Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU u pogledu zahtjeva za informacije, upravljanja proizvodima i ograničenja pozicija radi potpore oporavku od pandemije bolesti COVID-19

(COM(2020) 280 final – 2020/0152 (COD)),

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 u pogledu prospekta EU-a za oporavak i ciljanih prilagodbi za financijske posrednike radi potpore oporavku od pandemije bolesti COVID-19

(COM(2020) 281 final – 2020/0155 (COD)),

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od pandemije bolesti COVID-19

(COM(2020) 282 final – 2020/0151 (COD))

i o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku u kontekstu pandemije bolesti COVID-19

(COM(2020) 283 final – 2020/0156 (COD))

(2021/C 10/05)

Glavni izvjestitelj:

Giuseppe GUERINI

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 27.8.2020. (COM(2020) 281 final, COM(2020) 282 final i COM(2020) 283 final) Europski parlament, 14.9.2020. (COM(2020) 281 final, COM(2020) 282 final i COM(2020) 283 final) Europska komisija, 23.9.2020. (COM(2020) 280 final)
Pravni temelj:	članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	29.10.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	555
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	246/0/8

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO izražava svoju suglasnost i podršku za prijedloge izmjena Direktive o reguliranju financijskih tržišta sadržane u paketu mjera za oporavak tržišta kapitala koji je predmet ovog mišljenja. Svrha je tih izmjena znatno pojednostaviti dokumentaciju i zahtjeve kojima se reguliraju financijska tržišta, točnije pravila iz MiFID-a II. Međutim, budući da je paket izmjena prvotno uključivao četiri različita dokumenta s izmjenama, u ovom se mišljenju ipak smatra primjerenim razmotriti ukupnu zamisao pojednostavljenja, koja je u osnovi obuhvaćala ne samo pojednostavljenje pravila iz MiFID-a II već i u širem smislu smanjenje administrativnog opterećenja bankovnih i financijskih subjekata, čime bi se oslobodila sredstva za ulaganja u gospodarski oporavak.

1.2.

EGSO podržava prijedloge Komisije i slaže se s ciljevima predloženog paketa reformi. Doista je nužno uložiti maksimalne napore u inoviranje pravila u cilju: i) olakšavanja ulaganja u realno gospodarstvo; ii) poticanja davanja zajmova pojedincima i MSP-ovima; iii) poticanja rekapitalizacije europskih poduzeća i jačanja uloge tržišta vrijednosnih papira.

1.3.

EGSO pozdravlja pojednostavljenje nekih obveza koje financijski propisi nameću kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagačima, čime se pridružuje podršci koju su tome već izrazili subjekti u bankovnom sektoru.

1.4.

U svojoj ulozi predstavnika potrošača i civilnog društva, te podsjećajući na potrebu da se zaštite i štediše i neprofesionalni ulagači, EGSO pozdravlja nastojanje Komisije da s pomoću ciljanih izmjena zadrži visoku razinu pozornosti na financijskoj regulativi i uspostavi ispravnu ravnotežu između potreba raznih kategorija ulagača. Pojednostavljenjem propisa ne bi se smjele oslabiti mjere kojima se štite štediše i manje iskusni ulagači, koje bi trebalo pažljivo odvojiti od profesionalnih subjekata.

1.5.

EGSO podržava cilj Komisije da se smanje troškovi usklađivanja i da se izbjegne rasipanje materijalnih resursa, tako što će se znatno smanjiti tiskanje papirnate dokumentacije o ulaganjima i prednost dati digitalnim instrumentima, kojima se osigurava brža i sigurnija interakcija između subjekata i klijenata te zahvaljujući kojima se dokumentacija lakše pohranjuje, a okolišna održivost poboljšava.

1.6.

EGSO naročito cijeni cilj pojednostavljivanja sekuritizacije izloženosti kojima je vrijednost umanjena. Te regulatorne promjene bankama omogućuju da oslobode svoje bilance, čime povećavaju svoju kreditnu sposobnost u trenutku kada je ona od presudne važnosti.

1.7.

EGSO stoga smatra da bi intervencija Komisije trebala biti još šira i odlučnija od predložene. Naime, važeći regulatorni okvir za sekuritizaciju neprihodonosnih kredita osmišljen je prije pandemije i sadrži nefleksibilnosti koje mogu negativno utjecati na realno gospodarstvo, a naročito na MSP-ove, u trenutačnom gospodarskom kontekstu koji ugrožava pandemija.

1.8.

