29.10.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 440/67 |
Mišljenje Europskog odbora regija o Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima
(2021/C 440/13)
|
I. PREPORUKE ZA IZMJENE
Amandman 1.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 5.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje određenih usluga informacijskog društva kako su definirane u Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća26, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev primatelja. Konkretno, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje posredničkih usluga, a posebno onih koje se sastoje od usluga poznatih kao „samo prijenos”, „privremeni smještaj” i „smještaj na poslužitelju”, s obzirom na to da je eksponencijalni rast korištenja tih usluga, uglavnom u zakonite i društveno korisne svrhe svih vrsta, također povećao njihovu ulogu u posredovanju i širenju nezakonitih ili na druge načine štetnih informacija i aktivnosti. |
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje određenih usluga informacijskog društva kako su definirane u Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća26, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev primatelja. Konkretno, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje posredničkih usluga, a posebno onih koje se sastoje od usluga poznatih kao „samo prijenos”, „privremeni smještaj” i „smještaj na poslužitelju”, kao i internetske tražilice, s obzirom na to da je eksponencijalni rast korištenja tih usluga, uglavnom u zakonite i društveno korisne svrhe svih vrsta, također povećao njihovu ulogu u posredovanju i širenju nezakonitih ili na druge načine štetnih informacija i aktivnosti. |
Amandman 2.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 8.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se upotrebljava u toj državi članici . Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom. |
Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se službeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na bilo kojem od službenih jezika ili jezika koji se uobičajeno upotrebljavaju na području te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na bilo kojem od službenih jezika ili jezika koji se uobičajeno upotrebljavaju na području te države članice . Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom. |
Obrazloženje
Cilj je amandmana da tekst Uredbe bude manje dvosmislen i objektivniji, s upućivanjem na službeni status valuta i jezika. Nadalje, kada je riječ o jezicima, trebalo bi uzeti u obzir i službene jezike i jezike koji se obično upotrebljavaju u državi članici.
Amandman 3.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 12.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Kako bi se osiguralo sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, za potrebe ove Uredbe trebalo bi široko definirati pojam „nezakonit sadržaj” te njime obuhvatiti i informacije povezane s nezakonitim sadržajem, proizvodima, uslugama i aktivnostima. Konkretno, taj pojam trebalo bi tumačiti tako da se odnosi na informacije, bez obzira na njihov oblik, koje su skladu s mjerodavnim pravom same po sebi nezakonite, kao što su nezakoniti govor mržnje ili teroristički sadržaj i nezakoniti diskriminirajući sadržaj, ili se odnose na nezakonite aktivnosti, kao što su dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece, nezakonita razmjena privatnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, prodaja nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom ili aktivnosti koje uključuju povrede zakona o zaštiti potrošača. U tom smislu nebitno je proizlazi li nezakonitost informacija ili aktivnosti iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije i koja je točna priroda ili predmet dotičnog prava. |
Kako bi se osiguralo sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, za potrebe ove Uredbe trebalo bi široko definirati pojam „nezakonit sadržaj” te njime obuhvatiti i informacije povezane s nezakonitim sadržajem, proizvodima, uslugama i aktivnostima. Konkretno, taj pojam trebalo bi tumačiti tako da se odnosi na informacije, bez obzira na njihov oblik, koje su u skladu s mjerodavnim pravom same po sebi nezakonite, kao što su nezakoniti govor mržnje ili teroristički sadržaj i nezakoniti diskriminirajući sadržaj, ili se odnose na nezakonite aktivnosti, kao što su pružanje nezakonitih usluga, primjerice usluga smještaja putem platformi za kratkoročni najam koje nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije i država članica, uključujući i regionalno i lokalno zakonodavstvo, dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece, nezakonita razmjena privatnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, prodaja nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, prodaja proizvoda ili pružanje usluga koji nisu u skladu sa zakonima o zaštiti potrošača, neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom ili aktivnosti koje uključuju povrede zakona o zaštiti potrošača ili pružanje usluga koje bi mogle ozbiljno štetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika i koje podrazumijevaju povredu zakona o audiovizualnim medijima . U tom smislu nebitno je proizlazi li nezakonitost informacija ili aktivnosti iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije i koja je točna priroda ili predmet dotičnog prava. |
Obrazloženje
Potrebno je eksplicitnije navesti nezakonite usluge koje nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije ili s nacionalnim/regionalnim/lokalnim zakonodavstvom.
Amandman 4.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 12.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Nagli prijelaz na tehnološka rješenja zasnovana na digitalnoj infrastrukturi tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatno je pogoršao raskorak u asimetriji informacija između nadzornika pristupa te poslovnih i krajnjih korisnika. Nadalje, u okviru pripravnosti za buduće krize trebalo bi uzeti u obzir pouke izvučene iz takve ovisnosti o digitalnoj infrastrukturi i tehnološkim rješenjima. Digitalnu otpornost u Europi trebalo bi uvažiti i ojačati, a napore za njezinu provedbu uskladiti. |
Obrazloženje
Digitalnu otpornost trebalo bi uvažiti kao temeljnu vrijednost, a lokalne i regionalne vlasti mogle bi se zalagati za to. Amandman se temelji na upućivanju na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19 i precizniji je kad je riječ o pripravnosti.
Amandman 5.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 13.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna i isključivo sporedna značajka neke druge usluge i ta se značajka iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača. |
S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže , platforme za razmjenu sadržaja ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna i isključivo sporedna značajka neke druge usluge i ta se značajka iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača. |
Amandman 6.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 13.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Države članice mogu na relevantnim razinama upravljanja te ovisno o eventualnoj diobi zakonodavnih nadležnosti od pružatelja posredničkih usluga tražiti da dostavljaju informacije. Napominje se da je pravo na traženje informacija od pravosudnih ili upravnih tijela iz članka 9. ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. |
Amandman 7.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 38.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Budući da je cilj ove Uredbe osigurati sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, primjenjuje se temeljno načelo prema kojem „što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu”. |
Obrazloženje
„Što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu” ključno je načelo za regulaciju internetskih usluga i trebalo bi se izričito navesti u prijedlogu.
Amandman 8.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 50.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi uložiti razumne napore kako bi provjerile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Međutim, od obuhvaćenih internetskih platformi ne bi se trebalo zahtijevati provođenje suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu ili provjeravanje na licu mjesta. Niti bi se takve internetske platforme, koje su uložile razumne napore u skladu s ovom Uredbom, trebale smatrati internetskim platformama koje potrošačima ili drugim zainteresiranim stranama jamče pouzdanost informacija. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje tako da se trgovcima omogući da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48. |
Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi uložiti razumne napore kako bi provjerile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje tako da se trgovcima omogući da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48. |
Obrazloženje
Pojam „suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu” previše je nejasan za pravno obvezujući tekst. Također se ne bi trebalo sugerirati da bi internetske platforme trebale biti pošteđene napora potrebnih za provjeru pouzdanosti informacija koje pružaju trgovci.
Amandman 9.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 72.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Zadaća osiguravanja odgovarajućeg nadzora i provedbe obveza utvrđenih ovom Uredbom u načelu bi se trebala dodijeliti državama članicama. U tu bi svrhu one trebale imenovati barem jedno tijelo čija će zadaća biti primjena i provedba ove Uredbe. Međutim, posebne nadzorne ili provedbene zadaće i nadležnosti povezane s primjenom ove Uredbe države članice trebale bi moći povjeriti nekolicini nadležnih tijela, na primjer za određene sektore, kao što su regulatori elektroničkih komunikacija, regulatori medija ili tijela za zaštitu potrošača, u skladu s ustavnom, organizacijskom i administrativnom strukturom tih država članica. |
Zadaća osiguravanja odgovarajućeg nadzora i provedbe obveza utvrđenih ovom Uredbom u načelu bi se trebala dodijeliti državama članicama. U tu bi svrhu one trebale imenovati barem jedno tijelo čija će zadaća biti primjena i provedba ove Uredbe. Međutim, posebne nadzorne ili provedbene zadaće i nadležnosti povezane s primjenom ove Uredbe države članice trebale bi moći povjeriti nekolicini nadležnih tijela, na primjer za određene sektore, kao što su regulatori elektroničkih komunikacija, regulatori medija ili tijela za zaštitu potrošača, u skladu s ustavnom, organizacijskom i administrativnom strukturom tih država članica. Lokalnim i regionalnim vlastima trebalo bi povjeriti nadzorne ili provedbene zadaće ako to države članice smatraju primjerenim, a države članice trebale bi i osigurati potrebne resurse za provedbu predloženih aktivnosti. |
Obrazloženje
Lokalne i regionalne vlasti trebalo bi uključiti i obavješćivati o provedbi i nadzoru.
