EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.6.2020.
COM(2020) 266 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o napretku u provedbi Direktive (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari
1.Uvod
Direktiva (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari glavni je zakonodavni instrument za postizanje ciljeva programa Čisti zrak za Europu do 2030 1 . Tom su direktivom, koja se naziva i Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija, za svaku državu članicu EU-a određene nacionalne obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., kao i još ambiciozniji ciljevi od 2030., usmjereni na pet tvari koje onečišćuju zrak i koje imaju znatne negativne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5). Cilj utvrđen u programu Čisti zrak za Europu jest upola smanjiti učinke onečišćenja zraka na zdravlje do 2030. u odnosu na 2005.
Direktiva je stupila na snagu 31. prosinca 2016. te je njome stavljena izvan snage Direktiva 2001/81/EZ 2 o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari, s učinkom od 1. srpnja 2018. U skladu s Direktivom (EU) 2016/2284, PM2,5 pridodan je onečišćujućim tvarima za koje su utvrđena obvezna smanjenja, a popis onečišćujućih tvari za koje je izvješćivanje obvezno proširen je. Direktivom se uvodi i prelazak s gornjih granica emisija, kojima se propisuje fiksna najveća godišnja količina emisija u kilotonama po onečišćujućoj tvari, na obveze smanjenja emisija, koje se utvrđuju kao postotak emisija svake onečišćujuće tvari u referentnoj godini 2005. Kako bi se osiguralo trajno poboljšavanje kvalitete zraka, Direktivom (EU) 2016/2284 određeno je da se nacionalne gornje granice emisija utvrđene Direktivom 2001/81/EZ od 2010. nastavljaju primjenjivati do 31. prosinca 2019. Pregled opsega u kojem države članice ispunjavaju svoje gornje granice emisija dostupan je na internetskim stranicama Europske agencije za okoliš 3 .
Obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 odgovaraju obvezama smanjenja emisija za 2020. i nadalje koje su EU i njegove države članice prihvatili u okviru izmijenjenog Protokola iz Göteborga 4 uz Konvenciju UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka 5 . Direktivom se stoga prenose te međunarodne obveze.
Direktiva (EU) 2016/2284, koja se odnosi na ukupne nacionalne emisije, uz direktive EU-a o kvaliteti zraka 6 i EU-ovo zakonodavstvo kojim se uređuje onečišćenje zraka na izvoru 7 , dio je pravnog okvira EU-a o čistom zraku. Djelotvorna provedba zakonodavstva o čistom zraku daje ključan doprinos „cilju nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš”, koji je 11. prosinca 2019. Komisija najavila u europskom zelenom planu i povezanim inicijativama kao što je „akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” planiran za 2021. 8
Države članice morale su do 1. srpnja 2018. u potpunosti prenijeti Direktivu (EU) 2016/2284 u nacionalno pravo. Komisija je u pet slučajeva zbog kasno poslane obavijesti o prenošenju poslala službene opomene u skladu s člankom 258. UFEU-a. U međuvremenu su sve države članice dostavile obavijesti o prenošenju i Komisija trenutačno provjerava usklađenost priopćenih nacionalnih mjera, među ostalim s ciljem pokretanja postupka zbog povrede prava u slučajevima u kojima nacionalno zakonodavstvo nije u skladu sa zahtjevima Direktive.
U skladu s člankom 11. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/2284, Europska komisija obvezna je izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u provedbi te direktive. U ovom se izvješću iznose dosadašnja postignuća u pogledu ispunjavanja nacionalnih obveza smanjenja emisija, poboljšanja kvalitete zraka i učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš 9 .
Budući da će određeni učinci provedbe Direktive biti vidljivi tek nakon duljeg vremenskog razdoblja i da su za njihovu procjenu potrebni višegodišnji skupovi podataka, opseg u kojem se ovo izvješće bavi različitim stavkama navedenima u okviru članka 11. stavka 1. Direktive razlikuje se. Konkretno, kad je riječ o obvezama smanjenja emisija od 2020., države članice Komisiji će podatke o emisijama dostaviti tek 2022. Stoga su u vezi s njima u ovom izvješću predstavljeni rezultati analize predviđenih emisija. Slično tomu, u ovoj je fazi ograničena i mogućnost izvješćivanja o učinku smanjenja emisija propisanog Direktivom na zdravlje i ekosustave. U ovom je izvješću naglasak na nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka (NAPCP), koje su države članice trebale podnijeti do 1. travnja 2019. NAPCP-i su središnji instrument upravljanja u ispunjavanju nacionalnih obveza smanjenja emisija i stoga su osobito korisni u pružanju početne procjene toga koliko su države članice na dobrom putu prema usklađivanju te je li potrebno ubrzati nastojanja.
Drugo izvješće „Izgledi za čisti zrak”, planirano za kraj 2020., koje se temelji na početnom izvješću „Izgledi za čisti zrak” objavljenom 2018. 10 , dopunit će ovo izvješće i Komisijinu analizu napretka prema usklađivanju. Točnije, izvješće „Izgledi za čišći zrak” za 2020. pružit će detaljnu analitičku procjenu toga koliko su države članice i EU kao cjelina na dobrom putu prema ispunjenju zahtjeva Direktive u pogledu smanjenja emisija i poboljšanja kvalitete zraka, zdravlja i okoliša te troškova i koristi potrebnih mjera i očekivanih učinaka.
2.Predviđeno ispunjavanje obveza smanjenja emisija
2.1.Inventari i projekcije emisija kao temelj za provjeru usklađenosti
Glavne obveze država članica utvrđene Direktivom (EU) 2016/2284 odnose se na obveze smanjenja emisija sljedećih tvari koje onečišćuju zrak: SO2, NOx, NMHOS, NH3 i PM2,5, za razdoblje od 2020. do 2029. te od 2030. nadalje. Države članice svake godine u veljači podnose inventare emisija u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive. Ti inventari koriste se za provjeru usklađenosti s obvezama smanjenja emisija. Međutim, između trenutačnih emisija i izvješćivanja o inventarima postoji dvogodišnji vremenski odmak. Najnoviji inventari podneseni u veljači 2020. odnose se na emisije iz 2018. Stoga još nije moguće provjeriti usklađenost s obvezama smanjenja emisija za 2020. Međutim, države članice u skladu s člankom 10. stavkom 2. imaju i obvezu svake dvije godine izvijestiti o svojim predviđenim emisijama, a najnovija su izvješća podnesena 2019. Radi procjene predviđene usklađenosti predviđene se razine emisija uspoređuju s obvezama smanjenja za razdoblje od 2020. do 2029. te od 2030. nadalje.
Kvalitetni inventari i projekcije iznimno su važni za pouzdanu procjenu usklađenosti. Komisija pomno nadzire poboljšanja u kvaliteti inventara i projekcija te podupire države članice u tome (vidjeti odjeljak 5.1. ovog izvješća), među ostalim provedbom i objavljivanjem preispitivanja inventara 11 i projekcija 12 te osiguravanjem izgradnje kapaciteta.
Preispitivanjem inventara procjenjuje se kvaliteta podataka u inventaru, ali i prihvatljivost zahtjeva za prilagodbu inventara koje su podnijele države članice u skladu s člankom 5. Direktive. Pod određenim uvjetima utvrđenima u Direktivi i u slučaju neusklađenosti države članice smiju smanjiti svoje inventare. U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive, države članice mogu uspostaviti prilagođene inventare kako bi se uzeo u obzir razvoj metoda inventara ažuriranih u skladu sa znanstvenim spoznajama otkad su obveze smanjenja emisija prvi put utvrđene. Prema članku 21. stavku 2. Direktive države članice smiju primjenjivati članak 5. stavak 1. u odnosu na gornje granice emisija utvrđene u skladu s Direktivom o nacionalnim gornjim granicama emisije (Direktiva 2001/81/EZ). Zahtjev za prilagodbe 2017. podnijela je trećina država članica, a 2018., 2019. i 2020. takav je zahtjev podnio manji broj država članica. 13
Projekcije dostavljene 2019. procijenjene su zajedno s NAPCP-ima 14 jer su projekcije osnova za procjenjivanje potencijalnog rizika od neusklađenosti, a time i potrebe za novim mjerama. U dijelu 2. Priloga IV. Direktivi utvrđeno je pet kriterija za procjenu kvalitete projekcija: transparentnost, dosljednost, usporedivost, potpunost i točnost. U najnovijem je preispitivanju kao glavni nedostatak utvrđen nedostatak transparentnosti jer većina država članica (njih 18) 15 nije dostavila dovoljno pojedinosti o metodologijama, ulaznim skupovima podataka i pretpostavkama koje su koristile za izradu projekcija. Usporedivost i potpunost projekcija općenito su bile dobre, dok je općenita točnost za deset država članica 16 ocijenjena nedovoljnom. U većini je slučajeva razlog tomu bilo korištenje previše pojednostavljenih metodologija i nedovoljno pojedinosti u ulaznim podacima za sektore iz kojih dolazi najviše emisija.
2.2.Predviđeno ispunjavanje obveza smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. te od 2030. nadalje.
U skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/2284 države članice moraju izvješćivati o svojim projekcijama u pogledu onečišćujućih tvari u zraku za 2020., 2025. i 2030. 17 kako bi se procijenilo koliko su države članice na dobrom putu da ispune svoje obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., odnosno od 2030. nadalje. One su i temelj za procjenu slijede li emisije u razdoblju od 2020. do 2030. linearnu putanju (ako nije tako, to je potrebno obrazložiti). Projekcije obuhvaćaju predviđanja „s mjerama” (samo postojeće mjere) i, prema potrebi, predviđanja „s dodatnim mjerama” (postojeće mjere i planirane dodatne mjere) 18 . Ako država članica predviđa da će ispuniti sve obveze smanjenja emisija na temelju postojećih mjera, bit će dovoljno predviđanje „s mjerama”.
