Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Digitalizacija i održivost – trenutačno stanje i potreba za djelovanjem iz perspektive civilnog društva”

(Razmatračko mišljenje)

(2020/C 429/24)

Izvjestitelj:	Peter SCHMIDT (DE-II)
Suizvjestitelj:	István KOMORÓCZKI (HU-I)

Zahtjev za savjetovanje:	njemačko predsjedništvo Vijeća, 7.4.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	31.8.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.9.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	554
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	216/2/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO poziva na uspostavu politika kojima će se dodatno integrirati digitalno gospodarstvo koje uključuje naše društvene vrijednosti, čime bi se osiguralo da digitalna ekonomija dobrobiti bude što uključivija te da radnici, potrošači, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća i neprofitni gospodarski subjekti imaju podjednaku korist, posebno u ruralnim područjima. Te politike uključuju: — izradu fiskalne politike, kako bi se osiguralo da digitalna poduzeća plaćaju svoj pravedni udio poreza; — daljnji razvoj Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), kako bi se donio poseban zakon o zaštiti podataka na radnom mjestu, u društvenim medijima i e-trgovini; — prilagodbu postojećeg zakonodavstva o tržišnom natjecanju i monopolu radi reguliranja tržišta digitalnih platformi; — poticanje softvera i aplikacija otvorenog koda; — primjenu pristupa „javni novac – javni podaci”, kako bi istraživački podaci financirani javnim sredstvima bili javno dostupni; — razvoj strateške politike EU-a o upravljanju podacima, uključujući novo zakonodavstvo o „javnim fondovima podataka”.

1.2.

EGSO poziva nacionalne i lokalne vlasti da podrže platforme za suradnju. Također poziva na transparentne, poštene i zelene lance proizvodnje u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), ambiciozne energetske standarde i proširenje Direktive EU-a o ekološkom dizajnu, te traži od Europske komisije da: — prilagodi zakonodavstvo EU-a kako bi internetska trgovina postala održivija i da osmisli odgovorne politike o pakiranjima, isporukama i povratima paketa; — zaštiti male gospodarske subjekte na tržištu od monopolističkih platformi; — osmisli sveobuhvatan skup kriterija i pokazatelja za održive softverske proizvode i propusnicu za digitalne proizvode; — poboljša GDPR u pogledu dostatnosti podataka i njihova povezivanja; — nametne ograničenja za internetsko oglašavanje kako bi se stvorili prostori bez oglasa.

1.3.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 došlo je do naglog i značajnog smanjenja prometa, proizvodnje i potrošnje, a zbog veće uporabe IKT-a smanjila se uporaba energije u energetski intenzivnim radnim praksama i načinu života. EGSO poziva na odgovarajuće mjere poliitke kojima bi se pomogli konsolidirati ti pozitivnih aspekti nakon pandemije. To, naravno, povlači veća pitanja o energetskoj učinkovitosti „oblaka” i podatkovnih centara koji ga održavaju. Primjerice: — uspostavljanje popisa podatkovnih centara EU-a (koji obuhvaća energetsku učinkovitost, vijek trajanja, građevinske materijale itd.) i sustava vrhunske kvalitete kako bi se osiguralo da energetski najučinkovitiji podatkovni centri postanu norma; — zahtjev da novi podatkovni centri koriste isključivo energiju iz obnovljivih izvora; — korištenje umjetne inteligencije s pomoću koje bi se podržala klimatska i energetska tranzicija; — predlaganje mjera za održiva rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji.

1.4.

EGSO uviđa ključnu važnost održivog razvoja pametnih gradova, uključujući inovativne pristupe integriranoj mobilnosti, energiji i turizmu.

2.   Kontekst i temelji

2.1.

Ovo je mišljenje zatražilo njemačko predsjedništvo Vijeća i njime se dva globalna megatrenda – digitalizacija i održivost – nastoje istražiti iz perspektive europskog organiziranog civilnog društva. EGSO pozdravlja taj pristup u usklađivanju zelene i digitalne tranzicije jer je to usklađivanje ključno za budući prosperitet i otpornost Europe.

2.2.

EU se u potpunosti obvezao poštovati UN-ov Program održivog razvoja do 2030. (1) i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja te djeluje u kontekstu međunarodnih sporazuma o klimi, kao što je Pariški sporazum (2). Kako bi se osigurala njihova pravilna provedba, EU treba razviti i dovršiti sveobuhvatnu strategiju održivog razvoja.

2.3.

EGSO pozdravlja europski zeleni – i socijalni – plan (3) i s njime povezan Fond za pravednu tranziciju jer bi se njima trebala osigurati velika ulaganja potrebna za pravednu tranziciju na klimatski neutralno gospodarstvo. EGSO smatra da je Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (4) ključna za postizanje ciljeva novog akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo (5) i veseli se nastavku te suradnje. EGSO naglašava da EU mora osigurati da se digitalizacijom doprinosi postizanju ciljeva europskog zelenog plana.

2.4.

EGSO pozdravlja paket EU-a za oporavak i obnovu Next Generation EU (6), čiji je cilj pružiti potporu onima koji su gospodarski najteže pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19.

2.5.

Pandemija bolesti COVID-19 prilika je za razmišljanje o tome kako preoblikovati naše gospodarstvo i u njega uvesti inovacije kako bi bilo ekološki i društveno održivije. Kriza ne bi trebala omesti EU u postizanju zelenih ciljeva i ciljeva održivosti.

2.6.

EGSO je već ranije pozvao na uspostavu održive i uključive ekonomije dobrobiti (7) koja djeluje u korist ljudi i planeta, što uključuje uporabu digitalizacije na odgovarajući način kako bi se taj cilj postigao.

