EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.3.2020.
COM(2020) 112 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19
1.Uvod
Covid-19, poznatiji kao koronavirus, uzrokovao je ozbiljnu javnozdravstvenu krizu koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Pandemija se proširila iz Kine, a sada zaraženih ima u svim državama članicama. Iako je Italija najviše pogođena, u svim državama članicama broj slučajeva raste i situacija se brzo pogoršava. Pandemija građanima i društvima u cjelini nameće teško breme i veliko je opterećenje za zdravstvene sustave. Zajedničkim snagama moramo usporiti širenje zaraze, povećati otpornost naših sustava zdravstvene skrbi da bi se pomoglo svima kojima je pomoć potrebna te omogućiti napredak u istraživanju i razvoju.
Osim što ima velike posljedice za društvo i ljudsku dimenziju, pandemija koronavirusa snažan je gospodarski udar za Uniju, zbog čega je nužan odlučan i koordiniran gospodarski odgovor. Širenje virusa uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, nestabilnost na financijskim tržištima, udare zbog potražnje potrošača i negativno utječe na neke važne sektore, kao što je sektor putovanja i turizma. Europska tržišta kapitala pala su za oko 30 % u odnosu na stanje sredinom veljače, što je najveći mjesečni pad zabilježen od početka financijske krize 2008. Razvoj događaja u nadolazećim tjednima i mjesecima još je vrlo neizvjestan.
Na tu javnozdravstvenu krizu možemo djelotvorno odgovoriti samo solidarnošću i koordiniranim pristupom u cijeloj Uniji. Solidarnost zemalja, regija, gradova i građana nužna je za ograničavanje širenja virusa, pružanje pomoći pacijentima i suzbijanje negativnih gospodarskih posljedica. Zato nam trebaju osnovne mjere te usklađen i jasan zajednički pristup. Najvažnija je bliska suradnja svih relevantnih čimbenika.
Komisija će bezrezervno iskoristiti sve što joj je na raspolaganju da se prebrode ove teškoće. Osim koordinacije i uputa te mjera ograničavanja širenja virusa, Komisija nastoji spriječiti i ublažiti socioekonomske posljedice pandemije. To podrazumijeva zaštitu integriteta jedinstvenog tržišta, a u širem smislu očuvanje proizvodnih i distribucijskih lanaca vrijednosti da bi se našim zdravstvenim sustavima zajamčila neophodna opskrba. To podrazumijeva podršku građanima kako pandemija ne bi nerazmjerno utjecala na njihove prihode i radna mjesta. To podrazumijeva podršku poduzećima, osobito malim i srednjim. To podrazumijeva i osiguranje likvidnosti našeg financijskog sektora i sprječavanje opasnosti recesije poduzimanjem mjera na svim razinama. To, na koncu, podrazumijeva i okvir za odlučno i koordinirano djelovanje država članica. Ukratko, to znači da se moramo pripremiti za brz oporavak od ovog gospodarskog udara.
U ovoj komunikaciji navode se neposredne interventne mjere koje Komisija poduzima radi ublažavanja gospodarskih posljedica covida-19. Iako se opisane, danas najavljene mjere odnose na neposredne izazove, moramo biti svjesni da se situacija svakodnevno mijenja. U cilju što brže provedbe tih mjera Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem, Europskom investicijskom bankom (EIB) i državama članicama i spremna je, bude li potrebno, pokrenuti sve dodatne inicijative. Osim toga, Komisija se zalaže za rješavanje globalnih socioekonomskih posljedica pandemije covida-19 na međunarodnoj razini uz multilateralnu suradnju, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti partnerskim zemljama koje nemaju sofisticiran zdravstveni sustav.
2.Socioekonomske posljedice
Pandemija covida-19 snažan je udar na europsko i svjetsko gospodarstvo. Europa već danas trpi znatne negativne gospodarske posljedice, što će se osjetiti najmanje u prvoj polovini godine, a moguće i dulje pokaže li se da su mjere ograničavanja zaraze neučinkovite. Rast realnog BDP-a u 2020. mogao bi zbog pandemije covida-19 pasti ispod nule ili čak znatno ispod nule pa je koordinirana gospodarska intervencija institucija Unije i država članica od presudne važnosti za ublažavanje gospodarskih posljedica.
Višestruke su posljedice tog udara na gospodarstvo:
·udar zbog smanjenja rasta u Kini u prvom tromjesečju 2020.,
·udar na opskrbu europskog i svjetskog gospodarstva uzrokovan poremećajem u lancima opskrbe zbog odsustva radnika s radnih mjesta,
·udar na potražnju europskog i globalnog gospodarstva uzrokovan smanjenom potražnjom potrošača i negativnim učinkom neizvjesnosti ulaganja te
·posljedice ograničene likvidnosti za poduzeća.
Udar će biti privremen, ali moramo surađivati kako bismo, koliko god je to moguće, skratili i ograničili njegovo trajanje i spriječili trajnu štetu za naša gospodarstva. Negativni izgledi za budućnost ovisit će o brojnim parametrima, kao što su opskrba najvažnijim materijalima, učinkovitost mjera ograničavanja širenja zaraze, prekid proizvodnje u Uniji, izgubljeni radni dani u poduzećima i upravim tijelima te učinci potražnje (npr. ograničenje mobilnosti, otkazivanje putovanja).
Države članice moraju biti na oprezu i iskoristiti sve dostupne instrumente na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi izbjegle da zbog trenutačne krize dođe do gubitka ključne imovine i tehnologije. Među njima su instrumenti poput nacionalnih sigurnosnih provjera i drugi instrumenti koji se odnose na sigurnost. Komisija će državama članicama davati potrebne smjernice dok se ne počne primjenjivati Uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja.
Zbog širenja covida-19 i njegova utjecaja na velike dijelove stanovništva u cijelom svijetu i u državama članicama, gospodarske su posljedice materijalne i svakim danom sve veće. Posljedice se osjećaju u cijelom gospodarstvu, a osobito u neizbježnim situacijama potpunog zatvaranja radi sprječavanja širenja pandemije. Mjere ograničavanja širenja virusa koje se poduzimaju na lokalnim i nacionalnim razinama mogle bi utjecati i na ponudu i na potražnju. Osobito je negativna potražnja posljedica mjera ograničavanja širenja virusa koje su državna tijela dužna provoditi, a utječu na privatni, poslovni i društveni život. Danas su najugroženiji zdravstvo, turizam, promet i osobito zrakoplovna industrija.
Pandemija covida-19 utječe na svjetska financijska tržišta. Krajem veljače, svjetska tržišta kapitala i tržišta druge visokorizične imovine znatno su pala zbog snažnog odljeva imovine u sigurna područja. Istodobno su zbog povećane potražnje znatno porasle cijene imovine u sigurnim utočištima, a prinosi na državne obveznice SAD-a („sigurna financijska imovina”) naglo su pali. Cijene dionica pale su u cijelom svijetu. Povećale su se razlike u prinosu na državne obveznice ugroženijih država članica. Znatno su porasli prinosi na korporativne obveznice neinvesticijskog rejtinga.