Međutim, potrebno je osigurati i odgovarajuća sredstva za provedbu tih aktivnosti.
Amandman 10.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 76.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti. |
Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice i lokalne i regionalne vlasti, kad je to potrebno, o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti. |
Obrazloženje
Lokalne i regionalne vlasti trebale bi biti obaviještene o mjerama koje se odnose na usluge koje se pružaju na njihovu državnom području.
Amandman 11.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Uvodna izjava 88.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, potrebno je osnovati neovisnu savjetodavnu skupinu na razini Unije koja bi trebala pružati potporu Komisiji i pomagati u koordinaciji akcija koje poduzima koordinator za digitalne usluge. Taj bi se Europski odbor za digitalne usluge trebao sastojati od koordinatora za digitalne usluge, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost da koordinatori za digitalne usluge na svoje sastanke pozovu ili imenuju ad hoc izaslanike iz drugih nadležnih tijela kojima su povjerene posebne zadaće na temelju ove Uredbe, ako je to potrebno u skladu s njihovom nacionalnom raspodjelom zadaća i nadležnosti. Ako iz jedne države članice dolazi više sudionika, pravo glasa trebalo bi ostati ograničeno na jednog predstavnika svake države članice. |
Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, potrebno je osnovati neovisnu savjetodavnu skupinu na razini Unije koja bi trebala pružati potporu Komisiji i pomagati u koordinaciji akcija koje poduzima koordinator za digitalne usluge. Taj bi se Europski odbor za digitalne usluge trebao sastojati od koordinatora za digitalne usluge, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost da koordinatori za digitalne usluge na svoje sastanke pozovu ili imenuju ad hoc izaslanike iz drugih nadležnih tijela kojima su povjerene posebne zadaće na temelju ove Uredbe, ako je to potrebno u skladu s njihovom nacionalnom raspodjelom zadaća i nadležnosti. Ako iz jedne države članice dolazi više sudionika, pravo glasa trebalo bi ostati ograničeno na jednog predstavnika svake države članice. Sastav Europskog odbora za digitalne usluge treba uključivati kvalificirano osoblje za navedene zadaće i biti rodno uravnotežen. |
Amandman 12.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 2. točka (r) (novo)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
„prevladavajući razlozi od javnog interesa” osobito znači prevladavajući razlozi od javnog interesa koji se priznaju kao takvi u sudskoj praksi Suda Europske unije, uključujući sljedeće: javni poredak; javnu sigurnost; javni red; javno zdravlje; očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika; zaštitu mladih; pravednost trgovinskih transakcija; borbu protiv prijevara; zaštitu okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštitu povijesne, kulturne i umjetničke baštine; ciljeve socijalne i kulturne politike; stanovanje; promicanje kulture, istraživanja i znanosti; osiguravanje pluralizma medija i rodnu ravnopravnost; |
Obrazloženje
Potrebno je definirati prevladavajuće razloge od javnog interesa koji bi trebali biti sastavni dio predmetne uredbe. Među te razloge trebalo bi uvrstiti rodnu ravnopravnost i druge elemente.
Amandman 13.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 2. točka (s) (novo)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
„nadležno tijelo” znači nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koja su imenovana u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom na nacionalnoj razini i koja su zadužena za provedbu ove Uredbe i zaštitu legitimnih interesa, uključujući suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu. Država članica može imenovati i više nadležnih tijela; |
Obrazloženje
U definicije iz članka 2. trebalo bi uključiti i pojam „nadležno tijelo” jer se u članku 38. stavku 1. navode samo nadležnosti koordinatora digitalnih usluga.
Amandman 14.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 5. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohrane informacija dobivenih od primatelja usluge, pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge pod uvjetom da pružatelj: |
Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohrane informacija dobivenih od primatelja usluge, pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge pod uvjetom da pružatelj: |
||||
|
|
||||
|
|
Obrazloženje
Rokovi se moraju specificirati i ne smiju biti neodređeni. Predloženi rokovi slični su onima utvrđenima u nekoliko nacionalnih zakonodavstava. Njemačkim Zakonom o izvršavanju propisa na mrežama čak se predviđa razdoblje od samo 24 sata za očito nezakonit sadržaj.
Amandman 15.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 8. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Nakon primitka naloga za postupanje protiv određenog nezakonitog sadržaja, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjere. |
Nakon primitka naloga za postupanje protiv određenog nezakonitog sadržaja, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog , regionalnog ili lokalnog prava te ovisno o eventualnoj diobi zakonodavnih nadležnosti , u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjere. |
Obrazloženje
Ovim se amandmanom razjašnjava pojam primjenjivog prava.
Amandman 16.
COM(2020) 825 final – Part 1
Članak 8. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||||||
Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete: |
Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete: |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
Obrazloženje
Prijedlog u ovom obliku pružateljima usluga daje neprihvatljive mogućnosti povlačenja samo na temelju odabira komercijalno neuobičajenog jezika i predstavlja nerazumnu prepreku za tijelo koje poduzima mjere. Amandmanom se taj rizik uklanja ograničavanjem izbora na barem jedan od tri službena radna jezika.
Amandman 17.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 9.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||||||
1. Nakon primitka naloga za davanje određene informacije o jednom ili više konkretnih pojedinačnih primatelja usluge, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje izdaje nalog o njegovu primitku i učinku naloga. |
1. Nakon primitka naloga za davanje određene informacije o jednom ili više konkretnih pojedinačnih primatelja usluge, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje izdaje nalog o njegovu primitku i učinku naloga. |
||||||||
2. Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete: |
2. Države članice osiguravaju da nalozi iz stavka 1. ispunjavaju sljedeće uvjete: |
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
3. Koordinator za digitalne usluge iz države članice nacionalnog pravosudnog ili upravnog tijela koje izdaje nalog dostavlja, bez nepotrebne odgode, primjerak naloga iz stavka 1. svim koordinatorima za digitalne usluge putem sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. |
3. Koordinator za digitalne usluge iz države članice nacionalnog pravosudnog ili upravnog tijela koje izdaje nalog dostavlja, bez nepotrebne odgode, primjerak naloga iz stavka 1. svim koordinatorima za digitalne usluge putem sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. |
||||||||
4. Uvjeti i zahtjevi utvrđeni u ovom članku ne dovode u pitanje zahtjeve nacionalnog kaznenog postupovnog prava u skladu s pravom Unije. |
4. Uvjeti i zahtjevi utvrđeni u ovom članku ne dovode u pitanje zahtjeve nacionalnog kaznenog postupovnog prava u skladu s pravom Unije. |
||||||||
|
5. Države članice mogu utvrditi obveze za pružatelje posredničkih usluga da obavješćuju nadležna tijela javne vlasti – nacionalna, regionalna ili lokalna – o informacijama koje daju primatelji njihovih usluga odnosno obveze da nadležnim tijelima na njihov zahtjev dostave informacije koje omogućuju identifikaciju primatelja njihovih usluga s kojima imaju sporazume o pohrani informacija. |
Obrazloženje
U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi razjasniti da je državama članicama dopušteno uvoditi obveze za platforme u pogledu pružanja informacija (nacionalnim, regionalnim, lokalnim) tijelima kako bi se u opravdanim slučajevima mogli identificirati primatelji.
Amandman 18.
COM(2020) 825 final
Članak 10. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Pružatelji posredničkih usluga objavljuju informacije potrebne za jednostavnu identifikaciju svojih jedinstvenih kontaktnih točaka i komunikaciju s njima. |
Pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode objavljuju informacije potrebne za jednostavnu identifikaciju svojih jedinstvenih kontaktnih točaka i komunikaciju s njima. |
Obrazloženje
Pojašnjenje radi pravilne provedbe.
Amandman 19.