U okviru predviđanja „s mjerama” analizom je utvrđeno da deset država članica 19 predviđa da će ispuniti sve obveze smanjenja emisija do 2020., dok četiri 20 predviđaju to isto kad je riječ o obvezama do 2030. (vidjeti Prilog 1. ovom izvješću). Sve države članice koje neće ispuniti obveze smanjenja emisija s pomoću postojećih mjera moraju uvesti dodatne mjere. Međutim, devet država članica koje u svojem predviđanju „s mjerama” predviđaju neusklađenost s jednom ili više obveza smanjenja emisija nije izvijestilo o predviđanju „s dodatnim mjerama” 21 . Istodobno, od sedamnaest država članica koje su izvijestile o predviđanju „s dodatnim mjerama” 22 samo njih sedam 23 predviđa da će poštovati sve obveze smanjenja emisija (za sve godine i sve onečišćujuće tvari). Ostale će države članice morati uvesti dodatne mjere kako bi ispunile svoje obveze smanjenja emisija.
I za predviđanje „s mjerama” i za predviđanje „s dodatnim mjerama” neusklađenost se najčešće predviđa u pogledu obveza smanjenja emisija NH3 (i za razdoblje od 2020. do 2029. i za razdoblje od 2030. nadalje), nakon kojeg slijede NMHOS, NOx i PM2,5. Uz iznimku nekoliko specifičnih slučajeva čini se da ispunjavanje obveza smanjenja emisija SO2 u EU-u trenutačno ne predstavlja problem.
3.Analiza NAPCP-â
3.1.Ispunjavanje zakonskih zahtjeva
U skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/2284 države članice moraju donijeti nacionalni program kontrole onečišćenja zraka (NAPCP) da bi pokazale kako namjeravaju ograničiti svoje godišnje antropogene emisije kako bi ispunile svoje obveze smanjenja emisija. NAPCP je središnji instrument upravljanja kojim se državama članicama omogućava da koordiniraju i dogovaraju politike i mjere kako bi se osiguralo ispunjavanje nacionalnih obveza smanjenja emisija. Za njegovu pripremu potrebni su savjetovanje i sudjelovanje nadležnih tijela na različitim razinama te iz nekoliko različitih sektora, kao što su sektori okoliša, poljoprivrede, energetike, klime, prometa, industrije ili financija. Posebno je važna usklađenost s planovima i programima u okviru svih relevantnih područja politike. Nadalje, NAPCP je alat namijenjen za obavještavanje o politikama kontrole onečišćenja u državi članici te uključivanje javnosti u postupak izrade politika.
U skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive Komisija je format NAPCP-a odredila u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/1522 24 , u kojoj je na temelju članka 6. Direktive i dijela 1. Priloga III. Direktivi utvrđen obvezan i neobvezan sadržaj. Ključan dio obveznog sadržaja sastoji se od dodatnih mjera i politika odabranih za donošenje u državama članicama s ciljem daljnjeg smanjenja emisija. Te je dodatne politike i mjere potrebno prijaviti putem internetskog alata za politike i mjere koji je razvila Europska agencija za okoliš („EEA-PaM Tool”). Komisija je u skladu s člankom 6. stavkom 9. Direktive pripremila i smjernice za izradu NAPCP-â 25 . Te su smjernice potpora državama članicama u izrađivanju NAPCP-a u skladu s formatom i zahtjevima Direktive. Rok za podnošenje NAPCP-a bio je 1. travnja 2019., a potrebno ih je ažurirati barem svake četiri godine, odnosno i ranije ako je to potrebno zbog novih podataka.
Osam država članica 26 na vrijeme je Komisiji podnijelo svoje konačne NAPCP-e. Šesnaest država članica 27 podnijelo je svoje konačne NAPCP-e do svibnja 2020. 28 , dok su dvije države članice 29 do istoga datuma predale samo nacrt NAPCP-a. Dvije države članice 30 još nisu podnijele ni nacrt ni konačni NAPCP. Komisija je u veljači ove godine pokrenula postupak zbog povrede prava protiv triju država članica 31 koje dotad još nisu predale NAPCP, od kojih je jedna NAPCP podnijela naknadno u ožujku 32 . Države članice kašnjenja u izvješćivanju često pripisuju dugotrajnim postupcima savjetovanja i potrebi usklađivanja NAPCP-a s nacionalnim energetskim i klimatskim planom, koji je trebalo predati do 31. prosinca 2019. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 33 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
Kad je riječ o konačnim NAPCP-ima koje je Komisija zaprimila do svibnja 2020., zajednički format za NAPCP-e koristilo je trinaest država članica 34 , devet država članica 35 koristilo ga je djelomično, a dvije ga države članice 36 nisu koristile.
Prema članku 6. stavku 5. Direktive (EU) 2016/2284 države članice morale su se savjetovati s javnošću o nacrtu NAPCP-a u skladu s Direktivom 2003/35/EZ 37 . Devetnaest država članica 38 dostavilo je u konačnom NAPCP-u poveznicu na javno savjetovanje, dok pet država članica 39 to nije učinilo.
Kad je riječ o izvješćivanju o obveznom sadržaju NAPCP-a, većina analiziranih dokumenata u potpunosti je sadržavala obvezni sadržaj ili ga je sadržavala s relativno manje značajnim nedostacima 40 , ali općenito je navedeno nedovoljno pojedinosti o dodatnim politikama i mjerama, zbog čega je dubinska analiza bila otežana. Nedostaci i manjak pojedinosti češće su utvrđeni kada države članice nisu koristile zajednički format ili kada nisu izvješćivale putem alata za politike i mjere Europske agencije za okoliš. Većina je država članica pružila malo informacija o neobveznom sadržaju (za više pojedinosti vidjeti odjeljak 4.)
3.2.Analiza dostavljenih dodatnih politika i mjera
Države članice koje ne predviđaju da će s pomoću trenutačnih politika ispuniti svoje obveze smanjenja emisija u svojim NAPCP-ima moraju prijaviti dodatne politike i mjere čije donošenje razmatraju, kao i one stvarno odabrane radi ispunjenja obveza. To je izvješćivanje trebalo izvršiti putem alata za politike i mjere Europske agencije za okoliš.
Širina i stupanj detaljnosti u izvješćivanju država članica o tom aspektu znatno se razlikuju među državama članicama te među politikama i mjerama 41 . Međutim, moguće je utvrditi općenita kretanja navedena u nastavku 42 .
-Politike i mjere odabrane za donošenje i predstavljene u NAPCP-ima usmjerene su na glavne onečišćujuće tvari u svim sektorima na koje se primjenjuju. Velik broj politika i mjera prijavljen je u poljoprivredi (usmjerene na NH3), cestovnom i komercijalnom prometu te institucionalnom sektoru i sektoru kućanstva (PM2,5 i NOx), kao i u proizvodnji i distribuciji energije (PM2,5, SO2 i NOx). Najveći broj politika i mjera odnosi se na onečišćujuće tvari NOx i PM2,5. Međutim, potrebno je imati na umu da broj politika i mjera ne mora nužno biti linearno povezan s djelotvornošću u pogledu smanjenja emisija.
-Politike i mjere u rasponu su od vrlo specifičnih (npr. ograničavanje rada u određenim postrojenjima) do vrlo općenitih (npr. promicanje energetske učinkovitosti ili prometnih strategija), pri čemu potonje nužno vode prema još većoj nesigurnosti u predviđenom smanjenju emisija.
-Količinska smanjenja emisija navedena su za samo mali udio politika i mjera (ovisno o sektorima, ali uvijek za manje od pola politika i mjera), što vodi do nesigurnosti kad je riječ o vjerodostojnosti mjera i toga koliko one mogu doprinijeti ispunjavanju nacionalnih obveza smanjenja emisija. U NAPCP-ima nema dovoljno informacija da bi bilo moguće usporediti očekivana smanjenja u državama članicama (što bi doprinijelo vrednovanju procjena). Kad su količinska smanjenja emisija navedena, često se s vremenom povećavaju, što je vjerojatno rezultat postupne provedbe mjera.
-U određenim sektorima (npr. promet, potrošnja energije) otprilike polovina prijavljenih politika i mjera odnosi se na postojeće (ili barem donesene) mjere čiji je datum donošenja bio u razdoblju od 2004. do 2019. Nekoliko se mjera i politika odnosi na postojeće zakonodavstvo EU-a (npr. provedba najboljih raspoloživih tehnika u skladu s Direktivom o industrijskim emisijama 43 ), zbog čega pripadaju predviđanjima „s mjerama”, a ne predviđanjima „s dodatnim mjerama”. Jasnije razlikovanje postojećih i novih politika i mjera omogućit će bolju procjenu stvarne potrebe za novim politikama i mjerama te njihove dodane vrijednosti.
-Politike i mjere za sektor poljoprivrede odgovaraju mjerama opisanima u dijelu 2. Priloga III. Direktivi (samo jedna država članica navela je politike i mjere koje premašuju one navedene u Prilogu III.), uz općenito dosljedno predviđeno smanjenje emisija u državama članicama. Poljoprivreda je sektor u kojem se ispušta najviše amonijaka pa su politike i mjere u tome sektoru s pravom usmjerene na tu onečišćujuću tvar. Međutim, one često nisu dovoljne da bi se osiguralo ispunjenje obveza smanjenja emisija. Neke poljoprivredne politike i mjere propisuju smanjenje emisija PM2,5 kao posrednu korist smanjenja emisija amonijaka.