Zbog izloženosti makroekonomskim i financijskim posljedicama covida-19, odgovor gospodarske politike mora biti odlučan i koordiniran, kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi:
·Pridonijeti spašavanju života. Osigurati potrebna sredstva za opskrbu i ulaganja radi ograničavanja pandemije i liječenja oboljelih.
·Radnike (i samozaposlene osobe) u Europi zaštititi od gubitka prihoda, a najugroženijim poduzećima (osobito malim i srednjim) i sektorima osigurati potrebnu potporu i financijsku likvidnost.
·Svim raspoloživim sredstvima Unije ublažiti posljedice za gospodarstvo u cjelini i bezrezervno iskoristiti Unijin fleksibilni okvir za mjere u državama članicama.
3.Osiguravanje solidarnosti na jedinstvenom tržištu
3.1.Opskrba medicinskom opremom
Jedinstveno tržište je temelj Europske unije. U kriznim vremenima ono je instrument solidarnosti koji omogućuje da osnovna dobra potrebna za ublažavanje zdravstvene krize dođu do onih kojima su potrebna. Osiguravajući dostupnost tih dobara u cijeloj Uniji, jedinstveno tržište doprinosi zaštiti našeg zdravlja. Jednostranim nacionalnim ograničenjima slobodnog kretanja osnovnih dobara prema zdravstvenim sustavima stvaraju se znatne prepreke i drastično smanjuje kapacitet država članica za upravljanje pandemijom covida-19.
Od presudne je važnosti da se nacionalnim mjerama ostvaruje primarni cilj zaštite zdravlja u duhu europske solidarnosti i suradnje. Neke države članice već su donijele ili se spremaju donijeti nacionalne mjere koje će utjecati na izvoz osobne zaštitne opreme, kao što su zaštitne naočale, maske za lice, rukavice, kirurška odijela i ogrtači, te izvoz lijekova. Tim se mjerama sprečava da ta osnovna dobra dođu do onih kojima su najpotrebnija, a to su prije svega zdravstveni djelatnici, interventni timovi na terenu i oboljeli u pogođenim dijelovima Europe. Time se stvara domino-efekt: države članice poduzimaju mjere za ublažavanje učinka mjera koje su poduzele druge države članice.
U kratkom vremenu ograničenja su počela zahvaćati sve više proizvoda, počevši od osobne zaštitne opreme, a u posljednje vrijeme proširila su se i na lijekove. Ograničenjima izvoza zanemaruju se integrirani lanci opskrbe, stvaraju se uska grla u proizvodnji osnovnih dobara i blokiraju inputi u određenoj državi članici. Time nastaju poremećaji u logistici i distribucijskim lancima koji ovise o centralnim skladištima te se potiče gomilanje zaliha u lancu opskrbe. U konačnici to znači ponovno uvođenje unutarnjih granica u trenutku kada je solidarnost među državama članicama najpotrebnija.
U Prilogu 2. navode se smjernice za uspostavu odgovarajućih kontrolnih mehanizama kako bi se zajamčila sigurnost lanca opskrbe diljem Europe. Ugovorom se državama članicama omogućuje da pod strogo određenim uvjetima odstupe od pravila o unutarnjem tržištu. Sve nacionalne restriktivne mjere koje se poduzimaju u skladu s člankom 36. UFEU-a radi zaštite zdravlja i života ljudi moraju biti opravdane, tj. prikladne, nužne i razmjerne tim ciljevima te se njima mora osigurati odgovarajuća opskrba relevantnih osoba i spriječiti nastanak ili pogoršanje nestašice proizvoda koji se smatraju osnovnim dobrima, kao što su osobna zaštitna oprema, medicinski proizvodi i lijekovi. Sve planirane nacionalne mjere kojima se ograničava pristup medicinskoj i zaštitnoj opremi moraju se prijaviti Komisiji, koja o tome obavješćuje druge države članice.
Mjere koje su dosad prijavljene Komisiji ocijenjene su uzimajući u obzir kriterij osiguravanja osnovnih dobara onima kojima su najpotrebnija. Komisija te slučajeve tretira kao prioritetno pitanje te države članice podupire u ispravljanju mjera. Ako države članice svoja pravila ne prilagode u potrebnoj mjeri, Komisija poduzima pravne mjere.
Nekim se nacionalnim mjerama sprečava izvoz osnovnih dobara u treće zemlje s krajnjim ciljem osiguranja održivosti zdravstvenih sustava EU-a. Ako se izvozom u treće zemlje ugrozi kapacitet EU-a za sprječavanje širenja covida-19, Komisija može poduzeti mjere i uspostaviti sustav izvoznih dozvola za određene proizvode.
Komisija poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala odgovarajuću opskrbu zaštitnom opremom u cijeloj Europi. S obzirom na globalnu nestašicu, Komisija je pokrenula ubrzani postupak zajedničke nabave s 26 država članica. Kao dodatnu mjeru sigurnosti Komisija donosi mjeru u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu (rescEU) za kupnju te opreme na razini Unije. Ako ih države članice odobre, prve bi kupnje mogle uslijediti početkom travnja. Komisija osim toga priprema prijedlog preporuke Komisije o postupcima ocjene sukladnosti i nadzora tržišta u kontekstu covida-19. Time će se posebice omogućiti povećanje opskrbe određenim vrstama opreme, kao što su jednokratne maske za lice.
Zajedničko djelovanje ključno je kako bi se osigurala otvorena i transparentna proizvodnja, stvaranje zaliha, dostupnost i racionalna upotreba medicinske zaštitne opreme i lijekova u EU-u. Komisija je bila u kontaktu s dobavljačima kako bi procijenila manjkove te od njih zatražila da hitno povećaju proizvodnju. Komisija je u suradnji s državama članicama i Europskom agencijom za lijekove osnovala izvršnu upravljačku skupinu za praćenje mogućih nestašica lijekova uzrokovanih covidom-19. Komisija osim toga prati stanje i u okviru Koordinacijske skupine za medicinske proizvode, uključujući dostupnost i učinkovitost raznih dijagnostičkih proizvoda i suradnju u pogledu različitih nacionalnih pristupa dijagnostičkim testovima.
3.2. Promet
Izbijanje pandemije covida-19 znatno utječe i na naše prometne sustave. Europski lanci opskrbe usko su povezani. Tu povezanost omogućuje opsežna mreža usluga teretnog prijevoza. Prekidi u tim tokovima robe mogu dovesti do teških gospodarskih posljedica.