2.7.

EGSO smatra da je sustavan pristup EU-a održivoj potrošnji (8) jedna od osnovnih sastavnica EGSO-ove strateške vizije održive ekonomije dobrobiti u kojoj nitko nije zapostavljen.

2.8.

EGSO se zalaže za europski put prema digitalnoj budućnosti (9), temeljen na europskim društvenim vrijednostima i etičkim standardima, kako bismo osigurali da iskorištavamo digitalne mogućnosti u gospodarstvu, a istodobno štitimo svoju privatnost i samoodređenje te poštujemo granice planeta.

2.9.

U nedavnoj Bijeloj knjizi Komisije o umjetnoj inteligenciji (10) predlaže se strategija za osiguravanje primjene umjetne inteligencije unutar EU-a. EGSO podržava ambicije Komisije da EU postane međunarodni predvodnik u istraživanju i razvoju umjetne inteligencije te da se na taj način poboljša globalna konkurentnost Europe (11). Istodobno, EGSO bi želio da se strategija umjetne inteligencije jače uključi u postojeće strategije održivosti EU-a.

2.10.

EGSO poziva sve dionike da razmotre učinke digitalizacije na različite sektore i na ciljeve održivog razvoja u pogledu osnovne infrastrukture, osnaživanja i transformacije.

3.   Ususret socijalno, ekološki i gospodarski prihvatljivoj digitalizaciji

3.1.

Razmišljajući tijekom ove pauze uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 postaje jasno da održiva digitalna revolucija podrazumijeva usklađivanje s ljudskim čimbenicima, kao i zadržavanje nedigitalnih rješenja, uz pažljivu procjenu rizika i s posebnim naglaskom na otpornost. Poseban će prioritet biti rješavanje problema digitalnog jaza između i unutar zemalja diljem svijeta, s posebnim naglaskom na države članice te vodeći računa o proširenju. Rješavanje problema digitalnog jaza unutar država članica zahtijeva javna i privatna ulaganja. Tijekom pandemije naglasile su se i prednosti i nedostaci digitalne komunikacije, posebno za one koji žive u ruralnim područjima.

3.2.

U ovom ćemo se mišljenju usredotočiti na cilj održivog razvoja br. 8 (dostojanstven rad), cilj br. 12 (potrošnja i proizvodnja) i cilj br. 13 (djelovanje u području klime) (12) te će stoga čimbenici ekološke i društvene održivosti biti snažno povezani. Usklađivanje tih pitanja ključno je za digitalizaciju koja će pogodovati svima nama. Ostala važna pitanja uključuju digitalno obrazovanje (cilj br. 4), pametne gradove (cilj br. 11) i e-zdravstvo (cilj br. 3) te u pogledu budućeg rada EGSO-a preporučujemo detaljnije analize tih područja u kontekstu civilnog društva.

3.3.

Zbog pandemije su se mnoge naše dnevne rutine pretvorile u opsežno ispitivanje primjene digitalizacije na terenu. Vlade su privremeno zatvorile škole, tražeći od učenika, studenata i nastavnika da rade preko interneta, a poslodavci su brzo morali preispitati svoj pristup radu na daljinu. Kako polako izlazimo iz izolacije, moramo razmisliti o tome u kojoj je mjeri digitalizacija poželjna i prikladna te o tome kako u tom procesu održati unutargeneracijsku i međugeneracijsku pravednost u skladu s ciljevima održivog razvoja. EGSO poziva sve dionike da razmotre učinke ovog neočekivanog „digitalnog koraka naprijed” u kontekstu sljedeće tri dimenzije digitalizacije: osnovna infrastruktura, osnaživanje i transformacija. Kako bismo to ilustrirali, govorit ćemo o našem obrazovanju i radnom okruženju kao primjerima, ali preporučujemo da se oni koriste na heuristički način u drugim područjima kako bi se obuhvatile te dimenzije sa svojim prednostima i rizicima.

3.3.1.   Osnovna digitalna infrastruktura

Iako uzimamo zdravo za gotovo da mnogima od nas u Europi internet omogućuje gotovo univerzalan pristup znanju, moramo nastaviti raditi na poboljšanju kvalitete, sigurnosti, pouzdanosti, uključivosti i dostupnosti internetskih usluga. Kako prelazimo u doba u kojem sve više dominira umjetna inteligencija, ključno je analizirati znanstvena, društvena i pedagoška iskustva i posljedice ove neočekivane situacije, uzimajući u obzir nedavno izvješće UNESCO-a o umjetnoj inteligenciji (13). Već sada smo svjesni značajnih društvenih nejednakosti u tom kontekstu, uključujući nedostatak elektroničkih uređaja, osposobljavanja i povezivosti.

U skladu s načelom opreznosti, među potencijalne negativne čimbenike moglo bi se uključiti povećanje vremena provedenog pred zaslonom, općenitu izloženost uređajima, probleme s držanjem, zračenje, zabrinutost zbog učinka 5G mreže na zdravlje, „lažne vijesti”, internetske prijevare, virtualno zlostavljanje i probleme s nadzorom – sve to opravdava daljnja ozbiljna istraživanja.

3.3.2.   Digitalizacija kao sredstvo osnaživanja

Pozitivan aspekt razvoja događaja jest da smo se na dramatičan način svi podsjetili koliki je potencijal digitalizacije kao sredstva osnaživanja u svakodnevnom životu. Primjerice, informacije su lako dostupne, što omogućuje neovisno, cjeloživotno učenje i fleksibilan rad. Raznovrsno i bogato okruženje uključuje audio i video sadržaje, tekst, animacije, virtualna obrazovna okruženja, razgovore uživo preko chata, proširenu stvarnosti virtualnu stvarnost za širok raspon tema prilagođenih našem rasporedu i potrebama, bilo da smo učenici, studenti, zaposlenici ili jednostavno želimo steći nova znanja ili vještine.

