1.   

napominje da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira vanjska tvrtka, PricewaterhouseCoopers Sàrl, kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje na subjekte svojih revizija; sa zadovoljstvom napominje da se u izvješću vanjskog revizora navodi da financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Revizorskog suda na dan 31. prosinca 2018. te rezultate njegova poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom;

2.   

naglašava da je konačni iznos odobrenih sredstava Revizorskog suda 2018. bio 146 469 000 EUR (u usporedbi s 141 240 000 EUR 2017. godine), što predstavlja ukupno povećanje od 3,70 % u usporedbi s 2017. (porast razina cijena procjenjuje se na 1,9 % za Luksemburg); prima na znanje da je do kraja 2018. namijenjeno 96,21 % svih odobrenih sredstava (u usporedbi s 97,73 % u 2017. i 99 % u 2016.) i da je također 2018. plaćeno 94,73 % svih odobrenih sredstava (u usporedbi s 94,27 % u 2017. i 93,29 % u 2016.);

3.   

ističe da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne naravi te da se odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za tu instituciju (glava 1), na zgrade, pokretnine, opremu i razne troškove poslovanja (glava 2); zabrinut je zbog kontinuiranog proračunskog precjenjivanja za glavu 2, uz stopu preuzetih obveza od 59,13 % (u odnosu na 57,13 % u 2017.) i stopu plaćanja od 55,11 % (u odnosu na 55,75 % u 2017.);

4.   

napominje da su obveze prenesene u 2019. iznosile 6 068 597 EUR, tj. 4,1 % proračuna za 2018. (u usporedbi s 7 908 250 EUR prenesenih u 2018., tj. 5,5 % proračuna za 2017.), napominje da je glavna stavka koji je doprinijela prenesenim sredstvima bio iznos od 4 310 280 EUR prenesenih u okviru poglavlja 21 (Obrada podataka, oprema i pokretnine: kupnja, najam i održavanje) za IT projekte koji su još bili u tijeku na kraju 2018.;

5.   

općenito žali što je 10. poglavlje godišnjeg izvješća Revizorskog suda pod naslovom „Administracija” je prilično ograničeno kao što su i njegovi zaključci, iako se naslov 5. „Administracija” višegodišnjeg financijskog okvira smatra naslovom niskog rizika; traži da se revizija za 10. poglavlje proširi kako bi se u svakoj instituciji revidirali nedostaci u administrativnim rashodima;

6.   

pozdravlja činjenicu da Revizorski sud općenito proteklih godina dobro primjenjuje proračunsku disciplinu kako bi administrativne troškove držao stabilnima bez negativnog utjecaja na svoje glavno područje rada; prima na znanje da za 2018. nisu zatražena dodatna radna mjesta te da su stoga u planu radnih mjesta Revizorskog suda (kao i 2017.) predviđena ukupno 853 odobrena radna mjesta;

7.   

pozdravlja nastojanja Revizorskog suda da svoje godišnje izvješće o radu objavi do 5. svibnja sljedeće godine i da do 31. svibnja usvoji završnu računovodstvenu dokumentaciju; slaže se da se Revizorskom sudu treba dati dovoljno vremena za provođenje revizije (kako je bilo navedeno u godišnjem izvješću Revizorskog suda o izvršenju proračuna Unije); predlaže, međutim, da Revizorski sud o tom pitanju dodatno raspravi s Odborom za proračunski nadzor Parlamenta i drugim relevantnim dionicima kako bi se bolje razmotrilo trajanje postupka davanja razrješnice;

8.   

pozdravlja uključivanje tablice u godišnje izvješće o radu u kojoj se navode sporazumi na razini službi potpisani s Komisijom i drugim institucijama u vezi s pitanjima kao što su ljudski resursi, prevođenje i infrastruktura i u kojoj se navodi njihov učinak na proračun; sa zabrinutošću prima na znanje da su se troškovi sporazuma o uslugama Ureda za upravljanje individualnim materijalnim pravima koji se odnose na upravljanje dosjeima zaposlenika i za upravljanje misijama tijekom 2018. povećali na 325 000 EUR (u usporedbi s 180 000 EUR 2017.) zbog novog ugovora; ponovno ističe važnost međuinstitucijske suradnje;