Pandemija već teško pogađa međunarodnu i europsku zrakoplovnu industriju, a stanje je iz dana u dan sve gore. U idućim se tjednima očekuje daljnji pad prometa. Kako bi pomogla ublažiti posljedice, Komisija predlaže ciljane zakonodavne akte za privremeno rasterećenje zračnih prijevoznika od obveza korištenja slotova u skladu s pravom EU-a. Kad stupi na snagu, ta privremena mjera omogućit će zračnim prijevoznicima da kapacitete prilagode sve manjoj potražnji zbog širenja virusa.
Kopneni lanci opskrbe pak teško su pogođeni uvođenjem zabrana ulaska na državnim granicama ili ograničenjima pristupa vozača u određenim državama članicama. To utječe na svu robu, a posebno na kritične materijale i pokvarljive proizvode. S obzirom na to da su u tom sektoru većinom mala i srednja poduzeća, posljedice su neposredne i teške.
Neovisno o tome o kojoj je vrsti prijevoza riječ, Komisija u suradnji s državama dogovara načela kojima će se osigurati gospodarski kontinuitet, zajamčiti tokovi robe i funkcioniranje lanca opskrbe, omogućiti nužna putovanja te zajamčiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta i sigurnost prometa.
3.3.Turizam
Turizam EU-a izložen je nezapamćenim pritiscima. Znatno su smanjeni međunarodni dolasci (masovna otkazivanja i smanjenje broja rezervacija, primjerice američkih, kineskih, japanskih i južnokorejskih gostiju), a usto se osjećaju i posljedice smanjenog broja putovanja unutar EU-a i domaćih putovanja, prije svega zbog toga što se građani EU-a sve manje odlučuju na putovanja te zbog preventivnih sigurnosnih mjera na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini. Općim smanjenjem turističkih i poslovnih putovanja posebno su pogođeni MSP-ovi u tom sektoru. Poremećaji u putovanjima unutar EU-a i domaćim putovanjima od kraja veljače (87 % svih turističkih dolazaka) dodatno pogoršavanju stanje. Organizatori poslovnih sajmova i kongresa osobito su snažno pogođeni zbog otkazivanja ili odgode više od 220 priredbi u Europi tijekom prvog tromjesečja 2020. I u drugim povezanim sektorima, kao što su ugostiteljstvo, obrazovanje i kulturne aktivnosti, sve se više osjeća pritisak pandemije covida-19 i napora za njezino ograničavanje.
Komisija surađuje s državama članicama, međunarodnim tijelima i ključnim profesionalnim udruženjima u EU-u u cilju praćenja stanja i koordinacije mjera potpore.
4.Mobilizacija proračuna EU-a i grupe Europske investicijske banke
4.1.Mjere likvidnosti: potpora poduzećima, sektorima i regijama
Radi pružanja hitne pomoći najteže pogođenim MSP-ovima proračun EU-a iskoristit će postojeće instrumente za pružanje potpore likvidnosti i tako upotpuniti mjere donesene na nacionalnoj razini.
U nadolazećim tjednima bit će dostupna milijarda eura iz proračuna EU-a kao jamstvo Europskom investicijskom fondu (EIF) za potporu približno 8 milijardi EUR obrtnog kapitala kojim će se financirati i pomoći najmanje 100 000 europskih MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije
.
Potpora će se pružati putem postojećih instrumenata programa EIF-a za potporu ulaganjima. Zajmovi će se, u okviru ograničenja primjenjivih zakonodavnih akata, preusmjeriti na kredite za obrtni kapital s dospijećem od najmanje 12 mjeseci. Posebno će se povećati iznos jamstva za kredite u okviru EU-ova programa COSME za konkurentnost malih i srednjih poduzeća, i jamstva za MSP-ove za instrument InnovFin u okviru programa Obzor 2020, tako da će banke mikropoduzećima, MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije nuditi prijelazno financiranje. Ti će instrumenti u nadolazećim tjednima biti povećani za 750 milijuna EUR u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Osim toga, kao dodatna namjenska mjera, EFSU će EIF-u osigurati još 250 milijuna EUR za brzu potporu MSP-ovima u suradnji s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama EU-a.
Uz to, privremena odgoda otplate kredita omogućit će se pogođenim poduzećima u okviru tih istih instrumenata, i tako će se olakšati pritisak na njihove financije. Države članice potiču se da za potrebe financiranja u potpunosti iskoriste postojeće i da, prema potrebi, što više koriste nove financijske instrumente strukturnih fondova. Komisija je u tom pogledu spremna pomoći državama članicama.
Komisija će nastaviti blisko surađivati s grupom EIB-a i Europskom bankom za obnovu i razvoj i istovremeno pozvati te institucije da poduzmu izravne mjere kako bi prioritetno odredile sektore, proizvode i instrumente koji bi bili najučinkovitija pomoć pogođenim poduzećima. Zahtijevat će i njihovu blisku koordinaciju s drugim partnerima u odgovoru na brz razvoj događaja.
|
Održavanje toka likvidnosti u gospodarstvu - bankarski sektor
Bankarski sektor ima ključnu ulogu u reakciji na posljedice izbijanja covida-19 time što održava dotok kredita u gospodarstvo. Ako je dotok bankovnih kredita ozbiljno ograničen, gospodarska će se aktivnost naglo usporiti jer će poduzeća teško moći plaćati dobavljače i zaposlenike. Stope kapitala banaka posljednjih su se godina znatno poboljšale, banke su manje zadužene i manje se oslanjanju na ponekad promjenjivo kratkoročno financiranje.
Kako bi mogle kreditirati klijente, banke moraju imati adekvatnu likvidnost. Komisija prima na znanje odluke ESB-a o monetarnoj politici donesene 12. ožujka 2020.
Banke moraju moći koristiti tu dodatnu likvidnost za odobravanje novih kredita poduzećima i kućanstvima. Komisija prima na znanje priopćenja jedinstvenog nadzornog mehanizma i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o mjerama za ublažavanje posljedica covida-19 na bankarski sektor EU-a od 12. ožujka i poziva nadležna tijela da se koordiniraju i pobliže odrede kako najbolje iskoristiti fleksibilnost okvira EU-a.
Okvir EU-a nacionalnim državnim tijelima omogućuje da, prema potrebi, pruže potporu bankama u obliku državnih jamstava, ako same banke imaju teškoća u pristupu likvidnosti. Iako nema dokaza da banke trenutačno imaju ograničen pristup likvidnosti, to bi moglo zadesiti neke banke ako se kriza znatno pogorša. U tim okolnostima te banke ne bi mogle održati svoj kapacitet za kreditiranje gospodarstva.