COM(2020) 825 final
Članak 12. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
1. Pružatelji posredničkih usluga u svoje uvjete poslovanja moraju uključiti informacije o svim ograničenjima koje primjenjuju na korištenje njihovih usluga u pogledu informacija dobivenih od primatelja usluge. Te informacije obuhvaćaju informacije o svim politikama, postupcima, mjerama i alatima koji se upotrebljavaju za moderiranje sadržaja, uključujući algoritamsko donošenje odluka i revizija koje provodi čovjek. Sastavljaju se jasnim i nedvosmislenim jezikom i stavljaju se na raspolaganje javnosti u pristupačnom obliku. |
1. Pružatelji posredničkih usluga u svoje uvjete poslovanja moraju uključiti informacije o svim ograničenjima koje primjenjuju na korištenje njihovih usluga u pogledu informacija dobivenih od primatelja usluge. Te informacije obuhvaćaju informacije o svim politikama, postupcima, mjerama i alatima koji se upotrebljavaju za moderiranje sadržaja, uključujući algoritamsko donošenje odluka i revizija koje provodi čovjek. Sastavljaju se jasnim i nedvosmislenim jezikom i stavljaju se na raspolaganje javnosti u pristupačnom obliku. To uključuje mjere kojima se jamči da primatelj usluge može neometano otkazati pretplatu na posredničke usluge. U praksi, za bilo kojeg primatelja usluge nije zahtjevnije pretplatiti se ni otkazati pretplatu. |
Obrazloženje
Otkazati pretplatu na osnovnu platformu trebalo bi biti jednako jednostavno kao i pretplatiti se na nju. Informacije o postupku otkazivanja pretplate također bi trebale biti javno dostupne u lako dostupnom formatu.
Amandman 20.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 14. stavak 5.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Pružatelj također bez nepotrebne odgode obavješćuje tog pojedinca ili subjekt o svojoj odluci o informacijama na koje se prijava odnosi i pritom navodi informacije o mogućnostima pravne zaštite u pogledu te odluke. |
Pružatelj također bez nepotrebne odgode i svakako u roku od pet radnih dana obavješćuje tog pojedinca ili subjekt o svojoj odluci o informacijama na koje se prijava odnosi i pritom navodi informacije o mogućnostima pravne zaštite u pogledu te odluke. |
Obrazloženje
Treba utvrditi jasan vremenski okvir za obavezno odgovaranje na prijave iz članka 14.
Amandman 21.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 19. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Internetske platforme poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da se prijave koje podnose pouzdani prijavitelji mehanizmima iz članka 14. obrađuju i da se o njima odlučuje prioritetno i bez odgode. |
Internetske platforme poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da se prijave koje podnose pouzdani prijavitelji mehanizmima iz članka 14. obrađuju i da se o njima odlučuje prioritetno, bez odgode i svakako u roku od 48 sati . |
Obrazloženje
Nužan je kratak vremenski okvir za obavezno odgovaranje na prijave iz članka 19. kako bi internetske platforme osigurale visok stupanj usklađenosti.
Amandman 22.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 22.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||||||||||||||
1. Ako internetska platforma potrošačima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima , ona osigurava da trgovci mogu koristiti njezine usluge za promicanje poruka ili nuđenje proizvoda ili usluga potrošačima u Uniji samo ako je prije korištenja usluga prikupila sljedeće informacije: |
1. Ako internetska platforma omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s potrošačima , ona osigurava da fizičke ili pravne osobe koje nude proizvode ili usluge putem platforme mogu koristiti njezine usluge za promicanje poruka ili nuđenje proizvoda ili usluga potrošačima u Uniji samo ako je prije korištenja usluga prikupila sljedeće informacije: |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
2 . Nakon što primi te informacije internetska platforma ulaže razumne napore kako bi procijenila pouzdanost informacija iz stavka 1. točaka (a), ( d ) i ( e ) pomoću bilo koje slobodno dostupne službene internetske baze podataka ili internetskog sučelja koje su na raspolaganje stavile države članice ili Unija ili slanjem zahtjeva trgovcu za dostavljanje popratnih dokumenata iz pouzdanih izvora. |
2. Ako se pružatelj proizvoda ili usluga smatra trgovcem u skladu s pravom Unije, internetska platforma uz obveze utvrđene u stavku 1. osigurava da se trgovac njezinim uslugama može koristiti za slanje poruka ili pružanje proizvoda ili usluga potrošačima koji se nalaze u Uniji samo ako je prije upotrebe tih usluga internetska platforma dobila sljedeće informacije: |
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
3 . Ako internetska platforma ima naznake da je bilo koja informacija iz stavka 1. koju je dao dotični trgovac netočna ili nepotpuna, ona zahtijeva od trgovca da je ispravi u mjeri u kojoj je to potrebno da sve informacije budu točne i potpune, bez odgode ili u roku utvrđenom pravom Unije i nacionalnim pravom . Ako trgovac ne ispravi ili dopuni te informacije, internetska platforma suspendira svoju uslugu trgovcu dok on ne ispuni zahtjev. |
3 . Nakon što primi te informacije internetska platforma ulaže sve moguće napore kako bi procijenila pouzdanost informacija iz stavka 1. točaka (a) i ( b ) i stavka 2. točaka ( c ) i (d) pomoću bilo koje slobodno dostupne službene internetske baze podataka ili internetskog sučelja koje su na raspolaganje stavile države članice ili Unija ili slanjem zahtjeva primatelju za dostavljanje popratnih dokumenata iz pouzdanih izvora. |
||||||||||||||||
4 . Internetska platforma pohranjuje informacije dobivene na temelju stavaka 1. i 2. na siguran način tijekom trajanja ugovornog odnosa s dotičnim trgovcem . Nakon toga briše te informacije. |
4 . Ako internetska platforma ima naznake da je bilo koja informacija iz stavaka 1. ili 2. koju je dao dotični primatelj netočna ili nepotpuna, ona zahtijeva od primatelja da je ispravi u mjeri u kojoj je to potrebno da sve informacije budu točne i potpune, bez odgode. Ako primatelj ne ispravi ili dopuni te informacije, internetska platforma suspendira svoju uslugu primatelju dok on ne ispuni zahtjev. |
||||||||||||||||
5 . Ne dovodeći u pitanje stavak 2. , platforma otkriva informacije trećim stranama samo ako je to potrebno u skladu s primjenjivim pravom, uključujući naloge iz članka 9. i sve naloge koje su izdala nadležna tijela država članica ili Komisija radi obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe. |
5 . Internetska platforma pohranjuje informacije dobivene na temelju stavaka 1., 2. i 3. na siguran način tijekom trajanja ugovornog odnosa s dotičnim primateljem . Nakon toga briše te informacije. |
||||||||||||||||
6 . Internetska platforma informacije iz stavka 1 . točaka (a), (d), (e) i (f) stavlja na raspolaganje primateljima usluge na jasan, lako dostupan i razumljiv način. |
6 . Ne dovodeći u pitanje stavak 3. , platforma otkriva informacije trećim stranama samo ako je to potrebno u skladu s primjenjivim pravom, uključujući naloge iz članka 9. i sve naloge koje su izdala nadležna tijela država članica ili Komisija radi obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe. |
||||||||||||||||
7 . Internetska platforma oblikuje i organizira svoje internetsko sučelje na način koji trgovcima omogućuje da ispune svoje obveze u pogledu predugovornih informacija i informacija o sigurnosti proizvoda u skladu s primjenjivim pravom Unije. |
7 . Internetska platforma informacije iz stavka 1 . točaka (a) i (b) i stavka 2 . točaka (c) , (d) i (e) stavlja na raspolaganje primateljima usluge na jasan, lako dostupan i razumljiv način. |
||||||||||||||||
|
8 . Internetska platforma oblikuje i organizira svoje internetsko sučelje na način koji primateljima omogućuje da ispune svoje obveze u pogledu predugovornih informacija i informacija o sigurnosti proizvoda u skladu s primjenjivim pravom Unije. |
Obrazloženje
Znatan dio usluga nude fizičke osobe, a ne stručnjaci kako su definirani pojmom „trgovac”. Te fizičke osobe često ne poštuju nacionalne ili lokalne propise, npr. one o kratkoročnom najmu, i obavljaju neprijavljene poslovne djelatnosti ne pridržavajući se mjerodavnih propisa.