9.   

cijeni napore Revizorskog suda da što isplativije koristi svoja službena vozila; prima na znanje da je Revizorski sud u okviru suradnje sa Sudom Europske unije potpisao međuinstitucijski četverogodišnji ugovor o leasingu za ta vozila, što je rezultiralo boljim cijenama leasinga i uvođenjem ekoloških kriterija;

10.   

prima na znanje da je Revizorski sud odlučio revidirati pravila upotrebe službenih vozila i da u skladu s novim pravilima članovi i glavni tajnik mogu koristiti službena vozila za putovanja koja ne spadaju u obavljanje službenih dužnosti uz fiksni doprinos od 100 EUR mjesečno uvećan za određene troškove i naknade; prima na znanje da Revizorski sud očekuje da će ostvariti znatne uštede u usporedbi s trenutačnom situacijom i postojećim pravilima; prima na znanje da se nova pravila primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine; smatra da se službena vozila ne bi trebala koristiti za osobne potrebe ni pod kojim okolnostima; smatra da ta praksa može naštetiti ugledu Revizorskog suda i, općenito, ugledu institucija Unije; stoga od Revizorskog suda traži da ponovno razmotri tu temu i da o tome obavještava Parlament;

11.   

prima na znanje da je Revizorski sud usvojio novi skup ključnih pokazatelja uspješnosti za razdoblje 2018. – 2020., koji se sastoji od ključnih pokazatelja uspješnosti koji pružaju opći pregled širenja, učinka i percepcije njegova rada; prima na znanje da su među tim ključnim pokazateljima uspješnosti pojavljivanje predstavnika Revizorskog suda pred Parlamentom, Vijećem i nacionalnim parlamentima te broj tematskih izvješća koja su objavljena (a ne samo ona koja su usvojena); pozdravlja jasno poboljšanje učinkovitosti rada Suda, s obzirom na to da se broj tematskih izvješća od 2008. povećao za 25 %, te da su se pojavljivanja pred Parlamentom od 2017. povećala za 47 %, pred Vijećem za 39 %, a pred nacionalnim parlamentima za 164 %; poziva Revizorski sud da razmotri uključivanje dodane vrijednosti revizije u svoje ključne pokazatelje uspješnosti i da redovito izvještava o provedbi svojih preporuka;

12.   

pozdravlja činjenicu da Revizorski sud ima snažan porast medijskog interesa, uz posebno veliko zanimanje za njegova tematska izvješća; pozdravlja činjenicu da će Revizorski sud nastaviti promicati svoje publikacije putem društvenih medija; sa zanimanjem primjećuje da je većina publikacija Revizorskog suda dostupna na njegovim internetskim stranicama preko poveznice „pretraživanje publikacija”; prima na znanje da su izvješća Revizorskog suda s najvećom prisutnosti u medijima tijekom 2018. bila tematska izvješća o europskoj mreži željeznica velikih brzina, o operativnoj učinkovitosti ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama i o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj; pozdravlja strategiju digitalne komunikacije Revizorskog suda za rad s neinstitucionalnim dionicima, kao što su skupine za strateško promišljanje, nevladine organizacije, industrijska udruženja i akademska zajednica (koji mogu širiti informacije Revizorskog suda); nadalje potiče upotrebu besplatnih društvenih mreža otvorenog koda s vlastitim hostom, posebno uzimajući u obzir zaštitu podataka korisnika;

13.   

