(1)

Regulatornim okvirom kojim se uređuje kohezijska politika Unije za razdoblje od 2021. do 2027. u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira doprinosi se ispunjavanju obveza Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda koncentriranjem sredstava Unije na zelene ciljeve. U ovoj se Uredbi provodi jedan od prioriteta utvrđenih u Komunikaciji o europskom zelenom planu („Europski zeleni plan”) (11) te je dio Plana ulaganja za održivu Europu (12) kojim se osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike za rješavanje gospodarskih i  socijalnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, pri čemu se sve preostale emisije stakleničkih plinova kompenziraju jednakim apsorpcijskim vrijednostima.

(1)

Regulatornim okvirom kojim se uređuje kohezijska politika Unije za razdoblje od 2021. do 2027. u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira doprinosi se ispunjavanju obveza Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma , ograničenja porasta globalne temperature na ispod 1,5  oC, ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Europskog stupa socijalnih prava koncentriranjem sredstava Unije na zelene ciljeve. U ovoj se Uredbi provodi jedan od prioriteta utvrđenih u Komunikaciji o europskom zelenom planu („Europski zeleni plan”) (11) te je dio Plana ulaganja za održivu Europu (12) kojim se osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike za rješavanje gospodarskih , socijalnih i  ekoloških troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, pri čemu se sve preostale emisije stakleničkih plinova kompenziraju jednakim apsorpcijskim vrijednostima , uzimajući u obzir pandemiju bolesti COVID-19 .

(2)

Tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu jedan je od najvažnijih ciljeva politike za Uniju. Europsko vijeće je 12. prosinca 2019. podržalo cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi te pruža prilike i izazove za sve u srednjoročnom razdoblju, ali ne počinju sve regije i države članice tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor. Neke su naprednije od drugih, a tranzicija podrazumijeva veći socijalni i  gospodarski učinak na regije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva, posebno na ugljen, lignit, treset i naftni škriljavac ili na industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova. Takva situacija ne stvara samo rizik od neujednačene brzine tranzicije u Uniji u pogledu djelovanja u području klime, već i rizik od sve većih razlika među regijama, koje su štetne za ciljeve socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije.

(2)

Tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu jedan je od najvažnijih ciljeva politike za Uniju. Europsko vijeće je 12. prosinca 2019. podržalo cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi te pruža prilike i izazove za sve u srednjoročnom razdoblju, ali ne počinju sve regije i države članice tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor. Neke su naprednije od drugih, a tranzicija podrazumijeva veći socijalni , gospodarski i  ekološki učinak na regije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva, posebno na ugljen, lignit, treset za energetsku upotrebu i naftni škriljavac ili na industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova. Takva situacija ne stvara samo rizik od neujednačene brzine tranzicije u Uniji u pogledu djelovanja u području klime, već i rizik od sve većih razlika među regijama , posebno kada je riječ o najudaljenijim regijama te udaljenim i otočnim područjima i područjima u geografski nepovoljnom položaju, kao i područjima koja se suočavaju s problemom depopulacije , koje su štetne za ciljeve socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije.

(3)

Kako bi tranzicija bila uspješna, mora biti pravedna i socijalno prihvatljiva za sve. Stoga i Unija i  države članice moraju od samog početka uzeti u obzir gospodarske i  socijalne učinke tranzicije te uvesti sve moguće instrumente kako bi se ublažile negativne posljedice. Proračun Unije ima važnu ulogu u tom pogledu.

(3)

Kako bi tranzicija bila uspješna, mora biti pravedna , uključiva i socijalno prihvatljiva za sve. Stoga Unija, države članice i  njihove regije moraju od samog početka uzeti u obzir gospodarske , socijalne i  ekološke učinke tranzicije te uvesti sve moguće instrumente kako bi se ublažile negativne posljedice. Proračun Unije ima važnu ulogu u tom pogledu kako bi se osiguralo da nitko ne bude izostavljen .

