(1.a)

Odluka je pravna osnova na temelju koje Komisija može pozajmiti sredstva na tržištima kapitala za financiranje rashoda u okviru paketa za oporavak Next Generation EU. Povezani troškovi glavnice i kamata otplata moraju se refinancirati iz proračuna Unije u unaprijed određenom vremenskom okviru, ovisno o dospijeću izdanih obveznica i strategiji otplate duga. Takvi troškovi ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja programskih rashoda ili investicijskih instrumenata iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kao ni do velikog povećanja nacionalnih doprinosa. Stoga, i kako bi se povećala vjerodostojnost i održivost i održivost plana otplate instrumenta Next Generation EU, ti bi se troškovi u cijelosti trebali podmiriti prihodom od istinskih novih vlastitih sredstava. Povezana odobrena sredstva za rashode trebala bi se računati iznad gornjih granica VFO-a, kako je predviđeno novom Uredbom o VFO-u.

(1.b)

Svi iznosi ostvareni novim vlastitim sredstvima viši od onoga što je potrebno za pokriće obveza za otplatu u određenoj godini trebali bi ostati u proračunu Unije kao opći prihodi. Nakon dovršetka plana otplate vlastita sredstva trebala bi se nastaviti uplaćivati u proračun Unije kao opći prihodi. Uvođenjem skupa novih vlastitih sredstava trebala bi se jamčiti odgovarajuća razina financiranja rashoda Unije u VFO-u, istodobno ublažavajući prevlast nacionalnih doprinosa temeljenih na BND-u u financiranju godišnjeg proračuna Unije, čime će se okončati situacija u kojoj jedni gube, a drugi dobivaju i prakse pravednog povrata. To bi pak moglo olakšati bolje usmjeravanje rashoda na razini Unije na prioritetna područja i zajednička javna dobra s visokim povećanjem učinkovitosti u usporedbi s nacionalnom potrošnjom.

(1.c)

Nove kategorije vlastitih sredstava trebale bi se uvesti od 2021. kako bi prihodi od njih bili raspoloživi po dospijeću obveza za kamate i otplatu. Nova vlastita sredstva trebala bi se uskladiti s ciljevima politika Unije te bi trebala podržati europski zeleni plan, kao i funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava i jačanju otpornosti za borbu protiv prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Europski parlament u svojem je Privremenom izvješću o VFO-u i vlastitim sredstvima iz studenoga 2018. već podržao mogući skup novih vlastitih sredstava i njihovih prihoda s takvim karakteristikama. Taj bi se paket mogao proširiti kako bi uključivao više mogućnosti.

(5)

Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. stoga je zaključilo da je primjereno pojednostavniti izračun vlastitih sredstava.

(5)

Vlastita sredstva temeljena na porezu na dodanu vrijednost dobro su uspostavljeni izvor prihoda proračuna Unije koji bi trebao nastaviti odražavati unutarnju povezanost potrošača na jedinstvenom tržištu i javnih financija Unije. Međutim, Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Stoga je potrebno pojednostavniti izračun tih vlastitih sredstava.

(6)

Kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje odražavala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije i smanjili doprinosi država članica godišnjem proračunu Unije koji se temelje na njihovu bruto nacionalnom dohotku ( BND), Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da će Unija sljedećih godina raditi na reformi sustava vlastitih sredstava i uvesti nova vlastita sredstva.

(6)

Kako bi se financirali barem troškovi glavnice i kamata na iznose za otplatu u okviru Instrumenta Unije za oporavak, kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje pokazala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije , kao što su europski zeleni plan i digitalna transformacija, i smanjila prevaga doprinosa godišnjem proračunu Unije koji se temelje na BND -u država članica , potrebno je uvesti nove kategorije vlastitih sredstava na temelju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, prihoda koji proizlaze iz sustava Europske unije za trgovanje emisijama, nacionalnog doprinosa izračunanog na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, uz poticanje kružnog gospodarstva. Nadalje, u tu bi svrhu nova vlastita sredstva na temelju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u cijelosti usklađenog s pravilima WTO-a, poreza na digitalne usluge, poreza na financijske transakcije, koji se po mogućnosti provodi na način oko kojeg su se dogovorile sve države članice, trebalo uvesti čim se uspostave pravni uvjeti na kojima se oni temelje. Komisija bi što prije trebala izraditi potreban zakonodavni prijedlog za nova vlastita sredstva i potencijalna druga nova vlastita sredstva kojima se podržavaju europski zeleni plan te funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava. Eventualna nova vlastita sredstva o kojima je Komisija već izvijestila, kao što je pristojba za jedinstveno tržište, trebalo bi dodatno procijeniti prije njihova predstavljanja Europskom parlamentu i Vijeću.