Cilj potpore država članica bankama na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) UFEU-a za nadoknadu izravne štete nastale zbog pandemije covida-19 (vidjeti dodatno objašnjenje u nastavku) nije očuvanje ili obnova održivosti, likvidnosti ili solventnosti institucije ili subjekta. Zato se potpora neće smatrati izvanrednom javnom financijskom potporom.
|
4.2.Ublažavanje posljedica na zaposlenost
Potrebne su posebne mjere za ublažavanje posljedica na zaposlenost za radnike i najteže pogođene sektore, u slučaju prekida proizvodnje ili pada prodaje. Kad god je to moguće trebamo zaštiti radnike od nezaposlenosti i gubitka prihoda jer oni ne bi smjeli postati žrtve ove pandemije. Program skraćenog radnog vremena pokazao se učinkovitim u više država članica i omogućio im privremeno smanjenje radnih sati istovremeno osiguravajući prihode radnicima. Trenutačno 17 država članica koristi slične programe u različitim oblicima. Moglo bi biti korisno takve programe proširiti po cijelom EU-u. Osim toga, privremena produljenja bolovanja ili promjene naknade za nezaposlenost mogli bi pridonijeti dohotku kućanstava. Poticanje rada na daljinu također bi moglo ublažiti posljedice.
EU je spreman pružiti potporu državama članicama pri ublažavanju posljedica pandemije na radnike. Već im pomaže u sprečavanju i suzbijanju nezaposlenosti, primjerice sredstvima iz strukturnih fondova EU-a i Europskog socijalnog fonda te novom Investicijskom inicijativom kao odgovor na koronavirus koja se navodi u nastavku.
Osim toga, Komisija će ubrzati pripremu zakonodavnog prijedloga za Europski sustav reosiguranja za slučaj nezaposlenosti. Cilj je te inicijative u slučaju velikih udara pružiti potporu radnicima i zaštiti one koji su izgubili posao te smanjiti pritisak na javne financije država članica. Time će se ojačati socijalna dimenzija Europe i povećati njezina kohezija. Sustav bi bio posebno usmjeren na potporu nacionalnim politikama kojima je cilj očuvanje radnih mjesta i vještina, primjerice programu skraćenog radnog vremena i/ili olakšavanju prelaska s jednog radnog mjesta na drugo.
4.3.Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus
Danas predloženom Investicijskom inicijativom (CRII) kojom se ulaganjima odgovara na koronavirus, Komisija želi na suzbijanje pandemije covida-19 usmjeriti 37 milijardi EUR iz kohezijske politike, a primjenom izvanrednih i ubrzanih postupaka planira to u cijelosti provesti u 2020.
Zato Komisija predlaže da joj države članice ove godine ne moraju vraćati nepotrošena sredstva pretfinanciranja u korist europskih strukturnih i investicijskih fondova. Riječ je o otprilike 8 milijardi EUR iz proračuna EU-a koje će države članice moći iskoristiti za dopunu financiranja iz strukturnih fondova u iznosu od 29 milijardi EUR. Time će se realno povećati ulaganja u 2020.
Osim toga, još gotovo 28 milijardi EUR nedodijeljenih sredstava iz strukturnih fondova iz postojećih nacionalnih omotnica, što uključuje i nacionalne doprinose, trebalo bi u cijelosti biti na raspolaganju za borbu protiv krize i državama članicama osigurati potrebne izvore financiranja.
Kako bi se to realiziralo za koji tjedan, Komisija će osnovati radnu skupinu na najvišoj razini za suradnju s državama članicama.
Najvažnije je u tom prijedlogu što će svi mogući rashodi za borbu protiv pandemije covida-19 od 1. veljače 2020. biti prihvatljivi za financiranje sredstvima iz strukturnih fondova kako bi države članice mogle ta sredstva što prije potrošiti na borbu protiv pandemije. Usto, Komisija predlaže i jednostavnije premještanje velikih iznosa unutar raznih programa. Tim se mjerama svim državama članicama želi omogućiti da idućih tjedana odrede prioritete i pomoć usmjere onamo gdje je najpotrebnija, a posebno:
·za pomoć zdravstvenom sustavu, npr. financiranjem medicinske opreme i lijekova, objekata za testiranje i liječenje, prevencije bolesti, e-zdravstva te opskrbe zaštitnom opremom i medicinskim proizvodima, kako bi se rad u zdravstvenom sektoru prilagodio ovoj situaciji, a ugroženim skupinama osigurao pristup zdravstvenoj skrbi;
·za likvidnost poduzeća koja se zbog krize moraju nositi s kratkoročnim financijskim udarom, npr. osiguravanjem obrtnog kapitala za mala i srednja poduzeća, osobito u najteže pogođenim sektorima, kako bi se lakše prevladali gubici nastali zbog krize;
·za privremenu pomoć nacionalnim programima skraćenog radnog vremena kojima se ublažava učinak udara, u kombinaciji s mjerama usavršavanja i prekvalifikacije.
Budu li nužne izmjene programa, Komisija će u suradnji s državnim i regionalnim tijelima pojednostavniti i ubrzati predviđenu proceduru, vodeći računa o utjecaju pandemije koronavirusa na administrativne kapacitete država članica.
Za maksimalnu korist od Investicijske inicijative, nužno je da države članice brzo provedu te mjere i da suzakonodavci brzo reagiraju. S obzirom na dosad nezabilježene okolnosti, Komisija poziva Vijeće i Europski parlament da brzo odobre prijedlog Komisije.
Istodobno, Komisija će odmah stupiti u kontakt s najugroženijim državama članicama da bi počela priprema provedbe Inicijative. Osim toga, Komisija će pomoći državama članicama da na najbolji mogući način iskoriste fleksibilnosti koje već postoje u programima EU-a. Države članice pozivaju se da kao koordinatore imenuju jednog ministra i jednog visokopozicioniranog državnog službenika.
Nadalje, u okviru Inicijative Komisija predlaže da se područje primjene Fonda solidarnosti EU-a proširi i na javnozdravstvene krize. U 2020. bit će dostupno gotovo 800 milijuna EUR.
I Europski fond za prilagodbu globalizaciji mogao bi se mobilizirati za pomoć otpuštenim radnicima i samozaposlenima. U 2020. bit će dostupno gotovo 179 milijuna EUR.
5.Državne potpore
Budući da je proračun EU-a ograničen, glavni fiskalni odgovor na koronavirus mora doći iz proračunâ država članica. Pravila EU-a o državnim potporama omogućuju državama članicama da poduzmu brze i učinkovite mjere pomoći građanima i poduzećima, osobito malim i srednjima, ako su zbog pandemije covida-19 u gospodarskim poteškoćama. Tim se pravilima istodobno jamči da će državne potpore stići do poduzeća kojima je pomoć potrebna te da će se izbjeći štetna natjecanja u subvencijama jer u takvim natjecanjima, nauštrb kohezije unutar EU-a, bogatije države članice mogu potrošiti više od siromašnijih susjeda.
U skladu s postojećim pravilima o državnim potporama države članice mogu osmisliti mjere za široku potporu:
·Prvo, države članice mogu poduzeti mjere primjenjive na sva poduzeća, na primjer subvencije za plaće i obustava plaćanja poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost ili doprinosa za socijalno osiguranje. Tim se mjerama izravno i učinkovito ublažava financijski teret poduzeća. One su izvan opsega kontrole državnih potpora i države članice mogu ih uvesti odmah, bez uključivanja Komisije.