(4)

Kako je navedeno u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za održivu Europu, mehanizam za pravednu tranziciju trebao bi dopunjavati druga djelovanja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. Njime bi se trebalo pridonijeti rješavanju socijalnih i  gospodarskih posljedica tranzicije prema klimatskoj neutralnosti Unije objedinjavanjem proračunske potrošnje Unije za klimatske i socijalne ciljeve na regionalnoj razini.

(4)

Kako je navedeno u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za održivu Europu, mehanizam za pravednu tranziciju trebao bi dopunjavati druga djelovanja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. Njime bi se trebalo pridonijeti rješavanju socijalnih , gospodarskih i  ekoloških posljedica , posebno za radnike zahvaćene procesom tranzicije prema klimatskoj neutralnosti Unije do 2050. objedinjavanjem proračunske potrošnje Unije za klimatske i socijalne ciljeve na regionalnoj razini , promicanjem održivog gospodarstva, zelenih radnih mjesta i javnog zdravlja .

(5)

Ovom se Uredbom uspostavlja Fond za pravednu tranziciju („FPT”), jedan od stupova mehanizma za pravednu tranziciju koji se provodi u okviru kohezijske politike. Cilj FPT-a jest ublažiti negativne učinke klimatske tranzicije pružanjem potpore najteže pogođenim područjima i radnicima. U skladu s posebnim ciljem FPT-a, djelovanjima koja podupire FPT trebalo bi se izravno doprinijeti smanjenju učinka tranzicije financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnog gospodarstva te ublažavanjem negativnih posljedica na zapošljavanje. To se odražava u posebnom cilju FPT-a koji se uspostavlja na istoj razini te navodi zajedno s ciljevima politike utvrđenima u članku [4.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

(5)

Ovom se Uredbom uspostavlja Fond za pravednu tranziciju („FPT”), jedan od stupova mehanizma za pravednu tranziciju koji se provodi u okviru kohezijske politike. Cilj FPT-a jest ublažiti i neutralizirati negativne učinke klimatske tranzicije pružanjem potpore najteže pogođenim područjima i radnicima te promicati uravnoteženu socioekonomsku tranziciju koja se bora protiv socijalne nesigurnosti i nestabilnog poslovnog okruženja . U skladu s posebnim ciljem FPT-a, djelovanjima koja podupire FPT trebalo bi se izravno doprinijeti smanjenju učinka tranzicije financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnog gospodarstva uz pomoć obnove prirodnih dobara te ublažavanjem negativnih posljedica na zapošljavanje i životni standard . To se odražava u posebnom cilju FPT-a koji se uspostavlja na istoj razini te navodi zajedno s ciljevima politike utvrđenima u članku [4.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].

(6)

S obzirom na važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma, obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i povećanim ambicijama Unije, kako je predloženo u europskom zelenom planu, FPT-om bi se trebao osigurati ključni doprinos glavnim djelovanjima u području klime. Sredstva iz omotnice FPT-a dodatna su i nisu obuhvaćena ulaganjima koja su potrebna za postizanje ukupnog cilja od 25  % proračunske potrošnje Unije kojima se pridonosi klimatskim ciljevima. Sredstva prenesena iz EFRR-a i ESF-a plus doprinijet će u potpunosti postizanju te ciljne vrijednosti.

(6)

S obzirom na važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma, obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i povećanim ambicijama Unije, kako je predloženo u europskom zelenom planu, FPT-om bi se trebao osigurati ključni doprinos glavnim djelovanjima u području klime i okoliša . Sredstva iz omotnice FPT-a dodatna su i nisu obuhvaćena ulaganjima koja su potrebna za postizanje ukupnog cilja od 30  % proračunske potrošnje Unije kojima se pridonosi klimatskim ciljevima. Sredstva prenesena na dobrovoljnoj osnovi iz EFRR-a i ESF-a plus mogla bi u potpunosti doprinijeti postizanju te ciljne vrijednosti.

(7)

Sredstva iz FPT-a trebala bi dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike.

