Odobrena sredstva za plaćanje

Odobrenim sredstvima za plaćanje pokrivaju se rashodi za tekuću godinu koji proizlaze iz pravnih obveza preuzetih u tekućoj godini i/ili prethodnim godinama (članak 7. Financijske uredbe).

RAL

Zbroj nepodmirenih preuzetih obveza. Vidjeti „Nepodmirene preuzete obveze”.

Povrat

Nalog za povrat postupak je kojim dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja upisuje pravo Komisije kako bi se ostvario povrat dospjelog iznosa. Komisija ima pravo zatražiti povrat iznosa od dužnika, koji je obično korisnik.

Rezultat

Vidjeti „Proračunski rezultat”.

Prihodi

Pojam koji se odnosi na prihod iz svih izvora financiranja proračuna.

Pravila primjene

Detaljna pravila za provedbu financijske uredbe. Utvrđuju se u uredbi Komisije donesenoj nakon savjetovanja sa svim institucijama i ne mijenjaju financijsku uredbu na kojoj se temelje.

Višak

Pozitivna razlika između prihoda i rashoda (vidjeti „Proračunski rezultat”) koju je potrebno vratiti tijelu koje je osiguralo financiranje, kako je predviđeno u Financijskoj uredbi.

Prijenos

Prijenosi između proračunskih linija znače prijenos odobrenih sredstava iz jedne proračunske linije u drugu tijekom jedne financijske godine, što predstavlja iznimku od proračunskog načela specifikacije. Međutim, oni su izričito odobreni Ugovorom o funkcioniranju Europske unije uz primjenu uvjeta utvrđenih u Financijskoj uredbi. U Financijskoj uredbi utvrđene su različite vrste prijenosa, ovisno o tome je li riječ o prijenosima između glava, poglavlja, članaka ili naslova proračuna, i one zahtijevaju različite razine odobrenja.

(1)

SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(2)

Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323.

(3)

U skladu s člankom 53. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond, riznica se iskazuje u bilanci 11. ERF-a. Namjena različitih bankovnih računa opisana je u poglavlju 5., Upravljanje financijskim rizikom.

(4)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

(5)

Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323.

(6)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

(7)

Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323.

(8)

Nakon što operativni odbori izdaju odobrenje za programe i dodatne dodjele sredstava, službena obveza bilježi se u sustavu ABAC s vremenskim odmakom. Na kraju godine ukupne obveze preuzete 2019. iznosile su 722,7 milijuna EUR.