Amandman 23.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 25. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 69. radi prilagodbe prosječnog mjesečnog broja primatelja usluga u Uniji iz stavka 1. ako se broj stanovnika Unije poveća ili smanji za najmanje 5 % u odnosu na njezino stanovništvo 2020. ili, nakon prilagodbe delegiranim aktom, na njezino stanovništvo u godini u kojoj je donesen zadnji delegirani akt. U tom slučaju Komisija prilagođava broj tako da odgovara 10 % stanovništva Unije u godini u kojoj je donesen delegirani akt, zaokružen na više ili na niže, kako bi se broj mogao izraziti u milijunima. |
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 69. radi prilagodbe prosječnog mjesečnog broja primatelja usluga u Uniji iz stavka 1. ako se broj stanovnika Unije poveća ili smanji za najmanje 5 % u odnosu na njezino stanovništvo 2020. ili, nakon prilagodbe delegiranim aktom, na njezino stanovništvo u godini u kojoj je donesen zadnji delegirani akt. U tom slučaju Komisija prilagođava broj tako da odgovara 7 % stanovništva Unije u godini u kojoj je donesen delegirani akt, zaokružen na više ili na niže, kako bi se broj mogao izraziti u milijunima. |
Obrazloženje
U Aktu o digitalnim uslugama treba nastojati uvesti veća ograničenja u pogledu vrlo velikih internetskih platformi.
Amandman 24.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 31. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Vrlo velike internetske platforme omogućuju koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisiji, na njihov obrazloženi zahtjev i u razumnom roku, navedenom u zahtjevu, pristup podacima koji su potrebni za praćenje i ocjenjivanje usklađenosti s ovom Uredbom. Koordinator za digitalne usluge i Komisija koriste te podatke samo u te svrhe. |
Vrlo velike internetske platforme omogućuju koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisiji, na njihov obrazloženi zahtjev i u razumnom roku, navedenom u zahtjevu , a svakako za ne više od 72 sata, pristup podacima koji su potrebni za praćenje i ocjenjivanje usklađenosti s ovom Uredbom. Koordinator za digitalne usluge i Komisija koriste te podatke samo u te svrhe. |
Obrazloženje
Nužan je kratak rok za obavezno reagiranje na zahtjev koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana kako bi se osigurao visok stupanj usklađenosti.
Amandman 25.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 41. stavak 1. točka (a)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinatori za digitalne usluge imaju barem sljedeće istražne ovlasti u pogledu ponašanja pružateljâ posredničkih usluga u nadležnosti njihove države članice:
|
Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinatori za digitalne usluge imaju barem sljedeće istražne ovlasti u pogledu ponašanja pružateljâ posredničkih usluga u nadležnosti njihove države članice:
|
Obrazloženje
Uvođenje konkretnih obveznih rokova jamči brzo djelovanje pružatelja usluga kako bi šteta bila ograničena.
Amandman 26.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 45. stavak 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ako koordinator za digitalne usluge ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničke usluge koji nije u nadležnosti uključene države članice prekršio ovu Uredbu, od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana zahtijeva da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom. |
Ako koordinator za digitalne usluge ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničke usluge koji nije u nadležnosti uključene države članice prekršio ovu Uredbu, od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana zahtijeva da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom. |
Ako Odbor ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničkih usluga prekršio ovu Uredbu tako da to uključuje najmanje tri države članice, može preporučiti koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom. |
Ako Odbor ima razloga sumnjati da je pružatelj posredničkih usluga prekršio ovu Uredbu tako da to uključuje najmanje tri države članice, zahtijeva od koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom. |
Obrazloženje
Ne bi trebalo preporučiti Odboru, nego bi trebalo zatražiti da koordinator za digitalnu uslugu razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s Uredbom.
Amandman 27.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 45. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
U zahtjevu ili preporuci na temelju stavka 1. navodi se barem sljedeće: |
U zahtjevu na temelju stavka 1. navodi se barem sljedeće: |
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
Obrazloženje
To ne bi trebala biti samo preporuka, već zahtjev.
Amandman 28.
COM(2020) 825 final – 1. dio
Članak 46. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana s razlogom posumnja da je vrlo velika internetska platforma prekršila ovu Uredbu, može zatražiti od Komisije da poduzme potrebne istražne i izvršne mjere kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom u skladu s odjeljkom 3. Takav zahtjev sadržava sve informacije navedene u članku 45. stavku 2. i razloge zbog kojih se zahtijeva intervencija Komisije. |
Ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili koordinatori za digitalne usluge u najmanje tri države članice s razlogom posumnja ju da je vrlo velika internetska platforma prekršila ovu Uredbu, može zatražiti od Komisije da poduzme potrebne istražne i izvršne mjere kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom u skladu s odjeljkom 3. Takav zahtjev sadržava sve informacije navedene u članku 45. stavku 2. i razloge zbog kojih se zahtijeva intervencija Komisije. |
Obrazloženje
Ovom bi se Uredbom trebalo nastojati koordinatorima za digitalne usluge osigurati instrumente za zajedničko djelovanje u slučaju da postoje razlozi za sumnju da je vrlo velika internetska platforma prekršila odredbe Uredbe.
Amandman 29.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 1.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Nesumnjivo je da na europskom tržištu prevladavaju platforme koje su nadzornici pristupa i koje već godinama pružaju osnovne usluge platforme. Iako izgradnja uspješnog poduzeća nipošto nije protivna tržišnom natjecanju, potrebno je pronaći rješenje za prekomjernu tržišnu snagu i mogućnosti zlouporabe. |
Obrazloženje
Tržišno natjecanje nipošto se ne narušava izgradnjom uspješnog poduzeća, u što se ubrajaju mnoge platforme. Međutim, trebalo bi istaknuti opću važnost i posljedice poslovnih modela temeljenih na podacima te navesti asimetrije informacija između nadzornika pristupa i krajnjih korisnika i poslovnih korisnika jer se zbog toga prijedlog uglavnom smatrao nužnim.