(7)

Sredstva iz FPT-a trebala bi dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike. Osnivanje FPT-a ne bi smjelo dovesti do smanjenja ili obveznog prijenosa sredstava iz drugih kohezijskih fondova.

(8)

Tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu izazov je za sve države članice. Bit će posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva ili industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova koje se moraju postupno ukinuti ili se moraju prilagoditi tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, ali im za to nedostaje financijskih sredstava. FPT bi stoga trebao obuhvaćati sve države članice, ali raspodjela njegovih sredstava trebala bi odražavati kapacitet država članica da financiraju potrebna ulaganja kako bi se nosile s tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.

(8)

Tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu izazov je za sve države članice. Bit će posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju ili su se donedavno oslanjale na fosilna goriva ili industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova koje se moraju postupno ukinuti ili se moraju prilagoditi tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, ali im za to nedostaje financijskih sredstava. FPT bi stoga trebao obuhvaćati sve države članice, ali raspodjela njegovih sredstava trebala bi odražavati kapacitet država članica da financiraju potrebna ulaganja kako bi se nosile s tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti , uz poseban naglasak na najslabije razvijenim regijama, najudaljenijim regijama, planinskim, otočnim, slabo naseljenim, ruralnim, udaljenim i geografski nepovoljno smještenim područjima kojima se zbog malog broja stanovništva teže provesti energetsku tranziciju na klimatsku neutralnost, i uzimajući u obzir ishodišni položaj svake države članice .

(9)

Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za FPT, Komisija bi trebala utvrditi godišnju raščlambu raspoloživih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” na temelju objektivnih kriterija.

(9)

Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za FPT, Komisija bi trebala utvrditi godišnju raščlambu raspoloživih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” na temelju objektivnih kriterija. Države članice trebale bi osigurati izravan pristup općina i gradova sredstvima FPT-a koja im se stavljaju na raspolaganje u skladu s njihovim objektivnim potrebama.

(10)

Ovom se Uredbom utvrđuju vrste ulaganja čiji se rashodi mogu podupirati iz FPT-a. Sve podržane aktivnosti trebale bi se provoditi uz potpuno poštovanje klimatskih i okolišnih prioriteta Unije. Popis ulaganja trebao bi uključivati ona koja podupiru lokalna gospodarstva i koja su dugoročno održiva, uzimajući u obzir ciljeve zelenog plana. Financirani projekti trebali bi pridonijeti tranziciji prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu. Za sektore u opadanju, kao što su proizvodnja energije na temelju ugljena, lignita, treseta i naftnog škriljavca ili vađenje tih krutih fosilnih goriva, potpora bi trebala biti povezana s postupnim ukidanjem aktivnosti i povezanim smanjenjem razine zaposlenosti. Kad je riječ o preobrazbi sektora s visokim razinama emisija stakleničkih plinova, potpora bi trebala promicati nove aktivnosti s pomoću uvođenja novih tehnologija, novih procesa ili proizvoda, što bi dovelo do značajnog smanjenja emisija, u skladu s klimatskim ciljevima EU-a do 2030. (13) i klimatskom neutralnosti EU-a do 2050., uz zadržavanje i povećanje zaposlenosti i izbjegavanje uništavanja okoliša. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti i aktivnostima kojima se potiču inovacije i istraživanje u području naprednih i održivih tehnologija, kao i u području digitalizacije i povezanosti, pod uvjetom da se takvim mjerama pomaže ublažiti negativne učinke tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu i pridonosi klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu.

(10)