Općenito, u NAPCP-ima nema dovoljno informacija da bi se njihova vjerodostojnost mogla pouzdano potvrditi. Posebice nedostaju informacije o predviđenom uvođenju politika i mjera, vremenskom roku za njihovu provedbu i predviđenim razinama smanjenja emisija. Uz to, značajne nedosljednosti između projekcija o kojima je izviješteno u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive i projekcija korištenih u NAPCP-ima primijećene su kod otprilike trećine analiziranih država članica, zbog čega se postavlja pitanje jesu li mjere predložene u NAPCP-ima odgovarajuće.
3.3.Poveznice između NAPCP-â i nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) 44
Više je poveznica između politika u području zraka i klimatskih/energetskih politika jer su izvori emisija stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak često isti. Stoga u mnogim slučajevima jedna mjera može doprinijeti postizanju ciljeva i u području zraka i u području klimatskih ciljeva (npr. aktivni načini prijevoza, bolja izolacija zgrada radi smanjenja potrošnje energije). Međutim, u nekim slučajevima postoje i kompromisi (npr. korištenje bioenergije za grijanje u kućanstvima). Zakonodavstva u području zraka i energije/klime upućuju jedno na drugo i treba uspostaviti poveznice između NAPCP-â i nacionalnih energetskih i klimatskih planova 45 . U Komisijinim smjernicama za izradu NAPCP-a države članice izričito se poziva da tijekom izrade nacrta NAPCP-a u obzir uzmu politike i mjere planirane u okviru obveza povezanih s klimom ili energijom.
Uzima se u obzir da se zbog redoslijeda zakonskih rokova NAPCP-i koji su podneseni na vrijeme mogu odnositi samo na nacrte nacionalnih energetskih i klimatskih planova, a ne na konačne planove. S druge strane, poveznice između zraka/klime i energije trebale bi se odražavati u konačnim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) jer je 26 država članica 46 u lipnju 2019. u kontekstu Uredbe o upravljanju energetskom unijom od Komisije dobilo preporuku u pogledu nacrta svojih NECP-ova da poboljšaju procjenu učinaka na zrak.
U NAPCP-ima koji su analizirani za ovo izvješće upućuje se na klimatske i energetske politike, ali zbog manjka pojedinosti nije sigurno koliko je to zaista doprinijelo maksimalnom iskorištavanju sinergija i kontroli kompromisa između tih dvaju područja politike. Situacija se prilično razlikuje u raznim NAPCP-ima. Neki odražavaju, ili čak i kvantificiraju, učinke klimatskih i energetskih mjera na onečišćenje zraka ili, obrnuto, procjenjuju učinak mjera u području zraka na emisije stakleničkih plinova. U ostalima su klimatske i energetske mjere uvrštene na popis mjera navedenih u NAPCP-ima. U njima se koristi i zajednički skup podataka za modeliranje dvaju područja politika.
Međutim, analiza NAPCP-ova upućuje na to da postoji prostor za poboljšanje veza između čistog zraka i klimatske i energetske politike te da je potrebna daljnja integracija tih dvaju postupaka planiranja kako bi se povećala djelotvornost temeljnih politika. Komisija će u skladu s ciljevima europskog zelenog plana u budućnosti nastojati postići veći stupanj takve integracije.
3.4. Rizik neusklađenosti s obvezama smanjenja emisija
Uz analize predviđenog ispunjenja obveza smanjenja emisija o kojem su sve države članice izvijestile u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive, Komisija je provela procjenu rizika neusklađenosti s obvezama smanjenja emisija na temelju zajedničke analize kvalitete projekcija, vjerodostojnosti politika i mjera odabranih za donošenje u NAPCP-ima te predviđenih odstupanja od usklađenosti 47 . U toj je procjeni zaključeno da će u pogledu obveza smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., od dvadeset država članica obuhvaćenih analizom 48 , za njih četrnaest 49 postojati velik rizik neusklađenosti s obvezama smanjenja emisija za amonijak (vidjeti Prilog 3.).
Kad je riječ o obvezama do 2030., situacija je još više zabrinjavajuća jer za više od polovine analiziranih država članica postoji visok rizik neusklađenosti s obvezama smanjenja emisija za sve onečišćujuće tvari iz Direktive (EU) 2016/2284, osim za SO2. Stoga je u tim državama članicama uz mjere navedene u NAPCP-ima potrebno uspostaviti dodatne mjere kako bi se taj rizik smanjio. To može uključivati, među ostalim, odabiranje dodatnih politika i mjera za donošenje, preoblikovanje mjera već odabranih za donošenje, uspostavljanje mjera kojima se podupire provedba politika i mjera te odabir pokazatelja radi boljeg praćenja napretka provedbe. U skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive države članice morat će dokumentirati te dodatne mjere u ažuriranom NAPCP-u.
4.Analiza učinaka predviđenih smanjenja emisija
4.1.Učinci na kvalitetu zraka
Smanjenja emisija onečišćujućih tvari vode do smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari te stoga do poboljšanja razine kvalitete zraka. Šesnaest nacionalnih programa kontrole onečišćenja dostavljeno je na vrijeme za analizu u ovom dijelu, pri čemu je deset država članica (kako su navedene u nastavku) odgovorilo na neobvezan zahtjev za navođenje informacija o predviđenim učincima na kvalitetu zraka njihovih dodatnih politika i mjera. Te su informacije bile u rasponu od kvalitativnog opisa učinaka 50 do detaljnog modeliranja budućih koncentracija 51 i dostavljanja predviđene usklađenosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka 52 . U slučajevima kada je provedeno modeliranje budućih promjena kvalitete zraka, države članice u svoje su NAPCP-e obično uključile karte budućih koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Takva bi analiza mogla biti korisna kada bi je provele i druge države članice kako bi se povećale sinergije između Direktive (EU) 2016/2284 i direktivâ EU-a o kvaliteti zraka. Takvom bi se integrativnom analizom omogućio odabir mjera za smanjenje emisija kojima bi se poboljšale lokalne razine koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Glavne prednosti očekuju se od mjera uspostavljenih u sektorima prometa i grijanja u kućanstvima jer bi se one primjenjivale na urbana područja s većom izloženošću stanovništva. Općenito, sve su države članice navele da su pri odabiru politika i mjera za donošenje u obzir uzeti učinci na kvalitetu zraka, ali nisu odabrane politike i mjere koje bi prvenstveno bile usmjerene na ciljeve u pogledu kvalitete zraka.
4.2.Učinci na ekosustave
Onečišćenje zraka utječe na ljudsko zdravlje, ali uzrokuje i zakiseljavanje, eutrofikaciju i stvaranje prizemnog ozona, a sve to štetno je za ekosustave (slatkovodne i kopnene ekosustave, poluprirodne te poljoprivredne ekosustave) i bioraznolikost. U skladu s Direktivom (članak 9. i članak 10. stavak 4.) države članice počevši od 1. srpnja 2019. svake četiri godine moraju izvijestiti o tim učincima na ekosustave na temelju reprezentativne mreže lokacija koju je trebalo uspostaviti do 1. srpnja 2018. i za koju je svake četiri godine potrebno ažurirati izvješćivanje. Sve su države članice ispunile te dvije obveze izvješćivanja. To pruža prvu osnovu za uspostavljanje referentne vrijednosti s kojom će se uspoređivati budući podaci o ekosustavima o kojima je izviješteno u skladu s Direktivom, čime će se doprinijeti budućoj procjeni djelotvornosti Direktive u pogledu zaštite okoliša tijekom duljeg razdoblja.
S ciljem olakšavanja izvješćivanja država članica o učinku na ekosustave i naknadne analize, Europska komisija objavila je Obavijest Komisije 53 i neobvezni obrazac za izvješćivanje kojemu je priložen vodič 54 . Sve države članice koristile su standardizirani obrazac za izvješćivanje za barem dio podnesenih podataka za 2019. U Prilogu V. Direktivi predviđa se popis neobveznih pokazatelja za praćenje. Države članice uglavnom su izvijestile o onima povezanima s ekosustavima rijeka i jezera.
Općenito, Komisijina procjena pokazuje da trenutačna mreža lokacija i prijavljeni podaci još nisu dovoljno reprezentativni i prikladni za praćenje učinka onečišćenja zraka na europske ekosustave. Za dobivanje korisnih informacija važno je da mreža za praćenje i podaci o kojima se izvješćuje budu reprezentativni za sve ekosustave na području EU-a. Analiza lokacija za praćenje o kojima je izviješteno 2018. pokazuje da to nije uvijek tako. Neki ekosustavi koji su posebno osjetljivi na onečišćenje zraka (guštare, tresetišta i travnjaci osjetljivi na kiseline) nisu dovoljno zastupljeni, čak ni u državama članicama gdje su rašireni. Podaci o kojima je izviješteno 2019. potvrđuju prethodnu analizu jer pokazuju različite razine intenziteta praćenja među različitim vrstama ekosustava i dodatno potvrđuju nedovoljnu zastupljenost ekosustava koji su posebno osjetljivi na onečišćenje zraka. Međutim, u većini država članica različite razine izloženosti različitim pritiscima prate se na lokacijama smještenima i u područjima s većom i u područjima s manjom količinom nataloženog sumpora i dušika, što pozitivno utječe na reprezentativnost podataka o kojima je izviješteno.
Cilj je ove Direktive ograničiti administrativno opterećenje zahtjevâ praćenja ekosustava poticanjem korištenja istih lokacija i/ili podataka o kojima se izvješćuje u skladu s obvezama EU-a ili međunarodnim obvezama. Države članice u brojnim su slučajevima iskoristile tu priliku 55 .