Internet također služi kao katalizator za pokrete civilnog društva, a posebice se pokazao snažnim u kontekstu mobilizacije ljudi za sudjelovanje u političkim ili ekološkim akcijama, kao što je Petak za budućnost (eng. Fridays for Future), ili pak, što je spektakularan primjer, u prosvjedima u Hong Kongu posljednjih godina.

Istodobno smo svjesni da upotreba „visokotehnološke” digitalizacije ne dovodi nužno do veće održivosti, npr. autohtone zajednice ili starije osobe sklonije su „niskotehnološkim” pristupima i često se odlučuju za održivija, nedigitalna rješenja.

3.3.3.   Digitalizacija kao sredstvo transformacije

Lekcije naučene zahvaljujući ovom „globalnom pokusu” pružaju izvrsnu priliku za donošenje zaključaka o tome kako će to utjecati na daljnji razvoj, primjerice pronalaženje idealne kombinacije prilagođenog učenja na daljinu i obrazovanja u ustanovama. Vodeće svjetske institucije već nude masovne otvorene internetske tečajeve (MOOC-ovi) preko platformi za suradnju kao što je Coursera, nudeći svima neke od koristi prestižnih sveučilišta.

Učinci na okoliš i društvo su zapanjujući. Bilo je mnogo manje poslovnih putovanja, što je općenito rezultiralo smanjenjem zagađenja zraka i okoliša te smanjenjem buke i stresa, a neki od tih novih obrazaca vjerojatno će se zadržati i nakon oporavka. Mnogi su proveli više vremena kod kuće ili s obitelji i usmjerili se na lokalne dobavljače poput prodavaonica na poljoprivrednim gospodarstvima, iako su neki, naravno, pretrpjeli velike teškoće.

Što se tiče infrastrukture, ovo je savršena prilika za postavljanje i analizu pitanja ulaganja u zajednicu i troškovne učinkovitosti.

3.4.   Cilj održivog razvoja br. 8: dostojanstven rad i ekonomija dobrobiti

Digitalizacija ima velik potencijal za ekonomiju dobrobiti. Međutim, korist je neravnomjerno podijeljena te postoji rizik da će se sve veći dio kapitala i imovine akumulirati u rukama nekolicine dionika. Većina digitalnih platformi i softverskih poduzeća nalazi se u SAD-u i Aziji (14). Europska mala i srednja poduzeća ovise o njihovim uslugama te primjerice korištenjem usluge „Otprema putem Amazona” (eng. Fulfilment By Amazon) gube udio u svojoj prodaji zbog plaćanja tantijema. Kako bismo se suprotstavili tom trendu oligopolizacije, moramo graditi uključivu ekonomiju dobrobiti u Europi. EGSO podupire razvoj fiskalne politike kako bi se osiguralo da digitalna poduzeća plaćaju svoj pravedni udio poreza (15).

3.4.1.   Digitalizacija i njezini učinci na zapošljavanje

Digitalizacija u radnom okruženju pruža mnoge prilike za poželjnu racionalizaciju rada (16), primjerice korištenjem „kobota” (17), ali podrazumijeva i određene rizike ako nije čvrsto temeljena na europskim društvenim vrijednostima i etičkim standardima korištenjem pristupa u kojem čovjek ima glavnu ulogu (eng. human-in-command). Posebni izazovi u tom kontekstu su:

—

promjena omjera radnih mjesta i prihoda u novim poslovnim segmentima, pri čemu bi digitalna poduzeća ostvarivala veću prodaju s manje radnih mjesta. U većini znanstvenih studija pretpostavlja se da će neto učinci digitalizacije dovesti do povećanja nezaposlenosti na tržištu rada (18) (19) (20) (21) (22) (23);

—

nesigurnost radnih mjesta, pri čemu će vjerojatno manje ljudi imati zadovoljavajuće i dobro plaćene poslove, dok bi se sve veći broj ljudi mogao naći u nestabilnim uvjetima zaposlenja u okviru takozvane „ekonomije honorarnih poslova” (eng. gig economy), koju karakteriziraju rad na nepuno radno vrijeme, kratkoročni ugovori ili ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati (24) (25) (26) (27) (28);

—	polarizacija dohotka zbog pada udjela bruto domaćeg proizvoda (BDP) pripisanog plaćama i istovremenog rasta udjela dohotka (29) iz ulaganja (30) (31) (32). Takva polarizacija dohotka mogla bi smanjiti kupovnu moć (33) (34) (35);

—

trend eksternalizacije radne snage i kontrole rada. Percepcija veće autonomije prilikom rada od kuće ne bi smjela ići nauštrb interesa zaposlenika (npr. sigurnost radnog mjesta, stabilni radni uvjeti, pravo na isključivanje i zaštita podataka na radnom mjestu). EGSO stoga poziva na strogo tumačenje GDPR-a EU-a i predlaže uspostavu posebnog zakona o zaštiti podataka na radnom mjestu;

—

ciljano korištenje umjetne inteligencije za poboljšanje funkcioniranja tržišta rada, npr. u pogledu predviđanja potreba za vještinama ili učinaka na radno vrijeme i uvjete, s ciljem postizanja ekonomije dobrobiti. (To može uključivati razmatranja o uvođenju osnovnog dohotka, smanjenju broja sati za puno radno vrijeme ili nametima za slabo plaćene poslove.)