Ovom se Uredbom utvrđuju vrste ulaganja čiji se rashodi mogu podupirati iz FPT-a. Sve podržane aktivnosti trebale bi se provoditi uz potpuno poštovanje klimatskih, okolišnih i  socijalnih obveza i prioriteta Unije. Popis ulaganja trebao bi uključivati ona kojima se podupiru ljudi, zajednice i lokalna gospodarstva i koja su dugoročno održiva, uzimajući u obzir ciljeve europskog zelenog plana i europskog stupa socijalnih prava . Financirani projekti trebali bi pridonijeti postupnoj i potpunoj tranziciji prema klimatski neutralnom i  održivom kružnom gospodarstvu bez onečišćenja . Za sektore u opadanju, kao što su proizvodnja energije na temelju ugljena, lignita, treseta i naftnog škriljavca ili vađenje tih krutih fosilnih goriva, potpora bi trebala biti povezana s postupnim ukidanjem aktivnosti i povezanim smanjenjem razine zaposlenosti. Kad je riječ o preobrazbi sektora s visokim razinama emisija stakleničkih plinova, potporom bi trebalo promicati nove aktivnosti s pomoću uvođenja novih tehnologija, novih procesa ili proizvoda, što bi dovelo do znatnog smanjenja emisija, u skladu s klimatskim ciljevima EU-a do 2030. (13) i klimatskom neutralnosti EU-a do 2050., uz zadržavanje i povećanje zaposlenosti na temelju vještina i izbjegavanje uništavanja okoliša. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti i aktivnostima kojima se potiču inovacije i istraživanje u području naprednih i održivih tehnologija, kao i u području digitalizacije, povezanosti te pametne i  održive mobilnosti , pod uvjetom da se takvim mjerama pomaže ublažiti negativne učinke tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu i pridonosi klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu , uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i energetske značajke svake države članice. Podupiranjem aktivnosti koje se odnose na rudarsku baštinu trebalo bi očuvati i važnost kulture, obrazovanja i izgradnje zajednice za proces tranzicije.

(11)

Radi zaštite građana koji su najranjiviji u pogledu klimatske tranzicije, FPT bi trebao obuhvatiti i unapređenje vještina pogođenih radnika kako bi im se pomoglo da se prilagode novim prilikama za zapošljavanje, te kako bi se pružila pomoć tražiteljima posla u aktivnom uključivanju na tržište rada.

(11)

Radi zaštite građana koji su najranjiviji u pogledu klimatske tranzicije FPT bi trebao obuhvatiti i unapređenje vještina , prekvalifikaciju i osposobljavanje pogođenih radnika i tražitelja zaposlenja, posebno žena, kako bi im se pomoglo da se prilagode novim prilikama za zapošljavanje i steknu nove kvalifikacije primjerene zelenom gospodarstvu te kako bi se pružila pomoć tražiteljima posla u aktivnom uključivanju na tržište rada. Promicanje socijalne kohezije trebalo bi biti vodeće načelo za pružanje potpore u okviru FPT-a.

(12)

Kako bi se poboljšala gospodarska diversifikacija područja na koje utječe tranzicija, FPT bi trebao pružati potporu produktivnim ulaganjima u MSP-ove. Produktivno ulaganje treba tumačiti kao ulaganje u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzeća za proizvodnju robe i usluga čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Za poduzeća koja nisu MSP-ovi produktivna ulaganja trebala bi se podupirati samo ako su nužna za smanjenje broja izgubljenih radnih mjesta zbog tranzicije, stvaranjem ili očuvanjem znatnog broja radnih mjesta te ako ne dovode do premještanja niti su rezultat premještanja. Ulaganja u postojeća industrijska postrojenja, uključujući ona obuhvaćena sustavom trgovanja emisijama Unije, trebala bi se dopustiti ako doprinose tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. i rezultiraju emisijama koje su znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti utvrđenih za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica u okviru Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) te ako ona rezultiraju očuvanjem znatnog broja radnih mjesta. Svako takvo ulaganje trebalo bi obrazložiti u odgovarajućem teritorijalnom planu za pravednu tranziciju. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta i kohezijske politike, potpora poduzećima trebala bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđene u člancima 107. i 108. UFEU-a te, posebno, potpora produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi trebala bi biti ograničena na poduzeća koja se nalaze na područjima koja su određena kao potpomognuta područja u smislu članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) UFEU-a .