Prvo izvješćivanje o podacima o ekosustavu 2019. u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 doprinijet će uspostavljanju referentne vrijednosti s kojom će se uspoređivati budući učinci, pod uvjetom da se održi dosljednost kad je riječ o lokacijama o kojima se izvješćuje i pokazateljima te da je učestalost praćenja odgovarajuća. Time će se omogućiti da se praćenjem učinaka na ekosustave u skladu s Direktivom doprinese Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.
Premda je u obrascu za NAPCP-e određeno da bi države članice trebale prijaviti (kao neobavezan sadržaj) učinke predviđanja „s dodatnim mjerama” na okoliš, o njima nije izviješteno ni u jednom nacionalnom programu kontrole onečišćenja koji je podnesen 2019. Države članice vjerojatno će o tim učincima izvijestiti u sljedećim nacionalnim programima kontrole onečišćenja na temelju informacija prikupljenih u okviru obveza u skladu s člankom 9. Direktive.
4.3.Troškovi i koristi nastali zbog smanjenih emisija tvari koje onečišćuju zrak
Informacije o troškovima i koristima politika i mjera koje su države članice odabrale za donošenje neobavezan su sadržaj formata NAPCP. Od šesnaest nacionalnih programa kontrole onečišćenja koji su u tom pogledu analizirani, samo ih je pet 56 izvijestilo o takvoj informaciji. Čak je i u tim NAPCP-ima izviješteno o troškovima za samo nekoliko politika i mjera, uz relativno malo detalja (ili bez detalja) o opsegu i značaju mjera. Nije bilo informacija o vremenskom okviru na koji se procjene troškova odnose. To ograničeno izvješćivanje o troškovima predloženih mjera može pobuditi sumnju u opseg u kojem je osigurano financiranje za njihovu provedbu. Iako procjene troškova uvelike ovise o nacionalnim okolnostima, izvješćivanjem o njima osigurali bi se elementi za korisnu analizu relativne učinkovitosti različitih mjera, čime bi se doprinijelo budućim izborima politika u dotičnoj državi članici ili u drugima (uzajamno učenje).
Ni u jednom nacionalnom programu kontrole onečišćenja nije navedena procjena novčane vrijednosti koristi predloženih mjera. To proizlazi iz činjenice da emisije u zrak i učinci mjera na kvalitetu zraka nisu uvijek kvantificirani, zbog čega su narušeni završni koraci u procjeni.
U sljedećem izvješćivanju o nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka od država članica očekuje se da dostave više informacija povezanih s troškovima i koristima mjera za smanjenje emisija tvari koje onečišćuju zrak jer su one ključan element iz kojeg se može učiti pri izradi budućih mjera. U međuvremenu, taj će se aspekt s pomoću metodologije modeliranja analizirati u nadolazećem izvješću „Izgledi za čišći zrak”.
5.Ostali aspekti provedbe Direktive (EU) 2016/2284
5.1.Postojeća djelovanja EU-a kojima se podupire provedba
U skladu s člankom 12. Direktive (EU) 2016/2284 Komisija u redovitim intervalima mora organizirati Europski forum za čisti zrak kako bi se olakšala koordinirana provedba zakonodavstva i politika Unije o kvaliteti zraka. Komisija je u suradnji s pojedinim državama članicama do sada organizirala dva Europska foruma za čisti zrak. Prvi je održan u Parizu 16. i 17. studenoga 2017., a drugi u Bratislavi 28. i 29. studenoga 2019 57 . Oba su događaja pobudila veliko zanimanje dionikâ iz vlade, industrije i nevladinih organizacija te građana. Europski forum za čisti zrak 2017. bio je usmjeren na teme kvalitete zraka u gradovima, onečišćenja zraka koje uzrokuje sektor poljoprivrede te poslovnih mogućnosti povezanih s čistim zrakom. Na Europskom forumu za čisti zrak 2019. nastavilo se razgovarati o učincima poljoprivrede na onečišćenje zraka te je uz to naglasak stavljen na čisti zrak i zdravlje, grijanje u kućanstvima te financiranje prilika za mjere za čisti zrak.
Komisija na različite načine nastavlja podupirati države članice u provedbi Direktive (EU) 2016/2284, među ostalim dijalozima o čistom zraku, izgradnjom kapaciteta i uz pomoć stručne skupine za kvalitetu zraka. Dijalozi o čistom zraku bilateralni su sastanci između Komisije i države članice s ciljem poticanja djelovanja kojima će se poboljšati kvaliteta zraka i smanjiti njegovo onečišćenje te okupiti različiti dionici i sektori u suradničkom pristupu. Oni su usmjereni na specifičnu situaciju i potrebe države članice, promicanje najboljih praksi i informiranje o prilikama za financiranje. U razdoblju od 2017. do 2019. održano je sedam dijaloga: s Irskom, Luksemburgom, Mađarskom, Slovačkom, Španjolskom, Češkom i Italijom.
Da bi državama članicama pomogla poboljšati sposobnost izrade pouzdanih projekcija emisija tvari koje onečišćuju zrak, Komisija je 2018. pokrenula projekt izgradnje kapaciteta u kojem je sudjelovalo deset država članica. Jedan od rezultata tog projekta bila je izrada smjernica za pripremu projekcija dostupnih svim državama članicama. Nadalje, od 2014. u okviru temeljne usluge praćenja stanja atmosfere programa za promatranje Zemlje Copernicus pružaju se kontinuirani podaci i informacije koje opisuju kvalitetu zraka i njezin razvoj na nacionalnoj i europskoj razini.
5.2. Korištenje sredstava Unije za podupiranje ciljeva Direktive (EU) 2016/2284
Člankom 7. Direktive od Komisije se zahtijeva da „nastoji olakšati pristup [država članica] postojećim sredstvima Unije” radi podupiranja postizanja ciljeva iz Direktive. Člankom 11. stavkom 1. točkom (c) Direktive od Komisije se zahtijeva da izvijesti o korištenju tih sredstava.
Financiranje EU-a u okviru različitih financijskih programa godinama je dostupno državama članicama, a one ga uspješno koriste radi poboljšanja kvalitete zraka. Tim se financiranjem izravno podupiru projekti za čisti zrak ili se u ostala ulaganja djelotvorno uključuju ciljeve u pogledu čistoga zraka (npr. ulaganja u infrastrukturu, ruralni i regionalni razvoj). Radi praćenja napretka država članica u korištenju tih sredstava EU-a Komisija je izradila metodologiju kojom se procjenjuje opseg u kojem svaki tok financiranja doprinosi ciljevima u pogledu čistoga zraka. Praćenje će pomoći državama članicama u provedbi politika o čistom zraku.
Ta metodologija, kao i procijenjeni iznosi sredstava EU-a za doprinos ciljevima u pogledu čistog zraka, predstavljene su u Prilogu 4. ovom izvješću. Komisija će u okviru nacrta proračuna jednom godišnje izvješćivati o financiranju u pogledu čistog zraka, za svaki relevantni program financiranja.
5.3. Praćenje Komisijine „Izjave o metanu”
Premda su se od 2005. do 2017. ukupne emisije metana u EU-u smanjile za 17 % (ista stopa kao i ukupne emisije stakleničkih plinova), emisije metana iz poljoprivrednog sektora u istom su se razdoblju smanjile za 1,6 % (što je dovelo do povećanog udjela poljoprivrednog sektora) 58 .
Komisijin prijedlog Direktive (EU) 2016/2284 uključivao je obvezu smanjenja emisija metana zbog hitnosti smanjenja emisija te onečišćujuće tvari iz perspektive čistog zraka (metan je značajan prekursor ozona) i klime. Međutim, Europski parlament i Vijeće odlučili su tijekom postupka donošenja ukloniti upućivanje na metan, zbog čega ta onečišćujuća tvar nije regulirana Direktivom. Komisija je naknadno dala izjavu objavljenu na kraju Direktive. Izjava glasi:
Komisija smatra da je kvaliteta zraka dovoljno jak razlog za preispitivanje razvoja emisija metana u državama članicama kako bi se smanjila koncentracija ozona u EU-u i poticala smanjenja metana na međunarodnoj razini […]. Komisija potvrđuje da […] namjerava dodatno procijeniti utjecaj emisija metana na postizanje ciljeva […] Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisija te da će razmotriti mjere za smanjenje tih emisija i, po potrebi, podnijeti zakonodavni prijedlog u tu svrhu.
Komisija radi na toj daljnjoj procjeni 59 .
Komunikacijom o Europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. procijenjene su mogućnosti za daljnje smanjenje emisija metana u svim sektorima u EU-u 60 . Njezina popratna dubinska analiza pokazala je da još uvijek postoji potencijal za dodatno smanjenje emisija metana u svim predmetnim sektorima: sektoru poljoprivrede, sektoru voda i otpadnih voda te energetskom sektoru 61 .
Komisija i dalje smatra da je emisije metana potrebno preispitivati kako bi se ograničio njihov učinak na koncentracije ozona u EU-u i smanjile emisije metana na međunarodnoj razini, čime će Unija postati predvodnica u pogledu razvijanja sinergija za borbu protiv klimatskih promjena i onečišćenja zraka. Budući da se oslanja na analize provedene tijekom proteklih godina i da je u skladu s izvješćem „Izgledi za čišći zrak” za 2018., Komisijina prethodno navedena izjava i dalje je potpuno valjana.