Tim se nefleksibilnostima, a naročito onima koje se odnose na rokove u kojima banke prodaju izloženosti kojima je vrijednost umanjena, treba pristupiti vrlo pažljivo kako bi se osiguralo da predloženo pojednostavljenje ne donese prevelike prednosti subjektima specijaliziranima za neprihodonosne kredite, čime bi se stvorile (dodatne) poteškoće za poduzeća u realnom gospodarstvu u slučaju da se banke potiču da se previše brzo oslobađaju tih kredita.

2.   Opće napomene

2.1.

Paket koji sadrži prijedloge izmjena financijskih propisa koji je Europska komisija predložila 24. srpnja 2020. nadovezuje se na niz mjera o bankarskim i financijskim pitanjima donesenih proteklih mjeseci u svrhu poticanja djelotvornog oporavka od krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19.

2.2.

Prva serija mjera koje čine tu strategiju odnosi se na bankovni sektor i u njoj je predloženo da se podupre kreditiranje kućanstava i poduzeća diljem EU-a kako bi se u raznim proizvodnim sektorima ublažili negativni učinci pandemije na strani potražnje i ponude.

2.3.

S druge strane, izmjene sadržane u paketu mjera od 24. srpnja odnose se na tržišta kapitala i cilj im je promicati ulaganja te povećati kapitalizaciju poduzeća i sposobnost banaka da financiraju gospodarski oporavak.

2.4.

Paket mjera koji je predložila Komisija obuhvaća posebne izmjene koje vode pojednostavljenju u četiri važna regulatorna dokumenta koji se odnose na banke i financije: Direktiva o financijskim instrumentima (MiFID II), Uredba o prospektu, Uredba o sekuritizaciji i Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR). Iz tog razloga, iako je glavni predmet ovog mišljenja Direktiva MiFID II, ipak se smatralo važnim dati mišljenje o cijelom paketu jer se čini da su djelotvornost i korisnost inicijative Komisije očiglednije kada ih se stavi u kontekst sveobuhvatnog okvira izmjena.

2.5.

Mjere za pojednostavljenje zahtjeva u pogledu informacija iz Direktive MiFID II već su bile planirane za 2021. i 2022. godinu pa je Komisija u tu svrhu već provela javno savjetovanje. EGSO smatra da je primjereno te izmjene uvesti ranije kako bi se u fazi kritičnoj za europsko gospodarstvo brzo smanjili troškovi usklađivanja povezani s provedbom pravila MiFID-a II.

2.6.

Predloženim izmjenama Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektima promicanjem „prospekta EU-a za oporavak” i ciljanim prilagodbama koje se odnose na financijske posrednike, koji su sadržani u paketu Europske komisije, uvode se pojednostavljenja kako bi se duljina informativnih obrazaca, koji trenutno mogu imati i više od 100 stranica, smanjila na 30.

2.7.

S druge strane, izmjenama Uredbe o sekuritizaciji i Uredbe o kapitalnim zahtjevima Komisija namjerava poboljšati instrumente dostupne bankovnom sustavu EU-a kako bi se poboljšala njegova sposobnost financiranja realnog gospodarstva. Te se mjere temelje na prethodnom prijedlogu Europske komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 i Uredbe (EU) 2019/876 kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.

2.8.

Prijedlogom Komisije koji se bavi sekuritizacijom neprihodonosnih kredita želi se potaknuti mogućnost pretvaranja loših kredita u vrijednosne papire kojima se trguje. Sekuritizacija bi tako trebala omogućiti da se oslobodi bankovni kapital za daljnje zajmove te time većem broju ulagača omogućiti financiranje gospodarskog oporavka.

2.9.

Općenito govoreći, svrha je svih prijedloga Komisije djelotvorno pojednostavljenje dokumentacije o ulaganjima kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, čime bi se oslobodila sredstva za ulaganja u brz gospodarski oporavak.

3.   Posebne i opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedloge Komisije i slaže se s njihovom svrhom. Doista je nužno usmjeriti sve regulatorne napore na: i) olakšavanje ulaganja u realno gospodarstvo; ii) poticanje davanja zajmova pojedincima i MSP-ovima; iii) poticanje rekapitalizacije europskih poduzeća i jačanje uloge tržišta vrijednosnih papira u svrhu podupiranja oporavka.

3.2.

EGSO pozdravlja pojednostavljenje nekih obveza koje financijski propisi nameću prije svega kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagačima. U tom su smislu subjekti u bankovnom sektoru već pozdravili cilj pojednostavljenja koji Komisija nastoji postići.

3.3.