3.4.2.   Moć postignuta prikupljanjem podataka

Jačanje „digitalnih divova”, uz monopolizaciju i oligopolizaciju, narušilo je tržišno natjecanje. Štoviše, koncentracija informacija i znanja utječe na politički suverenitet i osobno samoodređenje, jer su veliki dijelovi internetskog prometa (npr. osobni podaci i podaci koji se odnose na tržište, vijesti i javni diskursi) u rukama nekolicine svjetskih IT poduzeća (izvan EU-a). EGSO poziva Komisiju da prilagodi postojeće zakonodavstvo o tržišnom natjecanju i monopolu kako bi se regulirala tržišta digitalnih platformi (36). EGSO također ukazuje na važnost zaštite prava građana u kontekstu Opće uredbe o zaštiti podataka te na činjenicu da se o eksploatacijskom aspektu kapitalizma nadzora treba otvoreno razgovarati i raspravljati.

Nadalje, platforme poput Amazona sve više djeluju kao sudionici unutar vlastitih tržišta te kontroliraju gospodarsku infrastrukturu (tj. platformu za kupnju, distribucijske kanale i oglase) u okviru koje tisuće konkurentnih prodavatelja nude svoje proizvode. Amazon koristi podatke kupljene od trećih osoba za promicanje vlastitih proizvoda, čime dovodi svoje konkurente u nepovoljan položaj (37). Revizijom prava tržišnog natjecanja EU-a po uzoru na indijske propise o izravnim stranim ulaganjima (38) mogla bi se identificirati i sankcionirati takva zlouporaba.

Osiguravanje neutralnosti novih tržišta digitalnih platformi (39) ključno je za jamčenje jednakih uvjeta svim sudionicima na tržištu. EGSO predlaže uspostavu propisa o „prirodnim monopolima” u digitalnom gospodarstvu kako bi se osiguralo da njima upravljaju civilno društvo ili javna tijela (40). To uključuje interoperabilnost između konkurentnih platformi kako bi se osiguralo tržišno natjecanje u okviru digitalnog tržišta, primjerice s pomoću zakonodavstva o obveznim unaprijed definiranim sučeljima za razmjenu informacija.

3.4.3.   Upravljanje podacima: ususret strateškoj politici EU-a o upravljanju podacima

EGSO poziva Komisiju i države članice EU-a da podrže softvere i aplikacije otvorenog koda kao alate za poticanje poslovnih modela te aplikacije koje omogućuju otvoren pristup i pravednu podjelu koristi.

Osim toga, EGSO se zalaže za primjenu pristupa „javni novac – javni podaci” u okviru kojeg bi se zahtijevalo da istraživački i razvojni projekti financirani javnim sredstvima budu dostupni, primjerice u skladu s dozvolom „Creative Commons” ili drugom otvorenom dozvolom.

Nadalje, EGSO predlaže razvoj strateške politike EU-a o upravljanju podacima kako bi se postigla ravnoteža u pogledu toga da podaci budu što dostupniji, istovremeno osiguravajući da javni gospodarski subjekti te mala i srednja poduzeća ne izgube svoje osnovno poslovanje zbog velikih internetskih poduzeća i poduzeća koja se bave podacima. U prošlosti su velika internetska poduzeća imala jednostranu korist od „otvorenih podataka”. EGSO poziva na uspostavljanje „javnih fondova podataka” koji bi djelovali kao posrednici među subjektima koji generiraju podatke i/ili onima koji ih namjeravaju koristiti. Mogli bi se uspostaviti različiti fondovi podataka za podatke povezane s mobilnošću, podatke povezane s gradovima itd. Potrebno je donijeti novo zakonodavstvo za stvaranje javnih mandata kako bi vladine organizacije ili organizacije civilnog društva mogle smjestiti takve fondove podataka, uključujući donošenje odluka o pristupu i udjelu u ostvarenoj koristi od proizvoda i usluga. Podacima u vezi s javnim uslugama trebala bi se postići ravnoteža između poduzetničkih inovacija, javnog suvereniteta, prava univerzalnog pristupa i dobrobiti građana. Imajući na umu budućnost, ključno je i dalje razvijati tehnologije lanca blokova i osigurati transparentnost algoritama.

3.5.   Cilj održivog razvoja br. 12: odgovorna potrošnja i proizvodnja

Digitalne aplikacije imaju velik potencijal za unapređenje održive potrošnje (41), stoga EGSO poziva nacionalne i lokalne vlasti da podrže platforme za suradnju, kao i platforme za e-trgovinu koje nude održive proizvode (42). Novi pametni održivi sustav za označavanje održive hrane, kako je nedavno predložio EGSO, pružao bi sveobuhvatne informacije o proizvodima (43) kako bi se promicali održivi odabiri potrošača i zdravija prehrana (44).

Kako bi se povećala održivost internetske trgovine, EGSO predlaže da se zakonodavstvom EU-a promiču dobre prakse kako bi se smanjio broj vraćenih paketa (npr. ograničavanjem besplatnih povrataka) (45), zabranilo uništavanje vraćenih paketa, objedinjavale isporuke i povećala iskorištenost dostavnih vozila.

Videoprijenos čini 60 % ukupnog prometa podataka. Kako je pokazalo dobrovoljno ograničenje tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, sadržaji niske rezolucije kao alternativa široko su prihvaćeni i održiviji, stoga bi ih trebalo poticati.