·Drugo, države članice mogu financijsku potporu dodijeliti izravno potrošačima, npr. za otkazane usluge ili neiskorištene karte za koje gospodarski subjekti ne vraćaju novac. I te su mjere izvan opsega kontrole državnih potpora i države članice mogu ih uvesti odmah, bez uključivanja Komisije.
·Treće, pravila o državnim potporama koja se temelje na članku 107. stavku 3. točki (c) UFEU-a dopuštaju državama članicama da uz Komisijino odobrenje zadovolje akutne potrebe za likvidnošću poduzeća pred stečajem zbog pandemije covida-19.
·Četvrto, članak 107. stavak 2. točka (b) UFEU-a dopušta državama članicama da uz Komisijino odobrenje nadoknade poduzećima štetu pretrpljenu u iznimnim okolnostima kao što je pandemija covida-19. To se odnosi na isplatu nadoknade poduzećima u osobito stradalim sektorima (npr. promet, turizam i ugostiteljstvo) te mjere kojima se organizatorima otkazanih priredbi isplaćuje nadoknada za štetu nastalu zbog pandemije.
·Peto, to se može dopuniti nizom dodatnih mjera, na primjer na temelju Uredbe o de minimis potporama i Uredbe o općem skupnom izuzeću
, koje države članice također mogu uvesti odmah, bez uključivanja Komisije.
U ovom trenutku zbog prirode i razmjera pandemije covida-19 u Italiji opravdana je upotreba članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a. U skladu s njim Komisija može odobriti dodatne nacionalne mjere potpore za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu neke države članice, a Komisija smatra da je u Italiji došlo do takvog poremećaja. Komisija je taj zaključak donijela na temelju niza pokazatelja, među kojima su očekivano smanjenje BDP-a, stroge javne mjere koje su uvedene, uključujući zabranu javnih događaja, zatvaranje škola, ograničenja kretanja, ograničenja u sustavu javnog zdravstva te otkazivanje letova i ograničenja putovanja koja su uvele druge zemlje.
U ocjeni mogućnosti primjene članka 107. stavka 3. točke (b) na druge države članice Komisija će na sličan način ispitati posljedice pandemije covida-19 za njihova gospodarstva. Situacija se mijenja iz trenutka u trenutak, a Komisija je neprekidno motri u cijelom EU-u, u bliskoj suradnji s državama članicama. Naposljetku, Komisija priprema poseban pravni okvir na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a kako bi ga mogla donijeti ako to bude potrebno. Dosad je to učinila u jednom iznimnom slučaju tijekom financijske krize iz 2008., kad je 2009. donijela Privremeni okvir.
Komisija je provela sva potrebna postupovna pojednostavnjenja kako bi Komisijin postupak odobrenja bio što brži. Ako je to potrebno, odluke se donose u roku od nekoliko dana otkad države članice dostave potpunu prijavu državne potpore. Komisija je pripremila poseban sandučić e-pošte i broj telefona na koje države članice mogu uputiti sve svoje upite. Kako bi se dodatno olakšalo brzo djelovanje država članica, Komisija im može dati predloške izrađene na temelju prvih odluka o mogućnostima navedenima u nastavku za dodjelu potpore poduzećima u skladu s važećim pravilima EU-a o državnim potporama.
6.Iskorištavanje pune fleksibilnosti europskog fiskalnog okvira
Da bi se spriječile neposredne negativne socioekonomske posljedice izbijanja virusa, trebalo bi provesti ciljane mjere fiskalne potpore u skladu s načelima iz odjeljka 5. Jedna je od takvih mjera potpora poduzećima u određenim sektorima i područjima koja se suočavaju s poremećajima proizvodnje ili prodaje i zbog toga im se smanjuje likvidnost, a posebno malim i srednjim poduzećima. Može se poduzeti sljedeće:
·Porezne mjere za poduzeća u pogođenim regijama i sektorima (npr. odgoda plaćanja poreza na dobit, doprinosa za socijalno osiguranje i PDV-a; ranije izvršenje državnih plaćanja i nepodmirenih obveza; porezne olakšice; izravna financijska potpora).
·Izdavanje jamstava bankama kako bi poduzećima pomogle s obrtnim kapitalom i izvoznim jamstvima, po mogućnosti uz mjere nadzora.
Te fiskalne mjere, kao i mjere potrebne za zaštitu radnika od gubitka prihoda, potrebno je hitno provesti kako bi se podržala gospodarska aktivnost te kako bi se ublažio gospodarski pad. Dobro koordiniranim fiskalnim odgovorom trebalo bi se nastojati spriječiti smanjenja povjerenja i s njima povezane posljedice za potražnju. Sad moramo odlučno djelovati kako bi naše mjere poslije imale najveći mogući učinak sada i u budućnosti.
Komisija će Vijeću predložiti da primijeni punu fleksibilnost predviđenu u fiskalnom okviru EU-a kako bi se državama članicama pomoglo da se nose sa širenjem covida-19 i njegovim posljedicama.
·Komisija će u ocjeni usklađenosti s fiskalnim pravilima EU-a Vijeću predložiti da zanemari proračunski učinak jednokratnih fiskalnih mjera poduzetih radi poništavanja gospodarskih posljedica covida-19. U okviru Pakta o stabilnosti i rastu mogu se prihvatiti ciljani izvanredni rashodi. Mjere potpore, primjerice hitno potrebne mjere za i. ograničavanje pandemije i liječenje oboljelih; ii. osiguravanje potpore za likvidnost poduzeća i poslovnih sektora; i iii. očuvanje radnih mjesta i prihoda zahvaćenih radnika, mogu se smatrati jednokratnim proračunskim rashodima.
·Komisija smatra da se u trenutačnoj situaciji treba primjenjivati fleksibilnost za suočavanje s „neuobičajenim događajima izvan kontrole države”. Za slučajeve neuobičajenih događaja izvan kontrole države koji imaju znatne posljedice za fiskalno stanje države članice u Paktu o stabilnosti i rastu predviđeno je da se državama članicama može dopustiti da privremeno odstupe od potrebnih fiskalnih prilagodbi. Ta se odredba može upotrijebiti i za izvanredne rashode za ograničavanje pandemije covida-19. Konkretno, ta se odredba može primijeniti na rashode za zdravstvenu skrb i ciljane mjere pomoći za poduzeća i radnike, pod uvjetom da su privremene i povezane s covidom-19. Komisija će se voditi tim načelom kad Vijeću bude davala prijedloge i preporuke.
·Komisija će Vijeću predložiti da institucije Unije prilagode fiskalne napore koji se zahtijevaju od država članica u skladu s fiskalnim pravilima EU-a. To bi omogućilo da se uzme u obzir situacija u svakoj državi članici ako bude zabilježen negativan rast ili veliko smanjenje gospodarske aktivnosti.
