Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013

(COM(2020) 824 final – 2020/0360 (COD))

(2021/C 220/06)

Izvjestitelj:

Philippe CHARRY

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 18.1.2021. Vijeće Europske unije, 19.1.2021.
Pravni temelj:	članak 172. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	9.3.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.3.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	559
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	252/3/5

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO podržava prilagodbu europskih propisa o transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E) ciljevima zelenog plana za „opskrbu čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom”, što posebno uključuje dekarbonizaciju energetskog sustava, prijelaz na klimatsku neutralnost, razvoj obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost i sprečavanje rizika od energetskog siromaštva. U tu svrhu uzima u obzir činjenicu da je Europi potreban energetski sustav kojim se jamči sigurnost opskrbe energijom za sve države članice EU-a i pristup cjenovno pristupačnoj energiji za sve, a koji se temelji na brzoj elektrifikaciji i udvostručenju udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. EGSO traži da se predloženi pravni temelj uredbe dopuni izričitim upućivanjem na članak 194. UFEU-a.

1.2.

EGSO ponovno ističe potrebu za postizanjem svih ciljeva energetske politike koja se provodi u okviru Uredbe TEN-E. Budući da energetske mreže imaju ključnu ulogu za ravnotežu, otpornost i razvoj energetskog sustava, Odbor traži da se u uredbi jasnije podrži integracija energetskog sustava kako bi se promicali svi dekarbonizirani oblici energije i kako bi se onemogućila svaka dezintegracija.

1.3.

EGSO poziva Komisiju, Vijeće i Parlament da promiču izvore energije bez emisija ugljika, poštujući pritom tehnološku neutralnost. Također poziva na podupiranje napora poduzetih u okviru projekta međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) kako bi se nakon 2050. postigao cilj čiste i povoljne energije za sve. Odbor bi želio da se projekti usmjere na stvaranje preduvjeta za doba vodika i fuzije.

1.4.

EGSO traži da se prednost dâ inovacijama i osmišljavanju energetskih mreža usmjerenih na smanjenje gubitaka energije pri njezinu prijenosu.

1.5.

Kad je riječ o odobalnim vjetroelektranama, EGSO traži da se prednost dâ projektima radijalnog povezivanja i da se provede opća procjena učinka te tehnologije na okoliš.

1.6.

EGSO traži da se projekti povezani s infrastrukturom za transport prirodnog plina ne isključuju iz kriterija prihvatljivosti uredbe za projekte od zajedničkog interesa ili projekte od uzajamnog interesa.

1.7.

Odbor bi želio da se u Prijedlogu uredbe u kriterijima prihvatljivosti za projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa upotrebljava izraz „obnovljiva i/ili dekarbonizirana” umjesto „obnovljiva”.

1.8.

EGSO traži da se u uredbi izričito navedu ciljevi Zajednice u pogledu opskrbe cjelokupnog stanovništva energijom po pristupačnoj cijeni te osiguravanja visoke razine kvalitete, sigurnosti, jednakog tretmana i promicanja univerzalnog pristupa i pravâ korisnikâ.

1.9.

Kad je riječ o upravljanju, EGSO poziva na to da Komisija u najmanjoj mogućoj mjeri donosi delegirane akte i da se uvede upravljanje s više dionika koje se oslanja na predstavnike civilnog društva: grane djelatnosti, sindikalne organizacije zaposlenika, udruge korisnika itd.

1.10.

EGSO predlaže da se uredbom uvede odgovornost Zajednice za financiranje projekata od zajedničkog interesa, kombinirajući načine financiranja bez određivanja prioriteta među njima.

1.11.

Kako bi se osiguralo upravljanje općom ravnotežom sustava i kontinuitetom opskrbe prijenosnih mreža vrlo visokog napona na razini EU-a, EGSO poziva Komisiju da razmotri mogućnost integriranog i decentraliziranog transeuropskog operatora mreža za prijenos električne energije vrlo visokog napona.

2. Opće napomene

2.1.

Komisija predlaže reviziju propisa o transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E).

2.2.

Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1), donesenom 2013., utvrđena su pravila za razvoj i interoperabilnost transeuropskih energetskih mreža. Komisija ističe u svojem prijedlogu da je ta uredba doprinijela postizanju ciljeva energetske politike EU-a u pogledu poboljšanja energetske međupovezanosti u cijeloj Uniji.

2.3.

Međutim, u evaluaciji Komisije zaključeno je da „postojeći okvir nije bio dovoljno fleksibilan da bi se s vremenom prilagođavao promjenama ciljeva politike Unije”, što je dovelo do prijedloga revizije te uredbe.

2.4.

Tim se ažuriranjem posebno mijenjaju uvjeti odabira projekata od zajedničkog interesa za financiranje sredstvima EU-a, osobito obveza ispunjavanja kriterija održivosti i poštovanja načela „nenanošenja štete”, kako je utvrđeno u zelenom planu.