sa zadovoljstvom primjećuje da se opća razina prisutnosti u medijima, uključujući na društvenim medijima, gotovo utrostručila u 2018. u usporedbi s 2017.(s otprilike 15 500 internetskih članaka i spomena u društvenim medijima na više od 44 000); prima na znanje da su tijekom 2018. godine objave o publikacijama Revizorskog suda na društvenim mrežama sa službenih korisničkih računa Suda prikazane približno 11 milijuna puta, što je gotovo 18 puta više nego tijekom 2017.; prima na znanje da je 2018. bilo dostupno više od 11 000 internetskih članaka o tematskim izvješćima Revizorskog suda (u usporedbi s 1 500 internetskih članaka 2013.);

14.   

prima na znanje objavu 35 tematskih izvješća (u usporedbi s 28 u 2017.), 9 publikacija koje se temelje na pregledima (u usporedbi s 2 u 2017.) i 10 mišljenja (u usporedbi s 5 u 2017.); pozdravlja nastojanja Revizorskog suda, u skladu s Financijskom uredbom, da svoja tematska izvješća općenito sastavi u roku od 13 mjeseci, i primjećuje da je prosječno vrijeme za sastavljanje tematskih izvješća objavljenih tijekom 2018. bilo 15,2 mjeseca; ističe, međutim, da je za sastavljanje 15 od 35 tematskih izvješća (43 %) bilo potrebno manje od 13 mjeseci (u usporedbi s 29 % 2017.);

15.   

sa zabrinutošću prima na znanje da je Revizorski sud odabrao uzorak od 45 transakcija (u usporedbi s 55 transakcija 2017. godine i 100 transakcija 2016.) iz naslova 5. „Administracija” iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za sve institucije i tijela Unije; prima na znanje da je uzorak osmišljen tako da bude reprezentativan za niz rashoda u okviru naslova 5., koji čini 6,3 % proračuna Unije; primjećuje da je Sud administrativne rashode okarakterizirao kao niskorizične; međutim smatra da broj transakcija odabranih u odnosu na „ostale institucije” nije dovoljan te od Suda traži da poveća broj transakcija koje će se pregledati za barem 10 %; traži od Suda da razmotri podnošenje neovisnog godišnjeg izvješća o institucijama Unije (kao što je već slučaj s agencijama Unije) te poziva Sud obavještava Parlament o razvoju događaja u tom pogledu;

16.   

sa zadovoljstvom pozdravlja činjenicu da se u poglavlju o transparentnosti na stranicama Revizorskog suda nalazi i raspored sjednica Suda kao i tablica sa službenim putovanjima članova Suda, zajedno s datumom, mjestom, svrhom i troškovima putovanja kao i poveznicama na povezane dokumente i druge portale za transparentnost;

17.   

ističe da je uveden registar nazočnih za evidentiranje prisutnosti članova na sjednicama Revizorskog suda, njegovih komora i odbora (koji se upotrebljava od 1. siječnja 2019.); traži od Revizorskog suda da o tome izvijesti Odbor za proračunski nadzor Parlamenta u svojem sljedećem godišnjem izvješću o radu;

18.   

poziva Sud da uspostavi postupke za održavanje registra godišnjih odmora, bolovanja i odsutnosti članova s posla iz drugih razloga kako bi se osiguralo da sva odsustva članova budu ispravno zabilježena; ističe da bi se trenutačnom praksom moglo ugroziti povjerenje građana i institucija Unije u Sud;

19.   

sa zanimanjem primjećuje da Revizorski sud prikuplja informacije o službenim putovanjima svojih članova kako bi procijenio je li planirana aktivnost bila u području interesa Suda; pozdravlja činjenicu da članovi dostavljaju imena i naziv radnog mjesta osoba s kojima će se sastati, općeniti opis tema o kojima će se raspravljati i, ako je dostupan, poziv koji se sadrži sve potrebne detalje kako bi se izbjegao rizik od mogućih zloupotreba;

20.   

napominje da je odluka kojom se pojašnjavaju pravila o službenim putovanjima članova stupila na snagu 1. veljače 2018.; napominje da se tom odlukom posebno utvrđuju informacije koje treba dostaviti prilikom podnošenja zahtjeva za putni nalog;

21.   