(12)

Kako bi se poboljšala gospodarska diversifikacija područja na koje utječe tranzicija, FPT bi trebao pružati potporu produktivnim ulaganjima u MSP-ove. Produktivno ulaganje treba tumačiti kao ulaganje u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzeća za proizvodnju robe i usluga čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Za poduzeća koja nisu MSP-ovi produktivna ulaganja trebala bi se podupirati samo ako su nužna za smanjenje broja izgubljenih radnih mjesta zbog tranzicije, stvaranjem ili očuvanjem znatnog broja radnih mjesta te ako ne dovode do premještanja niti su rezultat premještanja. Ulaganja u postojeća industrijska postrojenja, uključujući ona obuhvaćena sustavom trgovanja emisijama Unije, trebala bi se dopustiti ako doprinose tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. i rezultiraju emisijama koje su znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti utvrđenih za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica u okviru Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) te ako rezultiraju stvaranjem i očuvanjem znatnog broja radnih mjesta. Svako takvo ulaganje trebalo bi obrazložiti u odgovarajućem teritorijalnom planu za pravednu tranziciju , ono bi trebalo biti održivo i po potrebi usklađeno s načelima „onečišćivač plaća” i „energetska učinkovitost na prvom mjestu” . Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta i kohezijske politike, potpora poduzećima trebala bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(12.a)

Potpora za produktivno ulaganje u poduzeća, osim MSP-ova, preko FPT-a trebala bi biti ograničena na slabije razvijene i tranzicijske regije kako je utvrđeno u članku 102. Stavku 2. Uredbe br. … /… [Uredba o zajedničkim odredbama].

(13)

Kako bi se osigurala fleksibilnost za programiranje sredstava FPT-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, trebalo bi biti moguće pripremiti zasebni program FPT-a ili programirati sredstva iz FPT-a u jednom ili više posebnih prioriteta u okviru programa koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”), Europskog socijalnog fonda plus („ESF+”) ili Kohezijskog fonda. U skladu s člankom 21.a Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] sredstva FPT-a trebala bi se povećati dopunskim financiranjem iz EFRR-a i fonda ESF+. Odgovarajući iznosi preneseni iz EFRR-a i ESF-a plus trebali bi biti usklađeni s vrstama operacija utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

(13)

Kako bi se osigurala fleksibilnost za programiranje sredstava FPT-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, trebalo bi biti moguće pripremiti zasebni program FPT-a ili programirati sredstva iz FPT-a u jednom ili više posebnih prioriteta u okviru programa koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”), Europskog socijalnog fonda plus („ESF+”) ili Kohezijskog fonda. U skladu s člankom 21.a Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] sredstva FPT-a mogla bi se na dobrovoljnoj osnovi povećati dopunskim financiranjem iz EFRR-a i fonda ESF+. Odgovarajući iznosi preneseni iz EFRR-a i ESF-a plus trebali bi biti usklađeni s vrstama operacija utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

(14)

Potporu FPT-a trebalo bi uvjetovati djelotvornom provedbom postupka tranzicije na određenom području kako bi se ostvarilo klimatski neutralno gospodarstvo. U tom bi pogledu države članice, u suradnji s relevantnim dionicima i uz potporu Komisije, trebale pripremiti teritorijalne planove za pravednu tranziciju u kojima će biti opisan postupak tranzicije, u skladu s njihovim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za pravednu tranziciju koja bi se nadovezala na postojeću platformu za rudarske regije u tranziciji kako bi se omogućile bilateralne i multilateralne razmjene iskustava i najbolje prakse u svim pogođenim sektorima.

(14)

Potporu FPT-a trebalo bi uvjetovati djelotvornom i mjerljivom provedbom postupka tranzicije na određenom području kako bi se ostvarilo klimatski neutralno gospodarstvo. U tom bi pogledu države članice, u  socijalnom dijalogu i suradnji s relevantnim dionicima u skladu s načelom partnerstva utvrđenim člankom 6. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i uz potporu Komisije, trebale pripremiti teritorijalne planove za pravednu tranziciju u kojima će biti opisan postupak tranzicije, u skladu s njihovim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te po mogućnosti uz njihovo premašivanje . U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za pravednu tranziciju koja bi se nadovezala na postojeću platformu za rudarske regije u tranziciji kako bi se omogućile bilateralne i multilateralne razmjene iskustava i najbolje prakse u svim pogođenim sektorima.