5.4.Međunarodna povezanost
Direktiva (EU) 2016/2284 usko je povezana s Konvencijom UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (Konvencija o zraku) i njezinim protokolima 62 . U opsegu u kojem je to moguće istražuju se sinergije između dva pravna sustava i osigurava se suradnja, uglavnom u pogledu izvješćivanja o inventarima emisija i projekcijama emisija. Izrađene su zajedničke smjernice o inventarima za zajedničku metodologiju koje se uz potporu Europske agencije za okoliš stalno poboljšavaju. Izmijenjeni Protokol iz Göteborga uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka koja je stupila na snagu 7. listopada 2019. i Direktiva uvelike se podudaraju u pogledu obveza smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. Protokol iz Göteborga preispitat će se u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka od 2020., čime će se pružiti prilika za razmatranje daljnjeg usklađivanja tih dvaju pravnih sustava, među ostalim u pogledu razvoja pristupa povezanog s, primjerice, emisijama metana i čađe.
6.Zaključak
Omogućavanje pravilne provedbe Direktive (EU) 2016/2284 od samog početka ključno je kako bi se osiguralo pravovremeno smanjenje emisija tvari koje onečišćuju zrak, djelotvorno doprinijelo poboljšanom zdravlju ljudi i ekosustava te ispunio Komisijin „cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš” u okviru europskog zelenog plana.
Još je prerano za donošenje konačnih zaključaka o tome koliko su države članice daleko od postizanja ciljeva i o njihovu putu prema usklađivanju na temelju trenutačnih emisija jer će se provjera usklađenosti podataka za 2020. moći provesti tek 2022. Međutim, predviđeni podaci o emisijama i analize nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka jasno ukazuju na potrebu za pojačanim radom već u kratkoročnom razdoblju.
Budući da su nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka temeljni instrument Direktive, još je važnije da ih se pripremi pravovremeno i na temelju kvalitetnih podataka te da ih se ažurira kada se predvidi da se neće ispuniti obveze smanjenja emisija, a svakako barem svake četiri godine. U tu svrhu države članice moraju nastaviti istraživati dodatne i strože mjere kako bi se osiguralo daljnje i potpuno djelotvorno smanjenje nacionalnih emisija tvari koje onečišćuju zrak. U tom se pogledu ističe amonijak. Kako je već istaknuto u prvom izvješću „Izgledi za čišći zrak” iz 2018., emisije amonijaka i dalje su iznimka u odnosu na dosadašnja opća poboljšanja. Poljoprivredni sektor morat će se dodatno uključiti u postizanje potrebnih smanjenja. Komisija će nastaviti pratiti i s pomoću financijskih i nefinancijskih alata podupirati nacionalna nastojanja u tom pogledu. Kad je riječ o financijskim alatima, to će se postići, među ostalim, maksimalnim povećanjem korištenja financiranja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u nadolazećem programskom ciklusu. Kad je riječ o nefinancijskim alatima, to će se postići, među ostalim, aktivnostima izgradnje kapaciteta i promicanjem dodatnih sinergija s provedbom relevantnog zakonodavstva EU-a, kao što su Direktiva 91/676/EEZ o nitratima i Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Nadalje, u reviziji potonje direktive razmotrit će se potencijal za daljnji doprinos smanjenju emisija, među ostalim i u pogledu amonijaka.
Potpunom provedbom europskog zelenog plana i povećanom potporom iz Fonda za pravednu tranziciju, kao i relevantnih Unijinih programa financiranja u okviru novog programskog ciklusa, znatno će se olakšati postizanje ciljeva Direktive (EU) 2016/2284. Brojne inicijative europskog zelenog plana donijet će važne dodatne koristi za učinkovitiju i bržu provedbu Direktive. Prije svega, ambicioznijim ciljevima u području klime koji se materijaliziraju u obliku povećane energetske učinkovitosti i daljnjeg razvoja negorivih obnovljivih izvora energije smanjit će se emisije tvari koje onečišćuju zrak te stakleničkih plinova. Istovremeno, provedba Direktive (EU) 2016/2284 bit će ključna za postizanje uspjeha u približavanju „cilju nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš”, koji se zagovara u okviru europskog zelenog plana.
Uz ovo izvješće, u nadolazećem izvješću „Izgledi za čišći zrak”, koje će biti objavljeno u drugoj polovini 2020., utvrdit će se troškovi, koristi, sinergije i kompromisi trenutačnih i predviđenih razina provedbe Direktive te istaknuti potencijalne potrebe za dodatnim djelovanjem na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Program Čisti zrak za Europu, COM(2013) 918, 18.12.2013.
Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari, SL L 309, 27.11.2001., str. 22.
Dodatne pojedinosti u pogledu ispunjavanja gornjih granica emisija EU-a i njegovih država članica za 2010. dostupne su na: https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-pollution-sources-1/national-emission-ceilings/nec-directive-reporting-status-2019 .
Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999. uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, kako je izmijenjen 4. svibnja 2012. (izmijenjeni Protokol iz Göteborga), http://www.unece.org/env/lrtap/status/lrtap_s.html .
Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., https://www.unece.org/environmental-policy/conventions/envlrtapwelcome/the-air-convention-and-its-protocols/the-convention-and-its-achievements.html .
Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008.) i Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005.).
Pregled je dostupan na: https://ec.europa.eu/environment/air/index_en.htm .
COM(2019) 640 final.
Budući da je ovim izvješćem obuhvaćena provedba Direktive do početka 2020., Ujedinjena Kraljevina je u potpunosti uključena u analizu.
COM(2018) 446 final.
Vidjeti https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/implementation.htm .
Vidjeti https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/NAPCP.htm .
https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/implementation.htm : Devet je država članica 2017. prvi put podnijelo zahtjev za prilagodbe. Za nove su prilagodbe 2018. zahtjev podnijele četiri države članice, a 2019. i 2020. jedna država članica (prethodni su zahtjevi za prilagodbe ponovo podneseni).
Potpuna procjena dostupna je na: https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/NAPCP.htm .
Belgija, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Švedska.
Bugarska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Poljska, Portugal i Rumunjska.
U članku 10. stavku 2 upućuje se na tablicu C u Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/2284, u kojoj su detaljno navedeni zahtjevi za izvješćivanje u pogledu emisija i projekcija.
U članku 8. stavku 5. Direktive (EU) 2016/2284 upućuje se na njezin Prilog IV. dio 2., u kojem su detaljno predstavljeni zahtjevi u pogledu projekcija.
Belgija, Češka, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Nizozemska, Portugal, Slovačka i Finska.
Hrvatska, Cipar, Nizozemska, Finska.
Italija, Luksemburg, Mađarska, Austrija, Poljska, Portugal, Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.
Vidjeti Prilog 2.
Belgija, Bugarska, Češka, Grčka, Francuska, Hrvatska, Nizozemska.
Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1522 od 11. listopada 2018. o utvrđivanju zajedničkog formata nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, SL L 256, 12.10.2018., str. 87.
Komunikacija Komisije o smjernicama za izradu nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, SL C 77, 1.3.2019., str 1.
Belgija, Danska, Estonija, Nizozemska, Portugal, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.
Bugarska, Češka, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka.
Krajnji rok za uključivanje u ovo izvješće.
Italija, Luksemburg
Grčka, Rumunjska.
Grčka, Malta, Rumunjska.
Malta.
Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 328, 21.12.2018., str. 1.
Belgija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Cipar, Finska, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Ujedinjena Kraljevina.
Danska, Njemačka, Španjolska, Irska, Malta, Austrija, Slovenija, Slovačka, Švedska.
Češka, Estonija.
Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš, SL L 156, 25.6.2003., str. 17.
Belgija, Bugarska, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.
Češka, Cipar, Portugal, Slovenija, Slovačka.
Belgija, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.
Zbog kasnog podnošenja konačnih NAPCP-a Latvija i Mađarska nisu uključene u analizu politika i mjera.
Opširnije informacije dostupne su na https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/NAPCP.htm .
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama, SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2018/1999 države članice Komisiji su morale priopćiti nacionalne energetske i klimatske planove do 31. prosinca 2019.
Vidjeti: Direktivu (EU) 2016/2284, članak 1. (sinergije); Prilog III., dio 1. (dosljednost u pogledu prioriteta); Prilog IV., dio 2. (dosljednost u pogledu projekcija). Usporedno vidjeti Uredbu (EU) 2018/1999, Prilog I., odjeljak A, točku 5.1. podtočku i., u skladu s kojom je potrebno izvijestiti o predviđenom učinku planiranih politika i mjera na emisije tvari koje onečišćuju zrak reguliranih u skladu s Direktivom (EU) 2018/2284.
Sve države članice osim Španjolske i Francuske, vidjeti https://ec.europa.eu/energy/topics/energy-strategy/national-energy-climate-plans_en .
Za potpunu procjenu vidjeti https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/NAPCP.htm .
Samo je 20 država članica NAPCP-e i projekcije podnijelo na vrijeme za analizu njihova rizika neusklađenosti u ovom izvješću: Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Irska, Francuska, Litva, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Slovenija, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.
Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Francuska, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina.
Danska, Hrvatska, Litva, Austrija, Slovenija.
Belgija, Njemačka, Estonija, Španjolska, Poljska.
Španjolska, Litva.
Obavijest Komisije o praćenju ekosustava u skladu s člankom 9. i Prilogom V. Direktivi (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija), SL C 92, 11.3.2019.
https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/ecosysmonitoring.htm
Ostale mreže koje su države članice najčešće koristile za izvješćivanje o ekosustavu u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 odnose se na Direktivu o staništima, Okvirnu direktivu o vodama i međunarodne programe suradnje u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.
Danska, Estonija, Hrvatska, Cipar i Švedska.