Amandman 30.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Uvodna izjava 9.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Fragmentacija unutarnjeg tržišta može se učinkovito spriječiti samo ako se državama članicama onemogući primjena nacionalnih pravila koja su specifična za vrste poduzetnika i usluga obuhvaćenih ovom Uredbom. Istodobno, budući da ova Uredba ima za cilj dopunu provedbe zakona o tržišnom natjecanju, treba navesti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje članci 101. i 102. UFEU-a, odgovarajuća nacionalna pravila tržišnog natjecanja i ostala nacionalna pravila tržišnog natjecanja u vezi s jednostranim postupanjem koja se temelje na pojedinačnoj procjeni položaja na tržištu i postupanja, uključujući njezine vjerojatne učinke i precizan opseg zabranjenog postupanja, a koja pružaju mogućnost poduzetnicima da iznesu argumente o učinkovitosti i objektivnoj opravdanosti predmetnog postupanja. Međutim, primjena potonjih pravila ne bi trebala utjecati na obveze koje se nameću nadzornicima pristupa na temelju ove Uredbe ni na njihovu jedinstvenu i učinkovitu primjenu na unutarnjem tržištu. |
Ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da poduzetnicima nametnu iste, strože ili drugačije obveze radi ostvarivanja zakonitih javnih interesa, u skladu s pravom Unije. Zakoniti javni interesi mogu, među ostalim, biti zaštita potrošača, borba protiv nepoštenog tržišnog natjecanja te zaštita slobode i pluralizma medija. Osim toga, ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da te zakonite interese ostvaruju nametanjem obveza poduzetnicima koji imaju status nadzornika pristupa u smislu ove Uredbe, kao i drugim poduzetnicima. Budući da ova Uredba ima za cilj dopunu provedbe zakona o tržišnom natjecanju, treba navesti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje članci 101. i 102. UFEU-a, odgovarajuća nacionalna pravila tržišnog natjecanja i ostala nacionalna pravila tržišnog natjecanja u vezi s jednostranim postupanjem koja se temelje na pojedinačnoj procjeni položaja na tržištu i postupanja, uključujući njezine vjerojatne učinke i precizan opseg zabranjenog postupanja, a koja pružaju mogućnost poduzetnicima da iznesu argumente o učinkovitosti i objektivnoj opravdanosti predmetnog postupanja. |
Amandman 31.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Uvodna izjava 11.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ovom bi Uredbom ujedno dopuniti, ne dovodeći u pitanje njihovu primjenu, i pravila koja proizlaze iz drugih zakonskih akata Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom, osobito iz Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća (1), Uredbe (EU) xx/xx/EU [Akt o digitalnim uslugama] Europskog parlamenta i Vijeća (2), Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća (4), Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Direktive (EU) 2010/13 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kao i nacionalnih pravila usmjerenih na izvršenje ili, ovisno o slučaju, provedbu zakonodavstva Unije. |
Ovom bi Uredbom ujedno trebalo dopuniti, ne dovodeći u pitanje njihovu primjenu, i pravila koja proizlaze iz drugih zakonskih akata Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom, osobito iz Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) xx/xx/EU [Akt o digitalnim uslugama] Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2010/13 Europskog parlamenta i Vijeća (1), kao i nacionalnih pravila donesenih u skladu sa zakonodavstvom Unije. |
Amandman 32.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Uvodna izjava 13.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Konkretno, usluge internetskog posredovanja, internetske tražilice, operativni sustavi, internetske društvene mreže, usluge razmjene videozapisa, brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, usluge računalstva u oblaku i usluge internetskog oglašavanja mogu utjecati na veliki broj krajnjih korisnika i poduzeća, što povlači za sobom rizik od nepoštenih poslovnih praksi. Stoga bi ih trebalo uključiti u definiciju osnovnih usluga platforme te bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Usluge internetskog posredovanja mogu biti aktivne i u području financijskih usluga, a mogu biti posredne ili se mogu koristiti za pružanje usluga koje su netaksativno navedene u Prilogu II. Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (1). U određenim okolnostima pojam krajnjih korisnika trebao bi obuhvaćati korisnike koji se tradicionalno smatraju poslovnim korisnicima, ali u određenoj situaciji ne koriste osnovne usluge platforme za prodaju robe ili usluga drugim krajnjim korisnicima, kao što su na primjer poduzeća koje se oslanjaju na usluge računalstva u oblaku za vlastite potrebe. |
Konkretno, usluge internetskog posredovanja , uključujući (internetska) tržišta, trgovine softverskim aplikacijama, digitalne glasovne asistente i platforme koje uključuju tehnologije glasovnog asistenta i usluge internetskog posredovanja u drugim sektorima kao što su mobilnost, promet ili energetika, kao i internetske tražilice, operativni sustavi , internetski preglednici , internetske društvene mreže, usluge razmjene videozapisa, brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, usluge računalstva u oblaku i usluge internetskog oglašavanja mogu utjecati na veliki broj krajnjih korisnika i poduzeća, što povlači za sobom rizik od nepoštenih poslovnih praksi. Stoga bi ih trebalo uključiti u definiciju osnovnih usluga platforme te bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Usluge internetskog posredovanja mogu biti aktivne i u području financijskih usluga, a mogu biti posredne ili se mogu koristiti za pružanje usluga koje su netaksativno navedene u Prilogu II. Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (1). U određenim okolnostima pojam krajnjih korisnika trebao bi obuhvaćati korisnike koji se tradicionalno smatraju poslovnim korisnicima, ali u određenoj situaciji ne koriste osnovne usluge platforme za prodaju robe ili usluga drugim krajnjim korisnicima, kao što su na primjer poduzeća koje se oslanjaju na usluge računalstva u oblaku za vlastite potrebe. |
Amandman 33.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Uvodna izjava 43.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Nadzornik pristupa može u određenim okolnostima imati dvostruku ulogu pružatelja osnovnih usluga platforme, pri čemu pruža osnovne usluge platforme svojim poslovnim korisnicima, istovremeno se natječući s istim tim poslovnim korisnicima u pružanju istih ili sličnih usluga ili proizvoda istim krajnjim korisnicima. U tim okolnostima nadzornik pristupa može iskoristiti svoju dvostruku ulogu za korištenje podataka koje generiraju transakcije njegovih poslovnih korisnika na osnovnoj platformi za potrebe vlastitih usluga putem kojih se nude usluge slične onima njegovih poslovnih korisnika. To može biti slučaj, na primjer, ako nadzornik pristupa pruža internetsku tržnicu ili trgovinu aplikacijama poslovnim korisnicima i istodobno nudi maloprodajne usluge putem interneta ili pružatelja aplikacijskog softvera koji su konkurentni uslugama ili proizvodima tih poslovnih korisnika. Kako bi se spriječilo da nadzornici pristupa nepravedno profitiraju od svoje dvostruke uloge, trebalo bi osigurati da ne upotrebljavaju agregirane ili neagregirane podatke, koji mogu uključivati anonimizirane i osobne podatke koji nisu javno dostupni za pružanje usluga sličnih onima koje nude njihovi poslovni korisnici. Ta bi se obveza trebala odnositi na nadzornika pristupa u cjelini, uključujući, ali ne ograničavajući se na njegovu poslovnu jedinicu koja se natječe s poslovnim korisnicima osnovne usluge platforme. |
Nadzornik pristupa može u određenim okolnostima imati dvostruku ulogu pružatelja osnovnih usluga platforme, pri čemu pruža osnovne usluge platforme svojim poslovnim korisnicima, istovremeno se natječući s istim tim poslovnim korisnicima u pružanju istih ili sličnih usluga ili proizvoda istim krajnjim korisnicima. U tim okolnostima nadzornik pristupa može iskoristiti svoju dvostruku ulogu za korištenje podataka koje generiraju transakcije njegovih poslovnih korisnika na osnovnoj platformi za potrebe vlastitih usluga putem kojih se nude usluge slične onima njegovih poslovnih korisnika. To može biti slučaj, na primjer, ako nadzornik pristupa pruža internetsku tržnicu ili trgovinu aplikacijama poslovnim korisnicima i istodobno nudi maloprodajne usluge putem interneta ili pružatelja aplikacijskog softvera koji su konkurentni uslugama ili proizvodima tih poslovnih korisnika. Kako bi se spriječilo da nadzornici pristupa nepravedno profitiraju od svoje dvostruke uloge, trebalo bi osigurati da ne upotrebljavaju agregirane ili neagregirane podatke, koji mogu uključivati anonimizirane i osobne podatke za pružanje usluga sličnih onima koje nude njihovi poslovni korisnici. Ta bi se obveza trebala odnositi na nadzornika pristupa u cjelini, uključujući, ali ne ograničavajući se na njegovu poslovnu jedinicu koja se natječe s poslovnim korisnicima osnovne usluge platforme. |
Obrazloženje
Predložena bi definicija nadzornicima pristupa davala preširok manevarski prostor.
Amandman 34.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 1. stavak 5.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Države članice ne smiju nadzornicima pristupa nametati dodatne obveze na temelju zakona i drugih propisa radi osiguranja pravednih tržišta neograničenog tržišnog natjecanja. Time se ne dovode u pitanje pravila kojima se nastoje ostvariti drugi zakoniti javni interesi u skladu s pravom Unije. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprječava države članice da poduzetnicima, među ostalim pružateljima osnovnih usluga platforme, nametnu obveze koje su spojive s pravom Unije, kojima je svrha zaštita potrošača ili borba protiv nepoštenih praksi tržišnog natjecanja , ako te obveze nisu povezane sa statusom nadzornika pristupa koji relevantni poduzetnici imaju u smislu ove Uredbe . |
Države članice ne smiju nadzornicima pristupa nametati dodatne obveze na temelju zakona i drugih propisa radi osiguranja pravednih tržišta neograničenog tržišnog natjecanja. Time se ne dovode u pitanje pravila kojima se nastoje ostvariti drugi zakoniti javni interesi u skladu s pravom Unije. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprječava države članice da poduzetnicima, među ostalim pružateljima osnovnih usluga platforme, nametnu obveze koje su spojive s pravom Unije, kojima je svrha zaštita potrošača, borba protiv nepoštenih praksi tržišnog natjecanja , promicanje pluralizma medija ili ostvarivanje zakonitih interesa . |
Amandman 35.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 1. stavak 6.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Njome se isto tako ne dovodi u pitanje primjena : nacionalnih pravila kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja; nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja ako se primjenjuju na poduzetnike koji nisu nadzornici pristupa ili predstavljaju nametanje dodatnih obveza nadzornicima pristupa ; Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija; Uredbe (EU) 2019/1150 i Uredbe (EU) …./.. Europskog parlamenta i Vijeća (2). |
Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a. Ona isto tako ne utječe na primjenu : nacionalnih pravila kojima se zabranjuju protutržišni sporazumi, odluke udruženja poduzetnika, usklađena djelovanja i zlouporaba dominantnog položaja; nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju kojima se zabranjuju drugi oblici jednostranog postupanja; Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 i nacionalnih pravila o kontroli koncentracija; Uredbe (EU) 2019/1150 i Uredbe (EU) …./.. Europskog parlamenta i Vijeća. Konkretno, ništa u ovoj Uredbi ne sprečava države članice da nametnu obveze poduzetnicima koji nisu nadzornici pristupa ili dodatne obveze nadzornicima pristupa. |
Amandman 36.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 1. stavak 7.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje bi bile u suprotnosti s odlukom koju Komisija donese na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice blisko surađuju i koordiniraju svoje mjere izvršenja . |
Nacionalna tijela ne smiju donositi odluke koje bi bile u suprotnosti s odlukom koju Komisija donese na temelju ove Uredbe. Kad je riječ o provedbenim mjerama, Komisija i države članice (koje interno prema potrebi djeluju koordinirano s relevantnim podnacionalnim tijelima) djeluju u bliskoj suradnji i usklađeno. |
Obrazloženje
Ulogu lokalnih i regionalnih vlasti trebalo bi naglasiti. Postoje posebne platforme, kao što su platforme za smještaj, koje djeluju na razini sela i gradova. Lokalne i regionalne vlasti ovise o nacionalnoj i europskoj razini za potporu u relevantnim provedbenim mjerama.