napominje da je Revizorski sud u okviru svojeg sustava unutarnje kontrole odlučio od veljače 2018. glavnom tajniku dodijeliti ovlasti dužnosnika za ovjeravanje u pogledu financijskih izvještaja povezanih s troškovima službenih putovanja i troškovima reprezentacije članova; prima na znanje da ti troškovi sada podliježu općem sustavu kontrole koji vode službe Glavnoj tajništva i koji obuhvaća upravljanje rizikom i ex ante i ex post kontrole, te su uvršteni i u godišnje izjave dužnosnika za ovjeravanje na osnovu daljnjeg delegiranja i delegiranja; duboko žali zbog činjenice da je tek nakon posebne kritične situacije Sud djelovao u tom pogledu;

22.   

prima na znanje da je Služba za unutarnju reviziju provela reviziju nad godišnjim izvješćima o kontroli za 2018. i izjavama dužnosnika za ovjeravanje na osnovu daljnjeg delegiranja kako bi procijenila pouzdanost dostavljenih informacija; napominje da je glavni tajnik zatražio izvješća o kontroli od svih uprava; prima na znanje da Služba za unutarnju reviziju potvrđuje da je kvaliteta ex ante i ex post kontrola koje su službe provele pouzdana i da su informacije sadržane u izvješćima o kontroli općenito pouzdane;

23.   

prima na znanje odluku Revizorskog suda u vezi s razdobljem 2012. – 2018. da se provede unutarnja revizija troškova službenih putovanja i upotrebe službenih automobila (koja je je dovršena u srpnju 2019.); napominje da je u izvješću o reviziji zaključeno da je velika većina nasumično odabranih operacija koje je pregledala Služba za unutarnju reviziju u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima; žali zbog činjenice da je u izvješću zaključeno da su prije reformi od 2017. do 2018. sustavi upravljanja i kontrole Revizorskog suda imali određene nedostatke; nadalje napominje da je u izvješću zaključeno da su reformama od 2017. do 2018. učinkovito ispravljeni nedostaci u sustavu kontrole i da su aktualni postupci upravljanja i kontrole općenito pouzdani;

24.   

napominje da na temelju tog izvješća o reviziji nema naznaka o zlouporabi položaja članova ili bivših članova; napominje da nakon tog izvješća o reviziji nije bilo drugih internih istraga;

25.   

primjećuje da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) proslijedio svoje izvješće o bivšem članu pravosudnim tijelima u Luksemburgu; prima na znanje da je tom bivšem članu ukinut imunitet; prima na znanje da je Revizorski sud od tog bivšeg člana povratio iznos od 153 407,58 EUR;

26.   

napominje da je OLAF 2016. pokrenuo istragu u vezi s mogućom zlouporabom putnih troškova i dnevnica od strane aktualnog člana Revizorskog suda (u vrijeme kad je bio zastupnik u Parlamentu); napominje da je OLAF zaključio taj predmet u rujnu 2019. izdavši preporuku Parlamentu da zatraži povrat iznosa od 11 243 EUR; napominje da s tim u vezi nisu iznesene stegovne ili sudske preporuke i da Revizorskom sudu nije upućena nikakva preporuka;

27.   

pozdravlja činjenicu da se na članove Revizorskog suda primjenjuje kodeks ponašanja kojim se uređuju njihova neovisnost, nepristranost, integritet, predanost, kolegijalnost, povjerljivost, odgovornost i obveze nakon napuštanja dužnosti; pozdravlja činjenicu da Revizorski sud objavljuje izjave o interesima (izjave o financijskim interesima i vanjskim aktivnostima) te životopise članova na svojim internetskim stranicama, što ga čini podložnim javnom nadzoru kao i ostale institucije Unije;

28.   