Izvor: Europska agencija za okoliš (https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer).
Objavom studije o povezanosti emisija metana i koncentracija ozona ( https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/global-trends-methane-emissions-and-their-impacts-ozone-concentrations ) te dviju studija (od kojih je jedna još u tijeku) o dodatnom potencijalu za smanjenje emisija metana u energetskom sektoru i o učinku korištenja biometana i vodika na plinsku infrastrukturu.
Komunikacija Komisije: Čist planet za sve Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno, COM(2018)) 773 final.
https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf (vidjeti osobito stranice od 159. do 174.).
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.6.2020.
COM(2020) 266 final
PRILOZI
Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću
o napretku u provedbi Direktive (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari
PRILOG 1.
Predviđena usklađenost kako su o njoj izvijestile države članice 2019. na temelju postojećih politika i mjera (predviđanje „s mjerama”) u odnosu na obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. te od 2030. nadalje
|
Država članica |
NOx |
NMHOS |
SO2 |
NH3 |
PM2,5 |
|||||
|
|
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
|
Austrija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Belgija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bugarska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Cipar |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Češka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Danska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Estonija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Finska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Francuska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Njemačka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grčka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mađarska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Irska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Italija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Latvija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Litva |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Luksemburg |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Malta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nizozemska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poljska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Portugal |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rumunjska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slovačka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slovenija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Španjolska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Švedska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
22 |
10 |
21 |
14 |
27 |
18 |
16 |
9 |
23 |
13 |
|
|
6 |
18 |
7 |
14 |
1 |
10 |
12 |
19 |
5 |
15 |
Izvor:
https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-pollution-sources-1/national-emission-ceilings/nec-directive-reporting-status-2019
, s relevantnim ažuriranjima iz revizije predviđanja. Ovdje su u obzir uzete prekasno podnesene ili ponovno podnesene relevantne obveze izvješćivanja država članica, a predviđanja su provjerena u odnosu na relevantne inačice inventara emisija.
PRILOG 2.
Predviđena usklađenost kako su o njoj izvijestile države članice 2019. na temelju dodatnih politika i mjera (predviđanje „s dodatnim mjerama”) u odnosu na obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029. te od 2030. nadalje
|
Država članica |
NOx |
NMHOS |
SO2 |
NH3 |
PM2,5 |
|||||
|
|
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
2020. |
2030. |
|
Austrija |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Belgija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bugarska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Cipar |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Češka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Danska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Estonija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Finska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Francuska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Njemačka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grčka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mađarska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Irska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Italija |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Latvija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Litva |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Luksemburg |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Malta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nizozemska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poljska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Portugal |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Rumunjska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slovačka |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slovenija |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Španjolska |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Švedska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Ujedinjena Kraljevina |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
|
14 |
13 |
14 |
13 |
17 |
15 |
12 |
12 |
15 |
14 |
|
|
3 |
4 |
3 |
4 |
0 |
2 |
5 |
5 |
2 |
3 |
|
Nije izviješteno o dodatnim mjerama |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
11 |
Izvor: Podaci Europske agencije za okoliš na temelju podataka koje su države članice podnijele za 2019. u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/2284 i naknadne revizije tih podataka. Države članice za koje u tablici nisu prikazani podaci nisu izvijestile o predviđanju s dodatnim mjerama.
PRILOG 3.
Procjena rizika neusklađenosti s obvezama smanjenja emisija
|
2020.–2029. |
Od 2030. nadalje |
|||||||||
|
SO2 |
NOx |
NMHOS |
NH3 |
PM2,5 |
SO2 |
NOx |
NMHOS |
NH3 |
PM2,5 |
|
|
Austrija |
N |
N |
S |
V |
N |
N |
V |
S |
V |
V |
|
Belgija |
N |
N |
N |
S |
N |
N |
N |
N |
S |
N |
|
Bugarska |
S |
V |
V |
V |
N |
N |
V |
V |
V |
N |
|
Cipar |
N |
S |
S |
N |
S |
S |
N |
S |
N |
V |
|
Češka |
N |
V |
V |
V |
N |
N |
V |
V |
V |
N |
|
Njemačka |
N |
N |
N |
V |
N |
N |
S |
S |
S |
S |
|
Danska |
N |
N |
N |
V |
V |
V |
N |
N |
V |
V |
|
Estonija |
S |
S |
S |
V |
S |
N |
S |
N |
V |
S |
|
Grčka |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Španjolska |
N |
N |
S |
S |
N |
N |
N |
V |
S |
S |
|
Finska |
S |
S |
S |
V |
S |
S |
S |
V |
S |
S |
|
Francuska |
S |
S |
S |
V |
S |
S |
S |
S |
V |
V |
|
Hrvatska |
N |
N |
S |
S |
S |
N |
N |
S |
S |
S |
|
Mađarska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Irska |
N |
N |
V |
V |
N |
S |
V |
V |
V |
N |
|
Italija |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Litva |
S |
V |
V |
S |
S |
S |
V |
V |
V |
V |
|
Luksemburg |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Latvija |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Malta |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Nizozemska |
N |
V |
S |
V |
S |
S |
V |
S |
V |
V |
|
Poljska |
V |
V |
V |
V |
S |
V |
V |
V |
V |
V |
|
Portugal |
S |
V |
V |
V |
S |
V |
V |
V |
V |
V |
|
Rumunjska |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Švedska |
N |
N |
N |
V |
N |
N |
V |
N |
V |
N |
|
Slovenija |
S |
V |
S |
S |
S |
V |
S |
V |
V |
V |
|
Slovačka |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
|
Ujedinjena Kraljevina |
S |
S |
S |
V |
V |
V |
V |
V |
V |
V |
|
Visok rizik |
1 |
7 |
6 |
14 |
2 |
5 |
10 |
10 |
14 |
10 |
|
Srednji rizik |
8 |
5 |
10 |
5 |
10 |
6 |
5 |
6 |
5 |
5 |
|
Nizak rizik |
11 |
8 |
4 |
1 |
8 |
9 |
5 |
4 |
1 |
5 |
|
Nije procijenjeno |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
8 |
Izvor: Revizija nacionalnih predviđanja onečišćujućih tvari u zraku i procjena nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka: horizontalno izvješće, Ricardo, 2020. (opisana je i metodologija procjene rizika), https://ec.europa.eu/environment/air/reduction/NAPCP.htm
Legenda:
V = visok rizik
S = srednji rizik
N = nizak rizik
-= nije procijenjeno zbog prekasnog podnošenja ili nepodnošenja
PRILOG 4.
Metodologija praćenja troškova programa Čisti zrak za Europu
1)Opći pristup praćenju troškova programa Čisti zrak za Europu
a)Načela praćenja troškova u području čistog zraka u EU-u
Radi praćenja napretka država članica u pogledu iskorištavanja financijskih sredstava EU-a za ciljeve koji se odnose na čisti zrak Komisija će „označiti” troškove tako što će financijskom doprinosu EU-a dodijeliti određeno ponderiranje, koje će odražavati mjeru u kojoj on doprinosi ciljevima koji se odnose na čisti zrak.
To se praćenje troškova u području čistog zraka zasniva na iskustvu stečenom praćenjem troškova u području klime i bioraznolikosti, koje Komisija već provodi. Temelji se i na predloženim propisima o programu kojima se utvrđuju pokazatelji za klimatske aktivnosti koji će se dodijeliti financijskim sredstvima EU-a pri praćenju doprinosa okolišu, posebice kohezijskim fondovima (Prilog 1. Uredbi o zajedničkim odredbama) i drugim relevantnim programima (npr. Zajednička poljoprivredna politika, Instrument za povezivanje Europe). Za razliku od praćenja troškova u području klime, praćenje troškova u području čistog zraka ne odnosi se na ciljne vrijednosti potrošnje, nego je namijenjeno nadziranju financijskih doprinosa EU-a za čisti zrak s ciljem bolje provedbe politika o čistom zraku u državama članicama.
Glavna svojstva praćenja troškova u području čistog zraka jesu:
-korištenje pokazatelja 100 %, 40 % i 0 %,
-usmjerenost na administrativne aktivnosti i jednostavnost,
-dosljedno označivanje među programima (slično označivanje sličnih aktivnosti),
-transparentno označivanje,
-neovisnost o drugim metodologijama praćenja (klima, bioraznolikost), odnosno mogućnost višekratnog praćenja svakog utrošenog eura.
Budući da je čisti zrak međusektorsko pitanje, koristi ne ostvaruje samo iz djelovanja usmjerenih na čisti zrak nego i iz učinaka projekata koje EU financira u drugim područjima politika, primjerice onih usmjerenih na teme kao što su održivi promet, ublažavanje klimatskih promjena (npr. energetska učinkovitost), učinkovitost resursa, zdravlje.
b)EU-ovi pokazatelji u području čistog zraka
Kad je riječ o praćenju troškova za klimu, u svrhu praćenja troškova u području čistog zraka „trošak” se definira kao odobreno sredstvo. Time će se Komisiji i dionicima omogućiti utvrđivanje potrošnje u području čistog zraka na samom početku procesa. Komisija neće pratiti odobrena sredstva za plaćanje i/ili plaćanja namijenjena za područje čistog zraka.
EU-ovi pokazatelji za troškove u području čistog zraka razvijeni su na temelju kvalitativnih pokazatelja iz Rija, koje Odbor OECD-a za razvojnu pomoć koristi za utvrđivanje specifičnih ciljeva zaštite okoliša (dezertifikacija, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama i bioraznolikost) radi izrade projekata pomoći, a temelje se na iskustvu s EU-ovim klimatskim pokazateljima.