(15)

U teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju trebala bi se utvrditi najteže pogođena područja na koje bi potpora FPT-a trebala biti koncentrirana te bi se trebala opisati posebna djelovanja koje treba poduzeti za ostvarenje klimatski neutralnog gospodarstva, posebno u pogledu prenamjene ili zatvaranja postrojenja koja uključuju proizvodnju fosilnih goriva ili druge aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova. Ta bi se područja trebala precizno definirati i biti regije razine NUTS 3 ili njihovi dijelovi. U planovima bi trebalo navesti izazove i potrebe tih područja te utvrditi vrste operacija koje su potrebne na način kojim se osigurava usklađen razvoj gospodarskih aktivnosti otpornih na klimatske promjene koje su u skladu s tranzicijom na klimatsku neutralnost i s ciljevima zelenog plana. Financijska potpora FPT-a trebala bi se dodjeljivati samo za ulaganja u skladu s planovima za tranziciju. Teritorijalne planove za pravednu tranziciju trebalo bi uključiti u programe (s potporom EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda ili FPT-a, ovisno o slučaju) koje odobrava Komisija.

(15)

U teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju trebala bi se utvrditi najteže pogođena područja na koja bi potpora FPT-a trebala biti koncentrirana te bi se trebala opisati posebna djelovanja koja treba poduzeti za ostvarenje klimatskih ciljeva Unije do 2030. i klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. , posebno u pogledu prenamjene ili zatvaranja postrojenja koja uključuju proizvodnju fosilnih goriva ili druge aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova , uz istodobno očuvanje i širenje prilika za zapošljavanje na pogođenim područjima kako bi se izbjegla socijalna isključenost. Potrebno je uzeti u obzir otežavajuće čimbenike kao što su stope nezaposlenosti i trendovi depopulacije . Ta bi se područja trebala precizno definirati i biti regije razine NUTS 3 ili njihovi dijelovi. U planovima bi trebalo navesti izazove, potrebe i  prilike tih područja te utvrditi vrste operacija koje su potrebne na način kojim se osigurava usklađen razvoj gospodarskih aktivnosti otpornih na klimatske promjene koje su u skladu s tranzicijom na klimatsku neutralnost i s ciljevima europskog zelenog plana. Financijska potpora FPT-a trebala bi se dodjeljivati samo za ulaganja u skladu s planovima za tranziciju. Teritorijalne planove za pravednu tranziciju trebalo bi uključiti u programe (s potporom EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda ili FPT-a, ovisno o slučaju) koje odobrava Komisija.

(19)

Ciljeve ove Uredbe, prije svega potporu područjima suočenima s gospodarskom i socijalnom preobrazbom u njihovoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu, države članice ne mogu same dostatno ostvariti. Glavni su razlozi u tom pogledu, s jedne strane, razlike u razvijenosti različitih područja i zaostalost područja u najnepovoljnijem položaju, kao i ograničenje financijskih sredstava država članica i područja te, s druge strane, potreba za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja. S obzirom na to da se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(19)

Ciljeve ove Uredbe, prije svega potporu za ljude, gospodarstvo i okoliš područja suočenih s gospodarskom i socijalnom preobrazbom u njihovoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu, države članice ne mogu same dostatno ostvariti. Glavni su razlozi u tom pogledu, s jedne strane, razlike u razvijenosti različitih područja i zaostalost područja u najnepovoljnijem položaju, kao i ograničenje financijskih sredstava država članica i područja te, s druge strane, potreba za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja , kao i potreba za jamčenjem usklađenosti s visokim socijalnim i ekološkim standardima te promicanjem sudjelovanja radnika . S obzirom na to da se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Unije Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(a)

produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije i preusmjeravanja;

(a)

produktivna i održiva ulaganja u  mikropoduzeća i MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća i održivi turizam , što dovodi do stvaranja radnih mjesta, modernizacije, gospodarske diversifikacije i preusmjeravanja;