2.5.

Kategorije infrastrukture prihvatljive za financijsku pomoć u okviru politike TEN-E u prijedlogu su izmijenjene na način da se ukida potpora za naftnu i plinsku infrastrukturu.

2.6.

U prijedlogu se poseban naglasak stavlja na odobalne elektroenergetske mreže i njihovu integraciju u infrastrukturu na kopnu zahvaljujući uspostavi jedinstvene kontaktne točke.

2.7.

Cilj je prijedloga u većoj mjeri uzeti u obzir infrastrukturu koja upotrebljava vodik, uključujući transport i određene vrste elektrolizatora.

2.8.

Prijedlogom uredbe promiče se razvoj pametnih elektroenergetskih mreža kako bi se olakšala brza elektrifikacija i povećala proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora.

2.9.

Cilj je novih odredbi potaknuti ulaganja u pametne mreže kako bi se čisti plinovi (kao što su bioplin i vodik iz obnovljivih izvora) integrirali u postojeće mreže. Pozornost se posvećuje modernizaciji elektroenergetskih mreža te mreža za skladištenje i transport ugljika.

2.10.

Predložene su nove odredbe za veću potporu projektima povezivanja s trećim zemljama, primjerice sa zapadnim Balkanom, odnosno projektima od uzajamnog interesa koji dokazano doprinose općim energetskim i klimatskim ciljevima EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe energijom i dekarbonizacije.

2.11.

U prijedlogu se revidira okvir upravljanja u cilju poboljšanja planiranja infrastrukture i osiguravanja usklađenosti s klimatskim ciljevima i načelima integracije energetskog sustava EU-a. Predviđeno je da se osigura veće sudjelovanje dionika tijekom cijelog postupka i jačanje uloge Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) te da se pojača nadzor koji provodi Komisija.

2.12.

Predlažu se i razne mjere za pojednostavnjenje administrativnih postupaka kako bi se ubrzala provedba projekata.

3. Posebne napomene

3.1.

Ovaj je prijedlog dio europske energetske politike kako je definirana Ugovorima (2), Uredbom o upravljanju energetskom unijom (3), razvojem transeuropskih mreža (4) i sveobuhvatnim „paketom” kojim se utvrđuje nova strategija Europske unije: „preobraziti EU u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom” (5). EU stoga nastoji objediniti ciljeve Zajednice – funkcioniranje energetskog tržišta, sigurnost opskrbe, energetsku učinkovitost, uštedu energije, razvoj obnovljivih oblika energije, borbu protiv klimatskih promjena i povezanost mreža – pri čemu oni „ne utječu na pravo države članice da utvrđuje uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor među različitim izvorima energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom”. Također, EGSO traži da se predloženi pravni temelj uredbe dopuni izričitim upućivanjem na članak 194. UFEU-a.

3.2.

EGSO podržava prilagodbu europskih propisa ciljevima zelenog plana za „opskrbu čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom”, što posebno uključuje dekarbonizaciju energetskog sustava, prijelaz na klimatsku neutralnost, razvoj obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost i sprečavanje rizika od energetskog siromaštva.

3.3.

EGSO podržava cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. i više razine smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. U tu svrhu uzima u obzir činjenicu da je Europi potreban energetski sustav koji jamči sigurnost opskrbe energijom za sve države članice EU-a i pristup cjenovno pristupačnoj energiji za sve, a koji se temelji na brzoj elektrifikaciji i udvostručenju udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te jamči i dekarbonizaciju sektora plina i veću upotrebu inovativnih rješenja.

3.4.

U svojoj Komunikaciji „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” (6) Komisija naglašava da je „koordinirano planiranje i rad energetskog sustava u cjelini, uključujući više nositelja energije, potrošačkih sektora i vrsta infrastrukture – osnova za djelotvornu, troškovno učinkovitu i temeljitu dekarbonizaciju europskog gospodarstva”. Osim toga, Komisija dovodi u pitanje činjenicu da se „današnji energetski sustav i dalje temelji na nekoliko paralelnih vertikalnih energetskih lanaca vrijednosti, koji strogo povezuju određene energetske resurse s određenim sektorima krajnje potrošnje” i da se „na temelju modela s odvojenim, izoliranim sustavima ne može postići klimatski neutralno gospodarstvo”.

3.5.

Od 50-ih do 70-ih godina 20. stoljeća integrirani energetski sustavi (proizvodnja – prijenos – distribucija) postojali su na nacionalnoj ili regionalnoj, sektorskoj ili općenitijoj razini u svim europskim zemljama. Od 80-ih godina 20. stoljeća izgradnja europskih unutarnjih tržišta na temelju četiriju temeljnih sloboda kretanja dovela je do niza „dezintegracija” i otvaranja tržišnom natjecanju u cilju promicanja kvalitete i učinkovitosti u korist potrošača.