EU-ovi pokazatelji za čisti zrak namijenjeni su za kvantificiranje potrošnje koja doprinosi ciljevima u pogledu čistog zraka. S obzirom na raspon provedbenih postupaka (npr. upravljanje na središnjoj razini, podijeljeno upravljanje, financijski instrumenti, programabilnost/pristup odozdo prema gore), pristup provedbi razlikuje se među programima, a metodologija je prilagođena tako da odražava specifične okolnosti. Stoga se pokazatelji dodjeljuju na najprikladnijoj razini ovisno o specifičnom oblikovanju svakog programa proračuna – projekt, vrsta intervencije, komponenta programa ili cijeli program.
Pokazatelji se dodjeljuju općim pristupom:
·100 % za troškove za koje se očekuje da će doprinijeti ponajprije ciljevima u pogledu čistog zraka (paritet s OECD-ovim pokazateljem iz Rija 2),
·40 % za troškove za koje se očekuje da će znatno doprinijeti ciljevima u pogledu čistog zraka (paritet s OECD-ovim pokazateljem iz Rija 1),
·0 % za troškove koji neće doprinijeti ciljevima u pogledu čistog zraka.
Takav trorazinski pristup nužno podrazumijeva povremeno utvrđivanje približnih vrijednosti, ali ipak je konzervativan: u slučaju sumnje i/ili manjka preciznih informacija bira se niža vrijednost.
Taj se opći pristup prenosi na specifične postupke praćenja, koji se mogu razlikovati među programima, čime se odražavaju razlike u njihovoj izradi i načinima upravljanja.
c)Godišnje izvješćivanje o podacima
Komisija će za sve programe jednom godišnje konsolidirati podatke o očekivanim obvezama u pogledu čistog zraka. Za svaki će program u programskim izvještajima za operativne troškove uz godišnji nacrt proračuna biti predstavljeni očekivani troškovi u pogledu čistog zraka za svaku godinu.
Komisija će svake četiri godine u izvješću o provedbi Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisija izvijestiti o korištenju sredstava EU-a za podupiranje ciljeva Direktive, a prvo preliminarno izvješće bit će u kontekstu izvješća o provedbi za 2020.
2)Provedba pristupa praćenja troškova u području čistog zraka na razini programa
a)Obzor 2020.
|
Djelovanje |
Pokazatelj |
|
Poseban cilj – Europsko istraživačko vijeće (ERC) |
0 (1) |
|
Poseban cilj – Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju |
0 (2) |
|
Poseban cilj – Aktivnosti Marie Sklodowska-Curie (MSCA) |
0 (1) |
|
Poseban cilj – Istraživačke infrastrukture |
0 (1) |
|
Poseban cilj – Razvojne i industrijske tehnologije |
0 (2) |
|
Poseban cilj – Pristup rizičnom financiranju |
0 |
|
Poseban cilj – MSP-ovi |
0 (2) |
|
Poseban cilj – Zdravlje |
0 |
|
Poseban cilj – Hrana |
0 (2) |
|
Poseban cilj – Energija |
40 |
|
Poseban cilj – Promet |
40 |
|
Poseban cilj – Resursno učinkovito gospodarstvo otporno na klimatske promjene |
40 |
|
Poseban cilj – Uključiva, inovacijska i promišljena europska društva |
0 |
|
Poseban cilj – Sigurna europska društva |
0 |
|
Poseban cilj – Širenje izvrsnosti i sudjelovanja |
0 |
|
Poseban cilj – Znanost s društvom i za društvo |
0 |
|
Poseban cilj – Nenuklearne izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra |
0 (2) |
|
Poseban cilj – Europski institut za inovacije i tehnologiju |
0 (2) |
(1) Za aktivnosti „odozdo prema gore”, kao što su ERC i MSCA, nije moguće odrediti vrijednost u ovoj prvoj fazi. Njih će u budućim fazama praćenja biti potrebno prilagoditi (prema gore). Točnija procjena doprinosa tih aktivnosti djelovanjima u pogledu kvalitete zraka bit će moguća u sljedećem VFO-u. U međuvremenu se za te aktivnosti dodjeljuje pokazatelj „0”.
(2) Premda bi neki od ovih projekata mogli doprinijeti ciljevima u pogledu čistog zraka, ocjena „0” daje se zbog manjka preciznih informacija.
Iako ova tablica pokazuje doprinos programa Obzor 2020. aktivnostima financiranja kojima se doprinosi ciljevima u pogledu čistog zraka, kako bi se osigurali točniji podaci, praćenje troškova povezanih s čistim zrakom odvijat će se na razini poziva ili projekta s pomoću odgovarajućih obrazaca za izvješćivanje u sljedećem programu Obzor Europa (2021.–2027.).
b) Europska strateška ulaganja: Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)
EFSU 1 je inicijativa pokrenuta 2015. u okviru Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan) s ciljem smanjenja razlika u ulaganjima u Europskoj uniji. U nastavku su navedena njegova glavna obilježja.
·U okviru EFSU-a Unija osigurava neopozivo i bezuvjetno jamstvo 2 EIB-u za pružanje prihvatljivih operacija financiranja i ulaganja krajnjim korisnicima.
·EFSU se sastoji od dvaju dijelova:
I)djelovanja koja se podupiru iz dijela za infrastrukturu i inovacije odnose se na izravne i posredničke operacije financiranja za krajnje korisnike, koje bi, ovisno o njihovoj prirodi i opsegu, mogle doprinijeti ciljevima u pogledu čistog zraka. Od 31. prosinca 2019. ispitane su operacije u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije te je svakoj od njih dodijeljen odgovarajući OECD-ov pokazatelj iz Rija: pokazatelj 100 % dodijeljen je operacijama koje ponajprije doprinose ciljevima u pogledu čistog zraka, a pokazatelj 40 % svima za koje se očekuje da će znatno doprinijeti ciljevima u pogledu čistog zraka 3 – odnosno onima kojima se ublažavaju učinci onečišćenja zraka;
II)dio za mala i srednja poduzeća olakšava pristup zajmovima i financiranju vlasničkim kapitalom za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), a provodi ga Europski investicijski fond (EIF). Neka podržana djelovanja i neki krajnji korisnici mogli bi potencijalno pridonijeti ciljevima u pogledu čistog zraka. Međutim, zbog raznolikosti podržanih portfelja i malih iznosa pojedinačnih transakcija nemoguće je procijeniti doprinos ciljevima u pogledu čistog zraka.
·Potpora EFSU-a pruža se s pomoću proračunskog jamstva u iznosu od 26 milijardi EUR. Obveze proizašle iz potencijalnog neispunjavanja obveza 4 operacija obuhvaćenih jamstvom EU-a plaćaju se iz jamstvenog fonda koji čini rezervu likvidnosti. Ta rezerva likvidnosti u okviru Jamstvenog fonda EU-a iznosi 9,1 milijardu EUR (izdvojeni iznos). Ukupni doprinosi iz općeg proračuna Unije iznose 8,43 milijarde EUR i dopunjeni su s 0,675 milijardi EUR iz prihoda i otplata.
Uzimajući u obzir te značajke, procjena doprinosa EFSU-a ciljevima u pogledu čistog zraka provedena je samo za Dio za infrastrukturu i inovacije. Iznos potpore iz EFSU-a za ciljeve u pogledu čistog zraka stoga se izračunava kao zbroj doprinosa svake operacije kako je određen relevantnim pokazateljem od 31. prosinca 2019.