·Komisija je spremna Vijeću predložiti da institucije Unije aktiviraju opću klauzulu o odstupanju kako bi se uvela općenitija potpora fiskalnoj politici. Tom bi se klauzulom, u suradnji s Vijećem, za europodručje ili cijeli EU suspendirala fiskalna prilagodba koju Vijeće preporučuje za slučaj ozbiljnog gospodarskog pada.
7.Zaključak
Da bi se poništili socioekonomski učinci izbijanja covida-19, svi donositelji odluka u EU-u moraju pravodobno i koordinirano poduzeti odlučne mjere. Za to je najvažnije da se brzo provedu mjere navedene u ovoj Komunikaciji. Komisija će pomno pratiti razvoj situacije i spremna je poduzeti sve potrebne daljnje korake.
Najavljene mjere skrojene su za današnju situaciju.
Moramo biti svjesni da se situacija mijenja iz dana u dan i da ne možemo odbaciti mogućnost dodatnog pogoršanja gospodarskih izgleda.
Unija je od posljednje financijske krize uvela učinkovite instrumente kojima može poduprijeti države članice i osigurati stabilnost financijskih tržišta. Iskustvo iz prethodnih godina nečemu nas je naučilo i reagirat ćemo, i to uz pomoć svih instrumenata koji su nam na raspolaganju. Unija bi trebala učiniti sve što je potrebno za najveće moguće smanjenje posljedica covida-19 i uvedenih mjera ograničavanja zaraze za građane, poduzeća i gospodarstva. U okviru našeg koordiniranog i odlučnog odgovora bit će moguća i provedba nacionalnih mjera povrh mjera najavljenih u ovoj Komunikaciji, a one će se poduzeti zajedničkim snagama i u duhu solidarnosti uz što veće iskorištavanje instrumenata EU-a.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.3.2020.
COM(2020) 112 final
PRILOZI
KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI I EUROSKUPINI
Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19
PRILOG 1. – GOSPODARSKE POSLJEDICE PANDEMIJE COVIDA-19
U privremenoj zimskoj gospodarskoj prognozi koja je objavljena 13. veljače 2020. Europska komisija predvidjela je slab rast BDP-a u EU-u i europodručju (1,4 % u 2020. i 1,2 % u 2021.). Budući da su tada bili dostupni vrlo ograničeni podaci, u toj je prognozi naveden mali privremeni udar koji se temeljio na pretpostavci da će pandemija biti ograničena na Kinu i da će dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju 2020., s relativno ograničenim prelijevanjima učinaka po svijetu. Međutim, u prognozi je širenje virusa istaknuto kao važna prijetnja globalnom i europskom gospodarstvu.
Covid-19 sada je proglašen pandemijom i službe Komisije izradile su nove procjene njegovih gospodarskih posljedica. Nije riječ o prognozama nego o mogućim scenarijima, koji su izrađeni tehnikama modeliranja na temelju ažuriranih pretpostavki. Potrebno je naglasiti da je opseg gospodarskih posljedica krize i dalje vrlo neizvjestan. Ovisit će, među ostalim, o širenju pandemije i sposobnosti javnih tijela da brzom reakcijom ublaže zdravstvene i ekonomske posljedice.
Osnovni scenarij temelji se na dvije pretpostavke:
1. na temelju najsvježijih dostupnih procjena pretpostavlja se da će pandemija covida-19 imati jednak mortalitet i morbiditet na europskoj i globalnoj razini. Iako se brzina širenja virusa u državama članicama razlikuje i Italija je trenutačno najpogođenija, važno je napomenuti da se pretpostavlja da će s vremenom sve države članice biti jednako pogođene.
2. s obzirom na trenutačne epidemiološke trendove u državama članicama pretpostavlja se da će potrebna ograničenja, koja utječu na ponudu i potražnju radne snage u određenim sektorima (npr. putovanja, maloprodaja), imati veći učinak nego u Kini.
U analizi se razlikuje nekoliko posljedica covida-19 na europsko gospodarstvo. Među njima su i. udar zbog početnog smanjenja rasta u Kini u prvom tromjesečju 2020., ii. udar na opskrbu europskog i svjetskog gospodarstva uzrokovan poremećajem u lancima opskrbe i odsustvom radnika s radnih mjesta, iii. udar na potražnju europskog i globalnog gospodarstva uzrokovan smanjenom potražnjom potrošača i negativnim učinkom neizvjesnosti ulaganja te iv. učinak ograničene likvidnosti na poduzeća.
Procjenjuje se da u EU-u i europodručju kriza uzrokovana covidom-19 ima vrlo velike negativne gospodarske posljedice. Procjenjuje se da će sveukupne izravne posljedice utjecati na smanjenje rasta realnog BDP-a u 2020. za 2,5 postotnih bodova u usporedbi sa situacijom bez pandemije. S obzirom na to da se u 2020. predviđao rast realnog BDP-a od 1,4 %, to bi značilo da bi u 2020. mogao pasti na oko -1 %, a u 2021. moguć je njegov znatan, ali ne i potpun, oporavak.
Međutim, dio izravnih posljedica u 2020. moguće je neutralizirati pravovremenim i učinkovitim mjerama politike, koje bi mogle ublažiti negativni učinak na realni BDP. Institucije EU-a i države članice uvode politike za ublažavanje gospodarskih posljedica krize. Mjere politike neće moći zaštititi EU od negativnih učinaka krize koja je potekla iz Kine, a samo će ga donekle, ako i toliko, moći zaštititi od udara na ponudu radne snage. Međutim, te mjere mogu imati važnu ulogu u ublažavanju negativnih posljedica slabije potražnje potrošača i ograničene likvidnosti poduzeća. Gotova polovina procijenjenog potencijalnog učinka na rast proizlazi iz ta dva elementa te stoga postoji mogućnost ublažavanja gospodarskih posljedica. Općenito, u osnovnom scenariju rast realnog BDP-a kao posljedica pandemije covida-19 u 2020. iznosit će 0 ili će čak u znatnoj mjeri biti negativan. Za ublažavanje ekonomskih posljedica ključan je usklađen gospodarski odgovor institucija EU-a i država članica.
Mogući su i nepovoljniji scenariji povezani s većim posljedicama pandemije.
Grafikon 1. Procijenjene posljedice pandemije covida-19 na gospodarstvo EU-a: scenarij u 2020.
Izvor: Komisija
PRILOG 2. – NACIONALNE MJERE KOJE SE ODNOSE NA MEDICINSKE PROIZVODE I UREĐAJE TE OSOBNU ZAŠTITNU OPREMU
1.KONTEKST I POTREBA ZA ZAJEDNIČKIM PRISTUPOM
Kriza zbog izbijanja covida-19 nezapamćena je zdravstvena situacija. Riječ je o ozbiljnoj prijetnji na globalnoj razini s velikim posljedicama za Europu.