zabrinut je zbog toga što su izjave o interesima samodeklaratorne prirode i što, s obzirom na trenutačni pravni okvir, niti Revizorski sud niti njegov etički odbor nemaju nikakve istražne ovlasti kako bi osigurali istinitost i iscrpnost podataka navedenih u tim izjavama; od Revizorskog suda traži da osigura da svi članovi podnesu izjave o financijskim interesima umjesto izjava o izostanku sukoba interesa; ističe da je potrebno poboljšati postojeće postupke, uključujući one etičkog odbora, kako bi se spriječio sukob interesa; od Revizorskog suda traži da izvijesti o svakom ostvarenom napretku;

29.   

pozdravlja objavu etičkih smjernica Revizorskog suda, koje se primjenjuju na sve članove i na osoblje; pozdravlja raspravu etičkog odbora o svim etičkim pitanjima koja smatra relevantnima, uključujući ocjenu vanjskih aktivnosti članova Suda; prima na znanje imenovanje etičkih savjetnika među članovima osoblja Revizorskog suda kako bi se zajamčilo da svaki član osoblja ima pravo i mogućnost zatražiti povjerljiv i nepristran savjet o osjetljivim pitanjima, kao što su sukobi interesa, prihvaćanje darova, i kako pružiti informacije u slučaju ozbiljnih nepravilnosti (zviždači);

30.   

naglašava činjenicu da Revizorski sud svim zaposlenicima nudi poseban tečaj o javnoj etici (koji je obvezan za sve nove zaposlenike), koji sadrži dio o zviždačima (uključujući proceduru koju u tom slučaju treba slijediti te prava zaposlenika) pozdravlja činjenicu da je u internim smjernicama o „čestim pitanjima o etičkim aspektima” naveden niz primjera kako bi se olakšalo prepoznavanje mogućeg sukoba interesa; poziva Revizorski sud da dodatno ojača svoje napore poboljšanjem aktivnosti informiranja i komunikacije te aktivnosti praćenja;

31.   

naglašava činjenicu da bi se etički okvir trebao sastojati od pravila za sprečavanje, identificiranje i izbjegavanje mogućeg sukoba interesa; napominje da etički okvir Revizorskog suda trenutačno preispituju stručnjaci iz vrhovnih revizijskih institucija Poljske i Hrvatske; prima na znanje završno izvješće o stručnom pregledu; poziva Revizorski sud da obavijesti Parlament o eventualnim daljnjim mjerama o kojima će se odlučiti na temelju ishoda stručnog pregleda;

32.   

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud uspostavio kanale za zviždače kojima se osigurava odgovarajuća zaštita zviždača te je objavio povezani poslovnik; napominje da postoji internetski obrazac za kontakt za prijavljivanje svih ozbiljnih nepravilnosti; pozdravlja poveznicu na početnoj stranici o tome kako prijaviti slučajeve prijevare OLAF-u;

33.   

prima na znanje činjenicu da Revizorski sud i dalje pruža osposobljavanja i prezentacije za rukovoditelje, nove članove osoblja i osoblje koje se bavi ljudskim resursima kako bi se podigla svijest o uznemiravanju u radnom okruženju; nadalje napominje da osobe za kontakt u vezi s borbom protiv uznemiravanja svake godine pohađaju relevantno osposobljavanje; napominje da je Revizorski sud 2017. poboljšao svoja pravila protiv uznemiravanja i da je njihov cilj izbjegavati slučajeve uznemiravanja, zadržati zadovoljavajuće radno okruženje i omogućiti sporazumno rješavanje međuljudskih sukoba;

34.   

pozdravlja napore koje je Revizorski sud poduzeo kako bi zajamčio dobrobit osoblja, kao što su omogućavanje fleksibilnog radnog vremena i rada na daljinu i naglašava da u tom pogledu, Sud pruža prezentacije o jednakim mogućnostima i besplatan pristup psiholozima; međutim, napominje da su 2018. zabilježena tri slučaja sa sindromom izgaranja na poslu (burnout); stoga traži od Suda da ocijeni je li radno opterećenje proporcionalno raspodijeljeno među timovima i članovima osoblja;

35.   