(b)

ulaganja u osnivanje novih poduzeća, među ostalim putem poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja;

(b)

ulaganja u osnivanje novih poduzeća i razvijanje postojećih poduzeća , među ostalim u okviru poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja , što dovodi do stvaranja radnih mjesta ;

(ba)

ulaganja u socijalnu infrastrukturu koja dovode do rasta zaposlenosti i gospodarske diversifikacije;

(c)

ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija;

(c)

ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija , među ostalim na sveučilištima i javnim istraživačkim institutima, te poticanje prijenosa naprednih tehnologija koje su spremne za tržište ;

(d)

ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastruktura za cjenovno pristupačnu čistu energiju, u smanjenje emisija stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost i  obnovljivu energiju;

(d)

ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastruktura za cjenovno pristupačnu čistu energiju i pripadajuće sustave , u smanjenje emisija stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost , tehnologiju za skladištenje energije i  održivu energiju iz obnovljivih izvora ako ta ulaganja dovode do otvaranja ili očuvanja održivih radnih mjesta u velikom opsegu ;

(da)

ulaganja u pametnu i održivu mobilnost i ekološki prihvatljivu prijevoznu infrastrukturu;

(db)

ulaganja u projekte kojima se suzbija energetsko siromaštvo, osobito u socijalnom stanovanju, i promicanje energetske učinkovitosti, klimatski neutralnog pristupa i centraliziranog grijanja s niskom razinom emisija u većini pogođenih područja;

(e)

ulaganja u digitalizaciju i digitalnu povezanost;

(e)

ulaganja u digitalizaciju , digitalnu inovaciju i digitalnu povezanost , među ostalim u digitalnu i preciznu poljoprivredu ;

(f)

ulaganja u  regeneraciju i  dekontaminaciju lokacija , prenamjenu zemljišta i projekte za prenamjenu ;

(f)

ulaganja u  zelenu infrastrukturu, obnovu i  čišćenje lokacija i već korištenog onečišćenog zemljišta te projekte prenamjene zemljišta kada se ne može primijeniti načelo da onečišćivač plaća ;

(g)

ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva , među ostalim sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;

(g)

ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;

(ga)

osmišljavanje i razvijanje socijalnih i javnih usluga od općeg interesa;

(gb)

ulaganja u kulturu, obrazovanje i izgradnju zajednice, uključujući vrednovanje materijalne i nematerijalne rudarske baštine i središta zajednice;

(h)

unapređenje vještina i  prekvalifikaciju radnika;

(h)

unapređenje vještina , prekvalifikaciju i  obuku radnika i tražitelja zaposlenja ;

(i)

pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla;

(i)

pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla , potporu za aktivno starenje i potporu dohotku za radnike koji traže novi posao ;

(j)

aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja;

(j)

aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja , osobito žena, osoba s invaliditetom i osjetljivih skupina ;

(c)

poduzetnike u teškoćama, kako su definirani u članku 2. stavku 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (16);

(c)

poduzetnike u teškoćama, kako su definirani u članku 2. stavku 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (16) , osim u slučajevima kada su teškoće posljedica energetske tranzicije ili ako su se teškoće pojavile nakon 15. veljače 2020. uslijed krize prouzročene bolešću COVID-19 ;

(d)

ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva;

(d)

ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva;

(e)

ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu na područjima na kojima postoje najmanje dvije širokopojasne mreže jednake kategorije.

(e)

ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u područjima u kojima su potrošačima dostupna jednakovrijedna rješenja na tržištu u konkurentnim uvjetima;

(ea)

ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi i koja podrazumijevaju prijenos radnih mjesta i proizvodnih procesa iz jedne države članice u drugu ili u treću zemlju;

(eb)

djelatnosti u regiji NUTS 2 u kojoj je za vrijeme trajanja programa predviđeno otvaranje novog rudnika ugljena, lignita ili naftnog škriljevca ili novog polja za vađenja treseta ili ponovno otvaranje rudnika ugljena, lignita ili naftnog škriljevca ili polja za vađenje treseta koji su privremeno bili izvan pogona.