Primarna odgovornost država članica EU-a poduzimanje je odgovarajućih zdravstvenih mjera u kontekstu aktualne krize. Ključno je da primarni cilj svih nacionalnih mjera bude zaštita zdravlja i ljudskih života u skladu s pravilima EU-a. Države članice u tom smislu imaju potporu pravila unutarnjeg tržišta, kojima se jamči učinkovitost, sinergije i europska solidarnost.
Jedinstveno tržište za medicinsku i osobnu zaštitnu opremu, njegovi vrijednosni lanci i distribucijske mreže izrazito su integrirani. Među ključnim proizvodima su zaštitne naočale, maske za lice, rukavice, kirurška odijela i ogrtači. Dobra organizacija opskrbe kritičnim proizvodima na razini cijelog tržišta jedini je način da se spriječi njihova nestašica tamo gdje su najpotrebniji, odnosno u sustavima javnog zdravstva, a posebice među zdravstvenim djelatnicima, interventnim timovima na terenu i pacijentima.
Riječ je o situaciji koja zahtijeva odgovor na razini Europe. Na to su se obvezali svi europski čelnici država i vlada te su u zaključcima predsjednika Europskog vijeća nakon videokonferencije 10. ožujka 2020. Europskoj komisiji dodijelili zadaću da centralizira analizu potreba i osmisli inicijative za sprečavanje nestašice. Mora se osigurati da unutarnje tržište funkcionira pravilno i da se izbjegnu sve neopravdane prepreke, posebice kada je riječ o maskama i respiratorima.
Komisija je stoga 28. veljače 2020. pokrenula postupak javne nabave za osobnu zaštitnu opremu s 20 država članica u okviru Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavi, a ovisno o raspoloživosti opreme na tržištu i izvješćima iz država članica možda će pokrenuti dodatne postupke zajedničke javne nabave.
U suradnji s državama članicama i Europskom agencijom za lijekove Komisija je osnovala izvršnu upravljačku skupinu za praćenje potencijalne nestašice lijekova zbog covida-19. Uz to, Komisija prati situaciju u kontekstu koordinacijske skupine za medicinske proizvode i njezinih podskupina, primjerice raspoloživost i učinkovitost različitih dijagnostičkih proizvoda te suradnju u području različitih nacionalnih pristupa dijagnostičkim testovima. Konačno, Komisija je u kontaktu i s glavnim strukovnim organizacijama proizvođača i drugim gospodarskim subjektima, pacijentima, korisnicima itd.
Treće, Komisija analizira potrebe i proizvodne kapacitete koji su potrebni u Europi kako bi osigurala dostupnost zaštitne opreme i lijekova tamo gdje su najpotrebniji. Komisija podupire industriju u njezinim naporima da reagira na ovu iznimnu situaciju.
Četvrto, možda će biti potrebne mjere kojima će se osigurati da je u slučaju nestašice medicinska i osobna zaštitna oprema rezervirana na tržištu i usmjerena onima kojima je najpotrebnija. U tu svrhu možda će biti potrebne nacionalne mjere. O svim planiranim nacionalnim mjerama kojima se ograničava pristup medicinskoj i zaštitnoj opremi mora se obavijestiti Komisija, koja o tome obavješćuje druge države članice i od njih traži očitovanje. Radi koordiniranog djelovanja Komisija će osnovati zajedničku radnu skupinu. Komisija će također nastaviti pružati svu potrebnu koordinaciju kako bi se olakšala razmjena informacija, utvrdile sve potrebne sinergije i pridonijelo djelotvornoj i dosljednoj provedbi nacionalnih mjera. Nacionalne restriktivne mjere ne smiju sprječavati ili odvraćati trgovačka društva sa sjedištem na nacionalnom području od sudjelovanja u postupcima javne nabave na razini EU-a.
Neke su države članice već donijele ili pripremaju nacionalne mjere koje utječu na dostupnost osnovnih proizvoda. Ako te mjere nisu dobro osmišljene, umjesto da smanje probleme mogu ih pogoršati, osobito ako služe za ograničavanje prekogranične isporuke predmetnih proizvoda umjesto na njihovo usmjeravanje onima kojima su najpotrebniji na nacionalnom području i u cijeloj Europi, kao i na izbjegavanje stvaranja zaliha, panične kupnje i rasipanja zbog neprioritetne ili čak kontraproduktivne uporabe u predmetnoj državi članici. Takvi će negativni učinci vjerojatno biti još izraženiji ako ograničenja nametnu države članice koje imaju vodeći ili središnji tržišni položaj u proizvodnji, uvozu i distribuciji osobne zaštitne opreme i medicinskih proizvoda. Nedavne odluke država članica o zabrani ili ozbiljnom ograničenju izvoza (koji se u jednom slučaju protežu na 1 324 proizvoda, uključujući paracetamol i medicinske proizvode) doprinose riziku od nestašica u drugim državama članicama, čime ugrožavaju zdravlje ljudi u Europi te bi ih trebalo hitno ispraviti.
Komisija u nastavku podsjeća na relevantne pravne odredbe i zajedničke ciljeve koji moraju biti utkani u sve nacionalne mjere, kako bi te mjere bile zakonite i kako bi se prije svega pružila potpora svim državama članicama u njihovim naporima za smanjivanje rizikâ i posljedica krize uzrokovane virusom covid-19.
2.PRAVNI OKVIR ZA NACIONALNE RESTRIKTIVNE MJERE
Člankom 35. UFEU-a zabranjuju se nacionalna ograničenja izvoza. Države članice mogu poduzeti mjere koje su opravdane razlozima „zaštite zdravlja i života ljudi” u skladu s člankom 36. Te pojedinačne mjere moraju biti u skladu s načelom proporcionalnosti, tj. moraju biti prikladne, nužne i razmjerne kako bi se postigao taj cilj te se njima mora osigurati odgovarajuća opskrba onih kojima je najpotrebnija i pritom u cijelom EU-u spriječiti nastanak ili dodatne nestašice proizvoda koji se smatraju osnovnim dobrima, kao što su osobna zaštitna oprema, medicinski proizvodi i lijekovi. To posebice znači da:
1.Jednostavna zabrana izvoza ne može zadovoljiti pravni uvjet proporcionalnosti. Takva mjera sama po sebi ne osigurava da će proizvodi uistinu doći do onih kojima su najpotrebniji. Ona bi se stoga pokazala neprimjerenom za ostvarenje cilja zaštite zdravlja ljudi u Europi. Primjerice, zabranom izvoza ne bi se izbjeglo da robu kupuju ili zalihe stvaraju osobe koje za to nemaju nikakvu ili imaju tek ograničenu objektivnu potrebu, niti bi se postiglo da se osnovna dobra usmjere onima kojima su najpotrebnija, tj. zaraženim osobama, zdravstvenim ustanovama i osoblju.