3.5.1.   Održive informacijske i komunikacijske tehnologije

Na proizvodnju hardvera u IKT sektoru trebali bi se primjenjivati standardi koji se primjenjuju na kružno gospodarstvo. Izazovi u tom kontekstu uključuju rudarenje rijetkih zemnih metala i drugih materijala te proizvodnju uređaja koja često uključuje loše uvjete rada i zaštite okoliša (npr. u Kini i drugim zemljama globalnog juga).

EGSO poziva na veću transparentnost u proizvodnim lancima IKT-a. Potrebno je proširiti Direktivu EU-a o ekološkom dizajnu (46) kako bi uključivala sveobuhvatne proizvodne standarde, uključujući i.) održive materijale (reciklirane i obnovljive izvore); ii.) dizajn hardvera (maksimiziranje vijeka trajanja – uređaji koji će biti modularni i koji će se moći popraviti); iii.) mogućnost ažuriranja softvera do kraja fizičkog vijeka trajanja proizvoda; iv.) produljena razdoblja jamstva; v.) mogućnost ponovne uporabe funkcionalnih uređaja i povećanje recikliranja materijala; vi.) ambiciozne energetske standarde, što podrazumijeva vrhunske dinamične propise, prema kojima energetski najučinkovitiji proizvodi postaju standard; vii.) standarde održivosti softvera i aplikacija koji će potaknuti softverske inženjere da izrade programe na način da podatkovni promet i uporaba hardvera budu što manji. EGSO pozdravlja Manifest iz Karlskrone o održivom dizajnu i poziva Komisiju da razvije sveobuhvatne kriterije za održive softverske proizvode (47) (48).

3.5.2.   Transparentni proizvodni lanci

Digitalizacijom se moraju unaprijediti transparentnost i odgovornost u proizvodnim lancima. EGSO pozdravlja prijedlog u okviru europskog zelenog plana koji je njemačka vlada ponovila u svojem nedavnom „programu digitalne politike za okoliš” o uspostavi „propusnice za digitalne proizvode” s informacijama o materijalima i standardima u proizvodnji kako bi se utvrdili nedostaci u pogledu održive proizvodnje u skladu s europskom strategijom za društveno odgovorno poslovanje (49), uključujući standarde na tržištu rada.

3.5.3.   Jačanje platformi za suradnju

EGSO poziva Komisiju i države članice EU-a da promiču razvoj internetskih platformi za suradnju te da djeluju kao neutralni posrednici kako bi se bolje raspodijelile koristi među proizvođačima / pružateljima usluga te kako bi se građani/potrošači uključili u upravljanje, donošenje odluka i podjelu koristi.

Primjerice, savez CoopCycle kojim upravlja kolektivna organizacija nudi softversku platformu za organizacije za dostavu bicikala u devet europskih gradova. Platforma za iznajmljivanje Fairbnb kao dionike je uključila gradove i regije. Za projekte lokalne zajednice donira 50 % svojih prihoda, čime se potiče novo viđenje europskog turizma od kojega korist imaju i putnici i domaćini.

EGSO poziva na političku potporu kako bi se takvim platformama pomoglo da se prošire po cijeloj Europi. Propise o javnoj nabavi trebalo bi prilagoditi kako bi se osiguralo da im lokalne vlasti mogu dati prednost.

3.5.4.   Internetsko oglašavanje i potrošnja

EGSO je zabrinut zbog rastućeg trenda platformi za e-trgovinu koje potiču neodržive oblike potrošnje. Praćenje odluka o kupnji preko interneta i personalizacija oglasa potiču neodrživu masovnu potrošnju. EGSO smatra da se GDPR-om nije u dovoljnoj mjeri riješio problem korištenja podataka za potrebe trećih strana te poziva Komisiju da poboljša to zakonodavstvo u skladu s načelima dostatnosti podataka (smanjenje količine podataka) i povezivanja podataka.

EGSO također poziva na ograničavanje internetskog oglašavanja. U mnogim državama članicama oglasi su zabranjeni u javnim prostorima kao što su škole. EGSO podržava prostore na internetu bez oglasa, posebno kada je riječ o tražilicama i društvenim medijima. EGSO napominje da otprilike polovina ukupnih svjetskih prihoda od oglašavanja na internetu (više od 300 milijardi USD godišnje (50)) odlazi dvjema američkim tvrtkama: Googleu i Facebooku.

EGSO pozdravlja inicijative kao što je „pomoćnik za zelenu potrošnju” koji se temelji na umjetnoj inteligenciji, koji trenutačno razvijaju Einstein Center Digital Future i Ecosia.org i kojim se namjeravaju unaprijediti tražilice kako bi potrošačima pomogle u kupnji održivijih proizvoda i usluga.

3.6.   Cilj održivog razvoja br. 13: djelovanje u području klime

3.6.1.   Digitalizacija u svrhu zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena

EGSO pozdravlja digitalna rješenja koja omogućuju zaštitu okoliša i prelazak na održivost u područjima prometa, energetskih sustava, zgrada, poljoprivrede i drugih sektora. Primjerice, studijom u Švicarskoj utvrdilo se da bi se s pomoću IKT rješenjâ moglo uštedjeti do 6,99 milijuna tona ekvivalenta CO2 (CO2e) godišnje, uz vlastiti ugljični otisak IKT sektora u visini od 2,69 milijuna tona CO2e godišnje (51). Drugim studijama pokazali su se još veći potencijali (52). Međutim, EGSO napominje da opća digitalizacija gospodarstva i društva dosad nije doprinijela smanjenju potražnje za energijom i emisija ugljika (53). Stoga su za potencijalni doprinos IKT-a zaštiti klime i okoliša potrebne politike koje će to podržati, primjerice kako bi se ublažili povratni i indukcijski učinci.