Amandman 37.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 2. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
„osnovna usluga platforme” znači jedno od sljedećeg: |
„osnovna usluga platforme” znači jedno od sljedećeg: |
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
Amandman 38.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 2. stavak 24. (novi)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
„internetski preglednici” znači softverski program klijenta koji se oslanja na web-poslužitelj ili drugi internetski poslužitelj i omogućuje korisniku navigaciju World Wide Webom radi pristupa podacima i njihova prikaza te interakcije sa sadržajima smještenim na poslužiteljima koji su spojeni na tu mrežu, uključujući samostalne internetske preglednike i internetske preglednike integrirane ili ugrađene u softver ili slično; |
Amandman 39.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 3. stavak 8.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Nadzornik pristupa dužan je ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. u roku od šest mjeseci nakon što je osnovna usluga platforme uvrštena na popis u skladu sa stavkom 7. ovog članka. |
Nadzornik pristupa dužan je ispuniti obveze utvrđene u člancima 5. i 6. što je prije moguće; a u svakom slučaju najviše tri mjeseca nakon što je osnovna usluga platforme uvrštena na popis u skladu sa stavkom 7. ovog članka. |
Amandman 40.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 4. stavak 2.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Komisija redovito, a najmanje svake dvije godine, preispituje ispunjavaju li nadzornici pristupa koje je odredila i dalje zahtjeve iz članka 3. stavka 1. te ispunjavaju li novi pružatelji osnovnih usluga platforme te zahtjeve. Redovitim preispitivanjem ujedno se ispituje treba li prilagoditi popis odgovarajućih osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa. |
Komisija redovito, a najmanje svake dvije godine, preispituje ispunjavaju li nadzornici pristupa koje je odredila i dalje zahtjeve iz članka 3. stavka 1. Osim toga, Komisija redovito, i to barem svakih 12 mjeseci, ispituje ispunjavaju li novi pružatelji osnovnih usluga platforme te zahtjeve , neovisno o njihovoj zemlji poslovnog nastana . Redovitim preispitivanjem ujedno se ispituje treba li prilagoditi popis odgovarajućih osnovnih usluga platforme nadzornika pristupa. |
Obrazloženje
Smatra se da je potrebno redovito ispitivanje s obzirom na brz razvoj tržišta.
Amandman 41.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 4. stavak 3.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Komisija objavljujei ažurira popis nadzornika pristupa i popis osnovnih usluga platforme u vezi kojih ti nadzornici pristupa moraju stalno ispunjavati obveze iz članaka 5. i 6. |
Komisija objavljujei ažurira popis nadzornika pristupa i popis osnovnih usluga platforme u vezi kojih ti nadzornici pristupa moraju stalno ispunjavati obveze iz članaka 5. i 6. Komisija bi trebala objavljivati godišnje izvješće s rezultatima svojih aktivnosti praćenja i predstaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije. |
Obrazloženje
Kako bi se osigurala visoka razina transparentnosti u izvršenju Uredbe o Aktu o digitalnim tržištima, to godišnje izvješće moglo bi uključivati, s jedne strane, sve zaključke, odluke i rezultate istraga koje provodi Komisija te, s druge strane, sve informacije koje dostavlja nadzornik pristupa.
Amandman 42.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 5. točka (b)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
|
|
Obrazloženje
Uključuju se srodne usluge.
Amandman 43.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 5. točka (h) (nova)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
po svojoj prirodi, nadzornik pristupa smatra se pružateljem osnovne infrastrukture i stoga mu nije dopušteno uskratiti pristup usluzi poslovnim i krajnjim korisnicima. Ako se poslovnom ili krajnjem korisniku uskrati pristup osnovnoj usluzi platforme koju pruža nadzornik pristupa, korisnik se može žaliti. U tu bi svrhu Savjetodavni odbor za digitalna tržišta, predviđen člankom 32. ove Uredbe, trebao djelovati kao jedinstvena kontaktna točka. |
Obrazloženje
Trebalo bi navesti potrebu za jedinstvenom kontaktnom točkom.
Amandman 44.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 6. stavak 1. točka (l) (nova)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
osigurava stalan, standardiziran i automatiziran protok informacija, jamči da sučelja za programiranje aplikacija nadzornika pristupa budu kompatibilna s vlasničkim sustavima upravnih i provedbenih tijela te se suzdržava od stvaranja dodatnog administrativnog opterećenja stvaranjem okruženja aplikacijskog programskog sučelja koje je nepovoljno za djelotvornu suradnju i provedbu u smislu ove Uredbe. |
Obrazloženje
Kako bi djelotvorno ispunile svoje administrativne dužnosti, države članice ovise o odgovarajućim podacima koje pružaju nadzornici pristupa. Stoga je važno da nadzornici osiguraju tehnološka sredstva za osiguravanje interoperabilnosti njihova sučelja s odgovarajućim vlasničkim sustavima tijela država članica kako bi se osigurao stalan, automatiziran i standardiziran protok informacija za djelotvornu suradnju.
Amandman 45.
COM(2020) 842 final – 1. dio
Članak 7. stavak 8. (novi)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Kako bi se osiguralo poštovanje obveza nadzornika pristupa, osniva se Savjetodavni odbor za digitalna tržišta kao jedinstvena kontaktna točka te bi ga trebalo poticati da u svoje postupke uključi nacionalne socijalne partnere. |
Obrazloženje
Uspostava jedinstvene kontaktne točke, uključivanje nacionalnih socijalnih partnera.
II. PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
Uvod
1. |
pozdravlja prijedloge Europske komisije o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima te njihovu ambiciju da se uvedu usklađena i horizontalna pravila za modernizaciju zakonodavstva EU-a o digitalnim uslugama i internetskim platformama; |
2. |
smatra da se prijedlozima uspostavlja razmjerna ravnoteža u suzbijanju zlouporabe tržišta i tržišnih nedostataka, poticanju ravnopravnih uvjeta na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, sprečavanju gušenja inovacija i učinkovitom funkcioniranju europskog jedinstvenog digitalnog tržišta; |
3. |
upozorava na to da se prijedlozi ne bi smjeli izmijeniti na način koji bi rezultirao strogim propisima koji bi onemogućavali inovacije i stvarali dodatno regulatorno opterećenje za poduzeća. Ističe da samo uravnoteženo regulatorno okruženje povoljno za poslovanje može pomoći EU-u da u potpunosti ostvari svoj cilj digitalne tranzicije; |
4. |
smatra da se prijedlozima o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima rješavaju pitanja pravne nesigurnosti i administrativnog opterećenja koja proizlaze iz rascjepkanosti nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a kojim se uređuju digitalne usluge, uključujući nedavnu sudsku praksu. Dosljedan i usklađen pravni pristup, kao osnovni zahtjev, lokalnim i regionalnim vlastima olakšava razumijevanje i primjenu horizontalnih pravila kojima se definiraju odgovornosti i obveze pružatelja digitalnih usluga te jača jedinstveno (digitalno) tržište; |
5. |
prima na znanje snažnu lokalnu i regionalnu dimenziju prijedloga o Aktu o digitalnim uslugama i o Aktu o digitalnim tržištima. Digitalne usluge utječu na svakodnevni život građana, a neki sektori u kojima djeluju određene platforme, kao što su stanovanje i turistički smještaj, gradski prijevoz i pružanje javnih usluga, regulirani su na lokalnoj i regionalnoj razini; u tom pogledu naglašava potrebu za regulatornim pristupom koji omogućuje inovacije, konkurentnost Europe i pošteno tržišno natjecanje; |
6. |
izražava zadovoljstvo zbog toga što se prijedlozi također bave mnogim pitanjima koja je OR iznio u svojem mišljenju „Europski okvir za regulatorne odgovore u vezi s ekonomijom suradnje” (1); |
7. |
smatra da se poslovni modeli informacijskih usluga temelje na podacima i informacijama te da su osjetljivi na vrijeme. Stoga poziva Europsku komisiju na učinkovito pružanje informacija o pristupu podacima i uklanjanju nezakonitog sadržaja te na osiguravanje transparentnog praćenja i izvješćivanja; |
8. |
skreće pozornost na mogućnosti koje internetske platforme nude za promicanje javnog diskursa i informiranja građana. Napominje da uslijed pandemije bolesti COVID-19 lokalne i regionalne vlasti još više upotrebljavaju internetske platforme i da je pandemija dokazala sposobnost tradicionalnih MSP-ova i novoosnovanih poduzeća da razvijaju revolucionarne inovacije kao odgovor na stvarne potrebe, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju sinergije; |
9. |
naglašava da su ravnopravni uvjeti u digitalnom sektoru od ključne važnosti, posebno za MSP-ove koji svoje proizvode i usluge nude na platformama i čiji marketing i prodaja ovise o digitalnim platformama (2). U tom kontekstu pozdravlja planiranu zabranu davanja prednosti vlastitim proizvodima i uslugama; |
Odgovornost za nezakoniti sadržaj i radnje
10. |
smatra da je ključni izazov za prijedlog Akta o digitalnim uslugama zaštita ključnih načela Direktive o elektroničkoj trgovini, koja dobro funkcionira, a posebno održavanje općeg koncepta na kojem se temelje članci 13. i 14., trenutačnih postupaka obavješćivanja i djelovanja te potrebe da se u obzir uzme nova tržišna dinamika i nefunkcioniranje tržišta; |
11. |
napominje da se u Uredbi definira samo formalni postupak koji se primjenjuje u slučaju nezakonitog sadržaja i da je određivanje onoga što u smislu Uredbe predstavlja nezakonit sadržaj prepušteno državama članicama; |
12. |
pozdravlja činjenicu da će pružatelji internetskih usluga, kao osnovni uvjet za pružanje usluga na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, biti odgovorni za nezakonite radnje ili širenje nezakonitog sadržaja. To će se postići usklađenim pravilima o izuzećima od odgovornosti i moderiranja sadržaja, jasnim izvješćivanjem, odgovornostima u pogledu transparentnosti i obvezama dužne pažnje za određene posredničke usluge; u tom pogledu naglašava veličinu i opseg platformi, koji znatno utječu na njihovu sposobnost donošenja proaktivnih mjera protiv nezakonitog internetskog sadržaja; |
13. |
kad je riječ o pravu na anonimnost korisnika, ističe da je to utvrđeno u Općoj uredbi o zaštiti podataka (3), ali naglašava da bi trebalo prevladati načelo prema kojem „što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu”; |
14. |
u tom pogledu smatra da valja razlikovati potpunu anonimnost od potpune nemogućnosti identificiranja te upućuje na tehnologije lanca blokova kako bi se omogućio takav pristup. Naglašava da bi sve mjere za moderiranje sadržaja trebale biti popraćene odgovarajućim zaštitnim mjerama kako bi se zajamčila proporcionalnost tih praksi; |
Nadzor i istraga
15. |
podržava uvođenje kontrola koje se temelje na algoritmima i obveza transparentnosti u slučaju problema među izvođačima te potvrđuje da bi te mjere mogle pružiti znatnu potporu lokalnim i regionalnim vlastima koje bi mogle utvrditi da se internetske usluge pružaju na njihovu teritoriju, a da se pritom ne poštuju relevantni zakoni; |
Izvršenje
16. |
podržava prijedlog da provedba uključuje sustav koji se sastoji od Europskog odbora za digitalne usluge, koordinatora za digitalne usluge i nacionalnih koordinatora za digitalne usluge, uz Europsku komisiju u ulozi praćenja. Time će se pružiti potpora lokalnim i regionalnim vlastima koje se bore s provedbom lokalnog zakonodavstva u odnosu na digitalne usluge iz drugih država članica EU-a zbog nedostatka sredstava i kapaciteta za pokretanje postupka u drugoj državi članici EU-a; |
17. |
naglašava potrebu za izgradnjom djelotvorne suradnje među tijelima država članica kako bi se uspostavili koordinatori za digitalne usluge, razmjenjivali podaci i provodila primjenjiva pravila; također ističe da lokalne i regionalne vlasti izvješćuju relevantne koordinatore digitalnih usluga u drugim državama članicama i da ih se valja uključiti u taj proces; |
18. |
zabrinut je zbog toga što, dok su postupci obavješćivanja i djelovanja i nalozi obuhvaćeni Poglavljem II. (članci 8. i 9.), nadležnost je obuhvaćena Poglavljem III., što bi moglo dovesti do pravnih poteškoća u pogledu provedbe tih odredbi; također je zabrinut što mehanizam prekogranične suradnje možda neće biti dovoljan; |
Pristup podacima
19. |
svjestan je važnosti razmjene podataka za djelotvornu provedbu na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te ističe da je pristup podacima ključno pitanje za javna tijela, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini; nemoguće je provoditi primjenjiva pravila i zaštitne mehanizme kontrole bez pristupa relevantnim podacima s platformi koje djeluju na određenom području; podsjeća na OR-ovo nedavno stajalište da nedosljedan pristup dovodi do dodatne rascjepkanosti i da ga je potrebno izbjeći (4); |
20. |
pozdravlja uvođenje relevantnih zahtjeva za dijeljenje podataka s obzirom na to da dobrovoljna samoregulacija nije dovoljna da bi se lokalnim i regionalnim vlastima zajamčio pristup podacima; |
21. |
poziva Europsku komisiju na davanje uputa o zajedničkom skupu standardnih zahtjeva za interoperabilnost vlasničkih sustava nadležnih tijela. Trebalo bi razmotriti uspostavu aplikacijskih programskih sučelja (API-ja); |
22. |
podržava odredbe o prenosivosti podataka i naglašava da otkazivanje pretplate na uslugu ne bi trebalo biti znatno teže od pretplaćivanja na uslugu; |
Lokalno gospodarstvo
23. |
ističe važnost predloženih propisa za lokalno gospodarstvo jer će usklađena pravila biti povoljna za MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Uredbe čine okvir unutar kojeg se MSP-ovi mogu širiti na jedinstvenom tržištu. Istraživanje Eurochambresa u kojem se ističe potencijal za širenje poslovanja na jedinstvenom tržištu pokazalo je da su MSP-ovi više nego ikad uključeni u digitalnu trgovinu, ali podaci iz istraživanja Eurobarometra iz rujna 2020. pokazuju da samo 4 % njih svoje proizvode prodaje na internetu potrošačima u drugim državama članicama (5); |
24. |
zadovoljan je što se prijedlozima nastoji promicati konkurentna, dinamična i otporna industrija i inovacije u Europi te naglašava važnost koju lokalne i regionalne vlasti imaju u pružanju potpore lokalnim akterima putem mehanizama financiranja i potpore; |
25. |