napominje da je 2018. podnesena jedna službena pritužba zbog uznemiravanja i da su utvrđene činjenice spolnog uznemiravanja; napominje da je cijeli postupak (koji je završio preventivnim i disciplinskim mjerama) trajao pet mjeseci od datuma podnošenja pritužbe;

36.   

ističe (kao što je navedeno u članku 16. stavku 3. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na profesionalne aktivnosti viših dužnosnika nakon odlaska iz službe) da Revizorski sud objavljuje povezane informacije o profesionalnim aktivnostima svojih viših dužnosnika; također napominje da su povezana pravila objavljena na njegovim internetskim stranicama;

37.   

napominje da Revizorski sud i OLAF blisko surađuju kako bi zaštitili financijske interese Unije; nadalje napominje da je Revizorski sud 2018. obavijestio o devet slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru otkrivenih u kontekstu njegovih revizija (u usporedbi s 13 u 2017.); čestita Sudu ne činjenici da su aktualni pregovori rezultirali sporazumom o administrativnoj suradnji između Suda i OLAF-a koji je potpisan u svibnju 2019. i čiji je cilj olakšati praktični radni odnos između tih tijela, posebno u pogledu prosljeđivanja slučajeva u kojima se sumnja na prijevaru, te organizirati aktivnosti od zajedničkog interesa, kao što su osposobljavanje, radionice i razmjena osoblja;

38.   

žali zbog činjenice da je u reakciji na rezoluciju o razrješnici za 2017. Revizorski sud dao samo djelomične odgovore na primjedbe Parlamenta; naglašava da su te informacije od ključne važnosti kako bi Odbor za proračunski nadzor Parlamenta utvrdio je li Revizorski sud proveo preporuke Parlamenta; poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće izvješće o daljnjim mjerama uključi sve potrebne odgovore i detaljna objašnjenja o provedbi preporuka Parlamenta;

39.   

napominje da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije neće imati velik utjecaj na strukturu i ljudske resurse Revizorskog suda; prima na znanje da se Revizorski sud obvezao da će iskoristiti svoju diskrecijsku ovlast u skladu s člankom 49. Pravilnika o osoblju kako dužnosnici ne bi dobili otkaz samo zato što više nisu državljani države članice; napominje da je u pogledu privremenih i ugovornih djelatnika Revizorski sud po zakonu obvezan pojedinačno ispitati svaki slučaj i odobriti iznimke kada je to opravdano u interesu službe; pozdravlja činjenicu da se Revizorski sud obvezao da će otvoreno i transparentno koristiti tu mogućnost odobravanja iznimaka; napominje da će se ocjena Revizorskog suda temeljiti isključivo na interesu službe;

40.   

naglašava obvezu Revizorskog suda da poboljša rodnu ravnotežu na svim razinama uprave; napominje da 45 % njegovih revizora i administratora čine žene, što znači da su udio žena i udio muškaraca gotovo jednaki; napominje da žene čine 38 % rukovoditelja, odnosno njih 24 su žene, i da su od 10 direktora tri žene; poziva Revizorski sud da nastavi ulagati napore u promicanje rodne ravnoteže, posebno kada je riječ o položajima uprave i više uprave; pozdravlja činjenicu da se udio žena na rukovodećim položajima u revizorskim komorama povećao s 7 % 2015. na gotovo 24 % na kraju 2018. (u usporedbi s 20 % 2017.); napominje da politika jednakih mogućnosti Revizorskog suda za razdoblje 2018. – 2020. (koja je odobrena u veljači 2018.) obuhvaća i pitanja dobi i invaliditeta;

41.   

ponavlja da od 28 članova Revizorskog suda samo su njih šestero žene (u usporedbi s četiri 2016.); naglašava problem rodne neravnoteže među članovima; podsjeća da bi države članice trebale aktivnije poticati žene da se prijave na takve položaje; ponavlja da bi Vijeće tijekom postupka imenovanja trebalo uvijek predložiti najmanje dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca;

42.   