3.6.2.   Potrošnja energije farmi poslužitelja

„Oblak” se sastoji od fizičkih podatkovnih centara čija izgradnja iziskuje intenzivnu uporabu resursa i koji su energetski intenzivni. EGSO poziva Komisiju da surađuje s državama članicama EU-a kako bi sastavila popis podatkovnih centara EU-a koji bi obuhvatio energetsku učinkovitost, životni vijek i građevinske materijale. Nadalje, EGSO se zalaže za zakonodavstvo Komisije o integraciji podatkovnih centara u gradske stambene objekte ili poslovne zone kako bi se na najbolji način iskoristila otpadna toplina.

EGSO preporučuje uspostavljanje sustava vrhunske kvalitete u kojem energetski najučinkovitiji podatkovni centri postaju norma. EGSO se zalaže za zajednički dogovor država članica kojim će se zahtijevati da novi podatkovni centri budu izgrađeni tako da isključivo koriste energiju iz obnovljivih izvora.

EGSO preporučuje korištenje umjetne inteligencije kako bi se podržala javna zaštita klime i energetska tranzicija.

—	Kao što je navedeno u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji, Komisija bi trebala predložiti mjere u pogledu toga kako države članice mogu promicati održiva rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji.

—	Autonomnim vozilima kojima upravlja umjetna inteligencija moglo bi se smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u gradskom prometu kroz optimizaciju prometa / algoritme eko-vožnje ili usluge dijeljenja prijevoza, koristeći električna i potpuno autonomna vozila.

—	Umjetnom inteligencijom može se povećati predvidljivost potražnje i ponude obnovljivih izvora energije u distribucijskoj mreži ili poboljšati skladištenje energije, učinkovitost i upravljanje opterećenjem.

3.7.   Pametni gradovi i drugi primjeri

EGSO pozdravlja aplikacije u okviru tehnologija pametnih gradova koje se temelje na oblacima, a koje upravljaju podacima u stvarnom vremenu kako bi se omogućilo bolje donošenje odluka, kao što su racionalizacija odvoza smeća, smanjenje prometnih gužvi, bolja kvaliteta zraka i poboljšana distribucija energije (koristeći isključivo sustave obnovljive energije, upravljanje mrežom te promjenjivu opskrbu i potražnju električne energije).

3.7.1.

Mobilnost je ključno područje, uključujući koncept „mobilnosti kao usluge” (MaaS), kojim se potiče bolje korištenje javnog prostora, podataka i infrastrukture kako bi se smanjile emisije ugljika integriranjem javnog i privatnog prijevoza. Multimodalni prijevoz, uključujući dijeljenje bicikala, zajedničku vožnju automobilom, javni prijevoz, taksi i druge načine prijevoza, može učiniti javni i zajednički prijevoz puno atraktivnijim i smanjiti ovisnost o automobilima. Tri su vodeća primjera iz država članica: — Amsterdam dijeli podatke o prometu sa zainteresiranim stranama kako bi omogućio razvoj aplikacija za mapiranje koje su integrirane s javnim prijevozom; — poznata linija podzemne željeznice br. 9 u Barceloni bit će dugačka 47,8 km te će vlakovi bez vozača voziti do zračne luke i željezničkih postaja; — inovativni sustav pametnih bicikala u Kopenhagenu služi za praćenje i upravljanje kvalitetom zraka i prometnim gužvama.

3.7.2.

EGSO pozdravlja pametne i održive politke Barcelone i projekte pametnih gradova EU-a kao što su: — projekt REMOURBAN (54), u okviru kojeg će se testirati niz tehničkih inovacija i poslovnih modela za obnovu grada, a uključuje gradove Valladolid (Španjolska) te potencijalno Seraing (Belgija) i Miškolc (Mađarska); — turistički gradovi kao što su Valencia (Španjolska), Dresden (Njemačka) i Antalya (Turska) pioniri su projekta pametnih gradova EU-a MAtchUP (55).

3.7.3.

Održivi turizam ključan je za oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Trebali bismo dalje razraditi nedavna mišljenja EGSO-a o tom pitanju (56). Posebno bismo trebali poticati prijevozna sredstva koja ne zagađuju okoliš, kao što su bicikli i javni prijevoz, razvijati zrakoplovne motore koji imaju sve učinkovitiju potrošnju goriva te promicati obnovu smještajnih objekata s certifikatom o dodjeli znaka za okoliš.

3.7.4.

EGSO pozdravlja održive pristupe digitalizaciji poljoprivrede i upućuje na postojeće mišljenje EGSO-a o strategiji Komisije „od polja do stola” (57). Odbor želi osigurati da mala i srednja poljoprivredna gospodarstva također imaju koristi od digitalnih rješenja za potrebnu agroekološku tranziciju ako to žele, pod uvjetom da su financijski održiva i da ostanu pod kontrolom samih poljoprivrednika. Postoji pregršt inovativnih tehnoloških aplikacija, od kojih su mnoge očigledno korisne u pogledu kretanja društva prema održivijoj proizvodnji hrane (npr. dronovi za praćenje usjeva i životinja, roboti za sjetvu, plijevljenje, žetvu ili mužnju te mogućnost „vertikalnih farmi” u gradovima, koje zahtijevaju puno nižu potrošnju vode i lokalnu opskrbu). U tom kontekstu potičemo suvlasništvo, sustave za dijeljenje podataka (58) i druge inovativne modele. Upravljanje digitalnom revolucijom u poljoprivredi podrazumijeva složene izazove te stoga ističemo važnost inicijativa kao što je FAIRshare (59) u promicanju korištenja digitalnih alata za optimizaciju poljoprivrednih praksi. Izgradnja vještina i povjerenja te istovremeno rješavanje problema posebnog digitalnog jaza u ruralnom sektoru vrlo je važno u ovom kontekstu.