(7)

Kao prvi korak trebalo bi uvesti novu kategoriju vlastitih sredstava koja se temelji na nacionalnom doprinosu izračunanom na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. U skladu s europskom strategijom za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. Kako bi se izbjegao suviše regresivan učinak na nacionalne doprinose, mehanizam za prilagodbu s godišnjim smanjenjem paušalnog iznosa trebao bi se primijeniti na doprinose država članica čiji je BND po stanovniku u 2017. bio ispod prosjeka Unije. Smanjenje bi trebalo odgovarati 3,8  kg pomnoženo brojem stanovnika dotičnih država članica u 2017.

(7)

U skladu sa strategijom Unije za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada i postizanju ciljeva u pogledu recikliranja ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Komisija bi trebala uspostaviti pojednostavnjenu metodu izračuna te učinkovite mehanizme registracije i kontrole. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. S obzirom da je taj doprinos namijenjen izgradnji vlastitih sredstava po načelu onečišćivač plaća, on ne bi trebao podlijegati nikakvom mehanizmu korekcije.

(7.a)

Unija ostvarenje svojeg cilja smanjenja emisija za najmanje 40 % između 1990. i 2030., u skladu sa svojim obvezama preuzetim Pariškim sporazumom o klimi, smatra prioritetom. Sustav Europske unije za trgovanje emisijama (ETS) jedan je od glavnih instrumenata uspostavljenih radi provedbe tog cilja te se njime ostvaruje prihod putem prodaje emisijskih jedinica na dražbi. Uzimajući u obzir usklađenost ETS-a te financiranje koje osigurava Unija radi poticanja mjera ublažavanja i prilagodbe u državama članicama, primjereno je u tom kontekstu uvesti nova vlastita sredstva za proračun Unije. Ta bi se vlastita sredstva trebala temeljiti na emisijskim jedinicama koje države članice mogu prodati na dražbi, uključujući prijelazne besplatne dodjele energetskom sektoru. Kako bi se vodilo računa o posebnim odredbama za određene države članice iz Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) , emisijske jedinice preraspodijeljene u svrhu solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti te one namijenjene inovacijskom i modernizacijskom fondu ne bi se trebale uzimati u obzir pri određivanju doprinosa za vlastita sredstva. Vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u također bi trebala biti utvrđena na način koji uključuje potencijalni dodatni prihod koji proizlazi iz budućeg širenja područja primjene Direktive o sustavu trgovanja emisijama na nove sektore ili zemljopisne regije, uz jamčenje konkurentnosti Unije.

(8)

Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. navelo je da će, kao temelj za dodatne izvore vlastitih sredstava, Komisija u prvom semestru 2021. podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu s ciljem njihova uvođenja najkasnije 1. siječnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da podnese revidirani prijedlog o sustavu trgovanja emisijama koji bi mogla proširiti na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Zaključilo je da će Unija tijekom višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027. raditi na uvođenju drugih vlastitih sredstava, koji bi mogli uključivati porez na financijske transakcije.

(8)

Potrebna dodatna vlastita sredstva trebaju se uvesti najkasnije do 2028. u skladu s pravno obvezujućim kalendarom utvrđenim u ovoj Direktivi kako bi se osiguralo da se temeljni zakoni mogu donijeti na vrijeme i da su operativni tako da prihodi budu dostupni kada nastanu troškovi. U tu svrhu Komisija bi trebala donijeti zakonodavne prijedloge. U međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije trebalo bi utvrditi detaljnije dogovore i druge odredbe koje se odnose na taj pravno obvezujući kalendar, kao što su datumi stupanja na snagu ili moguća retroaktivna primjena određenih novih vlastitih sredstava.