2.Mjere bez jasno utvrđenog područja primjene ograničenog na stvarne potrebe, bez čvrste pozadinske logike i/ili ograničenog trajanja mogle bi povećati rizik od nestašice te bi se stoga vrlo vjerojatno pokazale nerazmjernima.
3.Mjere za regulaciju predmetnih tržišta koje imaju odgovarajuće mehanizme za usmjeravanje osnovnih dobara onima kojima su najpotrebnija, u državama članicama i kvalificiranim kupcima u drugim državama članicama, mogu pozitivno doprinijeti sveobuhvatnom koordiniranom europskom pristupu u cilju spašavanja života.
4.Regulacija cijena može pomoći da se spriječi divljanje cijena, pod uvjetom da se ti propisi na jednak način primjenjuju na sve relevantne trgovce bez diskriminacije na temelju državljanstva ili poslovnog nastana i da su popraćeni drugim prikladnim mjerama za usmjeravanje opskrbe onima kojima je pomoć najpotrebnija.
PRILOG 3. – DRŽAVNA POPORA
Potpora poduzećima koja zbog pandemije covida-19 imaju ozbiljne potrebe za likvidnošću i/ili im prijeti stečaj
U skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, tj. Smjernicama Komisije za sanaciju i restrukturiranje na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, države članice smiju poduprijeti sve vrste poduzeća u poteškoćama dodjelom hitne i privremene pomoći u obliku kreditnih jamstava ili kredita. Takvom pomoći financirale bi se očekivane operativne potrebe poduzećâ za šestomjesečno razdoblje.
Usto i poduzeća koja (još) nisu u poteškoćama mogu primiti takvu potporu ako imaju ozbiljne potrebe za likvidnošću zbog iznimnih i neočekivanih okolnosti kao što je pandemija covida-19, u skladu s relevantnim uvjetima, posebno s obzirom na razinu naknade koju korisnik mora plaćati za državno jamstvo ili kredit.
Općenito, poduzeća koja su već primila takvu potporu u prethodnih deset godina nemaju pravo na dodatnu potporu kako bi se izbjeglo umjetno zadržavanje gospodarski neodrživih poduzeća na tržištu (načelo jednokratne dodjele). No u iznimnim i neočekivanim okolnostima kao što je pandemija covida-19, Komisija je spremna da po zaprimanju pojedinačne prijave uvaži iznimke od tog pravila.
Nadalje, Smjernice za sanaciju i restrukturiranje državama članicama omogućuju uvođenje namjenskih programa potpore za mala i srednja poduzeća i manja poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući za financiranje njihovih ozbiljnih potreba za likvidnošću za razdoblje do 18 mjeseci. Na primjer, u veljači 2019. Komisija je odobrila program potpore vrijedan 400 milijuna EUR u Irskoj za financiranje ozbiljnih potreba za likvidnošću, sanacijom i restrukturiranjem malih i srednjih poduzeća kao mjeru pripravnosti za Brexit. Irske su vlasti sada prenamijenile tu mjeru kako bi pomogle poduzećima u poteškoćama zbog pandemije covida-19. Slični programi potpore već djeluju u nekim drugim državama članicama – Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji te u određenim regijama Austrije, Belgije i Španjolske. Ako se pokaže potreba, Komisija može ostalim državama članicama pomoći brzo uvesti slične programe. Ako države članice žele povećati proračun odobrenih programa zbog pandemije covida-19, povećanje koje je manje od 20 % proračuna nije potrebno prijaviti i država članica ga može provesti izravno, bez daljnjeg uključivanja Komisije. Na prijave povećanja većih od 20 % proračuna primjenjuje se pojednostavljen postupak procjene.
Potpora za nadoknadu izravne štete pretrpljene zbog pandemije covida-19
Na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) UFEU-a Komisija može odobriti državnu potporu država članica za nadoknadu štete koja je izravno uzrokovana prirodnim katastrofama ili iznimnim okolnostima.
Kako bi se kvalificirao kao iznimna okolnost, događaj mora i. biti nepredvidiv ili teško predvidiv; ii. imati značajan opseg/utjecaj na gospodarstvo; i iii. biti izvanredan, tj. značajno se razlikovati od uvjeta pod kojima tržište inače funkcionira. Komisija smatra da pandemija covida-19 ispunjava uvjete za izniman događaj u EU-u.
Mjere na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) UFEU-a mogu se usmjeriti na određene sektore u obliku programâ ili na pojedinačna poduzeća. Ta bi mogućnost mogla biti korisna državama članicama za razvoj programâ za sve vrste poduzeća u sektorima koji su posebno jako zahvaćeni (npr. zračni promet, turizam i ugostiteljstvo) ili za dodjelu pojedinačnih potpora određenim poduzećima.
U razvoju tih programa države članice mogu se osloniti na prethodna iskustva i prakse. Na primjer, u kontekstu terorističkih napada 11. rujna 2001., Komisija je odobrila programe potpore u Francuskoj i Njemačkoj na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) UFEU-a radi financiranja operativnih gubitaka zračnih prijevoznika u razdoblju od 11. do 14. rujna 2001. nastalih zbog zatvaranja zračnog prostora nakon napada. Nadalje, u kontekstu vulkanske erupcije na Islandu i oblaka pepela u travnju 2010., Komisija je odobrila program potpore u Sloveniji za financiranje 60 % ekonomskih gubitaka zračnih prijevoznika i zračnih luka (u usporedbi sa situacijom u kojoj nije došlo do katastrofe) u razdoblju nakon katastrofe, sve dok se poduzeća nisu vratila normalnom poslovanju.
Člankom 107. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a državama članicama se omogućava da nadoknade štetu organizatorima događanja ako se događanja poput koncerata, festivala, sportskih turnira, kulturnih ili komercijalnih sajmova otkažu kao izravna posljedica iznimnog događaja na njihovu državnom području. Komisija je 10. ožujka 2020. zaprimila prijavu od Danske (prva i dosad jedina prijava državne potpore povezana s pandemijom covida-19) o programu za nadoknadu štete organizatorima događanja s više od 1 000 sudionika koja su otkazana zbog covida-19. Komisija je odlučila odobriti tu mjeru unutar 24 sata od zaprimanja prijave. Spremna je pružiti pomoć na isti način i drugim državama članicama koje žele provesti slične mjere.
Za sve mjere koju se poduzimaju na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) UFEU-a, za svakog korisnika mora postojati izravna uzročna veza između dodijeljene potpore i štete koja je posljedica iznimnog događaja, a svaka potpora mora biti ograničena na ono što je potrebno za nadoknadu štete. U tom kontekstu Komisija je spremna surađivati s državama članicama na pronalaženju izvedivih rješenja, uključujući na primjer u području korištenja približnih vrijednosti za određivanje ekonomskog gubitka, u skladu s pravilima EU-a.