(a)

koriste se kao prijelazna tehnologija kojom se zamjenjuju ugljen, lignit, treset ili naftni škriljevac;

(b)

spadaju u okvire održive dostupnosti ili su skladu s korištenjem čistog vodika, bioplina i biometana;

(c)

pridonose okolišnim ciljevima Unije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama ubrzavanjem potpunog prestanka korištenja ugljena, lignita, treseta ili naftnog škriljevca;

(d)

doprinose znatnom smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka te povećanju energetske učinkovitosti;

(e)

doprinose borbi protiv energetskog siromaštva;

(f)

ne ometaju razvoj obnovljivih izvora energije u predmetnim područjima te su kompatibilne i u sinergiji s budućom uporabom obnovljivih izvora energije.

(a)

opis postupka tranzicije na nacionalnoj razini prema klimatski neutralnom gospodarstvu, uključujući vremenski okvir za ključne korake u tranziciji koji su u skladu sa zadnjom verzijom nacionalnog energetskog i klimatskog plana;

(a)

opis postupka tranzicije na nacionalnoj razini prema postizanju klimatskih ciljeva Unije za 2030. i klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. , uključujući vremenski okvir za ključne korake u tranziciji koji su u skladu sa zadnjom verzijom nacionalnog energetskog i klimatskog plana;

(b)

obrazloženje za utvrđivanje područja koja su najteže pogođena postupkom tranzicije iz točke (a), a koja će primiti potporu FPT-a u skladu sa stavkom 1.;

(b)

obrazloženje za utvrđivanje područja koja su najteže pogođena postupkom tranzicije iz točke (a), a koja će primiti potporu FPT-a u skladu sa stavkom 1. , uključujući pokazatelje kao što su stopa nezaposlenosti i stopa depopulacije ;

(c)

ocjenu izazova povezanih s tranzicijom s kojima se suočavaju područja koja su najteže pogođena, uključujući socijalni i gospodarski učinak te učinak na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu, utvrđivanje mogućeg broja zahvaćenih i izgubljenih radnih mjesta, razvojne potrebe i ciljeve do 2030. povezane s preobrazbom ili prestankom odvijanja djelatnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova na tim područjima;

(c)

procjenu učinaka povezanih s tranzicijom s kojima se suočavaju područja koja su najteže pogođena, uključujući socijalni i gospodarski učinak te učinak na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu, utvrđivanje mogućeg broja zahvaćenih i izgubljenih radnih mjesta, mogući učinak na državne prihode, razvojne potrebe i ciljeve do 2030. povezane s preobrazbom ili prestankom odvijanja djelatnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova na tim područjima , kao izazove u vezi s energetskim siromaštvom ;

(d)

opis očekivanog doprinosa potpore FPT-a ublažavanju socijalnih i gospodarskih učinaka te učinaka na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

(d)

opis očekivanog doprinosa potpore FPT-a ublažavanju socijalnih , demografskih, gospodarskih i  zdravstvenih učinaka te učinaka na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

(e)

ocjenu njegove usklađenosti s drugim nacionalnim, regionalnim ili teritorijalnim strategijama i planovima;

(e)

po potrebi, ocjenu njegove usklađenosti s drugim nacionalnim, regionalnim ili teritorijalnim strategijama i planovima;

(h)

ako se potpora pruža produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi, taksativan popis takvih operacija i poduzeća te obrazloženje potrebe za takvom potporom u obliku analize nedostataka kojom se dokazuje da bi očekivani gubitak radnih mjesta premašio očekivani broj stvorenih radnih mjesta kad ne bi bilo ulaganja;

(h)

ako se potpora pruža produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi, okvirni popis takvih operacija i poduzeća te obrazloženje potrebe za takvom potporom u obliku analize nedostataka kojom se dokazuje da bi očekivani gubitak radnih mjesta premašio očekivani broj stvorenih radnih mjesta kad ne bi bilo ulaganja;