(8.a)

Kao prvi korak, doprinosi izračunati na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nadopunit će od siječnja 2012. postojeća vlastita sredstva. Nadalje, 30 % prihoda od dražbovne prodaje u okviru ETS-a činit će opći prihod za proračun Unije od 2021. Kao drugi korak, Komisija će od 2024. donijeti potrebne prijedloge za preinaku poreza na financijske transakcije (FTT) u osnovu za vlastita sredstva. Komisija će tijekom prve polovice 2021. također podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu. Sredstva će postati dostupna od 2023. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika poprimi oblik dodatnih carina na uvoz, bit će obuhvaćen zakonodavstvom o tradicionalnim vlastitim sredstvima i neće iziskivati odvojenu odluku o vlastitim sredstvima. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika bude predstavljao proširenje područja trgovanja emisijama, trebao bi biti u potpunosti obuhvaćen vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama. Kao treći korak i u okviru preispitivanja/revizije višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja, u prvoj polovici 2024. Komisija će iznijeti nove ili preinačene prijedloge za pretvaranje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u osnovu za vlastita sredstava. Zakonodavstvo bi trebalo stupiti na snagu na vrijeme kako bi prihodi od tih novih vlastitih sredstava bili dostupni od 2026. Vlastita sredstva koja se temelje na porezu neće se morati primjenjivati retroaktivno.

(9)

Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da bi se aranžmani o vlastitim sredstvima trebali rukovoditi općim ciljevima jednostavnosti, transparentnosti i pravičnosti, uključujući pravednu raspodjelu tereta. Također je zaključilo da Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska te, u kontekstu potpore za oporavak i otpornost, Njemačka trebaju imati koristi od korekcija paušalnih iznosa svojih godišnjih doprinosa na temelju BND-a za razdoblje 2021. 2027.

(9)

Popuste i druge korekcijske mehanizme trebalo bi ukinuti.

(9.a)

(9.b)

S obzirom na buduće rasprave o izmjenama ugovora i uz korištenje pozitivne dinamike stvorene Konferencijom o budućnosti Europe, trebalo bi dodatno ojačati demokratsku legitimnost, odgovornost, otpornost i usklađenost s glavnim ciljevima politike prihodovne strane proračuna Unije davanjem većih ovlasti Europskom parlamentu u donošenju zakonodavnih odluka i aktivnijom ulogom u praćenju provedbe sustava vlastitih sredstava, kao i u temeljnom sektorskom zakonodavstvu.

(10)

Države članice trebale bi zadržati, na ime troškova naplate , 25 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koja su prikupile.

(10)

Zadržavanjem, na ime troškova naplate , 20 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koji su države članice prikupile, visok udio vlastitih sredstava ne stavlja se na raspolaganje za proračun Unije. Troškovi naplate koje države članice zadržavaju iz tradicionalnih vlastitih sredstava trebali bi se smanjiti s 20 % na početnu razinu od 10 % radi boljeg usklađenja financijske potpore za carinsku opremu, osoblje i informacije sa stvarnim troškovima i potrebama. Taj bi udio trebao biti isti za sve države članice.

(11)

U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije izradit će se uredba Vijeća kojom se utvrđuju provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Te bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve kategorije vlastitih sredstava . Te mjere trebale bi obuhvaćati detaljna pravila za izračun i izradu bilance, kao i odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava .

(11)

U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće treba utvrditi provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Takve bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve vrste vlastitih sredstava za koje je iznimno važan prikladan parlamentarni nadzor. Te bi mjere trebale uključivati detaljna pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. koji se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točaka od (b) do (e), tehnička pitanja koja se odnose na bruto nacionalni dohodak, odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava, uključujući pravila o inspekcijama i ovlastima dužnosnika i ostalih službenika koje je Komisija ovlastila za obavljanje inspekcija te sve relevantne zahtjeve za izvješćivanje. Te bi mjere trebale uključivati i praktične odredbe za povremeno informiranje država članica i Europskog parlamenta kao jedne grane proračunskog tijela, o stanju zaduživanja, upravljanju dugom i povezanim strategijama upravljanja rizikom, kao i o planu otplate.