U svojoj ulozi predstavnika potrošača i civilnog društva, EGSO pozdravlja odluku Komisije da zadrži visoku razinu u regulativi kojom se štite štediše i neprofesionalni ulagači, nastojanjem da uspostavi ispravnu ravnotežu između raznih potreba. Jasno je da se pojednostavljenjem propisa ne smiju oslabiti mjere kojima se štite štediše i manje iskusni ulagači, koje bi trebalo pažljivo razlikovati od profesionalnih subjekata i kvalificiranih nalogodavatelja.

3.4.

Kao što je nedavno istaknuto u Izvješću Foruma na visokoj razini za uniju tržišta kapitala, EGSO u načelu poziva na sveobuhvatno preispitivanje bankovnih i financijskih pravila EU-a kako bi se uklonila preklapanja i nepodudarnosti u pravilima kojima se regulira taj sektor te, prije svega, zamijenile odredbe (osmišljene za zaštitu sigurnosti štediša) koje su se s vremenom pokazale nedjelotvornima, skupima i represivnima i za financijske subjekte i ulagače.

3.5.

Povrh toga, EGSO podržava cilj Komisije da se smanje troškovi usklađivanja, kao i rasipanje materijalnih resursa, znatnim smanjenjem tiskanja papirnate dokumentacije i davanjem prednosti digitalnoj interakciji. Digitalni instrumenti mogu osigurati bržu i sigurniju interakciju između subjekata i klijenata, a zahvaljujući njima dokumentacija se može lakše pohranjivati tijekom vremena, a osigurava se i povećanje okolišne održivosti.

3.6.

Također se slaže s pojednostavljenjem informacija o troškovima i obvezama povezanima s ulaganjima, u okviru kojeg se uvode različite razine obveza u pogledu informiranja ovisno o tome jesu li nalogodavatelji kvalificirani ili ne. Čak i u ovom ograničenom i specifičnom kontekstu, nužno je nastojati postići ravnotežu između potrebe za pojednostavljenjem i potrebe za odgovarajućom zaštitom štediša i neprofesionalnih ulagača.

3.7.

Među najvažnijim aspektima prijedloga o izmjeni MiFID-a II, EGSO ističe one koji se odnose na ograničenja i pokriće predviđeno za ulaganja u financijske derivate u području energetike; međutim, smatra da bi bilo korisno da se u okviru mjera za uvođenje izuzeća od zaštite za energetske izvedenice predvide razni poticaji za ulaganja u obnovljivu energiju.

3.8.

EGSO pozdravlja odluku Komisije da potvrdi pravila kojima se ograničava korištenje pokrića financijskim instrumentima koji proizlaze iz ulaganja u poljoprivredne proizvode namijenjene ljudskoj prehrani. Razlog je tome to što, iako je važno i potrebno osigurati razvoj novih tržišta poticanjem ulaganja čak i s pomoću financijskih instrumenata, poljoprivredni proizvodi klasificirani kao važni zaslužuju posebnu pozornost kako bi se izbjeglo, primjerice, da se izvlači korist iz njihovog korištenja u neprehrambene svrhe.

3.9.

EGSO pozdravlja činjenicu da predložene promjene uključuju pojednostavljenje svih prospekata, informativnih izvješća i periodičnih izvještaja, zbog čega će se moći ostvariti uštede potrebne za promicanje alternativnih ulaganja, među ostalim zahvaljujući povećanom korištenju digitalnih instrumenata.

3.10.

Također se smatra pozitivnim skraćivanje informativnih prospekata jer se time smanjuju troškovi usklađivanja u usporedbi s dokumentima koji su u praksi često bili predugi i teško razumljivi za manje iskusne štediše. EGSO se stoga nada da će doći do dvostrukog pojednostavljenja, kako u pogledu materijalnih resursa posvećenih obvezama informiranja tako i, prije svega, u pogledu pružanja informacija štedišama.

3.11.

Sveobuhvatno pojednostavljenje u predmetnom sektoru, sažeto u novom modelu „prospekt EU-a za oporavak”, moglo bi poduprijeti priljev likvidnosti poduzećima i oporavak razina kapitala smanjenih tijekom pandemije COVID-a 19. Time bi se olakšalo izdavanje novih dionica, čak i malim i srednjim kapitaliziranim poduzećima, koja će zbog toga imati bolji pristup kapitalu, a da se pritom neće odustati od nužne zaštite štediša.

3.12.

Izmjena kojom se predlaže povećanje praga sa 75 na 150 milijuna eura za izuzeće od objave prospekta za nevlasničke vrijednosne papire koje poduzeća prikupljaju preko kreditnih institucija čini se posebno korisnom za promicanje aktivne uloge banaka i kreditnih institucija u podupiranju oporavka. U prijedlogu Komisije predviđa se da to povećanje praga za izuzeće od objave prospekta bude privremeno. Međutim, EGSO smatra da bi bilo primjereno nastaviti s tom mjerom i nakon krize ako se njome potiče djelotvorna diversifikacija oblika financiranja poduzeća i približavanje MSP-ova tržištu kapitala.