3.7.5.

E-zdravstvo je ključno za informirano donošenje odluka utemeljeno na dokazima, transparentnost postupaka zdravstvene zaštite, smanjenje pogrešaka, točniju dijagnostiku i troškovnu učinkovitost te smanjenje vremena čekanja, kao i otpada. Ograničavanje fizičkih kontakata i karantena kao odgovori na pandemiju potaknuli su šire jačanje svijesti o potencijalu e-zdravstva.

---

(1)  https://www.un.org/sustainabledevelopment/development-agenda/

(2)  https://unfccc.int/process-and-meetings/the-paris-agreement/the-paris-agreement

(3)  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/european-green-deal-communication_en.pdf

(4)  Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (ECESP), https://circulareconomy.europa.eu/platform/en

(5)  Akcijski plan za kružno gospodarstvo (CEAP), https://ec.europa.eu/environment/circular-economy/

(6)  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/factsheet_1_en.pdf

(7)  Mišljenje EGSO-a „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo” (SL C 106, 31.3.2020., str. 1.).

(8)  Mišljenje EGSO-a „Prema strategiji EU-a za održivu potrošnju” (vidjeti str. 51 ovoga Službenog lista).

(9)  Mišljenje EGSO-a „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (SL C 364, 28.10.2020., str. 101.).

(10)  Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja, https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/commission-white-paper-artificial-intelligence-feb2020_en.pdf.

(11)  Konkurentnost u ovom kontekstu ne bi se trebala definirati samo kvantitetom nego i kvalitetom kako bi se uspostavila ravnoteža između gospodarskog napretka, ekoloških aspekata i socijalne uključenosti.

(12)  Prema 7. godišnjem pregledu korporativnog izvješćivanja i objavljivanja informacija o okolišu, društvu i upravljanju iz 2019. ovi ciljevi održivog razvoja najčešće se spominju.

(13)  UNESCO, Steering AI and advanced ICTs for knowledge societies: a Rights, Openness, Access, and Multi-stakeholder Perspective (Upravljanje umjetnom inteligencijom i naprednim rješenjima u području IKT-a za društva znanja: perspektiva utemeljena na pravima, otvorenosti, pristupu i različitim dionicima).

(14)  Kao što su Google/Alphabet, Apple, Facebook, Amazon ili Microsoft u SAD-u te Alibaba ili Tencent u Kini.

(15)  Primjerice, porez na digitalne usluge uveden je u Francuskoj. Međutim, smatralo se da je diskriminatoran prema poduzećima izvan EU-a.

(16)  Racionalizacija povezana s robotizacijom, automatizacijom, umjetnom inteligencijom, poboljšanjem učinkovitosti rada i sektorskim promjenama.

(17)  Kobot je suradnički robot koji radi zajedno s ljudima na način da preuzima repetitivne, nepoželjne ili opasne zadatke i stvara nove zadatke koji donose više zadovoljstva.

(18)  Muro, Maxim, Whiton, Automation and Artificial Intelligence: How machines are affecting people and places (Automatizacija i umjetna inteligencija: kako strojevi utječu na ljude i mjesta), 2019.

(19)  Frey, Osborne, The future of employment: How susceptible are Jobs to Computerisation? (Budućnost zaposlenosti: koliko su radna mjesta podložna kompjutorizaciji?), 2013. Autori ne navode pojedinosti o tome koliko bi se brzo taj proces mogao odvijati, nego relativno neprecizno spominju razdoblje od jednog do dva desetljeća.

(20)  Ziehran, Gregory, Arntz, The risk of automation for jobs in OECD countries: a comparative analysis (Opasnost automatizacije za radna mjesta u zemljama OECD-a: komparativna analiza), Radni dokument OECD-a o pitanjima koja se odnose na društvo, radna mjesta i migracije, 2016.

(21)  International Federation of Robotics, The Impact of Robots on Productivity, Employment and Jobs (Međunarodni savez za robotiku, Utjecaj robota na produktivnost, zaposlenost i radna mjesta), 2017.

(22)  Ziehran/Gregory/Arntz, Racing With or Against the Machine? (Utrka sa strojevima ili protiv njih?), 2016.

(23)  Svjetski gospodarski forum, Izvješće o budućnosti radnih mjesta, 2018.

(24)  Muntaner, Digital Platforms, Gig Economy, Precarious Employment, and the Invisible Hand of Social Class (Digitalne platforme, ekonomija honorarnih poslova, nesigurna radna mjesta i nevidljiva ruka društvenih slojeva), 2018.

(25)  Za tipologiju platformi za masovni rad preko interneta (eng. crowdwork platforms) vidjeti: Howcroft, Bergvall-Kåreborn, A Typology of Crowdwork Platforms (Tipologija platformi za masovni rad preko interneta), 2019.

(26)  Uws i sur., Crowd work in Europe: Preliminary results from a survey in the UK, Sweden, Germany, Austria and the Netherlands (Masovni rad preko interneta u Europi: preliminarni rezultati ankete u Ujedinjenoj Kraljevini, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj), 2016.

(27)  Berg, Income security in the on-demand economy: Findings and policy lessons from a survey of crowdworkers (Sigurnost prihoda u okviru ekonomije na zahtjev: zaključci i političke lekcije nakon anketiranja radnika koji se bave masovnim radom preko interneta), 2015.