nada se da će trenutačni prijedlozi biti prekretnica za usluge kao što su osnivanje poduzeća, prijava poreza, sudjelovanje u javnoj nabavi, elektronička identifikacija i digitalni potpisi; |
26. |
napominje da mnogi manji akteri ovise o postojećim ekosustavima internetskih platformi za poslovne transakcije i da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno povećala ovisnost manjih poduzeća koja se oslanjaju na postojeće ekosustave internetskih platformi kako bi doprla do poslovnih korisnika i potrošača; |
27. |
poziva Europsku komisiju da u svoje zakonodavne prijedloge djelotvornije uključi različite stupnjeve digitalne transformacije na regionalnoj razini. U tom kontekstu surađuje s relevantnim institucijama i centrima znanja kako bi se lakše razumjela složenost koja stoji iza pokretača promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se izgradile snažne, ali fleksibilne inovativne strategije za digitalnu transformaciju. Tim će se strategijama smanjiti utvrđene razlike među državama članicama i regijama te podjele među izoliranim, ruralnim, rubnim i urbanim područjima; |
28. |
smatra da su u kontekstu gospodarskog oporavka u Europi digitalna, okolišna i klimatska kohezija ključna dodatna dimenzija tradicionalnog koncepta gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije utvrđenog u Ugovoru o EU-u te poziva na to da ih se u većoj mjeri prepozna kao temeljne vrijednosti s obzirom na prelazak na održivije gospodarske modele; |
29. |
smatra da je potrebno spriječiti „dvostruki digitalni jaz” zbog nedostatka infrastrukture, informatičke pismenosti i vještina. Budući da su se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećale nejednakosti, potrebno je hitno poduprijeti izgradnju kapaciteta za građane i poduzeća, osobito tradicionalne MSP-ove, novoosnovana poduzeća i javni sektor; |
Utjecaj na novinarstvo i medije
30. |
smatra da je potrebno pomno razmotriti financiranje oglašavanja u plaćenim informativnim sadržajima; regulatorne promjene u budućnosti bi mogle imati snažan učinak na održive poslovne modele medijskih kuća te stoga Odbor poziva na stavljanje većeg naglaska na medijski pluralizam; |
31. |
skreće pozornost na važnost maksimalne jasnoće i zakonodavne kohezije te naglašava da bi Akt o digitalnim uslugama, kako bi se izbjegle neželjene posljedice, trebao sadržavati horizontalni okvir koji je posebno relevantan za sektorsko zakonodavstvo, npr. povrede autorskih prava, teroristički sadržaj, materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece ili nezakoniti govor mržnje te nezakonite proizvode; smatra da bi se u načelu Direktiva o autorskim pravima (6), Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (7) i Opća uredba o zaštiti podataka trebale smatrati lex specialisom u odnosu na Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima; |
32. |
smatra da bi trebalo poštovati nadležnosti na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini, ovisno o diobi zakonodavnih nadležnosti, kao i instrumente koji se odnose na medijska i informacijska tržišta kako bi se uzeli u obzir kulturni identiteti i zaštitio pluralizam, djelotvorno suzbijao govor mržnje i štetne informacije na internetu, kao što se to čini izvan interneta. Relevantna tijela u državama članicama trebala bi i dalje imati ovlasti zadržati ili uvesti strože propise radi ostvarivanja zakonitih interesa; |
Supsidijarnost
33. |
smatra da su oba prijedloga, utemeljena na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se predviđa uspostava mjera za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, usklađena s načelom supsidijarnosti. Kako bi se spriječila rascjepkanost jedinstvenog tržišta, potrebni su usklađeni uvjeti za prekogranične usluge koji se mogu zajamčiti mehanizmima za koordinirani nadzor i suradnju u području digitalnih usluga među tijelima na razini EU-a; |
34. |
smatra da takve mjere služe za postizanje usklađenosti diljem EU-a i da su dovoljne kako bi se pružatelje iz trećih zemalja prisililo da imenuju pravnog zastupnika za interese potrošača unutar EU-a, po modelu Opće uredbe o zaštiti podataka; |
35. |
naglašava da se u europskoj regulativi uvijek mora uzeti u obzir jamstvo lokalne i regionalne samouprave utvrđeno u primarnom pravu člankom 4. stavkom 2. UEU-a; |
Izuzeća iz prijedlogâ: oporezivanje i radni uvjeti
36. |
naglašava da lokalno oporezivanje digitalnih usluga, primjerice turistički porezi, nije izravno obuhvaćeno dvjema predmetnim uredbama; |
37. |
smatra da bi prijedloge za Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima trebalo sagledavati i u širem političkom kontekstu. To posebno podrazumijeva pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva, npr. putem ažuriranih propisa o oporezivanju kojima se uzima u obzir da se digitalizirana poduzeća sa svojim poslovnim modelima mogu baviti poslovnim aktivnostima u određenoj jurisdikciji a da ondje nisu fizički prisutna. Ovdje podsjeća na potrebu da se prepozna uloga koju krajnji korisnici imaju u stvaranju vrijednosti za poduzeća. Stoga podržava poziv Europskog parlamenta upućen Komisiji da do lipnja 2021. predstavi prijedloge za pojašnjenje i usklađivanje oporezivanja digitalnih poslovnih aktivnosti svih aktera, uključujući one s poslovnim nastanom izvan EU-a. Takvu bi reformu trebalo razmatrati i provoditi u širem međunarodnom kontekstu, a posebno u Uključivom okviru skupine G20 i OECD-a. Naglašava važnost jačanja jednakih uvjeta za pružatelje tradicionalnih usluga i digitalnih usluga u EU-u time što će se osigurati da porezni propisi budu prilagođeni stvarnosti moderne globalne ekonomije te da štite europsku konkurentnost i privlačnost za unutarnja ulaganja; |
38. |
napominje da se od Europske komisije također očekuje da 2021. predstavi zaseban zakonodavni prijedlog o uvjetima rada radnika koji rade putem platformi te ističe da se OR odlučno osvrnuo na lokalne i regionalne regulatorne izazove i probleme u vezi s radom putem platformi (8), posebno one koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID-19 (9); |
39. |
sa zanimanjem iščekuje suradnju s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se dodatno poboljšao europski okvir za regulatorne odgovore na internetske usluge na način kojim će se iskoristiti potencijal za veće europske inovacije i rast, širenje i napredak novoosnovanih poduzeća, uz istodobno isticanje otvorene i konkurentne trgovine Europe kojom se oduvijek potiče rast. |
Bruxelles, 30. lipnja 2021.
Predsjednik Europskog odbora regija
Apostolos TZITZIKOSTAS
(1) Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).
(2) Uredba (EU) …/.. Europskog parlamenta i Vijeća – prijedlog jedinstvenog tržišta za digitalne usluge (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ.
(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str 1.).
(4) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ, SL L 130, 17.5.2019., str. 92.
(5) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ, SL L 337, 23.12.2015., str. 35.
(6) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(1) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(1) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva, SL L 241, 17.9.2015., str. 1.
(1) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva, SL L 241, 17.9.2015., str. 1.
(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).
(2) Uredba (EU) …/.. Europskog parlamenta i Vijeća – prijedlog jedinstvenog tržišta za digitalne usluge (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ.
(1) Mišljenje OR-a „Europski okvir za regulatorne odgovore u vezi s ekonomijom suradnje”, izvjestitelj: Peter Florianschütz (AT/PES). Dosje ECON-VI-048.
(2) Istraživanje koje je provela Njemačka savezna agencija za električnu energiju, plin, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) u listopadu 2020. pokazalo je da MSP-ovi uvelike ovise o internetskim platformama, posebno u pogledu marketinga i prodaje. Bundesnetzagentur – privremeni rezultati – javno savjetovanje o digitalnim platformama.
(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str 1.).
(4) Mišljenje OR-a „Strategija za digitalnu budućnost Europe i strategija za podatke”, izvjestitelj: Mark Weinmeister (DE/EPP). Dosje ECON-VII-004.
(5) Flash Eurobarometer 486., kao što navodi Eurochambres, General Recommendations for the Digital Services Act (Opće preporuke za Akt o digitalnim uslugama), 9. prosinca 2020.
(6) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).
(7) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(8) Mišljenje OR-a „Rad na platformama – lokalni i regionalni regulatorni izazovi”, izvjestitelj: Dimitrios Birmpas. Dosje SEDEC-VI/051.
(9) Mišljenje OR-a „Strategija za digitalnu budućnost Europe i strategija za podatke”, izvjestitelj: Mark Weinmeister (DE/EPP) Dosje ECON-VII-004.