(13)

U okviru gornjih granica za vlastita sredstva trebalo bi očuvati dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini. Ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih proračunu Unije za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne bi trebao premašivati 1,40  % zbroja BND-a svih država članica. Ukupan iznos godišnjih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza ne bi trebao premašivati 1,46  % zbroja BND-a svih država članica.

(13)

Kako bi se u okviru gornjih granica iz Odluke o  vlastitim sredstvima očuvalo dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini, gornju granicu iz Odluke o vlastitim sredstvima trebalo bi povećati na 1,50  % zbroja bruto nacionalnog dohotka država članica po tržišnim cijenama za odobrena sredstva za plaćanje.

(16.a)

Isključivo za potrebe pokrivanja dodatnih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za uzimanje sredstava u zajam i osiguravanje financijske održivosti čak i u vrijeme gospodarskog pada, gornju granicu za odobrena sredstva za plaćanje trebalo bi povećati za 0,6 postotnih bodova.

(19)

Vraćanje sredstava pozajmljenih radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz proračuna Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a.

(19)

Vraćanje sredstava uzetih u zajam radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz prihoda novih vlastitih sredstava uvedenih u proračun Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a.

(25)

Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet. Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke.

(25)

Kako bi se omogućio početak postupka ratifikacije, ovu Odluku donosi Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Europski parlament izrazio je namjeru da brzo pruži savjetodavno mišljenje koje je pravno nužno za ubrzavanje postupka kojim se Komisiju ovlašćuje da započne s operacijama zaduživanja radi financiranja Europskog instrumenta za oporavak. Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet, uključujući i u pogledu novih kategorija vlastitih sredstava . Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke.

(c)

prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope preuzetih obveza na težinu plastičnog ambalažnog otpada proizvedenog u svakoj državi članici koji se ne reciklira. Stopa preuzetih obveza jest 0,80  EUR po kilogramu. Primjenjuje se godišnje smanjenje paušalnog iznosa za određene države članice kako je utvrđeno u četvrtom podstavku;

(c)

prihodi dobiveni , počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na težinu plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 2,00  EUR po kilogramu;

(ca)

prihodi dobiveni, počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na iznos koji predstavlja prihod od emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi iz članka 10. stavka 2. točke (a) Direktive 2003/87/EZ i tržišne vrijednosti prijelaznih besplatnih emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora kako je utvrđeno u članku 10.c stavku 3. te direktive; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 50 %; ukupni dodatni prihodi ostvareni zahvaljujući bilo kojem budućem proširenju područja primjene sustava trgovanja emisijama nakon 1. siječnja 2021.;

(cb)

prihod ostvaren mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija CO2 u skladu s prijedlogom Komisije […/…] do 1. siječnja 2023.;

(cc)

prihodi prikupljeni od oporezivanja digitalnih usluga do donošenja i primjene Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) do 1. siječnja 2023.; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 100 %;

(cd)

prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na udio oporezive dobiti pripisane svakoj državi članici od 1. siječnja 2026. u skladu s pravilima Unije o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 6 %;

(ce)

primjena, počevši od 1. siječnja 2024., poreza na financijsku transakciju koji se naplaćuje u skladu s Direktivom Vijeća (EU) br. […/…] s primjenjivim stopama poziva u visini udjela koji ne prelazi minimalne stope utvrđene u toj direktivi; ako se Direktiva o porezu na financijske transakcije privremeno uvede u okviru pojačane suradnje, ta vlastita sredstva neće utjecati na države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji;

(ba)

proračunski tretman prihoda koji proizlaze iz novčanih kazni za tržišno natjecanje i slučajeva kršenja zakona;

(bb)

pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točaka od (a) do (ce) koja se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu tih vlastitih sredstava, u okviru ograničenja određenih u tim točkama te izračun primjenjive stope za vlastita sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka;

(bc)

referentni bruto nacionalni dohodak, odredbe za prilagodbu bruto nacionalnog dohotka i odredbe za ponovni izračun gornjih granica za plaćanja i obveze u slučaju bitnih promjena bruto nacionalnog dohotka, za potrebe primjene članka 2. stavka 1.;