3.13.

EGSO cijeni cilj pojednostavljenja sekuritizacije, uz manje strog bonitetni tretman, kada je posrijedi sekuritizacija neprihodonosnih kredita, čime se bankama omogućuje da oslobode svoje bilance, što bi dovelo do povećanja njihove kreditne sposobnosti. Međutim, potrebno je postupati vrlo pažljivo kako bi se osiguralo da to pojednostavljenje u konačnici ne donese korist samo poduzećima specijaliziranima za neprihodonosne kredite, čime bi se stvorile dodatne poteškoće za poduzeća u slučaju da banke previše brzo prodaju svoje neprihodonosne kredite.

3.14.

Kad je riječ o prijedlozima o sekuritizaciji neprihodonosnih kredita, iako se slaže s ciljevima koji se žele postići prijedlozima Komisije, EGSO smatra da bi djelovanje trebalo biti šire od predloženog.

3.15.

U najnovijim prijedlozima Komisije uočava se ispravna tendencija uvođenja posebnih pravila za izloženosti kojima je vrijednost umanjena kako bi ih se u određenim aspektima razlikovalo od prihodujućih kredita. Međutim, treba napomenuti da cjelokupni važeći regulatorni okvir za neprihodonosne kredite karakteriziraju nefleksibilnosti koje mogu imati velik utjecaj na realno gospodarstvo, posebno na MSP-ove, prije svega u trenutačnom gospodarskom kontekstu koji ugrožava pandemija.

3.16.

Pritom mislimo konkretno na Uredbu o zaštitnom mehanizmu za neprihodujuće izloženosti, u kojoj se zahtijeva devalvacija neprihodonosnih kredita prema strogom vremenskom rasporedu i u kojoj se pridaje slaba (ili čak nikakva) važnost stvarnoj ekonomskoj vrijednosti kolaterala za te kredite. Ako se činilo da taj okvir baš nije bio kompatibilan s uvjetima na sekundarnom tržištu neprihodonosnih kredita prije pandemije, lako je zamisliti da je to pitanje još problematičnije u ekonomskom kontekstu nakon pandemije. Stoga bi parametre rezervacije predviđene u Uredbi o zaštitnom mehanizmu trebalo, barem privremeno, suspendirati ili rekalibrirati. Usto naglašavamo da bi pravilo o 90 dana za dospjele iznose trebalo privremeno ublažiti zbog krize izazvane COVID-om 19 kako bi se izbjegao negativan socijalni učinak tako kratkog roka.

3.17.

EGSO je svjestan toga da je svrha prijedloga sadržanog u paketu izmjena za olakšavanje oporavka tržišta kapitala, koji je predložila Europska komisija, odgovoriti na učinak pandemije COVID-a 19, no ipak ne možemo ne istaknuti da su propisi o minimalnoj pokrivenosti neprihodonosnih kredita utvrđeni u Uredbi 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća trenutačno neprimjereni za suočavanje s ekonomskim posljedicama pandemije te bi ih stoga trebalo privremeno ublažiti.

3.18.

Uz prijedloge Komisije o sekuritiziranim kreditima, potrebno je da i tretman neprihodonosnih kredita koje kupuju specijalizirani subjekti i financijske institucije bez pribjegavanja sekuritizaciji postane učinkovitiji nego što je sada, dok je uređen trenutno važećim bonitetnim pravilima, čime bi se unaprijedio članak 127. Uredbe o kapitalnim zahtjevima. Naime, postojeći pravni okvir dovodi do paradoksa, odnosno destimulacije zbog prekomjerne apsorpcije kapitala od strane financijskih institucija koje kupuju neprihodonosne kredite na sekundarnom tržištu.

3.19.

Time se stavljaju u povoljniji položaj fondovi specijalizirani za kupovinu neprihodonosnih kredita, koje u nekim slučajevima drže neeuropski financijski subjekti koji ne podliježu regulatornom okviru EU-a i pravilima iz Uredbe o kapitalnim zahtjevima. To dovodi do paradoksa koji je u suprotnosti s načelom „jednak rizik, jednaka pravila” jer postoji opasnost da velika pozornost koju EU pridaje regulaciji unutarnjeg tržišta u povoljniji položaj stavi subjekte koji posluju na europskom jedinstvenom tržištu, a zadržavaju registrirano sjedište i kapital izvan EU-a i, barem djelomično, izvan njegovog sustava pravila.