(28)  Bartmann, The Return of the Servant (Povratak sluge), 2016.

(29)  Uključujući vrijednosti dionica i dividendi digitalnih platformi, poduzećâ koja su predvodnici u područjima umjetne inteligencije, robotizacije itd.

(30)  Stockhammer, Determinants of the Wage Share (Odrednice udjela plaće), 2017.

(31)  Hudson, The Road to Debt Deflation, Debt Peonage, and Neofeudalism (Put do deflacije duga, dužničkog ropstva i neofeudalizma), 2017.

(32)  Lange, Santarius, Smart Green World? Making Digitalisation Work for Sustainability (Pametan zeleni svijet? Digitalizacija u službi održivosti), 2020.

(33)  Staab, The consumption dilemma of digital capitalism (Dilema potrošnje u digitalnom kapitalizmu), 2017.

(34)  Summers, Larry Summers at IMF Economic Forum (Larry Summers na Gospodarskom forumu Međunarodnog monetarnog fonda), 2013.

(35)  Teulings, Baldwin, Secular Stagnation: Facts, Causes and Cures (Sekularna stagnacija: činjenice, uzroci i rješenja), 2014.

(36)  Npr. tražilice ili internet stvari, e-trgovina i platforme društvenih medija.

(37)  Feiner, Amazon admits to Congress that it uses ‘aggregated’ data from third-party sellers to come up with its own products (Amazon priznao Kongresu da koristi „agregirane” podatke kupljene od trećih osoba za kreiranje svojih proizvoda), 2019.

(38)  Indijska Uredba o izravnim stranim ulaganjima 5.2.15.2.4. v: „subjekt koji sudjeluje u vlasničkom kapitalu tržišnog subjekta e-trgovine […] ne može prodavati svoje proizvode na platformi kojom upravlja taj tržišni subjekt.”

(39)  Posebno onih koji djeluju u području javnih dobara (zdravstvo, mobilnost, gradske usluge).

(40)  Npr. javno dostupna tražilica, poslužitelj u oblaku GAIA X ili platforme društvenih medija kojima upravlja civilno društvo.

(41)  Primjerice dijeljenje kupnji (i iskustava) među potrošačima, razmjena rabljene robe, digitalni oblici „proizvodnje potrošnje” (eng. prosuming), lokalne digitalne platforme za promicanje lokalnih poduzeća i, prema potrebi, kratki lanci opskrbe.

(42)  Npr. „La ruche qui dit oui”, belgijska platforma s ekološkim i sezonskim proizvodima.

(43)  Kao što su informacije o proizvodnji, učincima na okoliš, sastavu, uporabi, mogućnostima popravka i uporabljivosti bilo kojeg proizvoda.

(44)  Mišljenje EGSO-a „Promicanje zdrave i održive prehrane u EU-u”, SL C 190, 5.6.2019., str. 9.

(45)  Uzmite u obzir da u prosjeku svaki osmi paket kupljen na internetu bude vraćen. https://www.salecycle.com/blog/featured/ecommerce-returns-2018-stats-trends/.

(46)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća..

(47)  C. Becker i sur., „Sustainability Design and Software: The Karlskrona Manifesto” (Održivi dizajn i softver: manifest iz Karlskrone), IEEE/ACM 37th IEEE International Conference on Software Engineering (IEEE/ACM 37. Međunarodna konferencija IEEE-a o programskom inženjerstvu), 2015., str. 467.–476., doi: 10.1109/ICSE.2015.179.

(48)  Vidjeti također: Kern i sur., „Sustainable software products – Towards assessment criteria for resource and energy efficiency” (Održivi softverski proizvodi – Ususret kriterijima za ocjenu učinkovitosti korištenja resursa i energetske učinkovitosti), Future Generation Computer Systems, 2018., br. 86, str. 199.–210., doi: 10.1016/j.future.2018.02.044.

(49)  A renewed EU strategy 2011-14 for Corporate Social Responsibility (Obnovljena strategija EU-a za društveno odgovorno poslovanje za razdoblje 2011. – 2014.), COM/2011/0681.

(50)  Emarketer.com

(51)  Hilty, Bieser, Opportunities and risks of digitalisation for climate protection in Switzerland (Mogućnosti i rizici digitalizacije za zaštitu klime u Švicarskoj), 2017.

(52)  Npr., GESI/Accenture (2015.): SMARTer2030. ICT Solutions for 21st Century Challenges (SMARTer 2030. Rješenja IKT-a za izazove 21. stoljeća).

(53)  Lange & Santarius: Smart Green World. Making Digitalization Work for Sustainability (Pametni zeleni svijet. Kako digitalizaciju iskoristiti za održivost), 2020.; Lange, Pohl & Santarius: Digitalization and Energy Consumption. Does ICT Reduce Energy Demand? (Digitalizacija i potrošnja energije. Smanjuje li IKT potražnju za energijom?), 2020.

(54)  http://www.remourban.eu/

(55)  https://www.matchup-project.eu/

(56)  Mišljenja EGSO-a „Međunarodna trgovina i turizam – globalni program održivog razvoja” (SL C 14, 15.1.2020., str. 40), Tourism and transport in 2020 and beyond (Turizam i promet 2020. i nakon toga) (vidjeti str. 219 ovoga Službenog lista).

(57)  Mišljenje EGSO-a „Od polja do stola: strategija održive prehrane”, 2020. (vidjeti str. 268 ovoga Službenog lista).

(58)  Kao što je JoinData, neovisna podatkovna platforma za poljoprivrednike (join-data.nl).

(59)  https://www.h2020fairshare.eu/