3.6.

EGSO podržava strategiju integracije, koja treba obuhvaćati sve dimenzije europske energetske politike. To podrazumijeva postupnu obnovu integracije i obustavu svih novih inicijativa za dezintegraciju, koje bi dovele do daljnjeg stvaranja odvojenih, izoliranih sustava, a cilj je, naprotiv, osigurati koordinirano planiranje i funkcioniranje energetskog sustava. Odbor traži da se u uredbi podrži proces integracije energetskog sustava i da se zaustavi svaki oblik dezintegracije.

3.7.

EGSO ponovno ističe potrebu za postizanjem svih ciljeva energetske politike koja se provodi u okviru Uredbe TEN-E. Energetske mreže osiguravaju povezanost proizvođača i korisnika. Oni čine neku vrstu „jezgre reaktora” energetskog sustava. Prijedlog uredbe koji se razmatra poboljšao bi se kad bi u većoj mjeri podržavao pristup temeljen na integraciji, uključujući razvoj proizvođača-potrošača i zadruga, umjesto da se ograniči na skromno upućivanje na uvodnu izjavu 13. (iako se u prijedlogu govori o „integraciji energetskih sustava”, transeuropskoj energetskoj infrastrukturi nije dana odgovarajuća uloga u strateškoj dinamici koordiniranog planiranja i rada), da se postigao osnovni cilj, a to su ravnoteža, otpornost i razvoj energetskog sustava. Imajući to na umu, potrebno je pojasniti opseg razvoja kapaciteta za međupovezanost svake države članice, koji bi se trebao više usredotočiti na uklanjanje uskih grla nego na sveukupni prosjek (10 % 2020., 15 % 2030.). EGSO smatra da prijedlog koji mu je podnesen nije dovoljno ambiciozan i da ne osigurava dovoljno sredstava.

3.8.

EGSO poziva Komisiju, Vijeće i Parlament da promiču izvore energije bez emisija ugljika, poštujući pritom tehnološku neutralnost. Također podupire napore poduzete u okviru projekta međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) za postizanje cilja čiste i povoljne energije za sve nakon 2050. Pri osmišljavanju energetskih mreža prednost se mora dati inovacijama i učinkovitosti infrastrukture te smanjenju visokih troškova gubitaka energije pri prijenosu.

3.9.

EGSO shvaća važnost koja se u Prijedlogu uredbe pridaje odobalnim vjetroelektranama. Želio bi da se prednost dâ projektima radijalnog povezivanja. EGSO bi želio da se provede sveobuhvatna procjena učinka svih odobalnih vjetroelektrana na okoliš, uzimajući u obzir njihovo rastavljanje i recikliranje. Osim toga, uspostava jedinstvene kontaktne točke za odobalne vjetroelektrane vjerojatno bi dovela do prekomjerne birokracije, a nije utvrđeno koje su njezine koristi s obzirom na to da je broj projekata za koje je potrebno tražiti odobrenje nekoliko država članica vrlo ograničen. Osim toga, hvalevrijedna namjera planiranja odobalnih vjetroelektrana rezultirala je nepotrebno ograničavajućim sustavom postavljanja ciljeva u pogledu kapaciteta koji su u suprotnosti s onima utvrđenima u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te sa slobodom odabira kombinacije izvora energije utvrđenom u Ugovoru.

3.10.

EGSO dovodi u pitanje namjeru Komisije da u potpunosti isključi potporu za plinsku infrastrukturu, koja je danas ključna za sigurnost opskrbe određenih područja EU-a, a prirodni plin smatra se, osim toga, prijelaznim izvorom energije (7) koji je manje štetan od ugljena ili nafte. EGSO je u prethodnim mišljenjima već iznio stav da se infrastruktura za prirodni plin može potencijalno ponovno upotrijebiti za plin iz obnovljivih izvora te da bi stoga trebalo nastaviti ulagati u nju (8). Zbog toga Odbor ne želi da se prirodni plin isključi dok se u praksi ne zamijeni drugim izvorima energije s usporedivom cijenom. Odbor traži da projekti povezani s infrastrukturom za transport prirodnog plina ispunjavaju kriterije uredbe kako bi ih se moglo odabrati kao projekte od zajedničkog interesa ili projekte od uzajamnog interesa.

3.11.

EGSO napominje da opetovano upućivanje na „obnovljivost” u kriterijima za odabir projekata (9) dovodi u pitanje uzimanje u obzir projekata za prijenos dekarboniziranih oblika energije, koji su EU-u nužno potrebni za ostvarivanje klimatske dimenzije ciljeva. Stoga bi Odbor želio da se u Prijedlogu uredbe prednost dâ izrazu „obnovljiva i/ili dekarbonizirana”.