c)CEF – Instrument za povezivanje Europe
|
Djelovanje/potprogram (Uredba Komisije (EU) br. 1316/2013) |
Djelovanje/potprogram (COM(2018) 0438 – C8-0255/2018 – 2018/0228(COD) za razdoblje 2021. – 2027.) |
Pokazatelj |
|
Instrument za povezivanje Europe – energetika 5 |
||
|
Električna energija |
Električna energija |
40 |
|
Plin |
Plin |
40 |
|
Pametne mreže |
Pametne mreže |
40 |
|
Mreže CO2 |
Mreže CO2 |
0 |
|
Prekogranični projekti u području energije iz obnovljivih izvora |
40 |
|
|
Instrument za povezivanje Europe – promet |
||
|
Vrsta prometa – željeznički 40 % (uključujući ERTMS) |
40 |
|
|
Vrsta prometa – unutarnji plovni putovi |
40 |
|
|
Vrsta prometa – pomorski |
40 |
|
|
Infrastruktura za alternativna goriva (ne u urbanim čvorištima) |
40 |
|
|
Urbana čvorišta (uključujući infrastrukturu, digitalizaciju i alternativna goriva) |
100 |
|
|
Upravljanje zračnim prometom |
0 6 |
|
d) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond (KF)
|
Intervencijski kodovi i područja u Provedbenoj uredbi 215/2014 za razdoblje od 2014. do 2020. |
Intervencijski kodovi, područja i koeficijent iz Rija za okoliš u COM(2018) 375 final za razdoblje od 2021. do 2027. |
Pokazatelj za čisti zrak |
||
|
Kȏd |
Područje |
Kȏd |
Područje |
|
|
65 |
Infrastruktura istraživanja i inovacija, procesi, prijenos tehnologije i suradnja u poduzećima usmjerena na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika i na otpornost na klimatske promjene |
22 |
Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerena na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu na klimatske promjene |
40 |
|
23 |
Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerena na kružno gospodarstvo |
40 |
||
|
068 |
Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore |
24 |
Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore |
40 |
|
014 |
Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
25 |
Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
40 |
|
013 |
Obnova javne infrastrukture radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
26 |
Obnova javne infrastrukture radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
40 |
|
071 |
Razvoj i promicanje poduzeća specijaliziranih za pružanje usluga koje doprinose gospodarstvu s niskim udjelom ugljika i otpornosti na klimatske promjene (uključujući potporu takvim uslugama) |
27 |
Potpora poduzećima koja pružaju usluge koje pridonose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti na klimatske promjene |
40 |
|
009 |
Obnovljivi izvori energije: vjetar |
28 |
Obnovljivi izvori energije: vjetar |
40 |
|
010 |
Obnovljivi izvori energije: solarna energija |
29 |
Obnovljivi izvori energije: solarna energija |
40 |
|
31 |
Obnovljivi izvori energije: more |
40 |
||
|
012 |
Ostala energija iz obnovljivih izvora (uključujući hidroelektričnu energiju, geotermalnu energiju i energiju mora) i integracija energije iz obnovljivih izvora (uključujući skladištenje, pretvorbu električne energije u plin i infrastrukturu za vodik iz obnovljivih izvora) |
32 |
Ostale vrste energije iz obnovljivih izvora (uključujući geotermalnu energiju) |
40 |
|
015 |
Sustavi pametne distribucije energije pri srednjim i niskim razinama voltaže (uključujući pametne mreže i IKT sustave) |
33 |
Pametni sustavi distribucije energije pri srednjim i niskim razinama voltaže (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje |
40 |
|
016 |
Visokoučinkovita kogeneracija i centralizirano grijanje |
34 |
Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje |
40 |
|
017 |
Gospodarenje kućanskim otpadom (uključujući smanjivanje količine, odvajanje, mjere recikliranja) |
42 |
Gospodarenje kućanskim otpadom: sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine, odvajanje, recikliranje |
40
|
|
069 |
Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima |
47 |
Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima |
40 |
|
083 |
Mjere za kvalitetu zraka |
48 |
Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke |
100 |
|
085 |
Zaštita i poboljšanje biološke raznolikosti, zaštita prirode i zelena infrastruktura |
50 |
Zaštita prirode i biološke raznolikosti, zelena infrastruktura |
40 |
|
63 |
Digitalizacija prometa: cestovni promet |
40 |
||
|
024 |
Željeznica (osnovni TEN-T) |
64 |
Novoizgrađena željeznica – osnovna mreža TEN-T |
40 |
|
025 |
Željeznica (sveobuhvatni TEN-T) |
65 |
Novoizgrađena željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T |
40 |
|
026 |
Ostala željeznica |
66 |
Ostala novoizgrađena željeznica |
40 |
|
67 |
Obnovljena ili poboljšana željeznica – osnovna mreža TEN-T |
40 |
||
|
68 |
Obnovljena ili poboljšana željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T |
40 |
||
|
69 |
Ostala obnovljena ili poboljšana željeznica |
40 |
||
|
70 |
Digitalizacija prometa: željeznički promet |
40 |
||
|
71 |
Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
40 |
||
|
027 |
Mobilna željeznička sredstva |
72 |
Mobilna željeznička sredstva |
40 |
|
043 |
Infrastruktura čistog gradskog prometa i promicanje (uključujući opremu i vozila) |
73 |
Infrastruktura čistog gradskog prometa |
40 |
|
74 |
Vozila čistog gradskog prometa |
100 |
||
|
090 |
Biciklističke i pješačke staze |
75 |
Biciklistička infrastruktura |
100 |
|
76 |
Digitalizacija gradskog prometa |
40
|
||
|
77 |
Infrastruktura za alternativna goriva |
40 |
||
|
035 |
Kombinirani promet (TEN-T) |
78 |
Kombinirani promet (TEN-T) |
40 |
|
036 |
Kombinirani promet |
79 |
Multimodalni promet (osim gradskog) |
40 |
|
84 |
Digitalizacija prometa: ostali načini prijevoza |
40 |
||
|
007 |
Prirodni plin |
40 |
||
|
008 |
Prirodni plin (TEN-E) |
40 |
||
|
023 |
Okolišne mjere s ciljem smanjenja i/ili izbjegavanja emisija stakleničkih plinova (uključujući obradu i skladištenje plina metana i kompostiranje) |
40 |
||
|
044 |
Pametni prometni sustavi (uključujući uvođenje upravljanjem potražnjom, sustave naplate cestarine, sustave IT nadzora praćenja i informacijske sustave) |
40 |
||
|
070 |
Promicanje energetske učinkovitosti u velikim poduzećima |
40 |
||
|
084 |
Integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja (IPPC) |
40 |
||
Intervencijsko područje koje nije prikazano u ovoj tablici označeno je s „0” u pogledu praćenja troškova čistog zraka.
e) Zajednička poljoprivredna politika
|
Djelovanje |
Pokazatelj |
|
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) |
|
|
Značajno područje 2A (modernizacija poljoprivrednih gospodarstava) 7 |
0 |
|
Značajno područje 5B (energetska učinkovitost) |
40 |
|
Značajno područje 5D (smanjenje stakleničkih plinova i emisija amonijaka iz poljoprivrede) |
40 |
|
Prvi stup ZPP-a 8 |
0 |
f) Program LIFE
|
Djelovanje |
Pokazatelj |
|
Projekti kojima je glavni cilj čisti zrak, kao što su: -integrirani projekti za čisti zrak (uključujući projekte tehničke pomoći ako su primjenjivi), -tradicionalni projekti za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa koji kao glavni cilj imaju doprinos čistom zraku, -tradicionalni projekti upravljanja okolišem i informiranje koji su usmjereni na čisti zrak, -pripremni projekti usmjereni na čisti zrak, -bespovratna sredstva za nevladine organizacije usmjerena na čisti zrak. |
100 |
|
Projekti koji doprinose čistom zraku, kao što su: -integrirani projekti u okviru potprograma za okoliš koji doprinose čistom zraku (uključujući projekte tehničke pomoći ako su primjenjivi), -tradicionalni projekti za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa koji doprinose čistom zraku kao sekundarnoj koristi, -tradicionalni projekti upravljanja okolišem i informiranje koji doprinose čistom zraku kao sekundarnoj koristi, -pripremni projekti koji doprinose čistom zraku kao sekundarnoj koristi, -integrirani projekti u okviru potprograma za djelovanje u području klime koji doprinose čistom zraku (uključujući projekte tehničke pomoći ako su primjenjivi), -tradicionalni projekti ublažavanja klimatskih promjena koji doprinose čistom zraku kao sekundarnoj koristi, -tradicionalni projekti upravljanja u području klime i informiranje koji doprinose čistom zraku kao sekundarnoj koristi, -bespovratna sredstva za nevladine organizacije koje doprinose čistom zraku. |
40 |
|
Projekti ili aktivnosti izvan područja primjene prethodno navedenih kategorija |
0 |
U okviru programa LIFE čisti se zrak podupire posebnim tradicionalnim i integriranim projektima, ali s obzirom na to da je riječ o međusektorskom pitanju, na čisti zrak pozitivno utječu učinci projekata programa LIFE koji su prvenstveno usmjereni na druge teme, kao što su voda, buka i ublažavanje klimatskih promjena (npr. energetska učinkovitost).
3) Iznosi sredstava EU-a namijenjeni ciljevima u pogledu čistog zraka u skladu s prethodno spomenutom metodologijom
|
Program |
Procijenjeni doprinos u području čistog zraka od 2014. do 2020. (u milijunima EUR) |
|
Obzor 2020. |
4 219 |
|
EFSU |
819 |
|
Društvo CEF |
8 830 |
|
EFRR |
20 458 |
|
KF |
10 874 |
|
EPFRR |
1 138 |
|
Program LIFE |
105 |
|
UKUPNO |
46 443 |
Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015., kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017.
Jamstvom EU-a i povezanim sredstvima u Jamstvenom fondu EU-a obuhvaćen je portfelj operacija financiranja i ulaganja te oni nisu namijenjeni za konkretne projekte.
Procjene se temelje na konzervativnom pristupu u kojem se u obzir uzima Uredba o EFSU-u, a ugovorni dokumenti ne predviđaju izvješćivanje ni praćenje podržanih ulaganja kojima se doprinosi ciljevima u pogledu čistog zraka.
U slučaju da nema neispunjenih obveza, za projekte se i pruža jamstvo te se podupiru. Međutim, nema odljeva proračuna EU-a.
Zbog konzervativnog pristupa u metodologiji može se podcijeniti doprinos djelovanja u okviru CEF-a za energetiku u području električne energije, pametnih mreža i prekograničnih projekata u području energije iz obnovljivih izvora ciljevima u području čistog zraka.
Metodologija slijedi konzervativni pristup: dio djelovanja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe koji se odnosi na upravljanje zračnim prometom uključuje podupiranje uvođenja funkcija upravljanja zračnim prometom u zračnim lukama, kojima se s pomoću učinkovitijeg upravljanja prometom, uzlijetanjem, slijetanjem i taksiranjem može doprinijeti smanjenju emisija tvari koje onečišćuju zrak u zračnim lukama i njihovoj okolini.
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava može pozitivno utjecati na čistoću zraka. Međutim, teško je razlikovati ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava koja utječu na smanjenje emisija amonijaka od drugih ulaganja i ne očekuje se da će predstavljati viši postotak.
Jedan od elemenata višestruke sukladnosti, dobro poljoprivredno i okolišno stanje, broj 6: zabrana paljenja strništa u polju radi zadržavanja organskih tvari u tlu, doprinio je smanjenju emisija PM-10. Međutim, zbog teškoća u kvantificiranju doprinosa i očekivane niske vrijednosti tog elementa u ukupnoj vrijednosti izravnih plaćanja, doprinos je određen na 0 %.