napominje da je povećanje radnog opterećenja u prevođenju nadoknađeno povećanjem učinkovitosti zahvaljujući pojednostavljenju internih postupaka Revizorskog suda, uključujući centralizaciju ulazne i izlazne obrade prijevoda; napominje da je to omogućilo znatno (više od 10 % u usporedbi s 2017.) smanjenje troškova po stranici;

43.   

još jednom pozdravlja suradnju Suda s drugim javnim institucijama i dionicima; sa zadovoljstvom primjećuje suradnju između voditelja vrhovnih revizijskih institucija i donošenje zajedničkog plana rada za godine od 2018. nadalje; osim toga, podupire partnerstva s različitim sveučilištima u kontekstu politike Suda da proširi svoj raspon osposobljavanja; traži od Suda da proširi svoje kontakte na dodatna sveučilišta kako bi se u budućnosti uspostavila suradnja koja je u jednakoj mjeri raznovrsna i geografski uravnotežena;

44.   

pozdravlja činjenicu da je arhivski prostor zgrade K2 postao nepotreban zahvaljujući sve većoj digitalizaciji; prima na znanje da će se taj prostor prenamijeniti u novi prostor za zajednički rad ili relaksaciju i da će se trošak toga pokriti iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3, koji je dovršen prije nekoliko godina; napominje da je razina udobnosti zgrade K1 daleko ispod drugih zgrada kampusa; prima na znanje zaključak studije u kojoj se preporučuje izvođenje radova koji bi rezultirali vrlo velikim ulaganjima; napominje da se opcije za pronalaženje najučinkovitijeg rješenja za budućnost K1 još uvijek razmatraju (uključujući u suradnji s luksemburškim vlastima); poziva Revizorski sud da obavijesti Odbor za proračunski nadzor Parlamenta o eventualnim rješenjima zajedno sa proračunskim procjenama;

45.   

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud uspostavio sveobuhvatan program zaštite okoliša kako bi odgovorio na različite teme utvrđene u analizi utjecaja na okoliš i smanjio svoj utjecaj na okoliš; sa zadovoljstvom prima na znanje da je uspio smanjiti potrošnju energije za 11,5 % u razdoblju od 2014. do 2018., potrošnju vode za 21,1 % od 2016. do 2018. i potrošnju papira za 50,8 % u razdoblju od 2014. do 2018.;

46.   

podržava napore Revizorskog suda da poboljša zaštitu podataka i kibersigurnost donošenjem trogodišnjeg akcijskog plana za kibersigurnost sredinom 2018. s nizom mjera za ublažavanje utvrđenih rizika; sa zadovoljstvom prima na znanje suradnju Revizorskog suda s timom za hitne računalne intervencije institucija, tijela i agencija EU-a (CERT-EU) kako bi se provele neke kontrole koje su predviđene u planu;

47.   

prepoznaje dodanu vrijednost koju besplatni softver otvorenog koda može donijeti Revizorskom sudu; posebno ističe ulogu takvog softvera u povećanju transparentnosti i izbjegavanju učinaka ovisnosti o jednom dobavljaču; također priznaje njegov potencijal za sigurnosna poboljšanja jer omogućuje utvrđivanje i ispravljanje slabosti; snažno preporučuje da svaki softver izrađen za Revizorski sud bude javno dostupan u okviru besplatne licence za softver otvorenog koda;

48.   

ističe sav rad koji je posljednjih godina Sud postigao u područjima kao što su izrada proračuna na temelju uspješnosti, etički okvir (sa svim povezanim pravilima i postupcima), pojačane komunikacijske aktivnosti i povećanje broja mjera za poboljšanje transparentnosti; pozdravlja znatan broj međuinstitucijskih sporazuma u području usluga i suradnje; ističe važnost suradnje i razmjene iskustava među institucijama i tijelima Unije; predlaže mogućnost analiziranja formaliziranih aktivnosti umrežavanja u različitim područjima kako bi se razmijenile najbolje prakse i razvila zajednička rješenja.