3.12.

EGSO se ne slaže s postupkom u tri koraka kako je naveden u uvodnoj izjavi 46. na kojemu se temelji financiranje ulaganja u okviru projekata od zajedničkog interesa i prema kojem bi tržište trebalo imati prednost pri ulaganju, iako je riječ o ključnoj infrastrukturi za provedbu ciljeva EU-a koja bi se stoga trebala temeljiti na mehanizmima solidarnosti Zajednice ili izjednačavanja kombiniranjem načina financiranja bez određivanja prioriteta među njima. Odbor predlaže da se uredbom uvede odgovornost Zajednice za financiranje projekata od zajedničkog interesa, kombinirajući načine financiranja bez određivanja prioriteta među njima.

3.13.

Kao predstavnik organiziranog civilnog društva EGSO se posebno zalaže za prava korisnika, osobito građana, i za demokratsko upravljanje.

3.14.

Kako bi se spriječio razvoj nejednake energetske unije i poboljšala situacija energetski siromašnog stanovništva i stanovništva s niskim dohotkom, EGSO ponavlja stajalište iz svojih brojnih prethodnih mišljenja (10) o potrebi opskrbe svih građana energijom po pristupačnoj cijeni, što je, u skladu s ciljevima Zajednice koji se odnose na „visoku razinu kvalitete, sigurnosti i financijske dostupnosti, jednak tretman i promicanje univerzalnog pristupa i pravâ korisnikâ” (11), najvažniji kriterij za odabir projekata od zajedničkog interesa. Odbor stoga traži da se u uredbi izričito navedu ciljevi Zajednice u pogledu opskrbe cjelokupnog stanovništva energijom po pristupačnoj cijeni te osiguravanja visoke razine kvalitete, sigurnosti i financijske dostupnosti, jednakog tretmana i promicanja univerzalnog pristupa i pravâ korisnikâ.

3.15.

Kad je riječ o upravljanju, u prijedlogu se prevelika važnost pridaje ulozi Komisije (trebalo bi donošenje delegiranih akata predviđeno u članku 3. svesti na najmanju moguću mjeru) i ACER-a bez razmatranja načina na koje bi se smanjile postojeće razlike u informiranosti i vještinama te tako stvorila osnova za upravljanje s više dionika koje bi se više oslanjalo na predstavnike civilnog društva: grane djelatnosti, sindikalne organizacije zaposlenika, udruge korisnika itd., među ostalim u regionalnim skupinama. EGSO traži da se donošenje delegiranih akata Komisije svede na najmanju moguću mjeru i da se uvede učinkovito upravljanje s više dionika.

3.16.

S obzirom na posebnosti elektroenergetskih mreža, EGSO predlaže da Komisija sa svim dionicima razmotri projekt stvaranja integriranog i decentraliziranog transeuropskog operatora koji bi se temeljio na višerazinskom upravljanju te da ga podnese opsežnom savjetovanju. On bi bio:

—

integriran kako bi se osiguralo upravljanje općom ravnotežom sustava i kontinuitetom opskrbe prijenosnih mreža vrlo visokog napona na razini EU-a; bile bi mu povjerene zadaće i obveze pružanja javnih usluga/usluga od općeg europskog interesa, uzimajući u obzir da bi se takav javni operator morao osloniti na nacionalne i podnacionalne operatore, tj. da bi trebao biti

—	decentraliziran, na razini najvažnije teritorijalne mreže, s obzirom na značajke svih država članica.

EGSO poziva Komisiju da razmotri mogućnost transeuropskog operatora mreža za prijenos električne energije vrlo visokog napona.

Bruxelles, 24. ožujka 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2) SL C 326, 26.10.2012., str. 134.

(3) SL L 328, 21.12.2018., str. 1.

(4) SL C 115, 9.5.2008., str. 124., SL C 202, 7.6.2016., str. 125., SL C 202, 7.6.2016., str. 125.

(5) COM(2019) 640 final.

(6) COM(2020) 299 final.

(7) Zaključci Europskog vijeća, 10. i 11. prosinca 2020..

(8) COM(2020) 301 final (SL C 123, 9.4.2021., str. 30.).

(9) Na primjer, u članku 4. stavku 3. ili Prilogu IV. dokumentu COM/2020/824 final.

(10) SL C 429, 11.12.2020., str. 77., SL C 47, 11.2.2020., str. 98., SL C 14, 15.1.2020., str. 105., SL C 353, 18.10.2019., str. 96., SL C 353, 18.10.2019., str. 79., SL C 282, 20.8.2019., str. 51., SL C 262, 25.7.2018., str. 86., Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija europske energetske unije – socijalna i društvena dimenzija energetske tranzicije”.

(11) SL C 115, 9.5.2008., str. 308.